Baza je ažurirana 16.12.2024. 

zaključno sa NN 123/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Uredba (EU) 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Uredba (EU) 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe

Službeni link: 32010R0913 verzija: 18.07.2024. na snazi od 18.07.2024.

M1   Uredba (Eu) 1316/2013

M2  Uredba (EU) 2021/1153

M3   Uredba (EU) 2024/1679

 

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

U okviru nove Strategije Europske unije za rast i zapošljavanje, stvaranje unutarnjeg željezničkog tržišta, posebno u pogledu prijevoza robe, predstavlja ključni čimbenik u postizanju održive pokretljivosti.

 

(2)

Direktiva Vijeća 91/440/EEZ od 29. srpnja 1991. o razvoju željeznica Zajednice (4) i Direktiva 2001/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2001. o dodjeli željezničkog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture (5) predstavljaju važne korake za ostvarenje unutarnjeg željezničkog tržišta.

 

(3)

Kako bi bili konkurentni u odnosu na druge vrste prijevoza, međunarodne i nacionalne usluge prijevoza robe, koje su otvorene za tržišno natjecanje od 1. siječnja 2007., moraju imati na raspolaganju dovoljno financiranu željezničku infrastrukturu dobre kvalitete, koja omogućava pružanje usluga prijevoza robe pod povoljnim uvjetima u pogledu komercijalne brzine i vremena vožnje, te biti pouzdane, što znači da usluga koju pružaju u stvarnosti mora odgovarati sporazumu sklopljenom s određenim željezničkim prijevoznikom.

 

(4)

Iako je otvaranje tržišta za željeznički prijevoz robe omogućilo ulazak novih operatera na željezničku mrežu, tržišni mehanizmi još uvijek nisu zadovoljavajući za organizaciju, reguliranje i osiguranje željezničkog prijevoza robe. S ciljem korištenja željezničke mreže na najbolji mogući način i osiguranja njezine pouzdanosti bilo bi korisno uvesti dodatne postupke za jačanje suradnje između upravitelja infrastrukture pri dodjeli međunarodnih trasa za teretne vlakove.

 

(5)

U ovom smislu, uspostava međunarodnih željezničkih koridora za europsku željezničku mrežu za konkurentni prijevoz robe na kojima teretni vlakovi mogu voziti pod povoljnim uvjetima i bez većih zaustavljanja prelaziti iz jedne nacionalne mreže u drugu, omogućila bi poboljšanja u pogledu uvjeta korištenja željezničke infrastrukture.

 

(6)

S ciljem uspostave međunarodnih željezničkih koridora za europsku željezničku mrežu za konkurentni prijevoz robe, inicijative koje su već pokrenute u pogledu željezničke infrastrukture pokazuju kako je uspostava međunarodnih koridora, koji ispunjavaju određene potrebe u jednom ili više jasno označenih dijelova tržišta za prijevoz robe, najprihvatljiviji način.

 

(7)

Ova Uredba, ako nije drukčije propisano, ne bi trebala dovoditi u pitanje prava i obaveze upravitelja infrastrukture koje su navedene u Direktivi 91/440/EEZ i Direktivi 2001/14/EZ, te ako je to relevantno, tijela za dodjelu kapaciteta iz članka 14. stavka 2. Direktive 2001/14/EZ. Ovi propisi ostaju na snazi, uključujući i one odredbe koje se odnose na teretne koridore.

 

(8)

Pri uspostavi teretnih koridora potrebno je voditi računa, ako je to primjereno, o potrebi za boljom povezanošću sa željezničkom infrastrukturom trećih europskih zemalja.

 

(9)

Planirana izvedba teretnih koridora trebala bi pokušati osigurati kontinuitet na koridorima tako da omogući zahtijevanu povezanost između postojećih željezničkih infrastruktura.

 

(10)

Provedba međunarodnih teretnih koridora koji čine europsku željezničku mrežu za konkurentni prijevoz robe trebala bi biti u skladu s Transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T) i/ili Europskim sustavom upravljanja željezničkim prometom (ERTMS). U tom smislu, potreban je usklađeni razvoj mreža, a posebno u pogledu uključivanja međunarodnih teretnih koridora u postojeće TEN-T i ERTMS koridore. Nadalje, usklađivanje propisa koji se odnose na teretne koridore mora se provesti na razini Unije. Potrebno je poticati projekte usmjerene na smanjivanje buke koju emitiraju teretni vlakovi. Ako je potrebno, uspostavi tih koridora mora se pružiti financijska podrška u okviru TEN-T-a, Marco Polo istraživačkih programa, te putem drugih fondova i politika Unije, poput Europskog fonda za regionalni razvoj ili Kohezijskog fonda kao i putem Europske investicijske banke.

 

(11)

Na jednom teretnom koridoru potrebno je osigurati učinkovitu međusobnu suradnju između država članica i dotičnih upravitelja infrastrukture, dati dovoljnu prednost željezničkom prijevozu robe, kao i uspostaviti učinkovite i odgovarajuće veze s ostalim vrstama prijevoza i stvoriti uvjete koji su povoljni za razvoj tržišnog natjecanja između pružatelja usluga željezničkog prijevoza robe.

 

(12)

Nastavno na teretne koridore uspostavljene u skladu s člankom 3., na razini Unije potrebno je ispitati i odobriti uspostavu dodatnih teretnih koridora u skladu s jasno određenim transparentnim postupcima koji omogućuju državama članicama i upraviteljima infrastrukture dovoljnu razinu samostalnosti pri donošenju odluka i upravljanju tako da oni mogu uzeti u obzir postojeće inicijative za posebne koridore, npr. ERTMS, RailNetEurope (RNE) i TEN-T, te poduzimati mjere primjerene njihovim posebnim potrebama.

 

(13)

Kako bi se potaknula međusobna suradnja između država članica i upravitelja infrastrukture, te omogućio kontinuitet na koridoru, potrebno je uspostaviti odgovarajuću upravljačku strukturu za svaki teretni koridor, vodeći pritom računa o potrebi izbjegavanja preklapanja ovlasti s postojećim upravljačkim strukturama.

 

(14)

S ciljem zadovoljenja tržišnih potreba, načini uspostave teretnih koridora trebali bi se predstaviti u jednom provedbenom planu, koji bi trebao uključivati određivanje mjera za poboljšanje učinkovitosti željezničkog prijevoza robe te vremenski raspored njihove provedbe. Nadalje, kako bi se osiguralo da planirane ili provedene mjere za uspostavu teretnih koridora ispunjavaju potrebe ili očekivanja svih korisnika teretnih koridora, potrebno je provesti savjetovanje s podnositeljima zahtjeva koji će vjerojatno koristi teretne koridore u skladu s postupcima koje je odredio upravni odbor.

 

(15)

Također je potrebno razmotriti razvoj kombiniranih terminala za prijevoz robe kao podršku uspostavi teretnih koridora u Uniji.

 

(16)

S ciljem osiguranja sukladnosti i kontinuiteta infrastrukturnih kapaciteta koji su na raspolaganju na jednom teretnom koridoru, potrebno je međusobno uskladiti ulaganje u teretne koridore između država članica i dotičnih upravitelja infrastrukture, te ako je to primjereno, između država članica i trećih europskih zemalja, te ga planirati na način koji ispunjava, podložno zahtjevu gospodarske održivosti, potrebe teretnih koridora. Raspored provedbe ulaganja potrebno je objaviti kako bi podnositelji zahtjeva koji će u budućnosti možda obavljati svoju djelatnost na koridoru bili dobro obaviješteni. Ulaganje bi trebalo uključivati projekte koji se odnose na razvoj interoperabilnih sustava i povećanje kapaciteta vlakova.

 

(17)

Iz istih razloga svi radovi na željezničkoj infrastrukturi i pripadajućim postrojenjima koji bi ograničili raspoložive kapacitete na teretnom koridoru trebaju se također uskladiti na razini teretnih koridora te biti objavljeni u ažuriranim izdanjima.

 

(18)

S ciljem olakšavanja podnošenja zahtjeva za dodjelu infrastrukturnih kapaciteta za usluge međunarodnog prijevoza robe, prikladno je odrediti ili osnovati jedinstveno kontaktno mjesto (one-stop shop) za svaki pojedini teretni koridor. U tom smislu treba razvijati postojeće inicijative, posebno one koje je poduzelo RNE, tijelo koje djeluje kao sredstvo usklađivanja za upravitelje infrastrukture i pruža niz usluga međunarodnim prijevoznicima robe.

 

(19)

Upravljanje teretnim koridorima trebalo bi uključivati i postupke za dodjelu željezničkog infrastrukturnog kapaciteta za međunarodne teretne vlakove na tim koridorima. Ti postupci trebali bi prepoznati potrebu za kapacitetima drugih vrsta prijevoza, uključujući prijevoz putnika.

 

(20)

S ciljem osiguranja boljeg korištenja željezničke infrastrukture, potrebno je međusobno uskladiti upravljanje i rad te infrastrukture i terminala na teretnim koridorima.

 

(21)

Pravila prvenstva mogu također značiti ciljeve prvenstva, ovisno o okolnostima u određenoj državi članici.

 

(22)

Teretni vlakovi koji voze na teretnim koridorima trebali bi ostvarivati, u najvećoj mogućoj mjeri, dovoljnu točnost u slučaju smetnji, pri čemu treba uzeti u obzir potrebe svih vrsta prijevoza.

 

(23)

S ciljem poticanja tržišnog natjecanja između pružatelja usluga željezničkog prijevoza robe na teretnom koridoru i podnositeljima zahtjeva koji nisu željeznički prijevoznici ili njihove grupacije, treba biti dozvoljeno zahtijevati infrastrukturne kapacitete na teretnim koridorima.

 

(24)

Kako bi se objektivno procijenile koristi od mjera usmjerenih na uspostavu teretnih koridora, potrebno je nadzirati učinkovitost željezničkih usluga na teretnim koridorima te redovito podnositi izvješća o kvaliteti. Ocjena učinkovitosti treba uključivati rezultate anketa o zadovoljstvu korisnika dotičnog teretnog koridora.

 

(25)

S ciljem osiguranja nediskriminirajućeg pristupa međunarodnim željezničkim uslugama, potrebno je osigurati učinkovitu koordinaciju između regulatornih tijela na različitim mrežama koje obuhvaća teretni koridor.

 

(26)

Kako bi se olakšao pristup informacijama koji se odnose na korištenje svih bitnih željezničkih infrastruktura na teretnom koridoru te osigurao nediskriminirajući pristup tom koridoru, upravni odbor trebao bi sastaviti, redovito ažurirati i objaviti poseban dokument koji sadrži sve te informacije.

 

(27)

S obzirom da cilj ove Uredbe, uspostavu europske željezničke mreže za konkurentni prijevoz robe koja se sastoji od teretnih koridora, ne mogu dostatno ostvariti države članice, te se isti zbog svog opsega i učinaka može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelima supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

 

(28)

Potrebno je uvesti pravedna pravila u pogledu usklađivanja ulaganja i upravljanja kapacitetima i prometom koja se temelje na suradnji između upravitelja infrastrukture, koji moraju pružiti kvalitetne usluge teretnim prijevoznicima na jednom međunarodnom teretnom koridoru.

 

(29)

S obzirom da međunarodni vlakovi moraju voziti na trasama koji uključuju više koridora, kako je to propisano u ovoj Uredbi, upravitelji infrastrukture mogu također koordinirati svoje aktivnosti kako bi na dotičnim koridorima osigurali dovoljnu raspoloživost kapaciteta, neprekinuto odvijanje prometa i ravnomjernu primjenu pravila prvenstva za različite vrste prijevoza u slučaju smetnji u prometu.

 

(30)

Cilj je ove Uredbe poboljšati učinkovitost željezničkog prijevoza robe u odnosu na druge vrste prijevoza. Potrebno je osigurati međusobnu suradnju između država članica i upravitelja infrastrukture s ciljem osiguranja najučinkovitijeg funkcioniranja teretnih koridora. U tu svrhu potrebno je poduzeti operativne mjere usporedno s ulaganjima u infrastrukturu i tehničku opremljenost poput ERTMS-a s ciljem povećanja kapaciteta i učinkovitosti željezničkog prijevoza robe.

 

(31)

Provedba pravila o uspostavi i izmjeni teretnih koridora, te o iznimkama koje se odobravaju državama članicama mora biti ostvarena pod jednakim uvjetima kako bi se osigurala sukladnost prijedloga za uspostavljanje teretnih koridora s kriterijima iz ove Uredbe, te je stoga treba dodijeliti Komisiji. U skladu s člankom 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, pravila i opća načela koja se odnose na mehanizme nadzora država članica nad provedbom izvršnih ovlasti od strane Komisije propisuju se unaprijed putem uredbe usvojene u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Do stupanja na snagu te uredbe, Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (6) i dalje se primjenjuje, s izuzetkom regulatornog postupka s kontrolom, koji se ne primjenjuje,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

 

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

▼M3

Članak l.

Svrha i područje primjene

1.  Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za organizaciju međunarodnih željezničkih koridora za konkurentni prijevoz robe te na upravljanje i rukovođenje njima s ciljem razvoja europske željezničke mreže za konkurentni prijevoz robe. Određuju se pravila za organizaciju teretnih koridora, rukovođenje njima i okvirno planiranje ulaganja u njih.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na upravljanje i rukovođenje željezničkom infrastrukturom uključenom u teretne koridore te na njezinu upotrebu, ne dovodeći u pitanje odgovornosti država članica u pogledu planiranja i financiranja takve infrastrukture.

▼M3

Članak 2.

Definicije

1.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u članku 3. Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (*1).

2.   Pored definicija iz stavka 1.:

(a)          ‚teretni koridor’ znači željezničke teretne pruge europskog prometnog koridora kako su utvrđene u članku 11. stavku 1. Uredbe (EU) 2024/1679 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2024. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (*2) i u Prilogu III. toj uredbi, uključujući željezničku infrastrukturu i njezinu opremu te relevantne željezničke usluge u skladu s Direktivom 2012/34/EU;

(b)          ‚provedbeni plan’ znači dokument u kojem su predstavljena sredstva, strategija i mjere koje dotične stranke namjeravaju provesti, a koje su potrebne i dostatne za organizaciju teretnog koridora i upravljanje njime;

(c)          ‚terminal’ znači objekt koji se nalazi na teretnom koridoru posebno predviđen za utovar ili istovar robe na teretne vlakove ili iz njih i za integraciju usluga željezničkog teretnog prijevoza s uslugama cestovnog, pomorskog, riječnog i zračnog prijevoza te za sastavljanje ili izmjenu sastava teretnih vlakova; i, ako je potrebno, obavljanje graničnih postupaka na granicama s europskim trećim zemljama;

(d)          ‚europski koordinator’ znači koordinator iz članka 52. Uredbe (EU) 2024/1679.

 

POGLAVLJE II.

ORGANIZACIJA TERETNIH KORIDORA I UPRAVLJANJE NJIMA

▼M3

Članak 3.

Organizacija teretnih koridora i upravljanje njima

1.   Države članice i upravitelji infrastrukture odgovorni za teretni koridor koji je dio tog europskog prometnog koridora prilagođavaju upravljanje teretnim koridorom od 18. srpnja 2024. ili, u slučaju izmjene trasiranja europskog prometnog koridora na temelju članka 11. stavka 3. Uredbe (EU) 2024/1679, u roku od 18 mjeseci od datuma te izmjene. U opravdanim slučajevima i nakon suglasnosti Komisije to se razdoblje može produljiti na 24 mjeseca. Izvršni odbor i upravni odbor teretnog koridora donose mjere potrebne za prilagodbu organizacije teretnog koridora i upravljanja njime u skladu s člancima od 9. do 19. ove Uredbe novom geografskom trasiranju.

2.   Izvršni odbor teretnog koridora može odlučiti riješiti administrativne i operativne aspekte te aspekte interoperabilnosti usluga međunarodnog željezničkog putničkog prijevoza na koridoru. Članci 11. i 14. ne primjenjuju se na te usluge.

▼M3

Članak 4.

Brisan.

▼M3

Članak 5.

Brisan.

▼M3

Članak 6.

Brisan.

▼M3

Članak 7.

Brisan.

▼M3

Članak 8.

Upravljanje teretnim koridorima

1.  Za svaki teretni koridor dotične države članice osnivaju izvršni odbor koji je zadužen za određivanje općih ciljeva teretnih koridora, nadzor i provedbu mjera kako je izričito navedeno u stavku 7. ovog članka te u člancima 9. i 11., članku 14. stavku 1. i članku 22. Izvršni odbor sastoji se od predstavnika tijela dotičnih država članica. Izvršni odbor redovito procjenjuje usklađenost općih ciljeva i ciljeva koje je odredio upravni odbor u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (c).

2.   Za svaki teretni koridor dotični upravitelji infrastrukture i, ako je to relevantno, tijela za dodjelu kapaciteta iz članka 7. stavka 2. Direktive 2012/34/EU, osnivaju upravni odbor zadužen za poduzimanje mjera izričito navedenih u stavcima 5., 7., 8. i 9. ovog članka te u člancima od 9. do 12., članku 13. stavku 1., članku 14. stavcima 2., 6. i 9., članku 16. stavku 1., članku 17. stavku 1. i člancima 18. i 19. ove Uredbe. Upravni odbor sastoji se od predstavnika upravitelja infrastrukture.

2.a   Država članica koja je primijenila članak 5. stavak 4. prije 18. srpnja 2024. može odlučiti da u razdoblju od najviše 10 godina od 18. srpnja 2024. upravitelj infrastrukture odgovoran za željezničku infrastrukturu na njezinu državnom području ne sudjeluje u upravnom odboru osnovanom na temelju stavka 2. ovog članka. Dotična država članica o svojoj odluci bez odgode obavješćuje Komisiju i druge države članice koje sudjeluju u dotičnom teretnom koridoru.

U tom slučaju država članica i dotični upravitelj infrastrukture surađuju s upravnim odborom ako je to potrebno za izvršavanje funkcija tog odbora.

Država članica koja je primijenila prvi podstavak ovog stavka u bilo kojem trenutku nakon toga tijekom desetogodišnjeg razdoblja iz tog podstavka može odlučiti da upravitelj infrastrukture odgovoran za željezničku infrastrukturu na njezinu državnom području sudjeluje u upravnom odboru osnovanom na temelju stavka 2. ovog članka. Ona o svojoj odluci bez odgode obavješćuje Komisiju i druge države članice koje sudjeluju u dotičnom teretnom koridoru.

2.b   Irska može odlučiti da predstavnici njezinih tijela i upravitelj infrastrukture odgovoran za željezničku infrastrukturu na njezinu državnom području ne sudjeluje u izvršnom odboru ili upravnom odboru osnovanima na temelju stavaka 1. i 2. ili u nijednom od njih. Irska o svojoj odluci bez odgode obavješćuje Komisiju i druge države članice koje sudjeluju u dotičnom teretnom koridoru.

U tom slučaju tijela i dotični upravitelj ili upravitelji infrastrukture surađuju s izvršnim odborom i upravnim odborom ako je to potrebno za izvršavanje funkcija tih odbora.

Irska u bilo kojem trenutku nakon toga može odlučiti da predstavnici njezinih tijela i upravitelj ili upravitelji infrastrukture odgovorni za željezničku infrastrukturu na njezinu državnom području sudjeluju u izvršnom odboru ili upravnom odboru osnovanima na temelju stavaka 1. i 2. ili u oba odbora. Ona o svojoj odluci bez odgode obavješćuje Komisiju i druge države članice koje sudjeluju u dotičnom teretnom koridoru.

3.  Države članice i dotični upravitelji infrastrukture na pojedinom teretnom koridoru surađuju u okvirima iz stavaka 1. i 2. s ciljem osiguranja razvoja teretnih koridora u skladu s provedbenim planom.

4.  Izvršni odbor donosi odluke na temelju zajedničkog dogovora predstavnika tijela dotičnih država članica koji sudjeluju u izvršnom odboru.

5.   Upravni odbor donosi odluke, uključujući odluke u pogledu njegovog pravnog statusa, uspostave njegove organizacijske strukture, sredstava i osoblja, na temelju zajedničkog dogovora dotičnih upravitelja infrastrukture koji sudjeluju u upravnom odboru. Upravni odbor može biti neovisni pravni subjekt. Može biti u obliku europskoga gospodarskog interesnog udruženja u smislu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2137/85 od 25. srpnja 1985. o Europskom gospodarskom interesnom udruženju (EEIG) (*3).

6.   Odgovornosti izvršnog i upravnog odbora ne dovode u pitanje neovisnost upravitelja infrastrukture kako je predviđeno u članku 4. stavku 2. Direktive 2012/34/EU.

7.   Upravni odbor osniva savjetodavnu skupinu koja se sastoji od upraviteljâ i vlasnikâ terminalâ na teretnom koridoru uključujući, ako je to potrebno, morske luke i luke unutarnjih plovnih putova. Ta savjetodavna skupina može dati mišljenje o bilo kojem prijedlogu upravnog odbora koji ima izravne posljedice na ulaganja u terminale i upravljanje njima. Ona može dati i samoinicijativna mišljenja. Upravni odbor uzima u obzir svako od tih mišljenja. U slučaju neslaganja između upravnog odbora i savjetodavne skupine, savjetodavna skupina može se obratiti izvršnom odboru. Izvršni odbor obavješćuje nadležnog europskog koordinatora i djeluje kao posrednik te pravodobno daje mišljenje o tom pitanju. I nadležni europski koordinator može pravodobno dati mišljenje o tom pitanju. Međutim, konačnu odluku donosi upravni odbor.

8.   Upravni odbor osniva daljnju savjetodavnu skupinu koja se sastoji od željezničkih prijevoznika zainteresiranih za upotrebu teretnih koridora. Ta savjetodavna skupina može dati mišljenje o bilo kojem prijedlogu upravnog odbora koji ima posljedice na te prijevoznike. Ona može dati i samoinicijativna mišljenja. Upravni odbor uzima u obzir svako od tih mišljenja. U slučaju neslaganja između upravnog odbora i savjetodavne skupine, savjetodavna skupina može se obratiti izvršnom odboru. Izvršni odbor obavješćuje europskog koordinatora i regulatorna tijela iz članka 55. Direktive 2012/34/EU nadležna za teretni koridor. Izvršni odbor djeluje kao posrednik i pravodobno daje mišljenje o tom pitanju. I nadležni europski koordinator može pravodobno dati mišljenje o tom pitanju. Konačnu odluku donosi upravni odbor.

9.  Upravni odbor dužan je u skladu s nacionalnim i europskim provedbenim planovima uskladiti korištenje interoperabilnih informatičkih tehnologija ili alternativnih rješenja koja će možda u budućnosti rješavati zahtjeve za dodjelu međunarodnih željezničkih trasa vlakova te upravljati međunarodnim prometom na teretnom koridoru.

10.   Izvršni odbor i upravni odbor surađuju s europskim koordinatorom nadležnim za teretni koridor radi podupiranja razvoja željezničkog teretnog prometa duž koridora.

▼M3

Članak 9.

Mjere za razvoj teretnog koridora

1.  Upravni odbor izrađuje i objavljuje provedbeni plan najkasnije šest mjeseci prije stavljanja u upotrebu teretnog koridora. Upravni odbor savjetuje se sa savjetodavnim skupinama iz članka 8. stavaka 7. i 8. o nacrtu provedbenog plana. Upravni odbor dostavlja provedbeni plan na odobrenje izvršnom odboru.

Taj plan sadržava:

(a)          opis značajki teretnog koridora, uključujući uska grla, te program mjera potreban za poboljšanje njegove organizacije i upravljanja njime;

(b)          osnovne elemente studije iz stavka 3.;

(c)          ciljeve teretnih koridora, posebno u pogledu učinkovitosti teretnog koridora izražene kroz kvalitetu usluge i kapacitet teretnog koridora u skladu s člankom 19. ove Uredbe, i prema potrebi, kvantitativne ili kvalitativne ciljne vrijednosti povezane s tim ciljevima. U tim se ciljevima i ciljnim vrijednostima uzimaju u obzir prioriteti utvrđeni u članku 19. Uredbe (EU) 2024/1679;

(d)          mjere za provedbu članaka od 12. do 19. i mjere za poboljšanje učinkovitosti teretnog koridora, na temelju rezultata procjene iz članka 19. stavka 3., u svrhu ostvarivanja ciljeva i ciljnih vrijednosti iz točke (c) ovog stavka;

(e)          stajališta i procjenu savjetodavnih skupina iz članka 8. stavaka 7. i 8. u pogledu razvoja koridora;

(f)           sažetak suradnje i rezultate savjetovanja iz članka 11., uključujući mišljenja savjetodavnih skupina iz članka 8. stavaka 7. i 8. te sažetak odgovorâ drugih dionika.

Pri izradi provedbenog plana upravni odbor uzima u obzir ciljeve i mjere iz plana rada europskog koordinatora iz članka 54. Uredbe (EU) 2024/1679. Provedbeni plan sadržava upućivanje na elemente plana rada koji su relevantni za željeznički teretni promet duž koridora.

Upravni odbor redovito preispituje i prilagođava ciljne vrijednosti iz točke (c) i mjere iz točke (d) ovog stavka, na temelju procjene iz članka 19. stavka 3., nakon savjetovanja sa savjetodavnim skupinama iz članka 8. stavaka 7. i. 8. i s europskim koordinatorom.

2.   Upravni odbor redovito preispituje provedbeni plan, najmanje svake četiri godine, vodeći pritom računa o napretku ostvarenom u pogledu njegove provedbe, tržišta željezničkog teretnog prijevoza na teretnom koridoru i njegove učinkovitosti mjerene u skladu s ciljevima iz stavka 1. točke (c).

3.   Upravni odbor provodi i redovito ažurira istraživanje prometnog tržišta vezano za uočene i očekivane promjene u prometu na teretnom koridoru, što obuhvaća različite vrste prometa, povezane i s prijevozom tereta i prijevozom putnika. U tom se istraživanju ujedno ispituju, kada je to potrebno, socioekonomski troškovi i koristi koji proizlaze iz razvoja teretnog koridora.

4.   U provedbenom planu uzima se u obzir razvoj terminala, uključujući analizu tržišta i prognostičku analizu multimodalnih teretnih terminala, kao i akcijske planove država članica za teretni koridor iz članka 36. stavaka 3. i 4. Uredbe (EU) 2024/1679.

5.   Upravni odbor, kada je to primjereno, poduzima mjere s ciljem ostvarivanja suradnje u pogledu provedbenog plana s regionalnim ili lokalnim upravama ili i jednima i drugima.

Članak 10.

Savjetovanje s podnositeljima zahtjeva

Upravni odbor uvodi postupke za savjetovanje s ciljem odgovarajućeg uključivanja podnositelja zahtjeva koji će vjerojatno koristi teretni koridor. Poglavito, on je dužan osigurati savjetovanje s podnositeljima zahtjeva prije predaje provedbenog plana iz članka 9. izvršnom odboru.

 

POGLAVLJE III.

ULAGANJA U TERETNI KORIDOR

▼M3

Članak 11.

Planiranje ulaganja

1.  Izvršni odbor i upravni odbor teretnog koridora surađuju s europskim koordinatorom nadležnim za teretni koridor u pogledu potreba za infrastrukturom i ulaganjima koje proizlaze iz željezničkog teretnog prometa kako bi pružili potporu izradi plana rada iz članka 54. Uredbe (EU) 2024/1679.

2.   Upravni odbor savjetuje se sa savjetodavnim skupinama iz članka 8. stavaka 7. i 8. o razvoju infrastrukture i potrebama za ulaganjima. Savjetovanje se temelji na odgovarajućoj ažuriranoj dokumentaciji planiranja infrastrukture na razini koridora i na nacionalnoj razini. Mišljenja savjetodavnih skupina o ulaganjima potkrijepljena su dostatnim obrazloženjem. Izvršni odbor osigurava odgovarajuću koordinaciju tih aktivnosti savjetovanja i mehanizama koordinacije na nacionalnoj razini kako je utvrđeno u članku 7.e Direktive 2012/34/EU.

3.   Suradnja i savjetovanje posebno se odnose na:

(a)          potrebe za kapacitetima za željeznički teretni prijevoz koje su relevantne za planiranje infrastrukture i ulaganja, posebno u pogledu teretnih vlakova čija duljina nije manja od 740 m, uzimajući u obzir potrebu za kapacitetima na temelju članka 14. stavka 2. ove Uredbe i svu infrastrukturu proglašenu zakrčenom na temelju članka 47. Direktive 2012/34/EU;

(b)          zahtjeve u pogledu infrastrukture transeuropske prometne mreže relevantne za željeznički teretni prijevoz kako je utvrđeno u poglavljima II. i III. Uredbe (EU) 2024/1679;

(c)          potrebu za ciljanim ulaganjima radi uklanjanja lokalnih uskih grla, poboljšanjâ čvorova i željezničkih pristupnih putova ili tehničku opremu za poboljšanje operativne učinkovitosti.

Članak 12.

Usklađivanje radova

Upravni odbor dužan je, na jedinstvenom mjestu, te na odgovarajući način i u odgovarajućem vremenskom roku, uskladiti i osigurati objavu svog rasporeda za obavljanje svih radova na infrastrukturi i pripadajućoj opremi koji bi mogli ograničiti raspoložive kapacitete na teretnom koridoru.

 

POGLAVLJE IV.

UPRAVLJANJE TERETNIM KORIDOROM

▼M3

Članak 13.

Kontaktno mjesto (one-stop shop) za podnošenje zahtjeva za infrastrukturne kapacitete

1.  Upravni odbor za teretni koridor određuje ili uspostavlja jedno zajedničko mjesto kojem podnositelji zahtjeva podnose svoje zahtjeve i dobivaju odgovore, na jedinstvenom mjestu i u okviru jedinstvenog postupka, za dodjelu željezničkog infrastrukturnog kapaciteta za teretne vlakove koji prelaze barem jednu granicu prometujući na teretnom koridoru (dalje u tekstu one-stop shop).

2.  One-stop shop, kao sredstvo usklađivanja, također pruža osnovne informacije o dodjeli željezničkog infrastrukturnog kapaciteta, uključujući informacije iz članka 18. Isti prikazuje kapacitete željezničke infrastrukture raspoložive u vrijeme podnošenja zahtjeva i njihove značajke u skladu s unaprijed zadanim parametrima, poput brzine i, duljine vlaka, slobodnog profila i osovinskog opterećenja odobrenog za vlakove koji prometuju na teretnom koridoru.

3.  One-stop shop donosi odluku u pogledu zahtjeva za unaprijed određene trase za vlakove navedene u članku 14. stavku 3. te za rezervni kapacitet naveden u članku 14. stavku 5. On dodjeljuje kapacitete u skladu s pravilima za dodjelu kapaciteta iz Direktive 2012/34/EU. On bez odlaganja obavješćuje nadležne upravitelje infrastrukture o tim zahtjevima i donesenim odlukama.

4.   Za svaki zahtjev za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta koji se ne može ispuniti na temelju stavka 3. one-stop shop bez odlaganja prosljeđuje zahtjev za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta nadležnim upraviteljima infrastrukture, te ako je to relevantno, tijelima za dodjelu kapaciteta iz članka 7. stavka 2. Direktive 2012/34/EU, koji donose odluku o tom zahtjevu u skladu s člankom 38. i poglavljem IV. odjeljkom 3. te direktive te dostavljaju tu odluku one-stop shopu na daljnju obradu.

5.  Djelovanje one-stop shopa odvija se na transparentan i nediskriminirajući način. U tu svrhu vodi se registar koji je dostupan svim zainteresiranim strankama. On sadržava datume svih zahtjeva, nazive podnositelja zahtjeva, pojedinosti podnesene dokumentacije te događaje koji su se pojavili u međuvremenu. To djelovanje podložno je nadzoru regulatornih tijela u skladu s člankom 20.

▼M3

Članak 14.

Dodjela kapaciteta teretnim vlakovima

1.  Izvršni odbor utvrđuje okvirna pravila za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta na teretnom koridoru u skladu s člankom 39. Direktive 2012/34/EU.

2.  Upravni odbor ocjenjuje potrebu za kapacitetom koji se dodjeljuje teretnim vlakovima koji prometuju na teretnom koridoru vodeći računa o istraživanju tržišta prijevoza iz članka 9. stavka 3. ove Uredbe, zahtjevima za dodjelu željezničkog infrastrukturnog kapaciteta koji se odnosi na prošle i sadašnje vozne redove i okvirne sporazume.

3.  Na temelju ocjene iz stavka 2. ovog članka upravitelji infrastrukture teretnog koridora zajednički određuju i organiziraju međunarodne unaprijed određene trase za teretne vlakove u skladu s postupkom iz članka 10. Direktive 2012/34/EU, uvažavajući pritom potrebu za kapacitetima drugih vrsta prijevoza,među ostalim putničkog prijevoza. Oni poboljšavaju dužinu trajanja putovanja, učestalost, vremena polaska i odredišta te dionice pruga koje odgovaraju uslugama prijevoza robe u cilju povećanja prijevoza robe teretnim vlakovima koji prometuju na teretnom koridoru. Te unaprijed određene trase za vlakove objavljuju se najkasnije tri mjeseca prije konačnog datuma za primanje zahtjeva za dodjelu kapaciteta iz Priloga VII. Direktivi 2012/34/EU. Upravitelji infrastrukture nekoliko teretnih koridora mogu, ako je to potrebno, koordinirati međunarodne unaprijed određene trase za vlakove koje nude kapacitet na dotičnim teretnim koridorima.

4.  Te unaprijed zadane trase najprije se dodjeljuju teretnim vlakovima koji prelaze barem jednu granicu.

5.  Upravitelji infrastrukture zajedno određuju, ako je to opravdano tržišnom potrebom i ocjenom iz stavka 2. ovog članka, rezervni kapacitet za međunarodne teretne vlakove koji prometuju na teretnim koridorima, uvažavajući pritom potrebu za kapacitetom drugih vrsta prijevoza, među ostalim putničkog prijevoza, te tu rezervu stavljaju na raspolaganje u okviru svojih konačnih voznih redova kako bi mogli brzo i na odgovarajući način odgovoriti na ad hoc zahtjeve za dodjelu kapaciteta iz članka 48. Direktive 2012/34/EU. Taj je kapacitet rezerviran do određenog vremenskog roka prije njegova zakazanog vremena u voznom redu kako odluči upravni odbor. Taj vremenski rok ne premašuje 60 dana.

6.  Upravni odbor promiče koordinaciju pravila prvenstva vezanih za dodjelu kapaciteta na teretnom koridoru.

7.  Upravitelj infrastrukture može uključiti u svoje uvjete naknadu za trase koje su dodijeljene, ali se u konačnici ne iskoriste. Visina ove naknade mora biti primjerena, odvraćajuća i učinkovita.

8.  Osim u slučaju više sile, uključujući hitne i nepredviđene radove relevantne za sigurnost, trasa za vlak dodijeljena usluzi prijevoza robe na temelju ovog članka ne smije biti otkazana manje od dva mjeseca prije njegova zakazanog vremena u voznom redu ako dotični podnositelj zahtjeva ne odobri takvo otkazivanje. U tom slučaju dotični upravitelj infrastrukture ulaže napore kako bi predložio podnositelju zahtjeva trasu za vlak jednakovrijedne kvalitete i pouzdanosti koju podnositelj zahtjeva ima pravo prihvatiti ili odbiti. Ovom odredbom ne dovodi se u pitanje bilo koja prava koja podnositelj zahtjeva može imati na temelju ugovora iz članka 44. stavka 1. Direktive 2012/34/EU. U svakom slučaju, podnositelj zahtjeva može uputiti ovo pitanje regulatornom tijelu iz članka 20. ove Uredbe.

9.  Upravni odbor teretnih koridora i savjetodavna skupina iz članka 8. stavka 7. određuju postupke za osiguranje najbolje moguće suradnje u pogledu dodjele kapaciteta upraviteljima infrastrukture, kako za zahtjeve iz članka 13. stavka 1. tako i za zahtjeve koje je zaprimio dotični upravitelj infrastrukture. Isti moraju voditi računa o pristupu terminalima.

10.  U stavcima 4. i 9. ovog članka upućivanja na upravitelje infrastrukture uključuju, kada je to relevantno, tijela za dodjelu kapaciteta iz članka 7. stavka 2. Direktive 2012/34/EU.

▼M3

Članak 15.

Ovlašteni podnositelji zahtjeva

Neovisno o članku 41. stavku 1. Direktive 2012/34/EU, podnositelji zahtjeva koji nisu željeznički prijevoznici ili međunarodna udruženja koja oni čine, poput otpremnika, špeditera ili operatera kombiniranog prijevoza, mogu zahtijevati međunarodne unaprijed određene trase za vlakove navedene u članku 14. stavku 3. te rezervne kapacitete navedene u članku 14. stavku 5. S ciljem upotrebe takve trase za vlak za prijevoz robe na teretnom koridoru ti podnositelji zahtjeva imenuju željezničkog prijevoznika za sklapanje ugovora s upraviteljem infrastrukture u skladu s člankom 28. Direktive 2012/34/EU.

Članak 16.

Upravljanje prometom

1.  Upravni odbor teretnih koridora određuje postupke za koordinaciju upravljanja prometom na teretnom koridoru. Upravni odbori povezanih teretnih koridora pripremaju postupke za koordinaciju prometa na tim teretnim koridorima.

2.  Upravitelj infrastrukture teretnih koridora te savjetodavna skupina iz članka 8. stavka 7. određuje postupke za osiguranje najbolje moguće koordinacije korištenja željezničke infrastrukture i terminala.

▼M3

Članak 17.

Upravljanje prometom u slučaju smetnji

1.  Upravni odbor usvaja zajedničke ciljeve za točnost i/ili smjernice za upravljanje prometom u slučaju smetnji u željezničkom prometu na teretnom koridoru.

2.  Svaki dotični upravitelj infrastrukture izrađuje pravila prvenstva za upravljanje među različitim vrstama prometa na dijelu teretnog koridora koji je pod njegovom nadležnošću, u skladu sa zajedničkim ciljevima ili smjernicama iz stavka 1. ovog članka ili oboje. Ta pravila prvenstva objavljuju se u izvješću o mreži iz članka 27. Direktive 2012/34/EU.

3.  Načela za određivanje pravila prvenstva moraju osigurati da se trasa vlaka iz članka 14. stavaka 3. i 4., koja je dodijeljena teretnim vlakovima i usklađena s voznim redom, ne mijenja koliko god je to moguće. Načela uspostave pravila prvenstva usmjerena su na smanjivanje cjelokupnog vremena potrebnog za vraćanje u prvobitno stanje u pogledu potreba svih vrsta prijevoza. U tu svrhu, upravitelj infrastrukture može koordinirati upravljanje prometom za različite vrste prijevoza na više teretnih koridora.

▼M3

Članak 18.

Informacije o uvjetima korištenja teretnih koridora

Upravni odbor sastavlja, redovito ažurira i objavljuje dokument koji sadrži:

(a) sve informacije sadržane u nacionalnom izvješću o mreži koje se odnose na teretni koridor, izrađenom u skladu s postupkom iz članka 27. Direktive 2012/34/EU;

(b) popis i značajke terminala, posebno podatke vezane za uvjete i načine pristupa terminalima;

(c) informacije vezane za postupke iz članaka 13. do 17. ove Uredbe; te

(d) provedbeni plan.

▼M3

Članak 19.

Kvaliteta usluga na teretnom koridoru

1.  Upravni odbor teretnog koridora promiče usklađenost između programâ izvedbe duž teretnog koridora kako je naveden u članku 35. Direktive 2012/34/EU.

2.   Upravni odbor prati učinkovitost usluga koje upravitelji infrastrukture pružaju podnositeljima zahtjeva u okviru obavljanja svojih osnovnih funkcija, ako je to obuhvaćeno područjem primjene članaka od 12. do 18., i učinkovitost željezničkih teretnih usluga na teretnom koridoru. Provodi se kvalitativno i kvantitativno praćenje učinkovitosti, prema potrebi na temelju pokazatelja učinkovitosti koji se odnose na ciljeve i ciljne vrijednosti teretnog koridora utvrđene u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (c). Upravni odbor savjetuje se sa savjetodavnim skupinama iz članka 8. stavaka 7. i 8. i s europskim koordinatorom o relevantnim pokazateljima učinkovitosti.

3.   Upravni odbor ocjenjuje rezultate praćenja učinkovitosti u odnosu na ciljeve i ciljne vrijednosti utvrđene u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (c) te na operativne prioritete iz članka 19. Uredbe (EU) 2024/1679.

4.   Upravni odbor priprema i objavljuje godišnje izvješće o rezultatima aktivnosti provedenih na temelju ovog članka. U posebnom dijelu izvješća iznosi stajališta savjetodavnih skupina iz članka 8. stavaka 7. i 8. i njihovu ocjenu učinkovitosti. Upravni odbor dostavlja godišnje izvješće na odobrenje izvršnom odboru.

Članak 20.

Regulatorna tijela

1.  Regulatorna tijela iz članka 55. Direktive 2012/34/EU surađuju u praćenju tržišnog natjecanja na željezničkom teretnom koridoru. Ona posebno osiguravaju nediskriminirajući pristup koridoru i odgovorna su za žalbe iz članka 56. stavka 1. te Direktive. Ona razmjenjuju potrebne informacije dobivene od upravitelja infrastrukture i drugih relevantnih stranaka.

2.  Države članice, s ciljem uspostave slobodnog i pravednog tržišnog natjecanja na teretnom koridoru, dužne su pokušati uspostaviti usporedivu regulatornu razinu. Regulatorna tijela dužna su biti lako dostupna svim sudionicima tržišta, te donositi odluke neovisno i učinkovito.

3.  U slučaju žalbe podnesene regulatornom tijelu od strane podnositelja zahtjeva u pogledu međunarodnih usluga prijevoza robe, ili u okviru samoinicijativne istrage koju je provelo regulatorno tijelo, to regulatorno tijelo savjetuje se s regulatornim tijelima svih drugih država članica kroz koje prolaze međunarodne trase vlaka za dotične teretne vlakove i zahtijeva sve potrebne informacije od njih prije donošenja svoje odluke.

4.  Regulatorna tijela s kojima se obavlja savjetovanje iz stavka 3. dužna su dotičnom regulatornom tijelu pružiti sve informacije koje sama imaju pravo zahtijevati na temelju njihovog nacionalnog zakonodavstva. Te informacije mogu se koristiti isključivo u svrhu rješavanja žalbe ili istrage iz stavka 3.

5.  Regulatorno tijelo koje zaprimi žalbu ili koje je pokrenulo samoinicijativnu istragu dužno je prenijeti sve relevantne informacije nadležnom regulatornom tijelu kako bi to tijelo moglo poduzeti mjere u pogledu dotičnih stranki.

6.  Svi povezani predstavnici upravitelja infrastrukture iz članka 40. stavaka 1. i 2. Direktive 2012/34/EU bez odgode osiguravaju pružanje svih informacija potrebnih za rješavanje žalbe ili istrage iz stavka 3. ovog članka te onih koje zahtijeva regulatorno tijelo države članice u kojoj se nalazi povezani predstavnik. To regulatorno tijelo ima pravo prenijeti takve informacije u pogledu dotičnih međunarodnih trasa za vlak regulatornim tijelima navedenima u stavku 3. ovog članka.

 

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

▼M3

Članak 21.

Odborski postupak

Brisan.

▼M3

Članak 22.

Praćenje provedbe

Svake četiri godine od trenutka uspostave teretnog koridora izvršni odbor iz članka 8. stavka 1. ove Uredbe Komisiji predstavlja rezultate provedbenog plana za taj koridor. Komisija analizira te rezultate i obavješćuje Odbor iz članka 62. Direktive 2012/34/EU o svojoj analizi.

▼M3

Članak 23.

Izvješće

Komisija redovito ispituje primjenu ove Uredbe. Ona podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, prvi put do 10. studenoga 2015., a nakon toga svake tri godine.

Članak 24.

Prijelazne mjere

Ova se Uredba ne primjenjuje na Republiku Cipar i Maltu dok god na njihovom državnom području ne postoji željeznički sustav.

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

▼M1

 

 

▼M3

PRILOG

 

Brisan.

 

Copyright © Ante Borić