Baza je ažurirana 21.10.2024.
zaključno sa NN 102/24
EU 2024/2679
REGISTAR ZAKONODAVSTVA EU - EU01 Opća financijska i institucionalna pitanja
Službeni link: 32016R0300 verzija: 04.03.2016. na snazi od 04.03.2016.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 243. i članak 286. stavak 7.,
budući da:
(1) |
Zadaća je Vijeća da utvrdi plaće, naknade i mirovine nositelja visokih javnih dužnosti EU-a („nositelji javnih dužnosti”), što uključuje predsjednika Europskog vijeća (1), predsjednika i članove Komisije (2), Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (3), predsjednike, suce, nezavisne odvjetnike i tajnike Suda Europske unije (4), predsjednika i članove Revizorskog suda (5) te glavnog tajnika Vijeća (6), kao i svaku isplatu koja se daje umjesto primitka od rada. |
(2) |
Primjereno je da prihodi i ostala davanja nositelja javnih dužnosti odražavaju njihovu visoku odgovornost te se stoga takvi prihodi i druga davanja mogu razlikovati od onih navedenih u Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europske unije („Pravilnik o osoblju”). |
(3) |
Neke prilagodbe trenutačnih prihoda i ostalih davanja nositelja javnih dužnosti ipak su potrebne kako bi se uzele u obzir institucionalne promjene u Uniji te kako bi se modernizirala struktura prihoda, osobito odražavajući, prema potrebi, izmjene uvedene Uredbom (EU, Euratom) br. 1023/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („Pravilnik o osoblju”). U kontekstu reformi Pravilnika o osoblju, potrebno je izvršiti nekoliko izmjena Uredbe br. 422/67/EEZ, 5/67/Euratom. Slično tomu, također je potrebno ažurirati Uredbu (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2290/77 (8) kako bi se uzele u obzir reforme Pravilnika o osoblju. S obzirom na niz bitnih izmjena Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2290/77 i Uredbe br. 422/67/EEZ, 5/67/Euratom, kojima se uređuju prihodi različitih nositelja javnih dužnosti, radi jasnoće, transparentnosti i dobre zakonodavne prakse primjereno je da se te dvije uredbe sjedine. |
(4) |
S ciljem očuvanja ravnoteže, u vezi s prihodima, između članova osoblja EU-a i nositelja javnih dužnosti primjereno je uključiti mjere usklađivanja postupanja prema nositeljima javnih dužnosti s postupanjem prema članovima osoblja EU-a u situacijama kada potonji imaju koristi od modernizirane strukture prihoda, primjerice u pogledu automatskog ažuriranja naknada te mogućnosti uključivanja u Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja, među ostalim nakon prestanka mandata. |
(5) |
Nadalje, primjereno je prilagoditi godišnju stopu prirasta za mirovine i uskladiti dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu s izmjenama Pravilnika o osoblju i primjenjivom stopom prirasta koju treba odrediti s obzirom na Pravilnik o osoblju, kako bi se osigurala automatska prilagodba s obzirom na buduće izmjene Pravilnika o osoblju. |
(6) |
Druge izmjene trebale bi osigurati da razdoblje trajanja prava bivših nositelja javnih dužnosti na mjesečnu prijelaznu naknadu izravno odgovara duljini razdoblja obnašanja dužnosti. Međutim, to razdoblje trajanja ne bi trebalo biti kraće od šest mjeseci, kao ni dulje od dvije godine, podrazumijevajući da je svrha prijelazne naknade za nositelje javnih dužnosti da osigura, u ograničenom razdoblju neposredno nakon njihova mandata, određenu razinu financijske sigurnosti do njihova sljedećeg plaćenog zaposlenja slične razine primitaka od rada, ili drugog izvora prihoda kao što je njihova mirovina. |
(7) |
Također je primjereno uskladiti naknade i povrat troškova koji se isplaćuju nakon preuzimanja dužnosti i prestanka obnašanja dužnosti s onima koji se isplaćuju dužnosnicima i ostalim službenicima u skladu s Pravilnikom o osoblju, istodobno osiguravajući određenu fleksibilnost kada je potrebna, osobito u slučaju povrata troškova selidbe kojim se uzimaju u obzir reprezentativne funkcije nositeljâ javnih dužnosti. |
(8) |
Potrebno je uskladiti uvjete za zdravstveno osiguranje za sadašnje i bivše nositelje javnih dužnosti, usklađujući ih s uvjetima osiguranja koji se primjenjuju na dužnosnike i ostale službenike u skladu s člancima 72. i 73. Pravilnika o osoblju. |
(9) |
Zbog istih razloga, s obzirom na to da bi pravila određena ovom Uredbom trebala zamijeniti ona utvrđena u Uredbi br. 422/67/EEZ, 5/67/Euratom, Uredbi (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2290/77 te odlukama 2009/909/EU i 2009/910/EU, kao i 2009/912/EU uz iznimku njezina članka 5., te bi akte trebalo staviti izvan snage ne dovodeći u pitanje njihovu daljnju primjenu na sve nositelje javnih dužnosti na koje se primjenjuje jedan ili više tih akata i čiji su mandati u tijeku na dan stupanja na snagu ove Uredbe ili su završili prije tog dana, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Područje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na sljedeće nositelje visokih javnih dužnosti EU-a („nositelji javnih dužnosti”):
(a) |
predsjednika Europskog vijeća; |
(b) |
predsjednika i članove Europske komisije, uključujući Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku; |
(c) |
predsjednika i članove te tajnika Suda Europske unije, uključujući one Općeg suda i specijaliziranih sudova; |
(d) |
glavnog tajnika Vijeća; |
(e) |
predsjednika i članove Revizorskog suda. |
2. Ova se Uredba primjenjuje na sve nositelje javnih dužnosti koji su imenovani ili ponovno imenovani s učinkom nakon 4. ožujka 2016.
3. Za potrebe ove Uredbe, izvanbračna zajednica smatra se brakom pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti navedeni u članku 1. stavku 2. točki (c) Priloga VII. Pravilniku o osoblju. Nevjenčani partner nositelja javnih dužnosti ili bivšeg nositelja javnih dužnosti smatra se bračnim drugom tog nositelja u okviru sustava zdravstvenog osiguranja ako su ispunjeni uvjeti u stavku 2. točki (c) podtočkama i., ii. i iii. tog članka.
POGLAVLJE II.
PRIMICI OD RADA
Članak 2.
Plaće
Od datuma preuzimanja dužnosti do zadnjeg dana mjeseca u kojem prestanu obnašati dužnost nositelji javnih dužnosti imaju pravo na osnovnu plaću jednaku iznosu dobivenom primjenom sljedećih postotaka na osnovnu plaću dužnosnika Unije na trećem stupnju razreda 16:
Plaća |
||||||
Institucija |
Predsjednik |
Potpredsjednik |
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku |
Član |
Tajnik |
Glavni tajnik |
Europsko vijeće |
138 % |
|
|
|
|
|
Vijeće |
|
|
|
|
|
100 % |
Europska komisija |
138 % |
125 % |
130 % |
112,5 % |
|
|
Sud |
138 % |
125 % |
|
112,5 % |
101 % |
|
Opći sud |
112,5 % |
108 % |
|
104 % |
95 % |
|
Specijalizirani sudovi |
104 % |
|
|
100 % |
90 % |
|
Revizorski sud |
115 % |
|
|
108 % |
|
|
Članak 3.
Porez u korist Unije – Namet solidarnosti
1. Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 (9) primjenjuje se na nositelje javnih dužnosti.
2. Članak 66.a Pravilnika o osoblju primjenjuje se mutatis mutandis na nositelje javnih dužnosti.
POGLAVLJE III.
NAKNADE
Članak 4.
Naknade za nastanjenje i preseljenje – Troškovi selidbe i putni troškovi
Nositelji javnih dužnosti imaju pravo na:
(a) |
naknadu za nastanjenje pri preuzimanju svojih dužnosti kako je predviđeno u članku 5. Priloga VII. Pravilniku o osoblju koji se treba primjenjivati mutatis mutandis; |
(b) |
naknadu za preseljenje nakon prestanka obnašanja dužnosti kako je predviđeno u članku 24. stavku 2. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije koji se treba primjenjivati mutatis mutandis; |
(c) |
povrat nastalih putnih troškova za sebe i za članove svojih obitelji; i |
(d) |
povrat troškova selidbe svojih osobnih predmeta i namještaja, uključujući osiguranje od uobičajenih rizika, poput krađe, loma i požara, do gornje granice utvrđene za dužnosnike institucije u kojoj su nositelji javnih dužnosti imenovani, na temelju članka 9. Priloga VII. Pravilniku o osoblju. Po predočenju računa institucije mogu predvidjeti odstupanja za povrat stvarnih troškova selidbe koja ni u kojem slučaju ne smiju prelaziti za više od 50 % gornju granicu koju su odgovarajuće institucije utvrdile za svoje osoblje. |
Ako se njihov mandat produlji, nositelji javnih dužnosti nemaju pravo ni na koju od naknada iz ovog članka. Također nemaju to pravo ako su imenovani nositeljima javnih dužnosti, ili ako su izabrani kao članovi, u drugoj instituciji Unije ako ta institucija svoje sjedište ima u gradu u kojem su prethodno bili dužni boraviti zbog obnašanja dužnosti te ako se u trenutku novog imenovanja ili izabiranja još nisu preselili.
Članak 5.
Naknada za boravak
Od datuma preuzimanja dužnosti do zadnjeg dana mjeseca u kojem prestanu obnašati dužnost nositelji javnih dužnosti imaju pravo na naknadu za boravak koja iznosi 15 % njihove osnovne plaće.
Članak 6.
Obiteljske naknade
Od datuma preuzimanja dužnosti do zadnjeg dana mjeseca u kojem prestanu obnašati dužnost nositelji javnih dužnosti imaju pravo na obiteljske naknade utvrđene analogno članku 67. Pravilnika o osoblju i člancima od 1. do 3. Priloga VII. tom pravilniku.
Članak 7.
Naknada za troškove reprezentacije
Nositelji javnih dužnosti primaju, u eurima, mjesečnu naknadu za troškove reprezentacije u iznosu od:
Institucija |
Predsjednik |
Potpredsjednik |
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku |
Član |
Tajnik |
Europsko vijeće |
1 418,07 |
|
|
|
|
Europska komisija |
1 418,07 |
911,38 |
911,38 |
607,71 |
|
Sud |
1 418,07 |
911,38 |
|
607,71 |
554,17 |
Opći sud |
607,71 |
573,98 |
|
554,17 |
471,37 |
Specijalizirani sudovi |
554 |
|
|
500 |
400 |
Članak 8.
Posebna naknada za funkciju
Predsjedavajući suci sudskih vijeća Suda Europske unije i prvi nezavisni odvjetnik, pored naknada navedenih u člancima od 4. do 7., tijekom svojeg mandata mjesečno primaju, u eurima, posebnu naknadu za funkciju kako je navedeno u sljedećoj tablici:
Posebna naknada za funkciju |
||
Sud |
Opći sud |
Specijalizirani sudovi |
Predsjedavajući suci i prvi nezavisni odvjetnik |
Predsjedavajući suci |
Predsjedavajući suci |
810,74 |
739,47 |
500 |
Članak 9.
Troškovi službenog putovanja
Nositelji javnih dužnosti koji u okviru svojih obveza moraju otputovati iz sjedišta svoje institucije imaju pravo na:
(a) |
naknadu putnih troškova; |
(b) |
naknadu troškova hotelskog smještaja (samo troškova sobe, usluge i pristojbi); |
(c) |
dnevnice tijekom službenog putovanja koje za svaki puni dan odsutnosti iznose 105 % dnevnice kako je utvrđena u Pravilniku o osoblju. |
Članak 10.
Prijelazna naknada
1. Od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu nositelj javnih dužnosti prestane obnašati dužnost isplaćuje se mjesečna prijelazna naknada. Razdoblje trajanja prava na mjesečnu prijelaznu naknadu jednako je duljini razdoblja obnašanja dužnosti. Međutim, to razdoblje trajanja ne smije biti kraće od šest mjeseci niti dulje od dvije godine.
Iznos naknade određuje se na temelju osnovne plaće koju je nositelj javnih dužnosti primao kada je prestao obnašati dužnost te iznosi kako slijedi:
— |
40 % ako to razdoblje obnašanja dužnosti iznosi dvije godine ili manje; |
— |
45 % ako je to razdoblje dulje od dvije godine, ali kraće od tri godine ili iznosi točno tri godine; |
— |
50 % ako je to razdoblje dulje od tri godine, ali kraće od pet godina ili iznosi točno pet godina; |
— |
55 % ako je to razdoblje dulje od pet godina, ali kraće od deset godina ili iznosi točno deset godina; |
— |
60 % ako je to razdoblje dulje od deset godina, ali kraće od petnaest godina ili iznosi točno petnaest godina; |
— |
65 % ako je to razdoblje dulje od petnaest godina. |
2. Pravo na prijelaznu naknadu prestaje ako je bivši nositelj javnih dužnosti ponovno imenovan na dužnost u institucijama Unije, ako je izabran u Europski parlament, ako je navršio dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu kako je definirano u članku 11. ili zbog smrti. U slučaju ponovnog imenovanja ili izabiranja u Europski parlament naknada se isplaćuje do datuma preuzimanja dužnosti, a u slučaju smrti isplaćuje se zadnji put za mjesec u kojem je nastupila smrt.
3. Ako tijekom razdoblja za koje imaju pravo na mjesečnu prijelaznu naknadu dotični bivši nositelji javnih dužnosti obavljaju bilo kakvu plaćenu djelatnost, od naknade se oduzima iznos za koji njihovi bruto mjesečni primici od rada (tj. prije odbitka poreza), zajedno s naknadom predviđenom u stavku 1. ovog članka, premašuje primitke od rada, prije odbitka poreza, koje su primali kao aktivni nositelji javnih dužnosti u skladu s člancima 2., 5. i 6. Pri izračunu iznosa primitaka od rada primljenih za novu djelatnost u obzir se uzimaju svi oblici primitaka od rada, osim onih koji predstavljaju povrat troškova.
4. Na dan prestanka obnašanja dužnosti, 1. siječnja svake sljedeće godine te u slučaju bilo kakve promjene njihova financijskog stanja bivši nositelji javnih dužnosti prijavljuju predsjedniku institucije u kojoj su bili prethodno zaposleni sve oblike primitaka od rada koje su primili za svoje usluge, osim onih koji predstavljaju povrat troškova.
Ta se prijava sastavlja u dobroj vjeri te se smatra povjerljivom. Informacije koje se navode u toj prijavi upotrebljavaju se samo za potrebe ove Uredbe i ne priopćuju se trećim stranama.
Dodatni primici od rada koje su bivši nositelji javnih dužnosti zakonito primili tijekom obnašanja svoje dužnosti kao aktivni nositelji javnih dužnosti ne oduzimaju se od prijelazne naknade.
5. Bivši nositelji javnih dužnosti koji imaju pravo na prijelaznu naknadu također imaju pravo na obiteljske naknade predviđene u članku 6. ako ispunjavaju uvjete navedene u tom članku.
POGLAVLJE IV.
MIROVINE
Članak 11.
Dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu
1. Nakon prestanka obnašanja dužnosti bivši nositelji javnih dužnosti imaju pravo na doživotnu mirovinu koja teče od datuma kada su navršili dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu utvrđenu u članku 77. Pravilnika o osoblju koji se primjenjuje mutatis mutandis.
2. Bivši nositelji javnih dužnosti mogu, međutim, zatražiti da takvu mirovinu počnu primati najranije šest godina prije navršavanja dobi iz stavka 1. U tom se slučaju u trenutku zahtjeva na mirovinu primjenjuje koeficijent kako slijedi:
između 6 godina i 4 godine ranije |
0,70 |
između manje od 4 godine i 3 godine ranije |
0,75 |
između manje od 3 godine i 2 godine ranije |
0,80 |
između manje od 2 godine i godinu dana ranije |
0,87 |
manje od godinu dana ranije |
0,95 |
Članak 12.
Mirovina
Članak 77. drugi stavak prva rečenica Pravilnika o osoblju primjenjuje se mutatis mutandis. Iznos mirovine jednak je dvostrukoj stopi navedenoj u članku 77. drugom stavku drugoj rečenici Pravilnika o osoblju koja se primjenjuje na zadnju primljenu osnovnu plaću za svaku punu godinu obnašanja dužnosti i jednu dvanaestinu tog iznosa za svaki puni mjesec.
Kada su dotični nositelji javnih dužnosti obavljali različite dužnosti u institucijama Unije, plaća prema kojoj se izračunava njihova mirovina izravno je proporcionalna vremenu tijekom kojega su obnašali svaku pojedinačnu dužnost.
Članak 13.
Proračunska pokrivenost
Isplata davanja u okviru mirovinskog sustava predviđenih u ovoj Uredbi unosi se u opći proračun Unije. Države članice zajednički jamče isplatu tih davanja u skladu s ljestvicom utvrđenom za financiranje takvih rashoda.
POGLAVLJE V.
ODREDBE O SOCIJALNOJ ZAŠTITI
Članak 14.
Invalidnost
Nositelji javnih dužnosti čija se invalidnost smatra potpunom i sprečava ih u obnašanju dužnosti, a koji zbog toga daju ostavku ili su prisiljeni dati ostavku, od dana podnošenja ostavke ili obvezne ostavke imaju pravo na sljedeća davanja:
(a) |
u slučaju kada je invalidnost priznata kao trajna, na doživotnu mirovinu izračunanu u skladu s člankom 12. koja nije manja od 30 % zadnje primljene osnovne plaće. Dotične osobe imaju pravo na maksimalni iznos mirovine ako je nesposobnost za rad rezultat invalidnosti nastale pri obnašanju dužnosti ili bolesti od koje su oboljeli pri obnašanju dužnosti; |
(b) |
u slučaju kada je invalidnost privremena, tijekom trajanja nesposobnosti, na mirovinu u iznosu od 60 % zadnje primljene osnovne plaće ako je invalidnost nastala pri obnašanju dužnosti ili ako su oboljeli od bolesti pri obnašanju dužnosti te u iznosu od 30 % u ostalim slučajevima. Kada primatelj takve invalidske mirovine navrši dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu kako je utvrđeno u članku 11. ili kada je invalidska mirovina trajala sedam godina, ta se mirovina zamjenjuje doživotnom mirovinom koja se izračunava u skladu s člankom 12. |
Članak 15.
Zdravstveno osiguranje i drugi oblici osiguranja te davanja
1. Članci 72. i 73. Pravilnika o osoblju primjenjuju se mutatis mutandis na nositelje javnih dužnosti. Nositelji javnih dužnosti koji imaju pravo na davanja na temelju članka 72. Pravilnika o osoblju prijavljuju iznos svih naknada troškova koje su primili ili koje mogu potraživati za sebe ili osobe pokrivene njihovim osiguranjem u okviru nekog drugog sustava zdravstvenog osiguranja predviđenog zakonom ili drugim propisima. U slučaju da je ukupan iznos naknade troškova koju bi primili veći od zbroja naknada troškova predviđenih u članku 72. stavku 1. Pravilnika o osoblju, razlika se oduzima od iznosa naknade troškova koji se treba isplatiti na temelju članka 72. stavka 1. Pravilnika o osoblju, uz iznimku naknada troškova primljenih u okviru privatnog sustava dopunskog zdravstvenog osiguranja kojim se pokriva onaj dio troškova koji se ne nadoknađuje u okviru sustava zdravstvenog osiguranja Unije.
2. Bivši nositelji javnih dužnosti koji su korisnici u okviru sustava mirovinskog osiguranja predviđenog u članku 12. ove Uredbe, u okviru prijelazne naknade predviđene u članku 10. ove Uredbe ili u okviru sustava invalidskih mirovina predviđenog u članku 14. ove Uredbe mogu zatražiti da se pokrivenost u skladu s člankom 72. Pravilnika o osoblju, kako je utvrđeno u stavku 1. ovog članka, također primjenjuje na njih.
3. Bivši nositelji javnih dužnosti koji nisu korisnici u okviru sustava mirovinskog osiguranja predviđenog u članku 12. ove Uredbe, u okviru prijelazne naknade predviđene u članku 10. ove Uredbe ili u okviru sustava invalidskih mirovina predviđenog u članku 14. ove Uredbe mogu zatražiti da budu pokriveni člankom 72. Pravilnika o osoblju, kako je utvrđeno u stavku 1. ovog članka, pod uvjetom da ne obavljaju plaćenu djelatnost. U tom slučaju plaćaju puni iznos doprinosa potrebnih za takvu pokrivenost. Ti se doprinosi izračunavaju na temelju iznosa mjesečne prijelazne naknade iz članka 10. ove Uredbe, uzimajući u obzir uzastopna ažuriranja tog iznosa.
4. Članci 74. i 75. Pravilnika o osoblju kojima su, među ostalim, predviđena davanja u slučaju rođenja i smrti primjenjuju se mutatis mutandis na nositelje javnih dužnosti.
Članak 16.
Smrt tijekom obavljanja službe
U slučaju da nositelj javnih dužnosti umre tijekom mandata, nadživjeli bračni drug ili uzdržavana djeca imaju pravo, do kraja trećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem nastupi smrt, primati primitke od rada na koje bi nositelj javnih dužnosti imao pravo u skladu s člancima 2., 5. i 6.
Članak 17.
Subrogacija pravâ
U slučaju kada je za invalidnost ili smrt nositelja javnih dužnosti odgovorna treća strana, prava tog nositelja javnih dužnosti ili njegovih pravnih sljednika na pokretanje pravnog postupka protiv treće strane prenose se na Uniju u onoj mjeri u kojoj je Unija preuzela obveze u okviru mirovinskog sustava.
Članak 18.
Mirovina za nadživjele osobe
1. Nadživjeli bračni drug i djeca koja su bila uzdržavana u trenutku smrti nositelja javnih dužnosti ili bivšeg nositelja javnih dužnosti kojemu su u trenutku smrti pripadala prava na mirovinu imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe.
Ta je mirovina jednaka postotku mirovine koja je pripadala nositelju javnih dužnosti ili bivšem nositelju javnih dužnosti u skladu s člankom 12. na dan njegove smrti, i to:
za nadživjelog bračnog druga |
60 % |
za svako dijete ako je jedan roditelj umro |
10 % |
za svako dijete ako su oba roditelja umrla |
20 % |
Međutim, kada nositelj javnih dužnosti umre tijekom svojeg mandata:
— |
mirovina za nadživjele osobe za nadživjelog bračnog druga iznosi 36 % osnovne plaće primljene u trenutku smrti; |
— |
mirovina za nadživjele osobe za prvo dijete bez obaju roditelja ne iznosi manje od 12 % osnovne plaće primljene u vrijeme smrti. Kada se radi o više djece bez obaju roditelja, ukupan iznos mirovine za nadživjele osobe dijeli se podjednako među tom djecom. |
2. Ukupan iznos tih mirovina za nadživjele osobe ne premašuje iznos mirovine nositelja javnih dužnosti ili bivšeg nositelja javnih dužnosti na temelju koje se izračunavaju. Maksimalne ukupne mirovine za nadživjele osobe koje se mogu isplatiti dijele se, gdje je to primjenjivo, među korisnicima u skladu s postocima navedenima u stavku 1.
3. Mirovine za nadživjele osobe odobravaju se od prvog dana kalendarskog mjeseca nakon dana smrti. Međutim, kada se primjenjuje članak 16., uvjeti se ispunjavaju prvog dana četvrtog mjeseca od mjeseca u kojem je nastupila smrt.
4. Pravo na mirovinu za nadživjele osobe prestaje krajem kalendarskog mjeseca u kojem nositelj prava umre. Nadalje, pravo na mirovinu za djecu preminule osobe prestaje krajem mjeseca u kojem dijete navršava 21 godinu. Međutim, pravo na mirovinu produljuje se tijekom razdoblja u kojem se dijete obrazuje ili strukovno osposobljava, ali ne nakon kraja mjeseca u kojem dijete navršava 25 godina.
Mirovina se nastavlja isplaćivati djetetu preminule osobe ako je ono spriječeno zarađivati za život zbog bolesti ili invalidnosti.
5. Ako bivši nositelj javnih dužnosti sklopi brak, a na datum sklapanja braka ima prava na mirovinu na temelju ove Uredbe, pravo na mirovinu za nadživjele osobe nemaju ni bračni drug ni djeca iz tog braka osim ako je brak sklopljen pet ili više godina prije smrti bivšeg nositelja javnih dužnosti.
6. Pravo nadživjelog bračnog druga na mirovinu za nadživjele osobe prestaje sklapanjem novog braka. Nadživjeli bračni drug tada ima pravo da mu se odmah isplati paušalni iznos u visini dvostrukoga godišnjeg iznosa mirovine za nadživjele osobe.
7. Kada nositelji javnih dužnosti iza sebe ostave nadživjelog bračnog druga, kao i djecu iz prethodnog braka ili druge osobe koje su njegovi pravni sljednici, ili djecu iz drugih brakova, ukupan iznos mirovine dijeli se analogno člancima 22., 27. i 28. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju.
8. Nadživjeli bračni drug i uzdržavana djeca nositelja javnih dužnosti imaju pravo na davanja za slučaj bolesti u okviru sustava socijalne sigurnosti koja su predviđena u Pravilniku o osoblju.
Oni prijavljuju iznos svih naknada troškova koje su primili ili koje mogu potraživati za sebe ili osobe pokrivene njihovim osiguranjem u okviru nekog drugog sustava zdravstvenog osiguranja predviđenog zakonom ili drugim propisima. U slučaju da je ukupan iznos naknade troškova koju bi primili veći od zbroja naknada troškova predviđenih u članku 72. stavku 1. Pravilnika o osoblju, razlika se oduzima od iznosa naknade troškova koji se treba isplatiti na temelju članka 72. stavka 1. Pravilnika o osoblju, uz iznimku naknada troškova primljenih u okviru privatnog sustava dopunskog zdravstvenog osiguranja kojim se pokriva onaj dio troškova koji se ne nadoknađuje u okviru sustava zdravstvenog osiguranja Unije.
POGLAVLJE VI.
AŽURIRANJA I METODE IZRAČUNA
Članak 19.
Ažuriranje davanja i mirovina
Naknade predviđene u člancima 7. i 8. ove Uredbe i mirovinska prava predviđena u člancima 12., 14. i 18. ove Uredbe ažuriraju se za iznos ažuriranja koje proizlazi iz primjene članka 65. Pravilnika o osoblju i Priloga XI. Pravilniku o osoblju koji se primjenjuju mutatis mutandis.
Ova se odredba primjenjuje na mirovinska prava nositeljâ javnih dužnosti čiji su mandati u tijeku na dan, ili su završili prije 4. ožujka 2016.
Članak 20.
Koeficijenti ispravka
Osnovne plaće iz članka 2. ove Uredbe, naknade iz članka 5. ove Uredbe te obiteljske naknade iz članka 6. ove Uredbe ponderiraju se, gdje je to primjenjivo, na temelju članka 64. Pravilnika o osoblju.
Članak 21.
Neakumulacija
Ista osoba ne može istodobno primati prijelaznu naknadu predviđenu u članku 10., mirovinu predviđenu u članku 12. i mirovine predviđene u članku 14. Ako nositelj javnih dužnosti ima pravo zahtijevati davanje na temelju više tih odredaba, primjenjuje se samo ona odredba koja je najpovoljnija za podnositelja zahtjeva. Međutim, kada nositelj javnih dužnosti navrši dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu kako je definirano u članku 11., prestaje pravo na prijelaznu naknadu.
POGLAVLJE VII.
UVJETI PLAĆANJA
Članak 22.
Mjesto i način plaćanja
1. Plaćanje iznosa dospjelih na temelju članaka 2., 4., 5., 6., 7., 15. i 16. obavlja se u zemlji i u valuti zemlje u kojoj nositelji javnih dužnosti obavljaju svoje dužnosti ili, na njihov zahtjev, u eurima na bankovni račun u Uniji.
2. Članak 17. stavci od 2. do 4. Priloga VII. Pravilniku o osoblju primjenjuju se mutatis mutandis na nositelje javnih dužnosti.
3. Iznosi dospjeli na temelju članaka 10., 12., 14. i 18. ne ponderiraju se. Korisnicima koji borave u Uniji ti se iznosi isplaćuju u eurima na bankovni račun u Uniji.
Korisnicima koji borave izvan Unije mirovine se isplaćuju u eurima na bankovni račun u Uniji ili zemlji boravišta. Mirovina se iznimno može isplatiti u stranoj valuti u zemlji boravišta umirovljenika, preračunano po najnovijim deviznim tečajevima koji se upotrebljavaju za izvršenje općeg proračuna Europske unije.
POGLAVLJE VIII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 23.
Gubitak prava
Nositeljima javnih dužnosti koji su razriješeni svojih dužnosti zbog teške povrede dužnosti u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora mogu se u skladu s time uskratiti sva prava na prijelaznu naknadu ili mirovinu. Međutim, to ne utječe na pravne sljednike tih nositelja javnih dužnosti.
Članak 24.
Klauzula o sudjelovanju – Prijelazne odredbe
1. Ne dovodeći u pitanje članak 1. stavak 2., nositelji javnih dužnosti koji dužnost obnašaju prije 4. ožujka 2016., kao i bivši nositelji javnih dužnosti koji su obnašali dužnost prije tog datuma, mogu zatražiti da se članak 15. primjenjuje na njih. Zahtjev se podnosi u roku od šest mjeseci od 4. ožujka 2016.
2. Članci 20., 24. i 25. te članak 24.a prva rečenica Priloga XIII. Pravilniku o osoblju primjenjuju se mutatis mutandis na korisnike iznosa dospjelih na temelju članaka 10., 11., 12., 14. i 18. ove Uredbe. Međutim, datum 1. siječnja 2014. iz članka 24.a Priloga XIII. Pravilniku o osoblju smatra se datumom 4. ožujka 2016.
Članak 25.
Odredbe o stavljanju izvan snage i odredbe koje ostaju na snazi
1. Sljedeći se akti stavljaju izvan snage ne dovodeći u pitanje njihovu daljnju primjenu na nositelje javnih dužnosti čiji su mandati u tijeku na dan, ili su završili prije 4. ožujka 2016.:
(a) |
Uredba br. 422/67/EEZ, 5/67/Euratom; |
(b) |
Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2290/77; |
(c) |
Odluka 2009/909/EU; |
(d) |
Odluka 2009/910/EU; |
(e) |
Odluka 2009/912/EU, uz iznimku njezina članka 5. |
2. Upućivanja na akte stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.
3. Uredbe Vijeća br. 63 (EEZ) (10) i br. 14 (EZAE) (11), Odluka Posebnog vijeća ministara Europske zajednice za ugljen i čelik od 22. svibnja 1962. (12) i Uredba Vijećâ br. 62 (EEZ), br. 13 (EZAE) (13) uz iznimku njezina članka 20. stavljaju se izvan snage.
4. Odluka Posebnog vijeća ministara Europske zajednice za ugljen i čelik od 13. i 14. listopada 1958. ostaje na snazi.
Članak 26.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu 4. ožujka 2016.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. veljače 2016.
Za Vijeće
Predsjednik
H.G.J. KAMP
(1) Odluka Vijeća 2009/909/EU od 1. prosinca 2009. o utvrđivanju uvjeta zaposlenja predsjednika Europskog vijeća (SL L 322, 9.12.2009., str. 35.).
(2) Uredba Vijeća br. 422/67/EEZ, 5/67/Euratom od 25. srpnja 1967. o utvrđivanju prihoda predsjednika i članova Komisije, predsjednika, sudaca, nezavisnih odvjetnika i tajnika Suda, predsjednika, članova i tajnika Općeg suda te predsjednika, članova i tajnika Službeničkog suda Europske unije (SL L 187, 8.8.1967., str. 1.).
(3) Odluka Vijeća 2009/910/EU od 1. prosinca 2009. o utvrđivanju uvjeta zaposlenja za visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (SL L 322, 9.12.2009., str. 36.).
(4) Vidjeti gore bilješku 2.
(5) Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2290/77 od 18. listopada 1977. o utvrđivanju prihoda članova Revizorskog suda (SL L 268, 20.10.1977., str. 1.).
(6) Odluka Vijeća 2009/912/EU od 1. prosinca 2009. o utvrđivanju uvjeta zaposlenja glavnog tajnika Vijeća Europske unije (SL L 322, 9.12.2009., str. 38.).
(7) Uredba (EU, Euratom) br. 1023/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije (SL L 287, 29.10.2013., str. 15.).
(8) Vidjeti gore bilješku 5.
(9) Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 od 29. veljače 1968. o utvrđivanju uvjeta i postupka za primjenu poreza u korist Europskih zajednica (SL L 56, 4.3.1968., str. 8.).
(10) Uredba Vijeća br. 63 o utvrđivanju prihoda članova Komisije (SL 62, 19.7.1962., str. 1724/62).
(11) Uredba Vijeća br. 14 o utvrđivanju prihoda članova Komisije (SL 62, 19.7.1962., str. 1730/62).
(12) Odluka Posebnog vijeća ministara Europske zajednice za ugljen i čelik o utvrđivanju prihoda članova Visokog tijela (SL 62, 19.7.1962., str. 1734/62).
(13) Uredba Vijeća br. 62 (EEZ), br. 13 (EZAE) o utvrđivanju prihoda članova Suda (SL 62, 19.7.1962., str. 1713/62).
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.