(1)

Direktivom Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari (3) utvrđuju se pravila za sprečavanje velikih nesreća koje bi mogle proizaći iz određenih industrijskih djelatnosti i ograničavanje njihovih posljedica za zdravlje ljudi i okoliš.

(2)

Velike nesreće često imaju ozbiljne posljedice, kako se pokazalo kod nesreća u Sevesu, Bhopalu, Schweizerhalleu, Enschedeu, Toulouseu i Buncefieldu. Osim toga njihov učinak može prijeći nacionalne granice. Sve to ukazuje na potrebu da se zajamči poduzimanje odgovarajućih mjera predostrožnosti da bi se osigurala visoka razina zaštite u cijeloj Uniji za građane, zajednice i okoliš. Zbog toga je potrebno zajamčiti zadržavanje ili poboljšanje postojeće visoke razine zaštite.

(3)

Direktiva 96/82/EZ imala je značajnu ulogu u smanjivanju vjerojatnosti i posljedica takvih nesreća i time doprinijela boljoj razini zaštite u cijeloj Uniji. Prilikom preispitivanja te Direktive potvrđeno je da se stopa velikih nesreća nije mijenjala. Iako postojeće odredbe općenito služe svojoj svrsi, potrebne su određene izmjene da bi se dodatno povisila razina zaštite, posebno u pogledu sprečavanja velikih nesreća. Istodobno bi sustav uspostavljen Direktivom 96/82/EZ trebalo prilagoditi izmjenama sustava Unije za razvrstavanje tvari i smjesa na koji se ta Direktiva odnosi. K tome bi trebalo pojasniti i ažurirati niz drugih odredaba.

(4)

Zbog toga je prikladno zamijeniti Direktivu 96/82/EZ da bi se zajamčilo zadržavanje i dodatno poboljšanje postojeće razine zaštite, tako da se odredbe učine djelotvornijima i učinkovitijima te, ako je moguće, da se racionalizacijom ili pojednostavljivanjem smanje nepotrebna administrativna opterećenja, pod uvjetom da se ne ugrozi sigurnost te zaštita okoliša i zdravlja ljudi. Istodobno bi nove odredbe trebale biti jasne, dosljedne i lako razumljive da bi doprinijele poboljšanju provedbe i izvršnosti, pri čemu razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša u svakom slučaju ostaje ista ili se povećava. Komisija bi trebala surađivati s državama članicama na praktičnoj provedbi ove Direktive. Ta bi suradnja između ostalog trebala obuhvaćati pitanje samorazvrstavanja tvari i smjesa. Prema potrebi bi u provedbu ove Direktive trebalo uključiti dionike, kao što su predstavnici industrije, radnika i nevladinih organizacija, koji promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša.

(5)

Konvencijom Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o prekograničnim učincima industrijskih nesreća, koja je u ime Unije odobrena Odlukom Vijeća 98/685/EZ od 23. ožujka 1998. o sklapanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (4), utvrđene su mjere u vezi sa sprečavanjem, pripravnošću i reakcijom na industrijske nesreće koje mogu prouzročiti prekogranične učinke te je predviđena međunarodna suradnja u tom području. Konvencija se unutar prava Unije provodi Direktivom 96/82/EZ.

(6)

Velike nesreće mogu imati posljedice koje prelaze državne granice, a ekološke i gospodarske troškove nesreće ne snosi samo pogođeni objekt, već i dotične države članice. Stoga je potrebno uspostaviti i primijeniti mjere sigurnosti i smanjenja rizika da bi se spriječile moguće nesreće, smanjio rizik događanja nesreća te, ako do njih ipak dođe, da bi se učinci sveli na najmanju mjeru, čime se omogućava osiguranje visoke razine zaštite u cijeloj Uniji.

(7)

Odredbe ove Direktive trebale bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje odredbe prava Unije koje se odnose na zdravlje i sigurnost na radu te radno okruženje, a posebno ne dovodeći u pitanje Direktivu Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (5).

(8)

Određene industrijske djelatnosti trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Direktive, pod uvjetom da podliježu drugom zakonodavstvu na razini Unije ili nacionalnoj razini, kojim se osigurava jednaka razina sigurnosti. Komisija bi trebala nastaviti provjeravati postoje li znatni nedostaci u postojećem regulatornom okviru, posebno u pogledu novih rizika i rizika u nastajanju, koji proizlaze iz drugih djelatnosti te iz točno određenih opasnih tvari i, u slučaju potrebe, predstaviti zakonodavni prijedlog za uklanjanje tih nedostataka.

(9)

U Prilogu I. Direktivi 96/82/EZ naveden je popis opasnih tvari koje su njome obuhvaćene, između ostalog upućivanjem na određene odredbe Direktive Vijeća 67/548/EEZ od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (6), kao i Direktive 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (7). Direktive 67/548/EEZ i 1999/45/EZ zamijenjene su Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (8), kojom se unutar Unije provodi Globalno usklađeni sustav razvrstavanja i označivanja kemikalija, usvojen na međunarodnoj razini, unutar strukture Ujedinjenih naroda (UN). Tom su Uredbom uvedeni novi razredi i kategorije opasnosti, koji tek djelomično odgovaraju onima koji su se koristili u skladu s navedenim direktivama, stavljenim izvan snage. Međutim, određene tvari ili smjese ne bi bile razvrstane po tom sustavu zbog nedostatka kriterija u tom okviru. Stoga je potrebno izmijeniti Prilog I. Direktivi 96/82/EZ da bi je se uskladilo s tom Uredbom, a pritom održala postojeća ili dodatno povisila razina zaštite koja je utvrđena tom Direktivom.

(10)

Radi razvrstavanja poboljšanog bioplina trebalo bi voditi računa o kretanjima u području normi u okviru Europskog odbora za normizaciju (CEN).

(11)

Uslijed usklađivanja s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 i naknadnog prilagođavanja navedenoj Uredbi, koje utječe na razvrstavanje tvari i smjesa, može doći do neželjenih učinaka. Na temelju kriterija koji su obuhvaćeni ovom Direktivom Komisija bi trebala procijeniti postoje li opasne tvari koje ne predstavljaju opasnost od velike nesreće, bez obzira na njihovo razvrstavanje po opasnosti, i podnijeti zakonodavni prijedlog, gdje je potrebno, da bi dotičnu opasnu tvar isključila iz područja primjene ove Direktive. Procjena bi trebala započeti brzo, posebno nakon izmjena u razvrstavanju određene tvari ili smjese, da bi se izbjeglo nepotrebno opterećivanje operatera i nadležnih tijela u državama članicama. Isključivanja iz područja primjene ove Direktive ni jednoj državi članici ne bi trebala onemogućiti održavanje ni uvođenje strožih mjera zaštite.

(12)

Operateri bi općenito trebali biti obvezni poduzeti sve mjere potrebne za sprečavanje velikih nesreća, ublažavanje njihovih posljedica i poduzimanje mjera otklanjanja šteta u okolišu. Ako količina opasnih tvari koje su prisutne u objektima premaši određene količine, operater bi trebao nadležnom tijelu pružiti dostatne informacije da bi mu omogućio identifikaciju objekta, prisutnih opasnih tvari i mogućih opasnosti. Operater bi također trebao izraditi te, ako je predviđeno nacionalnim pravom, poslati nadležnim tijelima politiku sprečavanja velikih nesreća u kojoj su navedeni opći pristup i mjere, uključujući odgovarajuće sustave upravljanja sigurnošću, koje je operater poduzeo radi kontrole opasnosti od velikih nesreća. Kada operateri prepoznaju i procijene opasnosti od velikih nesreća, trebalo bi razmotriti i opasne tvari koje mogu nastati tijekom ozbiljne nesreće unutar objekta.

(13)

Obično je za štete u okolišu koje su prouzročene velikim nesrećama mjerodavna Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (9).

(14)

Da bi smanjili rizik domino-efekta, ako su objekti smješteni na način ili toliko blizu da se povećava vjerojatnost velikih nesreća ili se pogoršavaju njihove posljedice, operateri bi trebali surađivati pri razmjeni odgovarajućih informacija i obavješćivanju javnosti, uključujući susjedne objekte, koji bi mogli biti pogođeni.

(15)

Da bi dokazao da je učinio sve što je potrebno za sprečavanje velikih nesreća i da bi pripremio planove za slučaj opasnosti i mjere reagiranja, operater bi trebao, u slučaju objekata u kojima su opasne tvari prisutne u znatnim količinama, nadležnom tijelu dostaviti informacije u obliku izvješća o sigurnosti. To bi izvješće o sigurnosti trebalo sadržavati podatke o objektu, prisutnim opasnim tvarima, postrojenju ili skladišnim prostorima, mogućim scenarijima velikih nesreća i analizi rizika, preventivnim i interventnim mjerama te upravljačkim sustavima, koji su na raspolaganju, da bi se spriječio i smanjio rizik velikih nesreća te omogućilo poduzimanje potrebnih mjera za ograničavanje njihovih posljedica. Rizik velike nesreće mogao bi biti veći zbog vjerojatnosti prirodnih katastrofa koje su povezane s položajem objekta. To bi trebalo uzeti u obzir kod pripreme scenarija velikih nesreća.

(16)

Radi pripremljenosti na iznenadnu opasnost, u slučaju objekata u kojima su opasne tvari prisutne u znatnim količinama, potrebno je izraditi unutarnje i vanjske planove za slučaj opasnosti te uspostaviti postupke da bi se zajamčilo da se ti planovi provjeravaju i prema potrebi izmjenjuju te provode u slučaju velike nesreće ili vjerojatnosti da će do nje doći. Trebalo bi tražiti mišljenje osoblja objekta o unutarnjem planu za slučaj opasnosti te bi zainteresiranoj javnosti trebalo dati priliku da izrazi svoje mišljenje o vanjskom planu za slučaj opasnosti. Podugovaranje može utjecati na sigurnost objekta. Države bi članice trebale tražiti od operatera da o tome vode računa pri izradi politike sprečavanja velikih nesreća, izvješća o sigurnosti ili unutarnjeg plana za slučaj opasnosti.

(17)

Pri izboru primjerenih načina poslovanja, uključujući one koji se odnose na nadzor i kontrolu, operateri bi trebali voditi računa o raspoloživim podacima o najboljim praksama.

(18)

Da bi se pružila bolja zaštita stambenih naselja, javnih površina i okoliša, uključujući područja od posebnog interesa za zaštitu prirode ili posebno osjetljiva područja, potrebno je osigurati, zemljišnim politikama ili drugim odgovarajućim politikama koje se primjenjuju u državama članicama, primjerenu udaljenost između tih područja i objekata koji predstavljaju takvu opasnost i, ako je riječ o postojećim objektima, provesti dodatne tehničke mjere, ako je potrebno, da bi se rizik za osobe ili okoliš zadržao na prihvatljivoj razini. Pri donošenju odluka trebalo bi voditi računa o dostatnim informacijama o rizicima i tehničkim savjetima u vezi s tim rizicima. Ako je moguće, da bi se smanjila administrativna opterećenja, posebno za mala i srednja poduzeća, postupke i mjere trebalo bi integrirati s postupcima i mjerama u skladu s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije.

(19)

Radi promicanja pristupa informacijama o okolišu u skladu s Konvencijom Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija), koja je u ime Unije odobrena Odlukom Vijeća 2005/370/EZ od 17. veljače 2005. o zaključivanju, u ime Europske zajednice, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (10), potrebno je poboljšati razinu i kakvoću informacija za javnost. Posebno bi osobama koje bi mogle biti pogođene velikom nesrećom trebalo pružiti dostatne informacije o ispravnim mjerama koje treba poduzeti u tom slučaju. Države članice trebale bi staviti na raspolaganje informacije o tome gdje se mogu dobiti informacije o pravima osoba koje su pogođene velikom nesrećom. Informacije koje se prenose javnosti trebale bi biti izražene jasno i razumljivo. Osim aktivnog pružanja informacija, pri čemu javnost ne treba podnositi zahtjeve i ne isključuju se ni drugi oblici širenja informacija, one bi također trebale biti trajno na raspolaganju i ažurirati se elektronički. Istodobno bi trebala postojati primjerena zaštita povjerljivosti da bi se između ostalog uklonile zabrinutosti u pogledu sigurnosti.

(20)

Način upravljanja informacijama trebao bi biti u skladu s inicijativom o sustavu razmjene informacija o okolišu (SEIS), koja je uvedena Komunikacijom Komisije od 1. veljače 2008., pod naslovom „Prema sustavu razmjene informacija o okolišu”. On bi također trebao biti usklađen s Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (11) i njezinim provedbenim pravilima, kojima je cilj omogućiti razmjenu prostornih informacija o okolišu među organizacijama javnog sektora i dodatno olakšati pristup javnosti prostornim informacijama diljem Unije. Informacije bi trebale biti pohranjene u javno dostupnoj bazi podataka na razini Unije, što će također olakšati nadzor i izvješćivanje o provedbi.

(21)

U skladu s Arhuškom konvencijom djelotvorno sudjelovanje javnosti u donošenju odluka potrebno je da bi se zainteresiranoj javnosti omogućilo izražavanje, a donositelju odluka razmatranje, mišljenja i zabrinutosti koji se mogu odnositi na te odluke, čime se povećava odgovornost i transparentnost postupka donošenja odluka i doprinosi osvješćivanju javnosti o pitanjima okoliša te podršci donesenim odlukama.

(22)

Da bi osigurao poduzimanje odgovarajućih mjera reagiranja u slučaju velike nesreće, operater bi odmah trebao obavijestiti nadležno tijelo i priopćiti mu potrebne informacije da bi mu omogućio procjenu učinaka te nesreće na zdravlje ljudi i okoliš.

(23)

Sprečavanje velikih nesreća i ublažavanje njihovih posljedica u interesu je lokalnih tijela koja tu mogu imati važnu ulogu. O tome bi države članice trebale voditi računa pri provedbi ove Direktive.

(24)

Da bi olakšale razmjenu informacija i spriječile slične nesreće u budućnosti, države članice trebale bi Komisiji proslijediti informacije o velikim nesrećama do kojih je došlo na njihovom državnom području da bi Komisija mogla analizirati povezane opasnosti i provesti sustav za širenje informacija, posebno o velikim nesrećama i spoznajama koje su iz njih proizašle. Ta bi razmjena informacija trebala obuhvaćati i „jedva izbjegnute nesreće” koje države članice s tehničkog stajališta smatraju posebno važnim za sprečavanje velikih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica. Države članice i Komisija trebale bi nastojati osigurati sveobuhvatnost informacija pohranjenih u informacijskim sustavima koji su uspostavljeni da bi se olakšala razmjena informacija o velikim nesrećama.

(25)

Države članice trebale bi odrediti koja su nadležna tijela odgovorna za osiguravanje da operateri ispunjavaju svoje obveze. Nadležna tijela i Komisija trebali bi surađivati u aktivnostima kojima se podržava provedba, kao što je osmišljavanje odgovarajućih smjernica i razmjena najbolje prakse. Da bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, obveze obavješćivanja prema potrebi bi trebalo integrirati s obvezama obavješćivanja u skladu s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije.

(26)

Države članice trebale bi osigurati da nadležna tijela poduzimaju potrebne mjere u slučaju nepoštovanja ove Direktive. Da bi se osigurala djelotvorna provedba i izvršenje, potreban je sustav inspekcija, uključujući program redovnih inspekcija, u redovitim razmacima, i izvanrednih inspekcija. Te bi inspekcije po mogućnosti trebalo uskladiti s inspekcijama prema drugom zakonodavstvu Unije, uključujući Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (12), gdje je potrebno. Države članice trebale bi osigurati dovoljno raspoloživog osoblja sa sposobnostima i kvalifikacijama koje su potrebne za djelotvorno provođenje inspekcija. Nadležna tijela trebala bi pružiti odgovarajuću podršku primjenom alata i mehanizama za razmjenu iskustava i učvršćivanje znanja, uključujući i na razini Unije.

(27)

Da bi se uzeo u obzir tehnički napredak, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi prenijeti na Komisiju u pogledu izmjene priloga II. i VI. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija provede odgovarajuće savjetovanje tijekom svojih pripremnih radova, uključujući na razini stručnjaka. Komisija bi kod pripreme i izrade delegiranih akata trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i primjerenu dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(28)

Da bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi prenijeti na Komisiju. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela o mehanizmima država članica za kontrolu izvršavanja provedbenih ovlasti Komisije (13).

(29)

Države članice trebale bi utvrditi pravila koja se odnose na sankcije primjenjive na povrede nacionalnih odredaba koje su donesene u skladu s ovom Direktivom i zajamčiti njihovu provedbu. Te bi sankcije trebale biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(30)

Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj ove Direktive, to jest osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša, te da se taj cilj stoga može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je određeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ova Direktiva ne nadilazi ono što je potrebno da bi se ostvario taj cilj.

(31)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima za pojašnjenje (14) države članice su se obvezale da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata kojima se objašnjava odnos između sastavnica određene direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. Što se tiče ove Direktive, zakonodavac smatra da je dostava takvih dokumenata opravdana.

(32)

Direktivu 96/82/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti i kasnije staviti izvan snage,

(a)

vojne objekte, postrojenja ili skladišta;

(b)

opasnosti nastale ionizirajućim zračenjem koje potječe iz tvari;

(c)

prijevoz opasnih tvari cestovnim putem, željeznicom, unutarnjim plovnim putovima, morskim ili zračnim putem te izravno povezano posredno privremeno skladištenje, izvan objekata koji su obuhvaćeni ovom Direktivom, uključujući utovar i istovar te prijevoz iz jednog u drugo prijevozno sredstvo na dokovima, molovima ili ranžirnim kolodvorima;

(d)

prijevoz opasnih tvari cjevovodima, uključujući crpne stanice, izvan objekata koji su obuhvaćeni ovom Direktivom;

(e)

iskorištavanje, i to istraživanje, vađenje i preradu minerala u rudnicima i kamenolomima, uključujući i u obliku bušotina;

(f)

istraživanje i iskorištavanje minerala na moru, uključujući ugljikovodike;

(g)

skladištenje plina u podzemnim lokacijama na moru, uključujući lokacije namijenjene skladištenju i lokacije u kojima se također provodi istraživanje i iskorištavanje minerala, uključujući ugljikovodike;

(h)

odlagališta otpada, uključujući podzemno skladištenje otpada.

1.

„objekt” znači cijela lokacija pod kontrolom određenog operatera, na kojoj su opasne tvari prisutne u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničke ili povezane infrastrukture ili djelatnosti; objekti su ili objekti niže razine ili objekti više razine;

2.

„objekt niže razine” znači objekt u kojem su opasne tvari prisutne u količinama koje su jednake ili veće od količina navedenih u Prilogu I. dijelu 1. stupcu 2. ili Prilogu I. dijelu 2. stupcu 2., ali manje od količina navedenih u Prilogu I. dijelu 1. stupcu 3. ili Prilogu I. dijelu 2. stupcu 3., prema potrebi koristeći pravilo zbrajanja utvrđeno u Prilogu I. bilješci 4.;

3.

„objekt više razine” znači objekt u kojem su opasne tvari prisutne u količinama koje su jednake ili veće od količina navedenih u Prilogu I. dijelu 1. stupcu 3. ili Prilogu I. dijelu 2. stupcu 3., prema potrebi koristeći pravilo zbrajanja utvrđeno u Prilogu I. bilješci 4.;

4.

„susjedni objekt” znači objekt koji se nalazi toliko blizu drugog objekta da povećava rizik ili posljedice velike nesreće;

5.

„novi objekt” znači:

6.

„postojeći objekt” znači objekt koji je 31. svibnja 2015. obuhvaćen područjem primjene Direktive 96/82/EZ, a od 1. lipnja 2015. područjem primjene ove Direktive, a pritom ostaje razvrstan kao objekt niže razine ili objekt više razine;

7.

„drugi objekt” znači mjesto poslovanja koje je obuhvaćeno područjem primjene ove Direktive ili objekt niže razine koji 1. lipnja 2015. ili kasnije postaje objekt više razine ili obrnuto, iz razloga koji nisu navedeni u točki 5.;

8.

„postrojenje” znači tehnička jedinica unutar objekta, bilo na ili ispod razine zemlje, u kojoj se opasne tvari proizvode, koriste, obrađuju ili skladište; ono uključuje svu opremu, strukture, cjevovode, strojeve, alate, privatne industrijske kolosijeke, dokove, iskrcajne gatove koji služe postrojenju, lukobrane, skladišta ili slične strukture, plutajuće ili ne, koji su potrebni za funkcioniranje tog postrojenja;

9.

„operater” znači svaka fizička ili pravna osoba koja upravlja objektom ili postrojenjem ili ih nadzire ili, ako je to predviđeno nacionalnim zakonodavstvom, kojoj su prenesene gospodarske ovlasti ili ovlasti odlučivanja koje su presudne za tehničko funkcioniranje objekta ili postrojenja;

10.

„opasna tvar” znači tvar ili smjesa obuhvaćena Prilogom I. dijelom 1. ili navedena u Prilogu I. dijelu 2., uključujući u obliku sirovine, proizvoda, nusproizvoda, ostatka ili poluproizvoda;

11.

„smjesa” znači smjesa ili otopina koja se sastoji od dvije ili više tvari;

12.

„prisutnost opasnih tvari” znači stvarna ili očekivana prisutnost opasnih tvari u objektu ili opasnih tvari za koje je razumno predvidjeti da mogu nastati za vrijeme gubitka kontrole nad procesima, uključujući djelatnosti skladištenja, u bilo kojem postrojenju unutar objekta, u količinama koje su jednake ili veće od propisanih količina iz Priloga I. dijela 1. ili Priloga I. dijela 2.;

13.

„velika nesreća” znači događaj poput velike emisije, požara ili eksplozije, koji proizlazi iz nekontroliranog razvoja događaja pri funkcioniranju bilo kojeg objekta obuhvaćenog ovom Direktivom, koji odmah ili naknadno dovodi do ozbiljne opasnosti za zdravlje ljudi ili okoliš, unutar ili izvan objekta i koji uključuje jednu ili više opasnih tvari;

14.

„opasnost” znači intrinzično svojstvo opasne tvari ili fizičke situacije, koje može uzrokovati štetu za zdravlje ljudi ili okoliš;

15.

„rizik” znači vjerojatnost da u određenom razdoblju ili u određenim okolnostima dođe do određenog učinka;

16.

„skladištenje” znači prisutnost određene količine opasnih tvari za potrebe skladištenja, pohranjivanja na sigurnom ili držanja na zalihi;

17.

„javnost” znači jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba te, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, njihova udruženja, organizacije ili skupine;

18.

„zainteresirana javnost” znači javnost koja je pogođena ili bi mogla biti pogođena donošenjem odluka ili ima određeni interes pri donošenju odluka o bilo kojem od pitanja obuhvaćenih člankom 15. stavkom 1.; za potrebe ove definicije, za nevladine organizacije koje promiču zaštitu okoliša i ispunjavaju primjenjive uvjete prema nacionalnom pravu smatra se da imaju interes;

19.

„inspekcija” znači sve radnje, uključujući obilaske mjesta, provjere unutarnjih mjera, sustava i izvješća te dodatne dokumente i daljnje aktivnosti, ako su potrebne, koje poduzima nadležno tijelo ili se one poduzimaju u njegovo ime, da bi se provjerilo ispunjavaju li objekti zahtjeve ove Direktive i da bi ih se podržalo u tome.

(a)

fizički oblik opasne tvari u uobičajenim uvjetima prerade ili rukovanja ili kod neplaniranog gubitka sadržaja;

(b)

inherentna svojstva opasne tvari, posebno ona vezana uz raspršivanje u scenariju velike nesreće, kao što su molekularna masa i tlak zasićene vodene pare;

(c)

najveća koncentracija tvari u slučaju smjesa.

(a)

detaljan popis svojstava koja su potrebna za procjenu mogućnosti da opasna tvar prouzroči fizičku štetu, štetu za zdravlje ili štetu u okolišu;

(b)

fizikalna i kemijska svojstva (na primjer molekularnu masu, tlak zasićene vodene pare, inherentnu toksičnost, vrelište, reaktivnost, viskoznost, topljivost i druga relevantna svojstva);

(c)

svojstva vezana uz opasnosti za zdravlje i fizičke opasnosti (na primjer reaktivnost, zapaljivost, toksičnost, zajedno s dodatnim čimbenicima kao što su način napada na tijelo, omjer ozljeda i smrtnosti, dugoročni učinci i druga relevantna svojstva);

(d)

svojstva vezana uz opasnosti za okoliš (na primjer ekotoksičnost, postojanost, bioakumulacija, mogućnost dalekosežnog prijenosa u okolišu i druga relevantna svojstva);

(e)

ako postoji, razvrstavanje tvari ili smjese na razini Unije;

(f)

informacije o radnim uvjetima koji su specifični za tvar (na primjer temperatura, tlak i drugi relevantni uvjeti) i pod kojima se opasna tvar skladišti, koristi i/ili može biti prisutna u slučaju predvidljivih neuobičajenih radnji ili nesreće, kao što je požar.

(a)

ime i/ili zaštićeni naziv operatera i punu adresu dotičnog objekta;

(b)

registrirano mjesto poslovanja operatera s punom adresom;

(c)

ime i položaj osobe koja je odgovorna za objekt, ako je različita od točke (a);

(d)

informacije dostatne za identifikaciju opasnih tvari i kategorije tvari, za tvari koje su uključene ili bi mogle biti prisutne;

(e)

količinu i fizički oblik dotične opasne tvari ili dotičnih opasnih tvari;

(f)

djelatnost ili predloženu djelatnost postrojenja ili skladišta;

(g)

neposredni okoliš objekta i čimbenike koji bi mogli uzrokovati veliku nesreću ili pogoršati njezine posljedice uključujući, ako postoje, podatke o susjednim objektima, lokacijama koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, područjima i zahvatima koji bi mogli uzrokovati ili povećati rizik ili posljedice velike nesreće i domino-efekta.

(a)

za nove objekte, u razumnom roku prije početka izgradnje ili rada, ili prije izmjena koje uzrokuju promjenu popisa opasnih tvari;

(b)

za sve druge slučajeve, godinu dana od datuma od kojeg se ova Direktiva primjenjuje na dotični objekt.

(a)

znatno povećanje ili smanjenje količine ili značajna promjena vrste ili fizičkog oblika prisutne opasne tvari, kako je navedeno u obavijesti koju je dostavio operater u skladu sa stavkom 1. ili značajna promjena procesa u kojima se ona koristi;

(b)

izmjena objekta ili postrojenja koja bi mogla imati značajne posljedice u smislu opasnosti od velikih nesreća;

(c)

trajno zatvaranje objekta ili stavljanje objekta izvan pogona; ili

(d)

izmjene informacija iz stavka 1. točaka (a), (b) ili (c).

(a)

za nove objekte, u razumnom roku prije početka izgradnje ili rada, ili prije izmjena koje uzrokuju promjenu popisa opasnih tvari;

(b)

za sve druge slučajeve, godinu dana od datuma od kojeg se ova Direktiva primjenjuje na dotični objekt.

(a)

razmjenjuju odgovarajuće informacije da bi omogućili tim objektima da vode računa o vrsti i opsegu ukupne opasnosti od velike nesreće u svojoj politici sprečavanja velikih nesreća, sustavima upravljanja sigurnošću, izvješćima o sigurnosti i unutarnjim planovima za slučaj opasnosti, prema potrebi;

(b)

surađuju pri obavješćivanju javnosti i susjednih lokacija koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, te pri dostavljanju informacija tijelu koje je odgovorno za pripremu vanjskih planova za slučaj opasnosti.

(a)

dokazivanja da je započeo s primjenom politike sprečavanja velikih nesreća i sustava upravljanja sigurnošću za njezinu provedbu u skladu s informacijama utvrđenim u Prilogu III.;

(b)

dokazivanja da su identificirane opasnosti od velikih nesreća i mogući scenariji velike nesreće te da su poduzete potrebne mjere da bi se te nesreće spriječile i da bi se ograničile njihove posljedice za zdravlje ljudi i okoliš;

(c)

dokazivanja da se vodilo računa o dostatnoj sigurnosti i pouzdanosti pri projektiranju, izgradnji, funkcioniranju i održavanju svakog postrojenja, skladišta, opreme i infrastrukture za njegovo funkcioniranje, koji su povezani s opasnostima od velikih nesreća unutar objekta;

(d)

dokazivanja da su izrađeni unutarnji planovi za slučaj opasnosti i pružanja informacija da bi se omogućila izrada vanjskog plana za slučaj opasnosti;

(e)

pružanja dostatnih informacija nadležnom tijelu da bi se omogućilo donošenje odluka u pogledu lociranja novih djelatnosti ili zahvata na postojećim objektima.

(a)

za nove objekte, u razumnom roku prije početka izgradnje ili rada, ili prije izmjena koje uzrokuju promjenu popisa opasnih tvari;

(b)

za postojeće objekte više razine, 1. lipnja 2016.;

(c)

za druge objekte, dvije godine od datuma od kojeg se ova Direktiva primjenjuje na dotični objekt.

(a)

operater izradi unutarnji plan za slučaj opasnosti za mjere koje treba poduzeti unutar objekta;

(b)

operater dostavlja potrebne informacije nadležnom tijelu da bi mu omogućio izradu vanjskih planova za slučaj opasnosti;

(c)

tijela koja je država članica imenovala u tu svrhu izrade vanjski plan za slučaj opasnosti za mjere koje treba poduzeti izvan objekta u roku od dvije godine nakon primitka potrebnih informacija od operatera u skladu s točkom (b).

(a)

za nove objekte, u razumnom roku prije početka rada ili prije izmjena koje uzrokuju promjenu popisa opasnih tvari;

(b)

za postojeće objekte više razine, do 1. lipnja 2016., osim ako su unutarnji plan za slučaj opasnosti, izrađen u skladu sa zahtjevima nacionalnog prava prije tog datuma, i informacije koje su sadržane u njemu te informacije iz stavka 1. točke (b) u skladu s ovim člankom i nisu se mijenjali;

(c)

za druge objekte, dvije godine od datuma od kojeg se ova Direktiva primjenjuje na dotični objekt.

(a)

ograničavanje i kontrola incidenata, da bi se učinci sveli na najmanju mjeru i da bi se ograničila šteta za zdravlje ljudi, okoliš i imovinu;

(b)

provođenje potrebnih mjera za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša od učinaka velikih nesreća;

(c)

priopćavanje potrebnih informacija javnosti i dotičnim lokalnim službama ili tijelima;

(d)

osiguravanje povrata u prijašnje stanje i čišćenja okoliša nakon velike nesreće.

(a)

lociranjem novih objekata;

(b)

izmjenama objekata koji su obuhvaćeni člankom 11.;

(c)

novim zahvatima, uključujući prometne pravce, javne površine i stambena naselja u blizini objekata, gdje lociranje ili zahvati mogu uzrokovati ili povećati rizik od ili posljedice velike nesreće.

(a)

održe primjereni sigurnosni razmaci između objekata obuhvaćenih ovom Direktivom i stambenih naselja, zgrada i javnih površina, rekreacijskih sadržaja i, što je više moguće, velikih prometnih pravaca;

(b)

zaštite posebno osjetljiva područja ili područja od posebnog interesa za zaštitu prirode u blizini objekata, gdje je potrebno, uz pomoć primjerenih sigurnosnih razmaka ili drugih odgovarajućih mjera;

(c)

u slučaju postojećih objekata, poduzmu dodatne tehničke mjere u skladu s člankom 5. da se ne bi povećali rizici za zdravlje ljudi i okoliš.

(a)

da sve osobe koje bi mogle biti pogođene velikom nesrećom primaju redovito i u najprimjerenijem obliku, a da za to ne trebaju podnositi zahtjeve, jasne i lako razumljive informacije o sigurnosnim mjerama i nužnom ponašanju u slučaju velike nesreće;

(b)

da se izvješće o sigurnosti stavlja na raspolaganje javnosti na zahtjev, u skladu s člankom 22. stavkom 3.; ako se primjenjuje članak 22. stavak 3., stavlja se na raspolaganje izmijenjeno izvješće, na primjer u obliku sažetka bez tehničkih podataka, koji uključuje najmanje opće informacije o opasnostima od velikih nesreća i mogućim učincima na zdravlje ljudi i okoliš u slučaju velike nesreće;

(c)

da se popis opasnih tvari stavlja na raspolaganje javnosti na zahtjev, u skladu s člankom 22. stavkom 3.

(a)

planiranje novih objekata u skladu s člankom 13.;

(b)

znatne izmjene objekata u skladu s člankom 11., ako te izmjene podliježu obvezama iz članka 13.;

(c)

nove zahvate oko objekata, ako lociranje ili zahvati mogu povećati rizik od ili posljedice velike nesreće u skladu s člankom 13.

(a)

predmet posebnog projekta;

(b)

prema potrebi, činjenica da projekt podliježe nacionalnoj ili prekograničnoj procjeni utjecaja na okoliš ili savjetovanju između država članica u skladu s člankom 14. stavkom 3.;

(c)

podaci o nadležnom tijelu koje je odgovorno za donošenje odluke, od kojeg je moguće dobiti odgovarajuće informacije i kojem se mogu dostaviti komentari ili pitanja te podaci o kalendaru djelovanja za dostavu komentara ili pitanja;

(d)

narav mogućih odluka ili, ako postoji, nacrt odluke;

(e)

podaci o vremenu i mjestu gdje ili putem kojih će relevantne informacije biti stavljene na raspolaganje;

(f)

podaci o načinima savjetovanja i sudjelovanja javnosti u skladu sa stavkom 7. ovog članka.

(a)

u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, glavna izvješća i mišljenja, koja su izdana nadležnom tijelu u trenutku kada je zainteresirana javnost informirana u skladu sa stavkom 2.;

(b)

u skladu s odredbama Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu (17), informacije osim onih iz stavka 2. ovog članka, a koje su bitne za odluku o kojoj je riječ i na raspolaganju su tek nakon što je zainteresirana javnost informirana u skladu s tim stavkom.

(a)

sadržaj odluke i razloge na kojima se ona temelji, uključujući naknadne ažurirane verzije;

(b)

rezultate savjetovanja održanog prije donošenja odluke i objašnjenje o tome kako je ono uzeto u obzir u toj odluci.

(a)

obavijestiti nadležno tijelo;

(b)

dostaviti nadležnom tijelu sljedeće informacije, čim one postanu raspoložive:

(c)

obavijestiti nadležno tijelo o mjerama koje su predviđene za:

(d)

ažurirati dostavljene informacije ako iz daljnje istrage proizađu dodatne činjenice zbog kojih se te informacije ili izvedeni zaključci mijenjaju.

(a)

osigurava poduzimanje hitnih srednjoročnih i dugoročnih mjera koje se mogu pokazati potrebnima;

(b)

prikuplja, u inspekcijskom nadzoru, istrazi ili drugim odgovarajućim načinom, informacije koje su potrebne za potpunu analizu tehničkih, organizacijskih i upravljačkih aspekata nesreće;

(c)

primjereno postupa da bi osiguralo da operater poduzima sve potrebne sanacijske mjere;

(d)

daje preporuke o budućim preventivnim mjerama; i

(e)

obavijesti o nesreći do koje je došlo osobe koje bi njome mogle biti pogođene i, kada je to bitno, o mjerama koje su poduzete radi ublažavanja posljedica nesreće.

(a)

državu članicu, ime i adresu tijela koje je odgovorno za izvješće;

(b)

datum, vrijeme i mjesto nesreće, uključujući puno ime operatera i adresu uključenog objekta;

(c)

kratki opis okolnosti nesreće, uključene opasne tvari i neposredne učinke na zdravlje ljudi i okoliš;

(d)

kratki opis hitnih mjera koje su poduzete i neposrednih mjera opreza koje su potrebne da bi se spriječilo ponavljanje nesreće;

(e)

rezultate njihove analize i preporuke.

(a)

operater može dokazati da je u vezi s raznim djelatnostima objekta poduzeo odgovarajuće mjere radi sprečavanja velikih nesreća;

(b)

operater može dokazati da je osigurao odgovarajuća sredstva za ograničavanje posljedica velikih nesreća, na lokaciji i izvan nje;

(c)

podaci i informacije u izvješću o sigurnosti ili bilo kojem drugom podnesenom izvješću dostatno odražavaju uvjete u objektu;

(d)

su informacije pružene javnosti u skladu s člankom 14.

(a)

opću procjenu relevantnih sigurnosnih pitanja;

(b)

zemljopisno područje obuhvaćeno planom inspekcija;

(c)

popis objekata koji su obuhvaćeni planom;

(d)

popis skupina objekata s mogućim domino-efektom u skladu s člankom 9.;

(e)

popis objekata u kojima bi posebni vanjski rizici ili izvori opasnosti mogli povećati rizik od ili posljedice velike nesreće;

(f)

postupke za redovne inspekcije, uključujući programe za takve inspekcije u skladu sa stavkom 4.;

(g)

postupke za izvanredne inspekcije u skladu sa stavkom 6.;

(h)

odredbe o suradnji između različitih inspekcijskih tijela.

(a)

mogući učinci dotičnih objekata na zdravlje ljudi i okoliš;

(b)

prethodno ispunjavanje zahtjeva ove Direktive.

(a)

ime ili zaštićeni naziv operatera i punu adresu dotičnog objekta;

(b)

djelatnost ili djelatnosti objekta.

(a)

brzog širenja, među svim nadležnim tijelima, informacija koje su države članice dostavile u skladu s člankom 18. stavcima 1. i 2.;

(b)

dostave analize uzroka velikih nesreća i spoznaja koje su iz njih proizašle nadležnim tijelima;

(c)

dostave informacija o preventivnim mjerama nadležnim tijelima;

(d)

pružanja informacija o organizacijama koje mogu pružiti savjet ili relevantne informacije o nastanku, sprečavanju i ublažavanju velikih nesreća.

(a)

informacije koje su dostavile države članice u skladu s člankom 18. stavcima 1. i 2.;

(b)

analizu uzrokâ nesreća;

(c)

spoznaje koje su proizašle iz nesreća;

(d)

preventivne mjere koje su potrebne da bi se spriječilo ponavljanje nesreća.

(a)

da svaki podnositelj zahtjeva koji zatraži informacije prema točkama (b) i (c) članka 14. stavka 2. ili članku 22. stavku 1. ove Direktive može zatražiti preispitivanje, u skladu s člankom 6. Direktive 2003/4/EZ, poduzetih radnji ili propustâ određenog nadležnog tijela u vezi s takvim zahtjevom;

(b)

svaka u svojem nacionalnom pravnom sustavu, da pripadnici zainteresirane javnosti imaju pristup postupcima preispitivanja utvrđenima u članku 11. Direktive 2011/92/EU za slučajeve koji podliježu članku 15. stavku 1. ove Direktive.

Prilog I.

—

Opasne tvari

Prilog II.

—

Minimum podataka i informacija koje treba razmotriti u izvješću o sigurnosti iz članka 10.

Prilog III.

—

Informacije iz članka 8. stavka 5. i članka 10. o sustavu upravljanja sigurnošću i organizaciji objekta radi sprečavanja velikih nesreća

Prilog IV.

—

Podaci i informacije koje treba uključiti u planove za slučaj opasnosti iz članka 12.

Prilog V.

—

Informacije za javnost kako su predviđene u članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 2. točki (a)

Prilog VI.

—

Kriteriji za obavješćivanje Komisije o velikoj nesreći u skladu s člankom 18. stavkom 1.

Prilog VII.

—

Korelacijska tablica

Stupac 1.

Stupac 2.

Stupac 3.

Kategorije opasnosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008

Propisana količina (u tonama) opasne tvari iz članka 3. stavka10. za primjenu:

Zahtjeva niže razine

Zahtjeva više razine

Odjeljak „H” –   

OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE

H1 AKUTNA TOKSIČNOST 1. kategorije, svi putovi izlaganja

5

20

H2 AKUTNA TOKSIČNOST

50

200

H3 STOT SPECIFIČNA TOKSIČNOST ZA CILJNE ORGANE – POJEDINO IZLAGANJE

STOT SE 1. kategorija

50

200

Odjeljak „P” –   

FIZIČKE OPASNOSTI

P1a EKSPLOZIVI (vidjeti bilješku 8.)

10

50

P1b EKSPLOZIVI (vidjeti bilješku 8.)

Eksplozivi, pododjeljak 1.4. (vidjeti bilješku 10.)

50

200

P2 ZAPALJIVI PLINOVI

Zapaljivi plinovi 1. ili 2. kategorije

10

50

P3a ZAPALJIVI AEROSOLI (vidjeti bilješku 11.1.)

„Zapaljivi” aerosoli 1. ili 2. kategorije, koji sadrže zapaljive plinove 1. ili 2. kategorije ili zapaljive tekućine 1. kategorije

150 (neto)

500 (neto)

P3b ZAPALJIVI AEROSOLI (vidjeti bilješku 11.1.)

„Zapaljivi” aerosoli 1. ili 2. kategorije, koji ne sadrže zapaljive plinove 1. ili 2. kategorije, niti zapaljive tekućine 1. kategorije (vidjeti bilješku 11.2.)

5 000 (neto)

50 000 (neto)

P4 OKSIDIRAJUĆI PLINOVI

Oksidirajući plinovi 1. kategorije

50

200

P5a ZAPALJIVE TEKUĆINE

10

50

P5b ZAPALJIVE TEKUĆINE

50

200

P5c ZAPALJIVE TEKUĆINE

Zapaljive tekućine 2. ili 3. kategorije, koje ne potpadaju pod P5a i P5b

5 000

50 000

P6a SAMOREAGIRAJUĆE TVARI I SMJESE te ORGANSKI PEROKSIDI

Samoreagirajuće tvari i smjese tipa A ili B ili organski peroksidi tipa A ili B

10

50

P6b SAMOREAGIRAJUĆE TVARI I SMJESE te ORGANSKI PEROKSIDI

Samoreagirajuće tvari i smjese tipa C, D, E ili F ili organski peroksidi tipa C, D, E ili F

50

200

P7 PIROFORNE TEKUĆINE I KRUTINE

50

200

P8 OKSIDIRAJUĆE TEKUĆINE I KRUTINE

50

200

Odjeljak „E” –   

OPASNOSTI ZA OKOLIŠ

E1 Opasno za vodeni okoliš u 1. kategoriji akutne toksičnosti ili 1. kategoriji kronične toksičnosti

100

200

E2 Opasno za vodeni okoliš u 2. kategoriji kronične toksičnosti

200

500

Odjeljak „O” –   

DRUGE OPASNOSTI

O1 Tvari ili smjese s oznakom opasnosti EUH014

100

500

O2 Tvari ili smjese koje u dodiru s vodom otpuštaju zapaljive plinove, 1. kategorija

100

500

O3 Tvari ili smjese s oznakom opasnosti EUH029

50

200

Stupac 1.

CAS broj (1)

Stupac 2.

Stupac 3.

Propisana količina (u tonama) za primjenu:

Opasne tvari

Zahtjeva niže razine

Zahtjeva više razine

—

5 000

10 000

—

1 250

5 000

—

350

2 500

—

10

50

—

5 000

10 000

—

1 250

5 000

1303-28-2

1

2

1327-53-3

0,1

7726-95-6

20

100

7782-50-5

10

25

—

1

151-56-4

10

20

7782-41-4

10

20

50-00-0

5

50

1333-74-0

5

50

7647-01-0

25

250

—

5

50

—

50

200

74-86-2

5

50

75-21-8

5

50

75-56-9

5

50

67-56-1

500

5 000

101-14-4

0,01

624-83-9

0,15

7782-44-7

200

2 000

584-84-9

10

100

2,6-toluen diizocijanat

91-08-7

75-44-5

0,3

0,75

7784-42-1

0,2

1

7803-51-2

0,2

1

10545-99-0

1

7446-11-9

15

75

—

0,001

—

0,5

2

—

2 500

25 000

7664-41-7

50

200

7637-07-2

5

20

7783-06-4

5

20

110-89-4

50

200

3030-47-5

50

200

5397-31-9

50

200

200

500

107-10-8

500

2 000

1663-39-4

200

500

16529-56-9

500

2 000

533-74-4

100

200

96-33-3

500

2 000

108-99-6

500

2 000

109-70-6

500

2 000

1.

Tvari i smjese razvrstane su u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.

2.

Sa smjesama se postupa na isti način kao i s čistim tvarima, pod uvjetom da im koncentracije ostaju unutar graničnih vrijednosti koje su utvrđene prema njihovim svojstvima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 ili njezinom posljednjom prilagodbom tehničkom napretku, osim ako je točno naveden njihov postotni sastav ili drugi opis.

3.

Gore navedene propisane količine odnose se na svaki pojedini objekt.

Količine koje treba razmotriti radi primjene odgovarajućih članaka najveće su količine koje su ili bi mogle biti prisutne u bilo kojem trenutku. Opasne tvari koje su u određenom objektu prisutne samo u količinama jednakim ili manjim od 2 % odgovarajuće propisane količine zanemaruju se za potrebe izračuna ukupne prisutne količine ako je njihov položaj unutar objekta takav da ne mogu uzrokovati veliku nesreću ni u kojem drugom dijelu tog objekta.

4.

Gdje je potrebno, primjenjuju se sljedeća pravila, kojima se uređuje zbrajanje opasnih tvari ili kategorija opasnih tvari.

U slučaju objekta u kojem ni jedna pojedina opasna tvar nije prisutna u količini koja je veća ili jednaka relevantnim propisanim količinama, za utvrđivanje je li objekt obuhvaćen relevantnim zahtjevima ove Direktive primjenjuje se sljedeće pravilo.

Ova se Direktiva primjenjuje na objekte više razine, ako je zbroj:

q1/QU1 + q2/QU2 + q3/QU3 + q/QU4 + q5/QU5 + … veći od ili jednak 1,

pri čemu je qx = količina opasne tvari × (ili kategorija opasnih tvari) koja potpada pod dio 1. ili dio 2. ovog Priloga,

i QUX = relevantna propisana količina za opasnu tvar ili kategoriju × iz stupca 3. dijela 1. ili iz stupca 3. dijela 2. ovog Priloga.

Ova se Direktiva primjenjuje na objekte niže razine, ako je zbroj:

q1/QL1 + q2/QL2 + q3/QL3 + q4/QL4 + q5/Q L5 + … veći od ili jednak 1,

pri čemu je qx = količina opasne tvari × (ili kategorija opasnih tvari) koja potpada pod dio 1. ili dio 2. ovog Priloga,

i QLX = relevantna propisana količina za opasnu tvar ili kategoriju × iz stupca 2. dijela 1. ili iz stupca 2. dijela 2. ovog Priloga.

Ovo se pravilo koristi za procjenu opasnosti za zdravlje, fizičkih opasnosti i opasnosti za okoliš. Zbog toga se mora primijeniti tri puta:

Relevantne odredbe ove Direktive primjenjuju se ako je bilo koji od zbrojeva dobivenih pod (a), (b) ili (c) veći od ili jednak 1.

5.

Opasne tvari koje nisu obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 1272/2008, uključujući otpad, ali koje su ipak prisutne ili bi mogle biti prisutne u objektu i koje, pod postojećim uvjetima u objektu, imaju ili bi mogle imati jednaka svojstva u smislu mogućnosti velike nesreće, privremeno se dodjeljuju najsličnijoj kategoriji ili imenovanoj opasnoj tvari koja je obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.

6.

U slučaju opasnih tvari koje se zbog svojih svojstava mogu razvrstati u više kategorija, za potrebe ove Direktive primjenjuju se najmanje propisane količine. Međutim, za potrebe primjene pravila iz bilješke 4., za svaku skupinu kategorija iz bilješke 4. točke (a), bilješke 4. točke (b) i bilješke 4. točke (c) koristi se najmanja propisana količina koja odgovara dotičnom razvrstavanju.

7.

Opasne tvari koje potpadaju pod 3. kategoriju akutne toksičnosti oralnim putem (H 301) potpadaju pod unos H2 AKUTNA TOKSIČNOST u slučaju da ih nije moguće razvrstati ni na temelju akutne inhalacijske toksičnosti, ni na temelju akutne dermalne toksičnosti, na primjer zbog nedostatka podataka na temelju kojih se može zaključiti o njihovoj inhalacijskoj i dermalnoj toksičnosti.

8.

Razred opasnosti „eksplozivi” uključuje eksplozivne artikle (vidjeti odjeljak 2.1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008). Ako je poznata količina eksplozivne tvari ili smjese sadržane u artiklu, ta se količina uzima u obzir za potrebe ove Direktive. Ako količina eksplozivne tvari ili smjese sadržane u artiklu nije poznata, onda se za potrebe ove Direktive s cijelim artiklom postupa kao s eksplozivom.

9.

Ispitivanje eksplozivnih svojstava tvari i smjesa potrebno je samo ako je postupkom kontrole u skladu s Dodatkom 6. dijelom 3. Preporuka Ujedinjenih naroda o prijevozu opasnih tvari, Priručnik s ispitivanjima i kriterijima (Priručnik Ujedinjenih naroda s ispitivanjima i kriterijima) (2), utvrđeno da bi tvar ili smjesa mogla imati eksplozivna svojstva.

10.

Ako eksplozivi iz pododjeljka 1.4. nisu pakirani ili su prepakirani, dodjeljuju se unosu P1a, osim ako se dokaže da opasnost još uvijek odgovara pododjeljku 1.4., u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.

11.1.

Zapaljivi aerosoli razvrstavaju se u skladu s Direktivom Vijeća 75/324/EEZ od 20. svibnja 1975. o usklađivanju zakonodavstava država članica o aerosolnim raspršivačima (3) (Direktiva o aerosolnim raspršivačima). „Vrlo lako zapaljivi” i „zapaljivi” aerosoli iz Direktive 75/324/EEZ odgovaraju zapaljivim aerosolima 1. odnosno 2. kategorije iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

11.2.

Za uvrštavanje u ovaj unos potrebno je dokazati da aerosolni raspršivač ne sadrži zapaljivi plin 1. ili 2. kategorije, ni zapaljivu tekućinu 1. kategorije.

12.

U skladu sa stavkom 2.6.4.5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, tekućine s plamištem iznad 35 °C ne trebaju se razvrstati u 3. kategoriju ako su rezultati ispitivanja podržavanja gorenja L.2, prema dijelu III. odjeljku 32. Priručnika Ujedinjenih naroda za ispitivanja i kriterije, negativni. To međutim ne vrijedi u izmijenjenim uvjetima, kao što je visoka temperatura ili tlak, i zbog toga su takve tekućine uključene u ovaj unos.

13.

Amonijev nitrat (5 000/10 000): gnojiva podobna za samoodrživu razgradnju

Ovo se odnosi na složena/kombinirana gnojiva na bazi amonijevog nitrata (složena/kombinirana gnojiva sadrže amonijev nitrat s fosfatom i/ili potašom) podobna za samoodrživu razgradnju prema ispitivanju UN-a u koritu (vidjeti Priručnik Ujedinjenih naroda s ispitivanjima i kriterijima, dio III. pododjeljak 38.2.), i u kojima je maseni udio dušika koji potječe iz amonijevog nitrata:

14.

Amonijev nitrat (1 250/5 000): gnojivo

Ovo se odnosi na obična gnojiva na bazi amonijevog nitrata i složena/kombinirana gnojiva na bazi amonijevog nitrata koja udovoljavaju zahtjevima Priloga III.-2 Uredbi (EZ) br. 2003/2003 i u kojima je maseni udio dušika koji potječe iz amonijevog nitrata:

15.

Amonijev nitrat (350/2 500): tehnički

Ovo se odnosi na amonijev nitrat i smjese amonijevog nitrata u kojima je maseni udio dušika koji potječe iz amonijevog nitrata:

Također se odnosi na vodene otopine amonijevog nitrata u kojima je koncentracija amonijevog nitrata veća od 80 %.

16.

Amonijev nitrat (10/50): materijal koji ne odgovara specifikacijama („off-specs”) i gnojiva koja nisu prošla test otpornosti na detonaciju

Ovo se odnosi na:

Faktori ekvivalentne toksičnosti (TEF), Svjetska zdravstvena organizacija, 2005.

2,3,7,8-TCDD

1

2,3,7,8-TCDF

0,1

1,2,3,7,8-PeCDD

1

2,3,4,7,8-PeCDF

0,3

1,2,3,7,8-PeCDF

0,03

1,2,3,4,7,8-HxCDD

0,1

1,2,3,6,7,8-HxCDD

0,1

1,2,3,4,7,8-HxCDF

0,1

1,2,3,7,8,9-HxCDD

0,1

1,2,3,7,8,9-HxCDF

0,1

1,2,3,6,7,8-HxCDF

0,1

1,2,3,4,6,7,8-HpCDD

0,01

2,3,4,6,7,8-HxCDF

0,1

OCDD

0,0003

1,2,3,4,6,7,8-HpCDF

0,01

1,2,3,4,7,8,9-HpCDF

0,01

OCDF

0,0003

(T = tetra, P = penta, Hx = heksa, Hp = hepta, O = okta)

Literatura — Van den Berg et al: The 2005 World Health Organisation Re-evaluation of Human and Mammalian Toxic Equivalency Factors for Dioxins and Dioxin-like Compounds

21.

U slučajevima kada ova opasna tvar potpada pod kategoriju P5a Zapaljive tekućine ili P5b Zapaljive tekućine, za potrebe ove Direktive primjenjuju se najmanje propisane količine.

1.

Informacije o sustavu upravljanja i organizaciji objekta radi sprečavanja velikih nesreća.

Ove informacije sadrže elemente navedene u Prilogu III.

2.

Opis okoliša objekta:

3.

Opis postrojenja:

4.

Opis i analiza rizika nesreće i načini sprečavanja:

5.

Mjere zaštite i reagiranja radi ograničavanja posljedica velike nesreće:

(a)

sustav upravljanja sigurnošću razmjeran je opasnostima, industrijskim djelatnostima i složenosti organizacije u objektu te se temelji na procjeni rizika; trebao bi uključivati dio općeg sustava upravljanja koji uključuje organizacijsku strukturu, odgovornosti, prakse, postupke, procese i sredstva za određivanje i provođenje politike sprečavanja velikih nesreća;

(b)

u okviru sustava upravljanja sigurnošću rješavaju se sljedeća pitanja:

1.

Unutarnji planovi za slučaj opasnosti:

2.

Vanjski planovi za slučaj opasnosti:

1.

Ime ili zaštićeni naziv operatera i puna adresa dotičnog objekta.

2.

Potvrda da objekt podliježe zakonima i/ili ostalim propisima za provedbu ove Direktive te da su obavijest iz članka 7. stavka 1. ili izvješće o sigurnosti iz članka 10. stavka 1. podneseni nadležnom tijelu.

3.

Jednostavno objašnjenje jedne ili više djelatnosti koje se obavljaju u objektu.

4.

Opća imena ili, u slučaju opasnih tvari iz dijela 1. Priloga I., generička imena ili razvrstavanje prema opasnosti odgovarajućih opasnih tvari prisutnih u objektu koje bi mogle uzrokovati veliku nesreću, zajedno s jednostavnom naznakom njihovih glavnih opasnih svojstava.

5.

Opće informacije o načinu upozoravanja zainteresirane javnosti u slučaju potrebe; dostatne informacije o primjerenom ponašanju u slučaju velike nesreće ili naznaka mjesta gdje se tim informacijama može pristupiti elektronički.

6.

Datum posljednjeg obilaska mjesta u skladu s člankom 20. stavkom 4. ili upućivanje na mjesto gdje se tim informacijama može pristupiti elektronički; informacije o tome gdje se na zahtjev mogu dobiti detaljne informacije o inspekciji i povezanom planu inspekcije, u skladu sa zahtjevima članka 22.

7.

Podaci o tome gdje se mogu dobiti dodatne relevantne informacije, u skladu sa zahtjevima članka 22.

1.

Opće informacije o naravi opasnosti od velikih nesreća, uključujući njihove moguće učinke na zdravlje ljudi i okoliš, te pregled glavnih vrsta scenarija velikih nesreća i mjera nadzora za suočavanje s njima.

2.

Potvrda da je operater dužan poduzeti odgovarajuće mjere na mjestu događaja, ponajprije se povezati s hitnim službama, radi suočavanja s velikim nesrećama i svođenja njihovih učinaka na najmanju mjeru.

3.

Odgovarajuće informacije iz vanjskog plana za slučaj opasnosti koji je izrađen radi suočavanja s mogućim učincima nesreće izvan mjesta događaja. Te bi informacije trebale uključivati poziv da se postupa po svim uputama ili zahtjevima hitnih službi u trenutku nesreće.

4.

Prema potrebi, naznaka je li objekt u blizini državnog područja druge države članice i predstavlja li mogućnost velike nesreće s prekograničnim učincima u skladu s Konvencijom Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o prekograničnim učincima industrijskih nesreća.

(a)

smrt;

(b)

šest osoba je ozlijeđeno u objektu i hospitalizirano u trajanju od najmanje 24 sata;

(c)

jedna je osoba izvan objekta hospitalizirana u trajanju od najmanje 24 sata;

(d)

stambena jedinica (stambene jedinice) izvan objekta oštećena je (oštećene su) i neupotrebljiva (neupotrebljive) zbog nesreće;

(e)

evakuacija ili zatočenje osoba u trajanju od više od 2 sata (osobe × sati): vrijednost je najmanje 500;

(f)

prekid opskrbe pitkom vodom, električnom energijom, plinom ili telefonskim uslugama u trajanju od više od 2 sata (osobe × sati): vrijednost je najmanje 1 000.

(a)

trajna ili dugoročna šteta za kopnena staništa:

(b)

značajna ili dugoročna šteta za slatkovodna i morska staništa:

(c)

znatna šteta za vodonosnik ili podzemne vode:

1 ha ili više.

(a)

materijalna šteta u objektu: najmanje 2 000 000 eura;

(b)

materijalna šteta izvan objekta: najmanje 500 000 eura.

Direktiva 96/82/EZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2. stavak 1. prvi podstavak

Članak 2. stavak 1. i članak 3. stavci 2. i 3.

Članak 2. stavak 1. drugi podstavak

Članak 3. stavak 12.

Članak 2. stavak 2.

—

Članak 3. stavak 1.

Članak 3. stavak 1.

Članak 3. stavak 2.

Članak 3. stavak 8.

Članak 3. stavak 3.

Članak 3. stavak 9.

Članak 3. stavak 4.

Članak 3. stavak 10.

Članak 3. stavak 5.

Članak 3. stavak 13.

Članak 3. stavak 6.

Članak 3. stavak 14.

Članak 3. stavak 7.

Članak 3. stavak 15.

Članak 3. stavak 8.

Članak 3. stavak 16.

—

Članak 3. stavci 2. do 7., članak 3. stavci 11. i 12. i članak 3. stavci 17. do 19.

Članak 4.

Članak 2. stavak 2. prvi podstavak točke (a) do (f) i (h)

—

Članak 2. stavak 2. prvi podstavak točka (g) i članak 2. stavak 2. drugi podstavak

—

Članak 4.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6. stavak 1.

Članak 7. stavak 2.

Članak 6. stavak 2. točke (a) do (g)

Članak 7. stavak 1. točke (a) do (g)

Članak 6. stavak 3.

Članak 7. stavak 3.

Članak 6. stavak 4.

Članak 7. stavak 4. točke (a) do (c)

—

Članak 7. stavak 4. točka (d)

Članak 7. stavak 1.

Članak 8. stavak 1.

—

Članak 8. stavak 2. točke (a) i (b)

Članak 7. stavak 1.a

Članak 8. stavak 2. točka (a)

Članak 7. stavak 2.

Članak 8. stavak 5.

Članak 7. stavak 3.

—

—

Članak 8. stavak 3.

—

Članak 8. stavak 4.

—

Članak 8. stavak 5.

Članak 8. stavci 1. i 2.

Članak 9. stavci 1. i 2.

—

Članak 9. stavak 2.

Članak 9. stavak 1.

Članak 10. stavak 1.

Članak 9. stavak 2. prvi podstavak

Članak 10. stavak 2.

Članak 9. stavak 2. drugi podstavak

—

Članak 9. stavak 3.

Članak 10. stavak 3.

Članak 9. stavak 4.

Članak 10. stavak 6.

Članak 9. stavak 5.

Članak 10. stavak 5.

Članak 9. stavak 6.

—

—

Članak 10. stavak 4.

Članak 10.

Članak 11.

Članak 11. stavak 1. točke (a) i (b)

Članak 12. stavak 1. točke (a) i (b) te članak 12. stavak 2.

Članak 11. stavak 1. točka (c)

Članak 12. stavak 1. točka (c)

Članak 11. stavak 2.

Članak 12. stavak 3.

Članak 11. stavak 3.

Članak 12. stavci 4. i 5.

Članak 11. stavak 4.

Članak 12. stavak 6. prvi podstavak

Članak 11. stavak 4.a

Članak 12. stavak 6. drugi podstavak

Članak 11. stavak 5.

Članak 12. stavak 7.

Članak 11. stavak 6.

Članak 12. stavak 8.

Članak 12. stavak 1. prvi podstavak

Članak 13. stavak 1.

Članak 12. stavak 1. drugi podstavak

Članak 13. stavak 2.

Članak 12. stavak 1.a

—

Članak 12. stavak 2.

Članak 13. stavak 3.

—

Članak 13. stavak 4.

Članak 13. stavak 1. prvi podstavak

Članak 14. stavak 2. prvi podstavak točka (a) i članak 14. stavak 2. drugi podstavak druga rečenica

Članak 13. stavak 1. drugi podstavak prva i treća rečenica

Članak 14. stavak 2. drugi podstavak posljednja rečenica

Članak 13. stavak 1. drugi podstavak druga rečenica

Članak 14. stavak 1.

Članak 13. stavak 1. treći podstavak

Članak 14. stavak 2. drugi podstavak prva rečenica

—

Članak 14. stavak 1. druga rečenica

Članak 13. stavak 2.

Članak 14. stavak 3.

Članak 13. stavak 3.

Članak 14. stavak 4.

Članak 13. stavak 4. prva rečenica

Članak 14. stavak 2. točka (b)

Članak 13. stavak 4. druga i treća rečenica

Članak 22. stavak 3. prvi i drugi podstavak

Članak 13. stavak 5.

Članak 15. stavak 1.

Članak 13. stavak 6.

Članak 14. stavak 2. točka (c)

—

Članak 15. stavci 2. do 7.

Članak 14. stavak 1.

Članak 16.

Članak 14. stavak 2.

Članak 17.

Članak 15. stavak 1. točke (a) do (d)

Članak 18. stavak 1. točke (a) do (d) i članak 18. stavak 2. prvi podstavak

Članak 15. stavak 2. prvi podstavak

Članak 18. stavak 1. točka (e) i članak 18. stavak 3.

Članak 15. stavak 2. drugi podstavak

Članak 18. stavak 2. drugi podstavak

Članak 15. stavak 3.

Članak 18. stavak 4.

Članak 16.

Članak 6. stavak 1.

—

Članak 6. stavci 2. i 3.

Članak 17.

Članak 19.

Članak 18. stavak 1.

Članak 20. stavci 1. i 2.

Članak 18. stavak 2. točka (a)

Članak 20. stavak 4.

Članak 18. stavak 2. točke (b) i (c)

Članak 20. stavak 7.

Članak 18. stavak 3.

Članak 20. stavak 11.

—

Članak 20. stavci 3., 5., 6., 8., 9. i 10.

Članak 19. stavak 1.

Članak 21. stavak 1.

Članak 19. stavak 1.a prvi podstavak

Članak 21. stavak 3. prvi podstavak

Članak 19. stavak 1.a drugi podstavak

Članak 21. stavak 3. drugi podstavak

Članak 19. stavak 2. prvi podstavak

Članak 21. stavak 4.

Članak 19. stavak 2. drugi podstavak

Članak 21. stavak 6.

Članak 19. stavak 3.

Članak 21. stavak 7.

—

Članak 21. stavak 5.

Članak 19. stavak 4.

Članak 21. stavak 2.

Članak 20. stavak 1. prvi podstavak

Članak 22. stavak 1.

Članak 20. stavak 1. drugi podstavak

Članak 22. stavak 2.

Članak 20. stavak 2.

—

—

Članak 23.

—

Članak 24.

Članak 21. stavak 1.

Članak 25.

Članak 21. stavak 2.

Članak 21. stavak 5.

Članak 22.

Članak 27.

Članak 23.

Članak 32.

Članak 24.

Članak 31.

Članak 25.

Članak 33.

Članak 26.

Članak 34.

—

Članak 26. i članci 28. do 30.

—

Prilog I., uvodni stavci

Prilog I., uvod, stavci 1. do 5.

Prilog I., bilješke uz Prilog I., bilješke 1. do 3.

Prilog I., uvod, stavci 6. i 7.

—

Prilog I. dio 1.

Prilog I. dio 2.

Prilog I. dio 1., bilješke uz dio 1., bilješke 1. do 6.

Prilog I., bilješke uz Prilog I., bilješke 13. do 18.

Prilog I. dio 1., bilješke uz dio 1., bilješka 7.

Prilog I., bilješke uz Prilog I., bilješka 20.

—

Prilog I., bilješke uz Prilog I., bilješka 7.

Prilog I. dio 2.

Prilog I. dio 1.

Prilog I. dio 2., bilješke uz dio 2., bilješka 1.

Prilog I., bilješke uz Prilog I., bilješke 1., 5. i 6.

Prilog I. dio 2., bilješke uz dio 2., bilješka 2.

Prilog I., bilješke uz Prilog I., bilješke 8. do 10.

Prilog I. dio 2., bilješke uz dio 2., bilješka 3.

Prilog I., bilješke uz Prilog I., bilješke 11.1., 11.2. i 12.

Prilog I. dio 2., bilješke uz dio 2., bilješka 4.

Prilog I., bilješke uz Prilog I., bilješka 4.

Prilog II. dijelovi I. do III.

Prilog II. točke 1. do 3.

Prilog II. dio IV. točka A

Prilog II. točka 4. (a)

—

Prilog II. točka 4. (a) podtočke i. do iii.

Prilog II. dio IV. točka B

Prilog II. točka 4. (b)

—

Prilog II. točka 4. (c)

Prilog II. dio IV. točka C

Prilog II. točka 4. (d)

Prilog II. dio V. točke A do C

Prilog II. točka 5. (a) do (c)

Prilog II. dio V. točka D

—

—

Prilog II. stavak 5. točka (d)

Prilog III. uvodni stavak i točke (a) i (b)

Prilog III. uvodni stavak i točka (a)

Članak 8. stavci 1. i 5.

Prilog III. točka (c) podtočke i. do iv.

Prilog III. točka (b) podtočke i. do iv.

Prilog III. točka (c) podtočke v. do vii.

Prilog III. točka (b) podtočke v. do vii.

Prilog IV.

Prilog IV.

Prilog V. točka 1.

Prilog V. dio 1. stavak 1.

Prilog V. točka 2.

—

Prilog V. točke 3. do 5.

Prilog V. dio 1. točke 2. do 4.

Prilog V. točka 6.

Prilog V. dio 2. točka 1.

Prilog V. točke 7. i 8.

Prilog V. dio 1. točka 5.

—

Prilog V. dio 1. točka 6.

Prilog V. točke 9. i 10.

Prilog V. dio 2. točke 2. i 3.

Prilog V. točka 11.

Prilog V. dio 1. točka 7.

—

Prilog V. dio 2. točka 4.

Prilog VI., I.

Prilog VI. dio I.

Prilog VI., II.

Prilog VI. dio II.

—

Prilog VII.