(1)

Regulatornim okvirom kojim se uređuje kohezijska politika Unije za razdoblje od 2021. do 2027. u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira doprinosi se ispunjavanju obveza Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (5) 1 („Pariški sporazum”), ulažući napore da se porast globalne temperature ograniči na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, koncentriranjem financijskih sredstava Unije na zelene ciljeve. Ovom bi se Uredbom trebao provesti jedan od prioriteta utvrđenih u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenoj „Europski zeleni plan” te je ona dio Plana ulaganja za održivu Europu kojim se osigurava namjensko financiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju u kontekstu kohezijske politike za ublažavanje socijalnih, ekonomskih i okolišnih troškova tranzicije prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu, pri čemu se sve preostale emisije stakleničkih plinova kompenziraju jednakim apsorpcijskim vrijednostima.

(2)

Tranzicija prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu jedan je od najvažnijih ciljeva politike za Uniju. Europsko vijeće je 12. prosinca 2019. podržalo cilj postizanja klimatski neutralne Unije do 2050., u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša dugoročno će svima donijeti koristi te u srednjoročnom razdoblju pruža prilike i izazove za sve, no sve regije i države članice ne počinju tranziciju s istog polazišta niti imaju jednake kapacitete za odgovor. Neke su naprednije od drugih te tranzicija podrazumijeva veći socijalni, ekonomski i okolišni učinak na regije koje se u velikoj mjeri oslanjaju na fosilna goriva za korištenje energije - posebno na ugljen, lignit, treset i naftni škriljavac - ili na industrije s visokim emisijama stakleničkih plinova. Takva situacija ne stvara samo rizik od neujednačene brzine tranzicije u Uniji u pogledu djelovanja u području klime, već i rizik od sve većih razlika među regijama, koje su štetne za ciljeve socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije.

(3)

Kako bi tranzicija bila uspješna i socijalno prihvatljiva za sve, mora biti pravedna i uključiva. Stoga Unija, države članice i njihove regije moraju od samog početka uzeti u obzir socijalne, ekonomske i okolišne učinke tranzicije te uvesti sve moguće instrumente kako bi se ublažile negativne posljedice. Proračun Unije ima važnu ulogu u tom pogledu.

(4)

Kako je navedeno u europskom zelenom planu i Planu ulaganja za održivu Europu, mehanizam za pravednu tranziciju trebao bi dopunjavati druga djelovanja u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. Njime bi se trebalo doprinijeti ublažavanju socijalnih, ekonomskih i okolišnih posljedica, osobito na radnike pogođene tranzicijom prema klimatski neutralnoj Uniji do 2050., objedinjavanjem proračunske potrošnje Unije za klimatske i socijalne ciljeve na regionalnoj razini i postizanjem viših socijalnih i okolišnih standarda.

(5)

Ovom bi se Uredbom trebao uspostaviti Fond za pravednu tranziciju (FPT), jedan od stupova mehanizma za pravednu tranziciju koji se provodi u okviru kohezijske politike. Ciljevi su FPT-a ublažiti negativne učinke klimatske tranzicije pružanjem potpore najteže pogođenim područjima i radnicima te promicati uravnoteženu socioekonomsku tranziciju. U skladu s jedinstvenim specifičnim ciljem FPT-a, djelovanjima koja se podupiru iz FPT-a trebalo bi se izravno doprinijeti smanjenju učinka tranzicije ublažavanjem negativnih posljedica na zapošljavanje te financiranjem diversifikacije i modernizacije lokalnog gospodarstva. Jedinstven specifični cilj FPT-a uspostavlja se na istoj razini te se navodi zajedno s ciljevima politike utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(6)

Uzimajući u obzir europski zeleni plan kao Unijinu strategiju održivog rasta i važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma te obvezom u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, FPT-om se namjerava doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i okolišne održivosti te ostvarivanju općeg cilja da se s 30 % proračunskih rashoda Unije podupiru klimatski ciljevi i ambicije da se osigura 7,5 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za ciljeve u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za ciljeve u području bioraznolikosti u 2026. i 2027., istodobno uzimajući u obzir postojeća preklapanja klimatskih ciljeva i ciljeva u području bioraznolikosti. Sredstva iz vlastite omotnice FPT-a dodatna su u odnosu na ulaganja koja su potrebna za postizanje općeg cilja da 30 % proračunskih rashoda Unije doprinosi klimatskim ciljevima. Tim bi se sredstvima trebalo u potpunosti doprinijeti postizanju tog cilja zajedno sa sredstvima prenesenima na dobrovoljnoj osnovi iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (8). U tom kontekstu FPT-om bi se trebale podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te kojima se ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i kojima se osigurava prijelaz prema niskougljičnom gospodarstvu na putu prema postizanju klimatski neutralne Unije do 2050.

(7)

Sredstvima iz FPT-a trebala bi se dopuniti sredstva dostupna u okviru kohezijske politike.

(8)

Tranzicija na klimatski neutralno gospodarstvo izazov je za sve države članice. Bit će posebno zahtjevna za one države članice koje se u velikoj mjeri oslanjaju ili koje su se donedavno oslanjale na fosilna goriva ili industrijske aktivnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova koje je potrebno postupno ukinuti ili se trebaju prilagoditi zbog tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu, ali im za to nedostaje financijskih sredstava. FPT bi stoga trebao obuhvaćati sve države članice, ali raspodjela njegovih financijskih sredstava trebala bi se usmjeriti na ona područja koja su najpogođenija postupkom klimatske tranzicije i ta bi raspodjela trebala odražavati kapacitet država članica da financiraju potrebna ulaganja kako bi se nosile s tranzicijom prema klimatski neutralnom gospodarstvu.

(9)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Financijska uredba”) i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, neizravnog izvršenja, financijskih instrumenata, proračunskih jamstava, financijske pomoći i nadoknade troškova vanjskim stručnjacima, te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(10)

Kako bi se osigurala djelotvorna uporaba sredstava FPT-a, pristup FPT-u trebalo bi ograničiti na 50 % nacionalnih dodijeljenih sredstava za one države članice koje se još nisu obvezale provesti cilj, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, postizanja klimatski neutralne Unije do 2050., dok bi preostalih 50 % trebalo biti dostupno za programiranje po prihvaćanju takve obveze. Kako bi se osigurala pravednost i jednako postupanje prema državama članicama, ako se država članica do 31. prosinca bilo koje godine počevši od 2022. nije obvezala na provedbu cilja postizanja klimatski neutralne Unije do 2050., proračunsku obvezu za prethodnu godinu trebalo bi opozvati u cijelosti sljedeće godine.

(11)

U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 (11) 1 i u okviru sredstava koja se njome dodjeljuju, trebalo bi u okviru FPT-a provesti mjere za oporavak i otpornost kako bi se otklonio dosad nezabilježen učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19. Takva dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati na način da se osigura usklađenost s rokovima predviđenima u toj Uredbi.

(12)

Ovom bi se Uredbom trebale utvrditi vrste ulaganja za koje bi potpora rashodima iz FPT-a bila dozvoljena. Sve aktivnosti koje se podupiru trebale bi se provoditi uz potpuno poštovanje klimatskih, okolišnih i socijalnih obveza te prioriteta Unije. Popis ulaganja trebao bi uključivati ona koja podupiru lokalna gospodarstva poticanjem njihova unutarnjeg potencijala rasta u skladu s odgovarajućim strategijama pametne specijalizacije, uključujući, prema potrebi, održivi turizam. Ulaganja trebaju biti dugoročno održiva, uzimajući u obzir sve ciljeve europskog zelenog plana. Financirani projekti trebali bi doprinijeti tranziciji na održivo, klimatski neutralno i kružno gospodarstvo, uključujući mjere kojima je cilj povećanje učinkovitosti resursa. Spaljivanje otpada ne bi trebalo primati potporu s obzirom na to da ta aktivnost pripada donjem dijelu hijerarhije otpada u kružnom gospodarstvu. Savjetodavne usluge kojima se doprinosi provedbi mjera koje se podupiru iz FPT-a trebale bi biti prihvatljive. Ponovna naturalizacija lokacija, razvoj zelene infrastrukture i upravljanje vodama trebali bi se moći poduprijeti kao dio projekta obnove zemljišta. Kad je riječ o podupiranju mjera energetske učinkovitosti, FPT-om bi se trebala moći podupirati ulaganja kao što su ona kojima se doprinosi smanjenju energetskog siromaštva, prvenstveno poboljšanjem energetske učinkovitosti stambenog fonda. FPT-om bi se također trebalo moći podupirati razvoj inovativnih tehnologija skladištenja.

(13)

Radi zaštite građana koji su najranjiviji u pogledu klimatske tranzicije, FPT-om bi također trebalo obuhvatiti stjecanje dodatnih vještina i prekvalifikacije, uključujući osposobljavanje, pogođenih radnika, neovisno o tome jesu li još uvijek zaposleni ili su zbog tranzicije izgubili posao. FPT-om bi trebalo nastojati da im se pomogne da se prilagode novim prilikama za zapošljavanje. FPT-om bi također trebalo pružiti sve odgovarajuće oblike potpore tražiteljima zaposlenja, uključujući pomoć pri traženju posla, i njihovo aktivno uključivanje na tržište rada. Svi tražitelji zaposlenja koji su izgubili posao u sektorima pogođenima tranzicijom u regiji obuhvaćenoj teritorijalnim planom za pravednu tranziciju trebali bi biti prihvatljivi za potporu iz FPT-a, čak i ako radnici koji su bili otpušteni nemaju boravište u toj regiji. Potrebno je posvetiti dužnu pažnju građanima kojima prijeti energetsko siromaštvo, posebno pri provedbi mjera energetske učinkovitosti za poboljšanje uvjeta socijalnog stanovanja.

(14)

Potpora za aktivnosti u područjima obrazovanja i socijalne uključenosti trebala bi biti dopuštena, kao i potpora za socijalnu infrastrukturu za potrebe objekata za skrb o djeci i starijim osobama te centara za osposobljavanje, pod uvjetom da su te aktivnosti na odgovarajući način obrazložene u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju. Kad je riječ o skrbi za starije osobe, trebalo bi očuvati načelo promicanja skrbi u zajednici. Socijalne i javne usluge u tim područjima mogle bi upotpuniti kombinaciju ulaganja. Za svu potporu u tim područjima trebalo bi zahtijevati odgovarajuće obrazloženje u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju te bi ona trebala biti u skladu s ciljevima europskog stupa socijalnih prava.

(15)

Kako bi se odgovorilo na specifičnu situaciju i ulogu žena u tranziciji na klimatski neutralno gospodarstvo, trebalo bi promicati rodnu ravnopravnost. Sudjelovanje žena na tržištu rada i žensko poduzetništvo te jednake plaće imaju važnu ulogu u osiguravanju jednakih mogućnosti. U okviru FPT-a također bi posebnu pozornost trebalo posvetiti ranjivim skupinama koje su nerazmjerno pogođene negativnim učincima tranzicije, kao što su radnici s invaliditetom. Potrebno je očuvati identitet rudarskih zajednica te zaštititi kontinuitet prošlih i budućih zajednica. To uključuje posvećivanje posebne pozornosti njihovoj materijalnoj i nematerijalnoj rudarskoj baštini, uključujući njihovu kulturu.

(16)

Kako bi se povećala gospodarska diversifikacija područja na koje utječe tranzicija, FPT-om bi trebalo pružati potporu poduzećima i gospodarskim dionicima, među ostalim putem potpore produktivnim ulaganjima u mikropoduzeća te u mala i srednja poduzeća (12) 1 (MSP-ovi). Produktivna ulaganja treba tumačiti kao ulaganje u fiksni kapital ili nematerijalnu imovinu poduzeća u svrhu proizvodnje robe i usluga čime se doprinosi bruto investicijama i zapošljavanju. Za poduzeća koja nisu MSP-ovi, produktivna ulaganja trebala bi se podupirati samo ako su potrebna za smanjenje broja izgubljenih radnih mjesta zbog tranzicije, stvaranjem ili očuvanjem znatnog broja radnih mjesta te ako to ne dovodi do premještanja niti je rezultat premještanja. Ulaganja u postojeća industrijska postrojenja, uključujući ona obuhvaćena sustavom Unije za trgovanje emisijama, trebala bi biti dopuštena ako doprinose tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu Unije do 2050. i vode prema emisijama koje su znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti utvrđenih za dodjelu besplatnih emisijskih jedinica na temelju Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13) 2 te ako ona rezultiraju očuvanjem znatnog broja radnih mjesta. Svako takvo ulaganje trebalo bi u tom smislu obrazložiti u odgovarajućem teritorijalnom planu za pravednu tranziciju. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta i kohezijske politike, potpora poduzećima trebala bi biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a te, posebno, potpora produktivnim ulaganjima u poduzeća koja nisu MSP-ovi trebala bi biti ograničena na poduzeća koja se nalaze na područjima koja su određena kao potpomognuta područja u smislu članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) UFEU-a.

(17)

Kako bi se osigurala fleksibilnost za programiranje sredstava FPT-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, trebalo bi biti moguće pripremiti zasebni program FPT-a ili programirati sredstva iz FPT-a u jednom ili više namjenskih prioriteta u okviru programa koji se podupiru iz EFRR-a, fonda ESF+ ili Kohezijskog fonda. U skladu s Uredbom (EU) 2021/1060 sredstva FPT-a mogla bi se povećati na dobrovoljnoj osnovi dopunskim financiranjem iz EFRR-a i fonda ESF+. U tom slučaju odgovarajući iznosi preneseni iz EFRR-a i fonda ESF+ trebali bi biti usklađeni s vrstama operacija utvrđenima u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju.

(18)

Potporu FPT-a trebalo bi uvjetovati djelotvornom provedbom postupka tranzicije na određenom području kako bi se ostvarilo klimatski neutralno gospodarstvo. U tom bi pogledu države članice, u socijalnom dijalogu i u suradnji s relevantnim dionicima, u skladu s relevantnom odredbom o partnerstvu Uredbe (EU) 2021/1060, te uz potporu Komisije, trebale pripremiti teritorijalne planove za pravednu tranziciju u kojima će biti utvrđen postupak tranzicije, u skladu s njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. U tu bi svrhu Komisija trebala uspostaviti platformu za pravednu tranziciju koja bi se nadovezala na postojeću platformu za rudarske regije u tranziciji kako bi se omogućile bilateralne i multilateralne razmjene iskustava o naučenim lekcijama i najboljih praksi u svim pogođenim sektorima. Države članice trebale bi osigurati da općine i gradovi budu uključeni u provedbu sredstava FPT-a i da se njihove potrebe u tom kontekstu uzmu u obzir.

(19)

U teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju trebalo bi utvrditi najteže pogođena područja na koja bi potpora FPT-a trebala biti koncentrirana te bi trebalo opisati posebna djelovanja koja treba poduzeti za ostvarivanje klimatskih i energetskih ciljeva Unije za 2030. i klimatski neutralnog gospodarstva Unije do 2050., posebno u pogledu prenamjene ili zatvaranja postrojenja koja uključuju proizvodnju fosilnih goriva ili druge aktivnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova. Ta bi područja trebala biti precizno definirana i trebala bi odgovarati regiji razine 3 zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku („regije razine NUTS 3”), kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (14), ili biti njezini dijelovi. U planovima bi trebalo utvrditi izazove i potrebe tih područja, uzimajući u obzir rizike depopulacije, te utvrditi vrste operacija koje su potrebne da bi se doprinijelo otvaranju radnih mjesta na razini korisnikâ plana i na način kojim se osigurava usklađen razvoj gospodarskih aktivnosti otpornih na klimatske promjene koje su u skladu s tranzicijom na klimatski neutralno gospodarstvo i s ciljevima europskog zelenog plana. Kad su takva područja utvrđena, dodatnu pozornost trebalo bi posvetiti posebnostima otoka, otočnih područja i najudaljenijih regija u kojima bi zemljopisne i socioekonomske značajke mogle zahtijevati drugačiji pristup kako bi se podržao postupak tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu. Financijska potpora iz FPT-a trebala bi se primati samo za ulaganja u skladu s teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju. Teritorijalni planovi za pravednu tranziciju trebali bi biti dio programa koji se podupiru iz, ovisno o slučaju, EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda ili FPT-a, koje odobrava Komisija.

(20)

Kako bi se poboljšala usmjerenost na rezultate upotrebe sredstava FPT-a, Komisija bi, u skladu s načelom proporcionalnosti, trebala moći primijeniti financijske ispravke u slučaju ozbiljno slabog postizanja ciljnih vrijednosti utvrđenih za specifični cilj FPT-a.

(21)

Kako bi se utvrdio odgovarajući financijski okvir za FPT, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje godišnje raščlambe raspoloživih dodijeljenih sredstava po državi članici.

(22)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno pružanje potpore ljudima, gospodarstvu i okolišu područja koja se suočavaju s gospodarskom i socijalnom preobrazbom, u njihovoj tranziciji na klimatski neutralno gospodarstvo, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju, kao i zbog ograničenih financijskih sredstava država članica i regija, nego se zbog potrebe za dosljednim okvirom provedbe koji obuhvaća nekoliko fondova Unije u okviru podijeljenog upravljanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(23)

S obzirom na donošenje ove Uredbe nakon početka programskog razdoblja i uzimajući u obzir potrebu za koordiniranom i usklađenom provedbom FPT-a te kako bi se omogućila njezina brza provedba, ona bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

—

2021.: 2 000 000 000 EUR;

—

2022.: 4 000 000 000 EUR;

—

2023.: 4 000 000 000 EUR;

(a)

za države članice koje su postigle smanjenje emisija stakleničkih plinova, smanjenje emisija stakleničkih plinova koje je postigla svaka država članica izračunava se iskazivanjem razine emisija stakleničkih plinova posljednje referentne godine kao postotka emisija stakleničkih plinova zabilježenih 2018.; za države članice koje nisu postigle smanjenje emisija stakleničkih plinova, taj postotak iznosi 100 %;

(b)

konačni udio za svaku državu članicu dobiva se dijeljenjem nacionalnog udjela utvrđenog u Prilogu I. s postocima koji proizlaze iz točke (a); i

(c)

rezultat izračuna iz točke (b) prilagođava se kako bi zbroj iznosio 100 %.

(a)

produktivna ulaganja u MSP-ove, uključujući mikropoduzeća i novoosnovana poduzeća, što dovodi do gospodarske diversifikacije, modernizacije i preusmjeravanja;

(b)

ulaganja u osnivanje novih tvrtki, među ostalim putem poduzetničkih inkubatora i usluga savjetovanja, što dovodi do otvaranja radnih mjesta;

(c)

ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija, među ostalim na sveučilištima i u javnim istraživačkim organizacijama, te poticanje prijenosa naprednih tehnologija;

(d)

ulaganja u uvođenje tehnologija te u sustave i infrastrukture za cjenovno pristupačnu čistu energiju, uključujući tehnologije za skladištenje energije, i u smanjenje emisija stakleničkih plinova;

(e)

ulaganja u obnovljivu energiju u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (17), uključujući u njoj navedene kriterije održivosti, te u energetsku učinkovitost, među ostalim za potrebe smanjenja energetskog siromaštva;

(f)

ulaganja u pametnu i održivu lokalnu mobilnost, uključujući dekarbonizaciju lokalnog prometnog sektora i njegove infrastrukture;

(g)

sanacija i modernizacija mreža centraliziranog grijanja s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti sustava centraliziranog grijanja i ulaganja u proizvodnju toplinske energije pod uvjetom da se instalacije proizvodnje toplinske energije opskrbljuju isključivo iz obnovljivih izvora energije;

(h)

ulaganja u digitalizaciju, digitalne inovacije i digitalnu povezanost;

(i)

ulaganja u projekte sanacije i dekontaminacije industrijskih lokacija, obnove zemljišta te uključujući, ako je potrebno, projekte zelene infrastrukture i prenamjene, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”;

(j)

ulaganja u poboljšanje kružnoga gospodarstva, među ostalim sprečavanjem stvaranja otpada, smanjenjem otpada, učinkovitošću resursa, ponovnom uporabom, popravkom i recikliranjem;

(k)

stjecanje dodatnih vještina i prekvalifikacija radnika i tražitelja zaposlenja;

(l)

pomoć tražiteljima zaposlenja u traženju posla;

(m)

aktivno uključivanje tražitelja zaposlenja;

(n)

tehnička pomoć;

(o)

ostale aktivnosti u područjima obrazovanja i socijalne uključenosti, uključujući, ako je to valjano obrazloženo, ulaganja u infrastrukturu za potrebe centara za osposobljavanje, objekata za skrb o djeci i starijim osobama kako je navedeno u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju u skladu s člankom 11.

(a)

razgradnju ili izgradnju nuklearnih elektrana;

(b)

proizvodnju, preradu i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda;

(c)

poduzetnika u teškoćama, kako je definiran u članku 2. točki 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 (18), osim ako je odobreno na temelju privremenih pravila o državnim potporama utvrđenih za ublažavanje iznimnih okolnosti ili na temelju de minimis potpora za potporu ulaganjima kojima se smanjuju troškovi energije u kontekstu postupka energetske tranzicije;

(d)

ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, prijevozom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva.

M1

(a)

85 % za slabije razvijene regije;

(b)

70 % za tranzicijske regije;

(c)

50 % za razvijenije regije.

(a)

opis postupka tranzicije na nacionalnoj razini prema klimatski neutralnom gospodarstvu, uključujući vremenski okvir ključnih koraka u tranziciji prema klimatskim i energetskim ciljevima Unije za 2030. i klimatski neutralnom gospodarstvu Unije do 2050. koji su u skladu s najnovijom verzijom integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana;

(b)

obrazloženje za utvrđivanje područja koja su najteže pogođena postupkom tranzicije iz točke (a) ovog stavka i koja se trebaju podupirati iz FPT-a u skladu sa stavkom 1.;

(c)

ocjenu izazova povezanih s tranzicijom s kojima se suočavaju utvrđena područja koja su najteže pogođena, uključujući socijalni i ekonomski učinak te učinak na okoliš koji ima tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu Unije do 2050., pri čemu se navodi mogući broj pogođenih i izgubljenih radnih mjesta, rizici depopulacije te razvojne potrebe i ciljevi koji se trebaju postići do 2030. i koji su povezani s preobrazbom ili prestankom odvijanja djelatnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova na tim područjima;

(d)

opis očekivanog doprinosa potpore FPT-a ublažavanju socijalnih, demografskih, ekonomskih, zdravstvenih učinaka i učinka na okoliš tranzicije na klimatski neutralno gospodarstvo Unije do 2050., uključujući očekivani doprinos u smislu otvaranja i očuvanja radnih mjesta;

(e)

ocjenu njegove usklađenosti s drugim relevantnim nacionalnim, regionalnim ili teritorijalnim strategijama i planovima;

(f)

opis mehanizama upravljanja koji se sastoje od partnerskih aranžmana, planiranih mjera praćenja i evaluacije te odgovornih tijela;

(g)

opis vrste predviđenih operacija i njihov očekivani doprinos ublažavanju učinka tranzicije;

(h)

ako se potpora pruža produktivnim ulaganjima u poduzeća koja nisu MSP-ovi, okvirni popis operacija i poduzeća kojima se pruža potpora te obrazloženje potrebe za takvom potporom u obliku analize nedostataka kojom se dokazuje da bi očekivani gubitak radnih mjesta premašio očekivani broj stvorenih radnih mjesta kad ne bi bilo ulaganja;

(i)

ako se potpora pruža ulaganjima radi smanjenja emisija stakleničkih plinova iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ, popis operacija kojima treba pružiti potporu i obrazloženje da te operacije doprinose tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu i vode prema znatnom smanjenju emisija stakleničkih plinova koje su znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti koje su utvrđene za dodjelu besplatnih emisijskih jedinica na temelju Direktive 2003/87/EZ te pod uvjetom da su te operacije potrebne za očuvanje znatnog broja radnih mjesta;

(j)

sinergije i komplementarnosti s drugim relevantnim programima Unije kako bi se odgovorilo na utvrđene razvojne potrebe; i

(k)

sinergije i komplementarnosti s planiranom potporom iz drugih stupova mehanizma za pravednu tranziciju.

Sredstava dodijeljena iz Instrumenta Europske unije za oporavak

Sredstva dodijeljena iz sredstava VFO-a

Ukupna dodijeljena sredstva

Udio država članica u ukupnom iznosu

Belgija

95

71

166

0,95  %

Bugarska

673

505

1 178

6,73  %

Češka

853

640

1 493

8,53  %

Danska

46

35

81

0,46  %

Njemačka

1 288

966

2 254

12,88  %

Estonija

184

138

322

1,84  %

Irska

44

33

77

0,44  %

Grčka

431

324

755

4,31  %

Španjolska

452

339

790

4,52  %

Francuska

535

402

937

5,35  %

Hrvatska

97

72

169

0,97  %

Italija

535

401

937

5,35  %

Cipar

53

39

92

0,53  %

Latvija

100

75

174

1,00  %

Litva

142

107

249

1,42  %

Luksemburg

5

4

8

0,05  %

Mađarska

136

102

237

1,36  %

Malta

12

9

21

0,12  %

Nizozemska

324

243

567

3,24  %

Austrija

71

53

124

0,71  %

Poljska

2 000

1 500

3 500

20,00  %

Portugal

116

87

204

1,16  %

Rumunjska

1 112

834

1 947

11,12  %

Slovenija

134

101

235

1,34 %

Slovačka

239

179

418

2,39  %

Finska

242

182

424

2,42  %

Švedska

81

61

142

0,81  %

EU 27

10 000

7 500

17 500

100,00  %

Polje za unos teksta [12000]

Polje za unos teksta [12000]

Utvrđivanje pogođenih gospodarskih djelatnosti i industrijskih sektora, uz razlikovanje:

Za svaku od dvije vrste sektora:

Polje za unos teksta [6000]

Polje za unos teksta [6000]

Polje za unos teksta [12000]

Ispuniti samo ako se potpora pruža produktivnim ulaganjima u poduzeća koja nisu MSP-ovi:

Ispuniti samo ako se potpora pruža ulaganjima radi smanjenja emisija stakleničkih plinova iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ:

Polje za unos teksta [5000]

Tijelo ili tijela odgovorna za koordinaciju i praćenje provedbe plana i njihova uloga

Ispuniti samo ako su predviđeni posebni pokazatelji za pojedine programe:

Specifični cilj

Oznaka [5]

Pokazatelj [255]

Mjerna jedinica

Ključna etapa (2024.)

Ciljna vrijednost (2029.)

Specifični cilj

Oznaka [5]

Pokazatelj [255]

Mjerna jedinica

Početna ili referentna vrijednost

Referentna godina

Ciljna vrijednost (2029.)

Izvor podataka [200]

Napomene (200)

REGIO zajednički pokazatelji ostvarenja (RCO) i REGIO zajednički pokazatelji rezultata (RCR)

Ostvarenja

Rezultati

RCO 01 – Poduzeća koja su primila potporu (od čega: mikro-, mala, srednja, velika) (*1)

RCO 02 – Poduzeća koja su primila potporu u obliku bespovratnih sredstava

RCO 03 – Poduzeća koja su primila potporu u obliku financijskih instrumenata

RCO 04 – Poduzeća koja su primila nefinancijsku potporu

RCO 05 – Novoosnovana poduzeća koja su primila potporu

RCO 07 – Istraživačke organizacije koje sudjeluju u zajedničkim istraživačkim projektima

RCO 10 – Poduzeća koja surađuju s istraživačkim organizacijama

RCO 121a – Poduzeća koja su primila potporu radi smanjenja emisija stakleničkih plinova iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ

RCR 01 – Stvorena radna mjesta u subjektima koji su primili potporu

RCR 102 – Stvorena radna mjesta u području istraživanja u subjektima koji su primili potporu

RCR 02 – Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori (od čega: bespovratna sredstva, financijski instrumenti) (*1)

RCR 03 – MSP-ovi koji uvode inovacije u proizvode ili procese

RCR 04 – MSP-ovi koji uvode inovacije u stavljanje na tržište ili organizaciju

RCR 05 – MSP-ovi koji uvode interne inovacije

RCR 06 – Zahtjevi za izdavanje patenta podneseni Europskom patentnom uredu

RCR 29a – Procijenjene emisije stakleničkih plinova iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ u poduzećima koja su primila potporu

RCO 13 – Vrijednost digitalnih usluga, proizvoda i procesa razvijenih za poduzeća

RCR 11 – Korisnici novih i poboljšanih javnih digitalnih usluga, proizvoda i procesa

RCR 12 – Korisnici novih i poboljšanih digitalnih usluga, proizvoda i procesa koje su razvila poduzeća

RCO 15 – Kapacitet stvorene inkubacije

RCR 17 – Nova poduzeća koja opstaju na tržištu

RCR 18 – MSP-ovi koji se koriste uslugama inkubatora nakon stvaranja inkubatora

RCO 101 – MSP-ovi koji ulažu u vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo

RCR 97 – Pripravništva omogućena potporama u MSP-ovima

RCR 98 – Osoblje MSP-ova koje završava osposobljavanje za vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga) (*1)

RCO 18 – Stambeni objekti s poboljšanim energetskim svojstvima

RCO 19 – Javne zgrade s poboljšanim energetskim svojstvima

RCO 20 – Novoizgrađene ili poboljšane mreže centraliziranoga grijanja i hlađenja

RCO 104 – Broj jedinica visokoučinkovite kogeneracije

RCR 26 – Godišnja potrošnja primarne energije (od čega: stambeni objekti, javne zgrade, poduzeća, drugo) (*1)

RCR 29 – Procijenjene emisije stakleničkih plinova

RCO 22 – Dodatni kapaciteti za proizvodnju obnovljive energije (od čega: električna energija, toplinska energija) (*1)

RCR 31 – Ukupno proizvedena obnovljiva energija (od čega: električna energija, toplinska energija) (*1)

RCR 32 – Ugrađeni dodatni operativni kapaciteti za obnovljivu energiju

RCO 34 – Dodatni kapacitet za recikliranje otpada

RCO 107 – Ulaganja u postrojenja za odvojeno prikupljanje otpada

RCO 119 – Otpad pripremljen za ponovnu upotrebu

RCR 47 – Reciklirani otpad

RCR 48 – Otpad koji se upotrebljava kao sirovina

RCO 36 – Zelena infrastruktura za koju je primljena potpora za druge svrhe osim prilagodbe klimatskim promjenama

RCO 38 – Površina obnovljenog zemljišta za koje je primljena potpora

RCO 39 – Područje obuhvaćeno postavljenim sustavima za praćenje onečišćenja zraka

RCR 50 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka (*2)

RCR 52 – Obnovljeno zemljište koje se upotrebljava za zelene površine, socijalne stanove, gospodarske ili druge svrhe

RCO 55 - Duljina novih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice

RCO 56 - Duljina obnovljenih ili moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice

RCO 57 – Kapacitet okolišno prihvatljivih željezničkih vozila za kolektivni javni prijevoz

RCO 58 - Infrastruktura namijenjena biciklima za koju je primljena potpora

RCO 60 - Gradovi s novim ili moderniziranim digitaliziranim sustavima gradskog prijevoza

RCR 62 - Godišnji broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevoza

RCR 63 - Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice

RCR 64 - Godišnji broj korisnika infrastrukture namijenjene biciklima

RCO 61 – Površina novih ili moderniziranih objekata za usluge zapošljavanja

RCR 65 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za usluge zapošljavanja

RCO 66 - Kapacitet učionica novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci

RCO 67 - Kapacitet učionica novih ili moderniziranih obrazovnih objekata

RCR 70 - Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci

RCR 71 - Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih obrazovnih objekata

RCO 113 - Stanovništvo obuhvaćeno projektima u okviru integriranih djelovanja za socioekonomsku uključenost marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju (*2)

RCO 69 - Kapacitet novih ili moderniziranih objekata zdravstvene zaštite

RCO 70 - Kapacitet novih ili moderniziranih objekata socijalne skrbi (koji nisu stambeni objekti)

RCR 72 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih usluga e-zdravstvene skrbi

RCR 73 - Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata zdravstvene zaštite

RCR 74 - Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata socijalne skrbi

Zajednički pokazatelji trenutačnih ostvarenja (EECO) i zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata (EECR) za sudionike (2), (3)

Ostvarenja

Rezultati

EECO 01 – nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene (*2)

EECO 02 – dugotrajno nezaposleni (*2)

EECO 03 – neaktivni (*2)

EECO 04 – zaposleni, uključujući samozaposlene (*2)

EECO 05 – broj djece mlađe od 18 godina (*2)

EECO 06 – mladi od 18 do 29 godina (*2)

EECO 07 – broj sudionika u dobi od 55 godina i višoj (*2)

EECO 08 – s najviše nižim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 0–2)  (*2)

EECO 09 – s višim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 3) ili obrazovanjem poslije sekundarnog koje nije visokoškolsko (ISCED 4)  (*2)

EECO 10 – s visokoškolskim obrazovanjem (ISCED od 5 do 8) (*2)

EECO 11 – ukupni broj sudionika (4)

EECR 01 – sudionici koji traže posao nakon prestanka sudjelovanja (*2)

EECR 02 – sudionici koji se obrazuju/osposobljavaju nakon prestanka sudjelovanja (*2)

EECR 03 – sudionici koji stječu kvalifikaciju nakon prestanka sudjelovanja (*2)

EECR 04 – sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, po prestanku sudjelovanja (*2)