(1)

Kao odgovor na socijalne izazove u Europi Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava („Stup”). Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada; pravedni radni uvjeti; te socijalna zaštita i uključenost. Tih 20 načela Stupa trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus („ESF+”). Kako bi se doprinijelo provedbi Stupa, fondom ESF+ trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)

Na razini Unije europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika („europski semestar”) okvir je za utvrđivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koje treba poduprijeti sredstvima Unije ili nacionalnim sredstvima.

Trebale bi pomoći i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se treba primiti osobito iz programa koje podupire Unija u okviru, prema potrebi, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda čiji su specifični ciljevi i područje primjene potpore utvrđeni u Uredbi (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (4), fonda ESF +, Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) uspostavljenog uredbom Europskog parlamenta i Vijeća, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i programa InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (program InvestEU).

(3)

Revidirane smjernice za politike zapošljavanja država članica donesene su Odlukom Vijeća (EU) 2020/1512 (7). Tekst tih smjernica usklađen je s načelima Stupa radi poboljšanja konkurentnosti Europe i stvaranja poticajnog okruženja za ulaganja, otvaranja radnih mjesta i poticanja socijalne kohezije. Radi osiguravanja potpune usklađenosti fonda ESF+ s ciljevima tih smjernica, posebno u vezi sa zapošljavanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i borbom protiv socijalne isključenosti, siromaštva i diskriminacije, fondom ESF+ trebala bi se pružiti potpora državama članicama, uzimajući u obzir relevantne integrirane smjernice i relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te, prema potrebi, nacionalne programe reformi koji se temelje na nacionalnim strategijama. Fondom ESF+ trebalo bi doprinijeti i relevantnim aspektima provedbe ključnih inicijativa i aktivnosti Unije, posebice komunikacijâ Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljene „Novi program vještina za Europu” i od 30. rujna 2020. naslovljene „Europski prostor obrazovanja”, i od 7. listopada 2020. naslovljene „Unija jednakosti: strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma” te relevantnih preporuka Vijeća od 15. veljače 2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada, od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja, od 30. listopada 2020. o lakšem prelasku u svijet rada - jačanju Garancije za mlade i od 12. ožujka 2021. o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma.

(4)

Vijeće je 20. lipnja 2017. donijelo zaključke naslovljene „Odgovor EU-a na Program održivog razvoja do 2030.”. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog ostvarenja održivog razvoja u trima dimenzijama (gospodarska, socijalna i okolišna dimenzija). Ključno je da je održivi razvoj uključen u sva područja unutarnje i vanjske politike Unije i da je Unija ambiciozna u svojim politikama za rješavanje globalnih izazova. Vijeće je pozdravilo Komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2016. naslovljenu „Budući koraci za održivu europsku budućnost” kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda („UN-ovi ciljevi održivog razvoja ”) u ostala područja i primjeni održivog razvoja kao temeljnog vodećeg načela za sve politike Unije, uključujući putem njezinih instrumenata financiranja. Fondom ESF+ trebalo bi doprinijeti provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja, među ostalim, iskorjenjivanjem ekstremnih oblika siromaštva (cilj održivog razvoja 1); promicanjem kvalitetnog i uključivog obrazovanja (cilj održivog razvoja 4); promicanjem rodne ravnopravnosti (cilj održivog razvoja 5); promicanjem kontinuiranog, uključivog i održivog gospodarskog rasta, punog i produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada za sve (cilj održivog razvoja 8); i smanjenjem nejednakosti (cilj održivog razvoja 10).

(5)

Nedavni i aktualni događaji povećali su strukturne izazove koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, društvenih nejednakosti, upravljanja migracijskim tokovima i povećane sigurnosne prijetnje, prelaska na čistu energiju, tehnoloških promjena, demografskog pada, nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih, sve starije radne snage te iz sve veće neusklađenosti potražnje za vještinama i ponude radne snage u nekim sektorima i regijama, s čime se posebice susreću mala i srednja poduzeća (MSP). Zelena i digitalna tranzicija te transformacija europskih industrijskih ekosustava vjerojatno će dovesti do brojnih novih mogućnosti budu li popraćene odgovarajućim skupom vještina, politikama i djelovanjima u području zapošljavanja te socijalnim politikama i djelovanjima. Uzimajući u obzir promjene u svijetu rada, Unija bi trebala biti sprema za trenutačne i buduće izazove ulaganjem u odgovarajuće vještine, obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, uključivijim rastom te poboljšanjem politika zapošljavanja i socijalnih politika, uzimajući u obzir gospodarsku i industrijsku održivost te mobilnost radne snage i nastojeći postići rodno uravnoteženo tržište rada.

(6)

Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (8) uspostavlja se okvir za djelovanje EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda, Fonda za pravednu tranziciju (FPT) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća (9), EFPRA-e, Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Stoga je potrebno utvrditi opće ciljeve fonda ESF+ i posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje bi se mogle financirati iz fonda ESF+.

(7)

Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Financijska uredba”) utvrđuju se pravila o izvršenju općeg proračuna Unije („proračun Unije”), uključujući pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima. Sufinanciranje za bespovratna sredstva može se osigurati iz vlastitih sredstava korisnika, dohotka ostvarenog projektom ili financijskih doprinosa ili doprinosa u naravi trećih strana. Kako bi se osigurala dosljednost provedbe programa Unije, Financijska uredba treba se primjenjivati na djelovanja koja se provode izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru fonda ESF+.

(8)

Oblici financiranja sredstvima Unije i načini izvršenja u okviru ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići specifične ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, prije svega uzimajući u obzir troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nesukladnosti. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi se trebalo odnositi i na razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. točke (a) Financijske uredbe. Radi provedbe mjera povezanih sa socioekonomskom integracijom državljana trećih zemalja i u skladu s člankom 94. Uredbe (EU) 2021/1060 Komisija može državama članicama nadoknaditi troškove upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, uključujući primjenu jednokratnih iznosa.

(9)

Kako bi se mogućnosti financiranja pojednostavile, a integriranim pristupima financiranju stvorile dodatne prilike za sinergije, djelovanja koja su primila potporu iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije, osnovanog Uredbom (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12) trebala bi se uključiti u fond ESF+. Fond ESF+ trebao bi se sastojati od dva tematska područja: tematskog područja u okviru podijeljenog upravljanja („tematsko područje fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja”) koje se provodi u okviru podijeljenog upravljanja i tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije („tematsko područje EaSI”) koje se provodi u okviru izravnog i neizravnog upravljanja. Time bi se trebalo doprinijeti smanjenju administrativnog opterećenja povezanog s upravljanjem različitim fondovima, posebno za države članice i korisnike, a istodobno bi se zadržala jednostavnija pravila za jednostavnije operacije kao što su podjela hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.

(10)

S obzirom na šire područje primjene fonda ESF+ primjereno je da se ciljevi povećanja djelotvornosti tržišta rada, promicanja jednakog pristupa kvalitetnim radnim mjestima, poboljšanja jednakog pristupa obrazovanju i osposobljavanju te njihove kvalitete radi pružanja pomoći u ponovnoj integraciji u obrazovne sustave, promicanja socijalne uključenosti i olakšavanja pristupa zdravstvenoj skrbi za ranjive osobe te doprinošenja iskorjenjivanju siromaštva ne provode samo u okviru tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja, nego i, kad je riječ o djelovanjima potrebnima na razini Unije, u okviru izravnog i neizravnog upravljanja za tematsko područje EaSI.

(11)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo vrijeme trajanja fonda ESF+, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (13), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Njome bi se trebala utvrditi dodijeljena sredstva za tematsko područje fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja i dodijeljena sredstva za djelovanja koja se trebaju provesti u okviru tematskog područja EaSI.

(12)

U cilju lakše provedbe specifičnih i operativnih ciljeva tematskog područja EaSI, fondom ESF+ trebale bi se podupirati aktivnosti povezane s tehničkom i administrativnom pomoći, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, dok su aktivnosti komunikacije i širenja trebale biti dio djelovanja prihvatljivih u okviru tematskog područja EaSI.

(13)

Cilj fonda ESF+ trebao bi biti promicanje zapošljavanja aktivnim intervencijama kojima se omogućuju integracija i ponovna integracija na tržište rada, posebice mladih i provedbom ojačane Garancije za mlade, dugotrajno nezaposlenih osoba, skupina u nepovoljnom položaju na tržištu rada i neaktivnih osoba, te promicanjem samozapošljavanja i socijalne ekonomije. Cilj fonda ESF+ trebao bi biti poboljšanje funkcioniranja tržištâ rada podupiranjem modernizacije institucija tržišta rada poput javnih službi za zapošljavanje, kako bi se poboljšao njihov kapacitet pružanja intenzivnog ciljanog savjetovanja i usmjeravanja tijekom traženja posla i prelaska na tržište rada te poboljšanja mobilnosti radnika. Fondom ESF+ trebalo bi se promicati rodno uravnoteženo sudjelovanje na tržištu rada mjerama kojima se, među ostalim, nastoje osigurati jednaki radni uvjeti, bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života i bolji pristup skrbi za djecu, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Cilj fonda ESF+ trebao bi biti i osiguravanje zdravog i prilagođenog radnog okružja kako bi se odgovorilo na zdravstvene rizike povezane s promjenama u načinu rada i potrebama sve starije radne snage.

(14)

Fondom ESF+ trebala bi se pružiti potpora poboljšanju kvalitete, uključivosti i djelotvornosti sustavâ obrazovanja i osposobljavanja te njegove relevantnosti za tržište rada, među ostalim promicanjem digitalnog učenja, vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja te profesionalnim razvojem nastavnog osoblja, kako bi se olakšalo stjecanje ključnih kompetencija, posebice u pogledu osnovnih vještina, uključujući zdravstvenu pismenost, medijsku pismenost, poduzetničke vještine, jezične vještine, digitalne vještine i kompetencije za održivi razvoj koje su potrebne svim pojedincima za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljavanje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Fondom ESF+ trebalo bi pomoći u napretku u obrazovanju i osposobljavanju te prelasku na tržište rada, podupirati cjeloživotno učenje i zapošljivost u cilju lakšeg potpunog sudjelovanja u društvu za sve te doprinijeti konkurentnosti, među ostalim praćenjem osoba s diplomom, društvenim i gospodarskim inovacijama podupiranjem održivih inicijativa koje su u tim područjima prilagodljive i prilagođene različitim ciljnim skupinama kao što su osobe s invaliditetom. Takva bi se pomoć, potpora i doprinos mogli postići, primjerice, učenjem na internetu, osposobljavanjem na radnom mjestu, pripravništvom, dvojnim sustavom obrazovanja i osposobljavanja te naukovanjem kako je definirano u Preporuci Vijeća od 15. ožujka 2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja, cjeloživotnim usmjeravanjem, predviđanjem potreba za vještinama u bliskoj suradnji s industrijom, ažuriranim materijalima i metodama za osposobljavanje, projekcijama i praćenjem osoba s diplomom, osposobljavanjem predavača, vrednovanjem ishoda učenja i priznavanjem sektorskih kvalifikacija i svjedodžbi o osposobljavanju.

(15)

Potpora iz fonda ESF+ trebala bi se iskoristiti za promicanje jednakog pristupa za sve, a posebice za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju bez segregacije, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, stavljajući posebni naglask na djecu u nepovoljnom socioekonomskom položaju, putem općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, osobito naukovanja, do tercijarnog obrazovanja, kao i obrazovanja i učenja odraslih, uključujući putem sportskih i kulturnih aktivnosti. Fondom ESF+ trebalo bi omogućiti ciljanu potporu učenicima kojima je potrebna pomoć i smanjiti nejednakosti u obrazovanju, među ostalim digitalni jaz, spriječiti i smanjiti rano napuštanje školovanja, poticati propusnost između sektora obrazovanja i osposobljavanja, ojačati veze s neformalnim i informalnim učenjem te olakšati mobilnost u svrhu učenja za sve i pristup za osobe s invaliditetom. U tom kontekstu trebale bi se podupirati sinergije s programom Erasmus+ uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća (14), osobito kako bi se olakšalo sudjelovanje učenika u nepovoljnom položaju u mobilnosti u svrhu učenja.

(16)

Fondom ESF+ trebalo bi promicati fleksibilne mogućnosti za usavršavanje vještina i stjecanje novih i različitih vještina za sve, osobito poduzetničkih i digitalnih vještina, vještina za ključne razvojne tehnologije i vještina za zeleno gospodarstvo, kao i industrijske ekosustave u skladu s Komunikacijom Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenom „Nova industrijska strategija za Europu”. U skladu s Programom vještina za Europu i Preporukom Vijeća o oblicima usavršavanja (15), fondom ESF+ trebalo bi podupirati fleksibilne načine učenja, uključujući pristupačna kratka ciljana modularna osposobljavanja kojima se stječu kvalifikacije, kako bi se ljudima pružile vještine prilagođene potrebama tržišta rada i industrijskog ekosustava, zelenoj i digitalnoj tranziciji, inovacijama te socijalnim i gospodarskim promjenama, olakšali prekvalifikacija i usavršavanje te zapošljivost, promjene radnog mjesta, geografska i sektorska mobilnost te pružila potpora prije svega niskokvalificiranim odraslima, osobama s invaliditetom i/ili odraslima s nedovoljno dobrim vještinama. Fondom ESF+ trebalo bi se instrumentima kao što je individualni račun za učenje olakšati i pružanje potpore u vezi s integriranim vještinama pojedincima, uključujući zaposlenima, samozaposlenima i nezaposlenima.

(17)

Sinergijama s programom Obzor Europa – Okvirnim programom za istraživanja i inovacije uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (16) (Obzor Europa) trebalo bi osigurati da se potporom iz fonda ESF+ mogu uvesti i proširiti inovativni nastavni planovi i programi koji primaju potporu iz Obzora Europa kako bi ljudi mogli steći vještine i kompetencije potrebne za poslove budućnosti.

(18)

Fondom ESF+ trebala bi se poduprijeti nastojanja država članica da doprinesu iskorjenjivanju siromaštva kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije i promicala socijalna uključenost osiguravanjem jednakih mogućnosti za sve, smanjenjem prepreka, suzbijanjem diskriminacije i uklanjanjem nejednakosti u zdravstvu. Takva potpora podrazumijeva pokretanje niza politika koje su usmjerene na ljude u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihov spol, spolnu orijentaciju, dob, vjeroispovijest ili uvjerenja, rasu ili etničko podrijetlo, posebno marginalizirane zajednice poput Roma, osobe s invaliditetom ili kroničnim bolestima, beskućnike, djecu i starije osobe. Fondom ESF+ trebalo bi promicati aktivno uključivanje ljudi udaljenih od tržišta rada kako bi se osigurala njihova socioekonomska integracija. Fond ESF+ trebao bi iskoristiti i za poboljšanje pravodobnog i jednakog pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kojima se promiče pristup stanovanju i skrbi usmjerenoj na osobu, kao što su zdravstvena i dugotrajna skrb, posebno usluge obiteljske skrbi i skrbi u zajednici. Fondom ESF+ trebalo bi doprinijeti modernizaciji sustavâ socijalne zaštite s posebnim naglaskom na djecu i skupine u nepovoljnom položaju, a posebno radi promicanja dostupnosti takvih sustava, među ostalim za osobe s invaliditetom.

(19)

Fondom ESF+ trebalo bi se doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva podupiranjem nacionalnih programa za ublažavanje oskudice hrane i materijalne oskudice te promicati socijalnu integraciju ljudi kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti te najpotrebitijih. S ukupnim ciljem da se na razini Unije izdvoji najmanje 4 % sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja za potporu najpotrebitijima, države članice trebale bi dodijeliti najmanje 3 % svojih sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja za suzbijanje svih oblika krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom na socijalnu isključenost, koji uključuju beskućništvo, siromaštvo djece i oskudicu hrane. Pružanje hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima ne bi trebalo zamijeniti postojeće socijalne naknade koje im se pružaju u okviru nacionalnih socijalnih sustava ili u skladu s nacionalnim pravom. S obzirom na prirodu operacija i vrstu primatelja pomoći, potrebno je da se na potporu kojom se suzbija materijalna oskudica najpotrebitijih primjenjuju jednostavnija pravila.

(20)

S obzirom na trajnu potrebu da se pojačaju napori za poboljšanje upravljanja migracijskim tokovima u cijeloj Uniji i kako bi se osigurala usklađena, snažna i dosljedna potpora naporima u pogledu solidarnosti i podjele odgovornosti, fondom ESF+ trebala bi se pružati potpora za promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante, koja bi mogla uključivati inicijative na lokalnoj razini i kojom bi se dopunila djelovanja koje se financiraju u okviru FAMI-ja, EFRR-a i drugih fondova Unije koja mogu pozitivno djelovati na uključenost državljana trećih zemalja.

(21)

Zbog važnosti pristupa zdravstvenoj skrbi fondom ESF+ trebalo bi osigurati sinergije i komplementarnosti s programom EU za zdravlje, uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća (17), a područje primjene fonda ESF+ trebalo bi uključivati pristup zdravstvenoj skrbi za osobe u ranjivom položaju.

(22)

Fondom ESF+ trebale bi se podupirati reforme politika i sustava u području zapošljavanja, socijalne uključenosti, pristupa zdravstvenoj skrbi za ranjive osobe, dugotrajne skrbi, obrazovanja i osposobljavanja, čime bi se doprinijelo iskorjenjivanju siromaštva. Kako bi se potaknulo usklađivanje s europskim semestrom, države članice trebale bi dodijeliti odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja za provedbu relevantnih preporuka za pojedine zemlje koje se odnose na strukturne izazove koje je primjereno rješavati višegodišnjim ulaganjima obuhvaćenima područjem primjene fonda ESF+, uzimajući u obzir Stup, pregled socijalnih pokazatelja, kako su izmijenjeni nakon donošenja novih ciljeva iz akcijskog plana za provedbu Stupa, i regionalne posebnosti.

Komisija i države članice trebale bi osigurati usklađenost, koordinaciju i komplementarnost između tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja i drugih fondova, programa i instrumenata Unije kao što su FPT, , EFRR, program EU za zdravlje, Mehanizam za oporavak i otpornost, uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (18), Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom, uspostavljen Uredbom (EU) 2021/691 Europskog parlamenta i Vijeća (19), EFPRA, Erasmus+, FAMI, Obzor Europa, EPFRR, program Digitalna Europa, uspostavljen Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (20), program InvestEU, program Kreativna Europa uspostavljen Uredbom (EU) 2021/818 Europskog parlamenta i Vijeća (21), Europske snage solidarnosti uspostavljene Uredbom (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća (22) i Instrument za tehničku potporu uspostavljen Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća (23).

Komisija i države članice posebno bi trebale osigurati, u svim fazama postupka, djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergija među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć.

(23)

Podupiranjem specifičnih ciljeva ove Uredbe, između ostaloga doprinoseći cilju politike 4 „uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava” kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/1060, fondom ESF+ i dalje će se doprinositi strategijama teritorijalnog i lokalnog razvoja radi provedbe Stupa. Time će se poduprijeti instrumenti iz članka 28. te uredbe te doprinijeti i ostvarenju cilja politike 5 „Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa” kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/1060, između ostaloga mjerama za smanjenje siromaštva i socijalnu uključenost, uzimajući u obzir posebnosti urbanih, ruralnih i obalnih regija u cilju uklanjanja socioekonomskih nejednakosti u gradovima i regijama.

(24)

Kako bi se osiguralo propisno isticanje socijalne dimenzije Europe, kako je utvrđena u Stupu, i utvrđivanje minimalnog iznosa sredstava za najpotrebitije, države članice trebale bi dodijeliti najmanje 25 % sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja za poticanje socijalne uključenosti.

(25)

Kako bi se odgovorilo na i dalje visoku stopu siromaštva djece u Uniji te u skladu s 11. načelom Stupa u kojem se navodi da djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva i da djeca u nepovoljnom položaju imaju pravo na posebne mjere za poboljšanje jednakih mogućnosti, države članice trebale bi iz svojih sredstava u okviru fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja programirati odgovarajući iznos za provedbu jamstva za djecu pomoću aktivnosti za rješavanje problema siromaštva djece u skladu sa specifičnim ciljevima fonda ESF+ kojima se omogućuje programiranje sredstava za aktivnosti kojima se izravno podupire jednak pristup djece skrbi za djecu, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, dostojnim stambenim uvjetima i primjerenoj prehrani. Države članice u kojima je, prema podacima Eurostata, u razdoblju od 2017. do 2019. prosječna stopa djece mlađe od 18 godina izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bila viša od prosjeka Unije za to razdoblje trebale bi dodijeliti najmanje 5 % svojih sredstava iz fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja za prethodno navedene aktivnosti. Operacije koje doprinose tom zahtjevu za tematsku koncentraciju trebale bi se uračunati u zahtjev za tematsku koncentraciju za socijalnu uključenost od 25 % ako se programiraju u okviru relevantnih specifičnih ciljeva.

(26)

Kako bi se olakšao uključiv gospodarski oporavak nakon velike krize i pružila potpora zapošljavanju mladih u svijetu rada koji se mijenja, a imajući u vidu trajno visoke razine nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u nizu država članica i regija, potrebno je da države članice ulože odgovarajući iznos iz svojih sredstava iz fonda ESF+ u mjere kojima se podupiru zapošljavanje mladih i njihove vještine, uključujući provedbom programâ u sklopu Garancije za mlade. Temeljem iskustva provedbe aktivnosti u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014. – 2020., sukladno Uredbi (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (24), namijenjena pojedincima i na stečeno iskustvo, države članice trebale bi dodatno promicati kvalitetne načine za ponovno uključivanje na tržište rada i u obrazovanje te ulagati u rano sprečavanje i djelotvorno informiranje mladih davanjem prednosti, prema potrebi, dugotrajno nezaposlenim i neaktivnim mladima te mladima u nepovoljnom položaju, među ostalim radom s mladima. Države članice trebale bi ulagati i u mjere kojima je cilj olakšavanje prelaska iz škole na posao te u odgovarajuće kapacitete službi za zapošljavanje kako bi se mladima pružilo prilagođenu i sveobuhvatnu potporu i ciljanije ponude. Potpunom integracijom Inicijative za zapošljavanje mladih u fond ESF+ provedba ciljanih djelovanja za zapošljavanje mladih bit će djelotvornija i učinkovitija, a područje primjene proširit će se na strukturne mjere i reforme, čime će se osigurati bolja usklađenost između potpore iz sredstava Unije i provedbe ojačane Garancije za mlade.

Unapređenje vještina i stjecanje novih i različitih vještina trebalo bi pomoći mladima da iskoriste prilike koje im se nude u rastućim sektorima i da se pripreme na promjene u načinima rada te ujedno iskoriste mogućnosti nastale digitalnom i zelenom tranzicijom te transformacijom industrijskih ekosustava Unije. Stoga bi države članice u kojima je, prema podacima Eurostata, u razdoblju od 2017. do 2019. stopa mladih u dobi između 15 i 29 godina koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih bila viša od prosjeka Unije u tom razdoblju za ta djelovanja trebale dodijeliti najmanje 12,5 % svojih sredstava iz fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja.

(27)

U skladu s člankom 349. UFEU-a i člankom 2. Protokola br. 6 o posebnim odredbama za cilj 6. u okviru strukturnih fondova u Finskoj, Norveškoj i Švedskoj uz Akt o pristupanju iz 1994. (25) najudaljenije regije i sjeverne slabo naseljene regije imaju pravo na posebne mjere u okviru zajedničkih politika i programa Unije. Zbog stalnih ograničenja kao što je depopulacija tim je regijama potrebna posebna potpora.

(28)

Učinkovita i djelotvorna provedba djelovanja koja primaju potporu iz fonda ESF+ ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu svih aktera na odgovarajućim teritorijalnim razinama te socioekonomskih aktera, posebno socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. Stoga je ključno da sve države članice dodijele odgovarajući iznos svojih sredstava iz fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja kako bi se osiguralo konstruktivno sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u provedbi tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja. To bi sudjelovanje trebalo uključivati relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo, kao što su partneri u području okoliša, nevladine organizacije i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, prava osoba s invaliditetom, rodne ravnopravnosti i nediskriminacije. Države članice s preporukom za pojedinu zemlju koja se odnosi na izgradnju kapaciteta socijalnih partnera ili organizacija civilnog društva trebale bi u tu svrhu dodijeliti najmanje 0,25 % svojih sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja zbog posebnih potreba koje imaju u tom području.

(29)

Potpora socijalnim inovacijama ključna je za bolji odgovor politika na socijalne promjene kao i poticanje i podupiranje inovativnih rješenja. Ispitivanje i evaluacija inovativnih rješenja prije povećanja njihova opsega posebno su važni za unapređenje djelotvornosti politika te je stoga posebna potpora iz fonda ESF+ opravdana. Poduzeća socijalne ekonomije mogla bi imati ključnu ulogu u postizanju rezultata u odnosu na socijalne inovacije i doprinošenju gospodarskoj i socijalnoj otpornosti. Definicija poduzeća socijalne ekonomije trebala bi biti u skladu s definicijama iz nacionalnog prava i zaključcima Vijeća od 7. prosinca 2015. o promicanju socijalne ekonomije kao ključnog pokretača gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi. Štoviše, u cilju jačanja uzajamnog učenja i razmjene znanja i praksi, države članice trebalo bi poticati da nastave svoja djelovanja u pogledu transnacionalne suradnje u okviru podijeljenog upravljanja u područjima zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja te socijalne uključenosti u skladu sa specifičnim ciljevima fonda ESF+.

(30)

Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se fondom ESF+ doprinosi promicanju ravnopravnosti žena i muškaraca u skladu s člankom 8. UFEU-a kako bi se potaknuli jednako postupanje prema muškarcima i ženama i njihove jednake mogućnosti u svim područjima, uključujući u sudjelovanju na tržištu rada, uvjeta zapošljavanja i napretka u karijeri. Trebale bi isto tako osigurati da se fondom ESF+ promiču jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije, u skladu s člankom 10. UFEU-a, uključivanje u društvo osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima i doprinosi provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom donesene 13. prosinca 2006. u New Yorku. Fondom ESF+ trebalo bi doprinijeti promicanju dostupnosti za osobe s invaliditetom kako bi se poboljšala integracija na tržište rada te u obrazovanje i osposobljavanje, čime bi se poboljšala njihova uključenost u sva područja života. Takav bi doprinos promicanju dostupnosti trebalo uzeti u obzir u svim dimenzijama i svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije programâ, pravodobno i dosljedno, te bi se trebalo osigurati poduzimanje posebnih djelovanja za promicanje rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti. Fondom ESF+ trebao bi se promicati prelazak s rezidencijalne ili institucionalne skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, posebno za one koji su suočeni s višestrukom diskriminacijom. Fondom ESF+ ne bi se trebala podupirati djelovanja koja doprinose segregaciji ili socijalnoj isključenosti. Uredbom (EU) 2021/1060 predviđa se da pravila o prihvatljivosti rashoda treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene iznimke za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe koje se odnose na tematsko područje fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja.

(31)

Sve operacije trebalo bi odabrati i provesti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Komisija bi trebala uložiti sve napore kako bi osigurala da se pritužbe procjenjuju pravodobno, uključujući pritužbe povezane s povredama Povelje, te bi trebala obavijestiti podnositelja pritužbe o rezultatima svoje procjene u skladu s Komunikacijom Komisije od 19. siječnja 2017. naslovljenom „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata”.

(32)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za prikupljanje podataka, zahtjevi u pogledu izvješćivanja trebali bi biti što jednostavniji. Ako su podaci dostupni u registrima ili jednakovrijednim izvorima podataka, države članice trebale bi moći dopustiti upravljačkim tijelima prikupljanje podataka iz registara.

(33)

U pogledu obrade osobnih podataka u okviru ove Uredbe nacionalni voditelji obrade podataka trebali bi obavljati svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (26). Trebalo bi zajamčiti dostojanstvo i poštovanje privatnosti primatelja pomoći u okviru operacija koje se odnose na specifični cilj „suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući djecu, i pružanje popratnih mjera kojima se podupire njihova socijalna uključenost”. Kako bi se izbjegla stigmatizacija, od osoba koje primaju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć ne bi se trebalo zahtijevati da se identificiraju kada primaju potporu i sudjeluju u istraživanjima o najpotrebitijima koji su imali koristi od fonda ESF+.

(34)

U socijalnom eksperimentiranju ispituju se projekti manjeg opsega, što omogućuje prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Trebalo bi omogućiti i poticati ispitivanje ideja na lokalnoj razini te, kada su ideje izvedive, njihovo provođenje u širem opsegu - kada je to prikladno - ili njihovo prenošenje u druge kontekste u različitim regijama ili državama članicama uz financijsku potporu iz fonda ESF+ ili u kombinaciji s drugim izvorima.

(35)

Fondom ESF+ utvrđuju se odredbe kojima je cilj postizanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje javnih službi za zapošljavanje u državama članicama, Komisije i socijalnih partnera. Europska mreža službi za zapošljavanje trebala bi promicati bolje funkcioniranje tržištâ rada olakšavanjem prekogranične mobilnosti radnika, posebno prekograničnim partnerstvima, i većom transparentnošću informacija na tržištima rada. Područje primjene fonda ESF+ uključuje razvoj i potporu ciljanih programa mobilnosti radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta ondje gdje je utvrđen manjak radne snage na tržištu rada.

(36)

Nedostatak pristupa financiranju mikropoduzeća, socijalnih poduzeća i socijalne ekonomije jedna je glavnih prepreka u osnivanju poduzeća, posebno za ljude koji su najudaljeniji od tržišta rada. U okviru tematskog područja EaSI ovom Uredbom trebale bi se utvrditi odredbe za stvaranje tržišnog ekosustava kako bi se povećali ponuda financiranja i pristup financiranju za socijalna poduzeća te kako bi se zadovoljila potražnja onih kojima je to najpotrebnije, posebno nezaposlenih, žena i ranjivih osoba koji žele osnovati ili razviti mikropoduzeće. Taj će se cilj postići financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru sastavnice politike fonda InvestEU koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine. Ako su definirana nacionalnim pravom, poduzeća socijalne ekonomije trebala bi se smatrati socijalnim poduzećima u smislu tematskog područja EaSI, bez obzira na njihov pravni status, ako su ta poduzeća obuhvaćena definicijom poduzeća socijalne ekonomije iz ove Uredbe.

(37)

Dionici tržišta za socijalna ulaganja, uključujući filantropske dionike, mogli bi imati ključnu ulogu u ostvarenju nekoliko ciljeva fonda ESF+ jer nude financiranje te inovativne i komplementarne pristupe suzbijanju socijalne isključenosti i siromaštva, smanjenju nezaposlenosti i doprinosu UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Stoga prema potrebi u djelovanja fonda ESF+, posebice ona djelovanja kojima je cilj razvoj tržišnog ekosustava za socijalna ulaganja, treba uključiti filantropske dionike poput zaklada i donatora, pod uvjetom da oni nemaju političku ili društvenu agendu koja je u suprotnosti s idealima Unije.

(38)

U okviru tematskog područja EaSI trebalo bi pružiti smjernice u pogledu razvoja socijalne infrastrukture i povezanih usluga, posebno za socijalno stanovanje, skrb o djeci i obrazovanje, zdravstvenu skrb i dugotrajnu skrb, uključujući mehanizme za pomoć pri prelasku s institucijske skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici te uzimajući u obzir zahtjeve za pristupačnost za osobe s invaliditetom.

(39)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (27) i u pogledu ciljeva održivog razvoja UN-a, ovom Uredbom će se doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Relevantna djelovanja utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe te će se ponovno procijeniti u okviru evaluacije sredinom programskog razdoblja.

(40)

U skladu s Odlukom Vijeća 2013/755/EU (28), osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima tematskog područja EaSI i režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja i relevantno prekomorsko područje povezani.

(41)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (29), kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. Treće zemlje također mogu sudjelovati na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo unijeti posebnu odredbu kojom se od trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(42)

Primjereno je utvrditi pokazatelje za potrebe izvješćivanja u okviru tematskog područja EaSI. Ti bi se pokazatelji trebali temeljiti na ostvarenjima, biti objektivni, lako dostupni i razmjerni udjelu tematskog područja EaSI u okviru cijelog fonda ESF+. Njima bi se trebali obuhvatiti operativni ciljevi i aktivnosti financiranja u okviru tematskog područja EaSI, bez potrebe za utvrđivanjem odgovarajućih ciljnih vrijednosti.

(43)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (30) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (31), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (32) i (EU) 2017/1939 (33) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 OLAF je ovlašten provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (34). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršavanje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(44)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak utvrđivanja i izvršavanja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, nabave, neizravnog upravljanja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(45)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno poboljšanje učinkovitosti tržištâ rada i promicanje jednakog pristupa kvalitetnom zapošljavanju, poboljšanje jednakog pristupa obrazovanju i osposobljavanju te njihove kvalitete, promicanje socijalne uključenosti i doprinošenje iskorjenjivanju siromaštva, kao i ciljeva koji se žele postići u okviru tematskog područja EaSI, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(46)

Kako bi se izmijenilo određene elemente ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom i dopunom prilogâ o pokazateljima. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (35). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Provedbene ovlasti koje se odnose na model za strukturiranu anketu o primateljima pomoći trebalo bi izvršavati u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 4. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (36), s obzirom na prirodu tog modela.

(48)

Kako bi se omogućio brz odgovor na izvanredne ili neuobičajene okolnosti iz Pakta o stabilnosti i rastu koje mogu nastati tijekom programskog razdoblja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje privremenih mjera za olakšavanje upotrebe potpore iz fonda ESF+ kako bi se odgovorilo na takve okolnosti, uz vremensko ograničenje od najviše 18 mjeseci. Komisija bi trebala donijeti mjere koje su najprikladnije s obzirom na izvanredne ili neuobičajene okolnosti s kojima se država članica suočava, uz istodobno očuvanje ciljeva fonda ESF+, ali to ne bi trebalo uključivati izmjene zahtjeva za tematsku koncentraciju. Nadalje, provedbene ovlasti povezane s privremenim mjerama za upotrebu potpore iz fonda ESF+ kako bi se odgovorilo na izvanredne ili neuobičajene okolnosti trebalo bi dodijeliti Komisiji bez postupaka odbora s obzirom na to da je područje primjene tih mjera određeno Paktom o stabilnosti i rastu i ograničeno na mjere utvrđene ovom Uredbom. Komisija bi također trebala pratiti provedbu i procijeniti prikladnost privremenih mjera. Ako Komisija smatra da je Uredbu potrebno izmijeniti zbog izvanrednih ili neuobičajenih okolnosti, područje primjene izmjene ne bi trebalo uključivati zahtjeve za tematsku koncentraciju povezane sa zapošljavanjem mladih ili s potporom za najpotrebitije jer su mladi i najpotrebitiji često najviše pogođeniji takvim kriznim situacijama. Stoga je potrebno osigurati da te ciljne skupine nastave primati odgovarajući iznos potpore.

(49)

Komisiji bi u upravljanju fondom ESF+ trebao pomagati Odbor iz članka 163. UFEU-a („Odbor za ESF+”). Kako bi se Odboru za ESF+ omogućilo da raspolaže svim potrebnim informacijama i dobije širok raspon stajališta relevantnih dionika, Odbor za ESF+ trebao bi moći pozvati predstavnike bez prava glasa pod uvjetom da dnevni red sastanka zahtijeva njihovo sudjelovanje, uključujući predstavnike Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda te relevantnih organizacija civilnog društva.

(50)

Kako bi se osiguralo daljnje rješavanje posebnosti svakog tematskog područja fonda ESF+, Odbor za ESF+ trebao bi osnovati radne skupine za svako tematsko područje fonda ESF+. Sastav i zadaće tih radnih skupina treba utvrditi Odbor za ESF+. Radne skupine trebale bi imati mogućnost na svoje sastanke pozvati predstavnike civilnog društva i druge dionike. Zadaće radnih skupina mogu uključivati osiguravanje koordinacije i suradnje između tijela država članica i Komisije u pogledu provedbe fonda ESF+, uključujući savjetovanje o programu rada za tematsko područje EaSI, praćenje provedbe svakog tematskog područja fonda ESF+, razmjenu iskustava i dobre prakse unutar tematskih područja fonda ESF+ i među njima te poticanje potencijalnih sinergija s drugim programima Unije.

(51)

Kako bi se osigurala veća transparentnost u provedbi ove Uredbe, Komisija bi trebala uspostaviti potrebne veze s relevantnim odborima za politike koji djeluju u području socijalnih pitanja i zapošljavanja, kao što su Odbor za zapošljavanje i Odbor za socijalnu zaštitu ili Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu.

(52)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva ne smatraju se prihvatljivima, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli nanijeti štetu interesima Unije, u odluci o financiranju trebalo bi biti moguće predvidjeti, tijekom ograničenog razdoblja na početku višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027. i samo u propisno opravdanim slučajevima, da su aktivnosti i troškovi prihvatljivi od početka financijske godine 2021., čak i ako su provedeni i nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

(53)

Uredbu (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(54)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije te bi se trebala primjenjivati, s retroaktivnim učinkom u odnosu na tematsko područje EaSI, od 1. siječnja 2021.,

Dio I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Članak 2.

Definicije

Članak 3.

Opći ciljevi fonda ESF+ i metode provedbe

Članak 4.

Specifični ciljevi fonda ESF+

Članak 5.

Proračun

Članak 6.

Rodna ravnopravnost, jednake mogućnosti i nediskriminacija

Dio II.

Provedba u okviru podijeljenog upravljanja

Poglavlje I.

Zajedničke odredbe o programiranju

Članak 7.

Dosljednost i tematska koncentracija

Članak 8.

Poštovanje Povelje

Članak 9.

Partnerstvo

Članak 10.

Potpora za najpotrebitije

Članak 11.

Potpora za zapošljavanje mladih

Članak 12.

Potpora za relevantne preporuke za pojedine zemlje

Poglavlje II.

Opća potpora iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja

Članak 13.

Područje primjene

Članak 14.

Socijalna inovativna djelovanja

Članak 15.

Transnacionalna suradnja

Članak 16.

Prihvatljivost

Članak 17.

Pokazatelji i izvješćivanje

Poglavlje III.

Potpora fonda ESF+ za suzbijanje materijalne oskudice

Članak 18.

Područje primjene

Članak 19.

Načela

Članak 20.

Sadržaj prioriteta

Članak 21.

Prihvatljivost operacija

Članak 22.

Prihvatljivost troškova

Članak 23.

Pokazatelji i izvješćivanje

Članak 24.

Revizija

Dio III.

Provedba u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Poglavlje I.

Operativni ciljevi

Članak 25.

Operativni ciljevi

Poglavlje II.

Prihvatljivost

Članak 26.

Prihvatljiva djelovanja

Članak 27.

Prihvatljivi subjekti

Članak 28.

Horizontalna načela

Članak 29.

Sudjelovanje trećih zemalja

Poglavlje III.

Opće odredbe

Članak 30.

Oblici financiranja Unije i metode provedbe

Članak 31.

Program rada

Članak 32.

Praćenje i izvješćivanje

Članak 33.

Zaštita financijskih interesa Unije

Članak 34.

Evaluacija

Članak 35.

Revizije

Članak 36.

Informiranje, komunikacija i promidžba

Dio IV.

Završne odredbe

Članak 37.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

Članak 38.

Postupak odbora za tematsko područje fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja

Članak 39.

Odbor uspostavljen na temelju članka 163. UFEU-a

Članak 40.

Prijelazne odredbe za tematsko područje fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja

Članak 41.

Prijelazne odredbe za tematsko područje EaSI

Članak 42.

Stupanje na snagu

PRILOG I.

Zajednički pokazatelji za opću potporu iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja

PRILOG II.

Zajednički pokazatelji za djelovanja fonda ESF+ usmjerena na socijalnu uključenost najpotrebitijih u okviru specifičnog cilja iz članka 4. stavka 1. točke (l), u skladu s člankom 7. stavkom 5. prvim podstavkom

PRILOG III.

Zajednički pokazatelji za potporu fonda ESF+ za suzbijanje materijalne oskudice

PRILOG IV.

Pokazatelji za tematsko područje EaSI

1.

„cjeloživotno učenje” znači učenje u svim njegovim oblicima, odnosno formalno, neformalno i informalno učenje, koje se odvija u svim fazama života te dovodi do unapređenja ili ažuriranja znanja, vještina, kompetencija i stavova ili sudjelovanja u društvu u sklopu osobne, građanske, kulturne, društvene ili sa zapošljavanjem povezane perspektive, što uključuje i pružanje usluga savjetovanja i usmjeravanja, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje, opće obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih, rad s mladima te druga okružja za učenje izvan formalnog obrazovanja i osposobljavanja, a njime se obično promiču međusektorska suradnja i fleksibilni načini učenja;

2.

„državljanin treće zemlje” znači svaka osoba koja nije građanin Unije, uključujući osobe bez državljanstva i osobe neutvrđene nacionalnosti;

3.

„osnovna materijalna pomoć” znači roba koja ispunjava osnovne potrebe osobe za dostojanstven život, kao što su odjeća, higijenske potrepštine, uključujući proizvode za žensku higijenu, te školske potrepštine;

4.

„skupina u nepovoljnom položaju” znači skupina osoba u ranjivom položaju, među ostalim osobe koje su izložene siromaštvu, socijalnoj isključenosti ili bilo kojoj vrsti diskriminacije ili su izložene riziku od njih;

5.

„ključne kompetencije” znači znanje, vještine i kompetencije koje svaki pojedinac mora imati u bilo kojem trenutku života za svoje osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo., odnosno pismenost; višejezičnost; matematika, znanost, tehnologija, umjetnost i inženjerstvo; digitalne vještine; medijske vještine; osobne i socijalne vještine te učenje o tome kako učiti; vještine aktivnog građanstva; poduzetništvo; kulturna i međukulturna svijest i izričaj te kritičko mišljenje;

6.

„najpotrebitiji” znači fizičke osobe, bilo pojedinci, obitelji, kućanstva ili skupine takvih osoba, uključujući djecu u ranjivom položaju i beskućnike, čija je potreba za pomoći utvrđena prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uz izbjegavanje sukoba interesa,te koji mogu uključivati elemente koji omogućuju usmjeravanje na najpotrebitije u određenim zemljopisnim područjima;

7.

„primatelj pomoći” znači najpotrebitiji koji primaju potporu kako je određeno u članku 4. stavku 1. točki (m);

8.

„socijalna inovacija” znači aktivnost koja je socijalna po svojoj svrsi i sredstvima, a osobito aktivnost koja se odnosi na razvoj i provedbu novih ideja u vezi s proizvodima, uslugama, praksama i modelima, koja istodobno ispunjava socijalne potrebe i stvara nove socijalne veze ili suradnje između javnih organizacija, organizacija civilnog društva ili privatnih organizacija od koje korist ima društvo i koja povećava njegovu sposobnost djelovanja;

9.

„popratne mjere” znači aktivnost koja je dodatno pružena uz podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći s ciljem ublažavanja socijalne isključenosti i doprinošenja iskorjenjivanju siromaštva, poput upućivanja na socijalne i zdravstvene usluge, među ostalim psihološku pomoć, te njihova pružanja, ili pružanja relevantnih informacija o javnim službama ili savjetovanja o upravljanju kućnim proračunom;

10.

„socijalno eksperimentiranje” znači intervencija politike čiji je cilj osigurati inovativni odgovor na socijalne potrebe i koja se provodi u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njezinog utjecaja prije nego što se provede u drugim kontekstima, uključujući geografske i sektorske kontekste, ili se provede na široj razini ako se rezultati pokažu pozitivnima;

11.

„prekogranična partnerstva” znači struktura suradnje između javnih službi za zapošljavanje, socijalnih partnera ili civilnog društva, koji se nalaze u najmanje dvije države članice;

12.

„mikropoduzeće” znači poduzeće s manje od 10 zaposlenika čiji je godišnji promet ili ukupna godišnja bilanca ispod 2 000 000 EUR;

13.

„socijalno poduzeće” znači poduzeće, bez obzira na pravni oblik, uključujući poduzeća socijalne ekonomije, ili fizička osoba, za koje vrijedi sljedeće:

14.

„referentna vrijednost” znači vrijednost koja se koristi za postavljanje ciljeva za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata za pojedine programe i koja se temelji na postojećim ili prethodnim sličnim intervencijama;

15.

„troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći” znači stvarni troškovi koji su povezani s nabavom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći koju obavlja korisnik, a koji nisu ograničeni na cijenu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći;

16.

„mikrofinanciranje” uključuje jamstva, mikrokredite, vlasnički i kvazivlasnički kapital u kombinaciji s popratnim uslugama poslovnog razvoja kao što su one koje se pružaju u obliku individualnog savjetovanja, osposobljavanja i mentorstva, proširenima na osobe i mikropoduzeća koji imaju poteškoće pri pristupu kreditima za profesionalne aktivnosti i aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi;

17.

„operacija mješovitog financiranja” znači djelovanje financirano iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizma ili platforme mješovitog financiranje kako su definirani u članku 2. stavku 6. Financijske uredbe, u kojem se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagača;

18.

„pravni subjekt” znači fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva na temelju prava Unije, nacionalnog prava ili međunarodnog prava, koja ima pravnu osobnost i sposobnost djelovati u svoje ime, ostvarivati prava i podlijegati obvezama, ili subjekt koji nema pravnu osobnost kako je naveden u članku 197. stavku 2. točki (c) Financijske uredbe;

19.

„zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata” znači zajednički pokazatelj rezultata koji obuhvaća učinke u roku od četiri tjedna od dana kada je sudionik napustio operaciju;

20.

„zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata” znači zajednički pokazatelj rezultata koji obuhvaća učinke šest mjeseci nakon što je sudionik napustio operaciju.

(a)

u okviru podijeljenog upravljanja za dio pomoći koji odgovara specifičnim ciljevima iz članka 4. stavka 1. („tematsko područje fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja”); i

(b)

u okviru izravnog i neizravnog upravljanja za dio pomoći koji odgovara ciljevima iz članka 4. stavka 1. i članka 25. („tematsko područje EaSI”).

(a)

veći pristup zaposlenju i aktivacijske mjere za sve tražitelje zaposlenja, posebice mlade, osobito provedbom Garancije za mlade, za dugotrajno nezaposlene te skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada i za neaktivne osobe, kao i promicanjem samozapošljavanja i socijalne ekonomije;

(b)

modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore za usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, prelascima i mobilnosti;

(c)

promicanje rodno uravnoteženog sudjelovanja na tržištu rada, jednakih radnih uvjeta i bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, među ostalim pristupom pristupačnoj skrbi za djecu i skrbi za uzdržavane osobe;

(d)

promicanje prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama te aktivnog i zdravog starenja, kao i zdravog i prilagođenog radnog okružja u kojem se uzimaju u obzir zdravstveni rizici;

(e)

veća kvaliteta, uključivost i djelotvornost sustavâ obrazovanja i osposobljavanja te njihova relevantnost za tržište rada, među ostalim vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući poduzetničke i digitalne vještine, te promicanjem uvođenja sustavâ dvojnog osposobljavanja i naukovanja;

(f)

promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, uključujući olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja za sve i dostupnosti za osobe s invaliditetom;

(g)

promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve, uzimajući u obzir poduzetničke i digitalne vještine, bolje predviđanje promjena i novih potreba za vještinama na temelju potreba tržišta rada, lakša promjena radnog mjesta i promicanje profesionalne mobilnosti;

(h)

poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih mogućnosti, nediskriminacije i aktivnog sudjelovanja te poboljšanje zapošljivosti, posebno za skupine u nepovoljnom položaju;

(i)

promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante;

(j)

promicanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput Roma;

(k)

poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama, među ostalim uslugama kojima se promiče pristup stanovanju i skrbi usmjerenoj na osobu, među ostalim zdravstvenoj skrbi; modernizacija sustava socijalne zaštite, uključujući promicanje pristupa socijalnoj zaštiti, s posebnim naglaskom na djecu i skupine u nepovoljnom položaju; poboljšanje dostupnosti, uključujući za osobe s invaliditetom, djelotvornosti i otpornosti sustavâ zdravstvene skrbi i usluga dugotrajne skrbi;

(l)

promicanje socijalne integracije osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu;

(m)

suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući djecu, i pružanje popratnih mjera kojima se podupire njihova socijalna uključenost.

(a)

pametniju Europu – razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, vještina za ključne razvojne tehnologije, industrijskom tranzicijom, sektorskom suradnjom o vještinama i poduzetništvu, osposobljavanjem istraživača, aktivnostima umrežavanja i partnerstvima između ustanova visokog obrazovanja, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća te klastera, i potporom za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća i socijalnu ekonomiju;

(b)

zeleniju Europu s niskom razinom emisija ugljika – poboljšanjem sustava obrazovanja i osposobljavanja potrebnih za prilagodbu vještina i kvalifikacija, usavršavanjem svih, uključujući radnu snagu, stvaranjem novih radnih mjesta u sektorima povezanima s okolišem, klimom, energijom, kružnim gospodarstvom i biogospodarstvom.

(a)

financiranje programa skraćenog radnog vremena bez zahtjeva da ih se kombinira s aktivnim mjerama;

(b)

pristup zdravstvenoj skrbi, među ostalim za osobe koje nisu neposredno u socioekonomski ranjivom položaju.

(a)

kupnja zemljišta i nekretnina te infrastrukture; i

(b)

kupnja namještaja, opreme i vozila osim ako je ta kupnja potrebna za postizanje cilja operacije ili ako su ti artikli u potpunosti amortizirani tijekom operacije, ili ako je kupnja tih artikala najekonomičnija opcija.

(a)

vrsta potpore;

(b)

glavne ciljne skupine; i

(c)

opis nacionalnih ili regionalnih programa potpore.

(a)

troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći, uključujući troškove povezane s prijevozom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć primateljima pomoći;

(b)

ako prijevoz hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji ih dijele primateljima pomoći nije obuhvaćen točkom (a), troškovi koje snosi tijelo za nabavu povezani s prijevozom hrane i/ili materijalne pomoći do skladišta ili korisnikâ i troškovi skladištenja po paušalnoj stopi od 1 % troškova iz točke (a) ili, u propisno opravdanim slučajevima, troškovi koji su stvarno nastali i plaćeni;

(c)

troškovi administracije, prijevoza, skladištenja i pripreme koje snose korisnici uključeni u podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima po paušalnoj stopi od 7 % troškova iz točke (a); ili 7 % vrijednosti prodane hrane u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(d)

troškovi prikupljanja, prijevoza, skladištenja i podjele donacija u hrani te izravno povezanih aktivnosti podizanja svijesti; i

(e)

troškovi popratnih mjera koje poduzimaju korisnici ili koje se poduzimaju u njihovo ime i koje prijavljuju korisnici koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijima po paušalnoj stopi od 7 % troškova iz točke (a).

(a)

kamata na dug;

(b)

kupnja infrastrukture; i

(c)

troškovi rabljene robe.

(a)

razviti kvalitetno komparativno analitičko znanje kako bi se osiguralo da se politike kojima se postižu specifični ciljevi navedeni u članku 4. stavku 1. temelje na čvrstim dokazima i da su relevantni za potrebe, izazove i lokalne uvjete;

(b)

olakšati djelotvornu i uključivu razmjenu informacija, uzajamno učenje, istorazinske ocjene i dijalog o politikama u područjima politika navedenim u članku 4. stavku 1. kako bi se pomoglo u osmišljavanju odgovarajućih mjera politike;

(c)

podupirati socijalno eksperimentiranje u područjima politika navedenim u članku 4. stavku 1. i izgraditi kapacitet dionika na nacionalnoj i lokalnoj razini za pripremu, oblikovanje i provedbu, prijenos ili unapređenje ispitanih inovacija u području socijalne politike, posebno u pogledu unapređenja projekata koje su razvili lokalni dionici u području socioekonomske integracije državljana trećih zemalja;

(d)

olakšati dobrovoljnu geografsku mobilnost radnika i povećati prilike za zapošljavanje razvojem i pružanjem posebnih usluga potpore poslodavcima i tražiteljima zaposlenja radi razvoja integriranog europskog tržišta rada, od pripreme prije zapošljavanja do pružanja pomoći nakon zapošljavanja kako bi se popunila slobodna radna mjesta u određenim sektorima, zanimanjima, zemljama, pograničnim regijama ili za određene skupine (kao što su osobe u ranjivom položaju);

(e)

podupirati razvoj tržišnog ekosustava povezanog s pružanjem mikrofinanciranja mikropoduzećima u fazama osnivanja i razvoja, posebice onima koja su osnovale osobe u ranjivom položaju ili onima koja te osobe zapošljavaju;

(f)

podupirati umrežavanje na razini Unije i dijalog s relevantnim dionicima u područjima politika navedenim u članku 4. stavku 1. i među njima te doprinijeti izgradnji institucijskog kapaciteta uključenih dionika, među ostalim javnih službi za zapošljavanje, javnih ustanova socijalne sigurnosti i zdravstvenog osiguranja, civilnog društva, ustanova za mikrofinanciranje i ustanova koje pružaju financijska sredstva socijalnim poduzećima i socijalnoj ekonomiji;

(g)

podupirati razvoj socijalnih poduzeća i nastajanje tržišta za socijalna ulaganja, olakšati javne i privatne interakcije i sudjelovanje zaklada i filantropskih dionika na tom tržištu;

(h)

pružiti smjernice za razvoj socijalne infrastrukture koja je potrebna za provedbu europskog stupa socijalnih prava;

(i)

podupirati transnacionalnu suradnju kako bi se ubrzao prijenos i olakšalo unapređenje inovativnih rješenja, posebice u područjima politike navedenim u članku 4. stavku 1.; i

(j)

podupirati provedbu relevantnih međunarodnih socijalnih standarda i standarda rada u kontekstu iskorištavanja globalizacije i vanjske dimenzije politika Unije u područjima navedenim u članku 4. stavku 1.

(a)

analitičke aktivnosti, među ostalim u vezi s trećim zemljama, posebice:

(b)

provedba politike, posebice:

(c)

izgradnja kapaciteta, posebice:

(d)

aktivnosti komunikacije i širenja, posebice:

(a)

pravni subjekti osnovani u jednoj od sljedećih zemalja ili područja:

(b)

svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

(a)

članice Europskog udruženja slobodne trgovine koje su članice Europskoga gospodarskog prostora, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru;

(b)

zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalnih kandidatkinja u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)

ostale treće zemlje u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu o sudjelovanju treće zemlje u određenom tematskom području EaSI, uz uvjet da se tim sporazumom:

(a)

pitanjima o doprinosu iz fonda ESF+ za provedbu europskog stupa socijalnih prava, uključujući preporuke za pojedinu zemlju i prioritete povezane s europskim semestrom, kao što su nacionalni programi reformi;

(b)

pitanjima povezanima s Uredbom (EU) 2021/1060 relevantnima za ESF+;

(c)

pitanjima u vezi s fondom ESF+ koja mu je proslijedila Komisija, a koja ne spadaju u pitanja iz stavka 5.

1.

Zajednički pokazatelji ostvarenja povezani s operacijama namijenjenima građanima

2.

Zajednički pokazatelji ostvarenja za subjekte

Zajednički pokazatelji ostvarenja za subjekte su:

Ako se podaci prikupljaju iz registara ili jednakovrijednih izvora podataka, države članice mogu upotrebljavati nacionalne definicije.

3.

Zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata za sudionike

Zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata za sudionike su:

Pokazatelji navedeni u ovoj točki ne primjenjuju se na potporu iz fonda ESF+ koja doprinosi specifičnim ciljevima iz članka 4. stavka 1. točke x.

Ako se podaci prikupljaju iz registara ili jednakovrijednih izvora podataka, države članice mogu upotrebljavati nacionalne definicije.

4.

Zajednički pokazatelji dugoročnijih rezultata za sudionike

Zajednički pokazatelji dugoročnijih rezultata za sudionike su:

Pokazatelji navedeni u ovoj točki ne primjenjuju se na potporu iz fonda ESF+ koja doprinosi specifičnim ciljevima iz članka 4. stavka 1. točke 1.

Ako se podaci prikupljaju iz registara ili jednakovrijednih izvora podataka, države članice mogu upotrebljavati nacionalne definicije.

O zajedničkim pokazateljima dugoročnijih rezultata za sudionike izvješćuje se do 31. siječnja 2026. u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 i u završnom izvješću o uspješnosti iz članka 43. te Uredbe.

Minimalni je uvjet da se zajednički dugoročniji pokazatelji za sudionike temelje na reprezentativnom uzorku sudionika u okviru specifičnih ciljeva navedenih u članku 4. stavku 1 točkama od (a) do (k). Osigurava se interna valjanost uzorka tako da se podaci mogu uopćavati na razini specifičnog cilja.

1.

Zajednički pokazatelji ostvarenja povezani s operacijama namijenjenima građanima

1.

Pokazatelji ostvarenja

2.

Zajednički pokazatelji rezultata

Vrijednosti pokazatelja navedenih u točki 2. utvrđuju se prema utemeljenim procjenama koje su pružili korisnici.

—

Broj analitičkih aktivnosti,

—

Broj aktivnosti razmjene informacija i uzajamnog učenja,

—

Broj socijalnog eksperimentiranja,

—

Broj aktivnosti izgradnje kapaciteta i umrežavanja,

—

Broj radnih mjesta popunjenih u okviru ciljanih programa mobilnosti.