Uredba Komisije (EU) 2016/631 оd 14. travnja 2016. o uspostavljanju mrežnih pravila za zahtjeve za priključivanje proizvođača električne energije na mrežu

(1)

Brz dovršetak posve funkcionalnog i međusobno povezanog unutarnjeg tržišta energije ključan je za održanje sigurne opskrbe energijom, povećanje konkurentnosti i osiguravanja da svi kupci mogu kupiti energiju po pristupačnim cijenama.

(2)

Uredbom (EZ) br. 714/2009 utvrđena su nediskriminirajuća pravila za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije u cilju osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta električne energije. Uz to, člankom 5. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) zahtijeva se da države članice ili, kad su države članice tako predvidjele, regulatorna tijela osiguravaju, među ostalim, da se razrade objektivna i nediskriminirajuća tehnička pravila kojima se utvrđuju minimalni zahtjevi za ishođenje elektroenergetske suglasnosti i pogonski zahtjevi za priključenje na sustav. Ako su zahtjevi uvjeti za priključenje na nacionalne mreže, člankom 37. stavkom 6. te Direktive od regulatornih se tijela zahtijeva njihova odgovornost za određivanje ili odobravanje barem metodologija kojima se ti zahtjevi izračunavaju ili utvrđuju. Kako bi se osigurala sigurnost sustava unutar međusobno povezanog prijenosnog sustava, nužno je uspostaviti jedinstveno shvaćanje zahtjeva koji se primjenjuju na module za proizvodnju električne energije (dalje u tekstu: proizvodni moduli). Zahtjeve koji pridonose održavanju, očuvanju i uspostavljanju sigurnosti sustava kako bi se olakšalo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta električne energije unutar i između sinkronih područja, te postigle troškovne učinkovitosti trebalo bi smatrati pitanjima interkonekcijskih vodova i integracije tržišta.

(3)

Kako bi se u korist kupaca osigurao jasan pravni okvir za priključivanje na mrežu, olakšala trgovina električnom energijom širom Unije, osigurala sigurnost sustava, olakšala integracija obnovljivih izvora električne energije, omogućilo učinkovitije iskorištavanje mreže i resursa te povećala konkurencija, trebalo bi utvrditi usklađena pravila za priključenje proizvodnih modula na mrežu.

(4)

Sigurnost sustava djelomično ovisi o tehničkim sposobnostima proizvodnih modula. Stoga su temeljni preduvjeti redovita koordinacija na razini prijenosnih i distribucijskih mreža i odgovarajući radni učinak opreme, priključene na prijenosne i distribucijske mreže, koja je dovoljno stabilna da izdrži poremećaje i pomogne sprječavanju ozbiljnih prekida ili lakšoj ponovnoj uspostavi pogona sustava nakon raspada.

(5)

Siguran pogon sustava moguć je samo ako postoji bliska suradnja proizvođača i operatora sustava. Konkretno, funkcioniranje sustava u poremećenim radnim uvjetima ovisi o odzivu proizvodnih modula na odstupanja od referentne vrijednosti napona izražene kao 1 per unit (pu) i nazivne frekvencije. U kontekstu sigurnosti sustava, proizvodne module i mreže trebalo bi sa stajališta vođenja pogona elektroenergetskog sustava smatrati jednom cjelinom s obzirom na to da su ti dijelovi međuovisni. Stoga bi, kao preduvjet za priključenje na mrežu, trebalo utvrditi odgovarajuće tehničke zahtjeve za proizvodne module.

(6)

Regulatorna tijela trebala bi razmotriti razumne troškove koji su stvarno nastali operatorima sustava u provedbi ove Uredbe pri određivanju ili odobravanju tarifa za prijenos ili distribuciju ili njihovih metodologija ili pri odobravanju uvjeta za priključak i pristup nacionalnim mrežama u skladu s člankom 37. stavcima 1. i 6. Direktive 2009/72/EZ te s člankom 14. Uredbe (EZ) br. 714/2009.

(7)

Različiti sinkroni elektroenergetski sustavi u Uniji imaju različita obilježja koje treba uzeti u obzir pri određivanju zahtjeva za proizvođače električne energije. Stoga je pri utvrđivanju pravila o mrežnoj povezanosti prikladno razmotriti regionalne specifičnosti kako se zahtijeva člankom 8. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 714/2009.

(8)

S obzirom na potrebu da se osigura regulatorna sigurnost, zahtjeve iz ove Uredbe trebalo bi primjenjivati na nove proizvodne module, ali ne i na postojeće proizvodne module i proizvodne module koji su već u poodmakloj fazi planiranja, no još nisu dovršeni, osim ako odgovarajuće regulatorno tijelo ili država članica odluči drukčije na temelju promjene sistemskih zahtjeva i potpune analize troškova i koristi ili ako je provedena znatna modernizacija tih elektrana.

(9)

Važnost proizvodnih modula trebala bi se temeljiti na njihovoj veličini i njihovu učinku na cjelokupni sustav. Sinkrone proizvodne module trebalo bi razvrstati prema veličini stroja i njima bi se trebalo obuhvatiti sve sastavne dijelove proizvodnog postrojenja koji uobičajeno rade nedjeljivo, primjerice odvojene izmjenične generatore koje pogone odvojene plinske i parne turbine jednog plinsko-turbinskog bloka s kombiniranim ciklusom. Za elektranu s nekoliko takvih plinsko-turbinskih blokova s kombiniranim ciklusom, svaku bi trebalo procijeniti prema svojoj veličini, a ne prema cjelokupnom kapacitetu elektrane. Asinkrono priključene proizvodne module koji su udružene u gospodarsku jedinicu i imaju jedno mjesto priključenja trebalo bi procijeniti prema njihovoj skupnoj snazi.

(10)

S obzirom na različitu razinu napona na kojem su priključeni proizvođači električne energije i njihov najveći proizvodni kapacitet, u ovoj bi Uredbi trebalo razlikovati različite vrste proizvođača električne energije utvrđivanjem različitih razina zahtjeva. Ovom se Uredbom ne utvrđuju pravila za određivanje razine napona mjesta priključenja na koje se priključuje proizvodni modul.

(11)

Zahtjevi koji se primjenjuju na proizvodne module tipa A trebali bi biti na osnovnoj razini potrebnoj da se osiguraju sposobnosti proizvodnje s ograničenim automatiziranim odzivom i operatorovim minimalnim upravljanjem. Njima bi se trebalo osigurati da nema velikog smanjenja angažiranosti proizvodnje u pogonskim područjima sustava, čime se smanjuje pojava rizičnih stanja sustava, i obuhvatiti zahtjeve potrebne za opću intervenciju tijekom kritičnih događaja u sustavu.

(12)

Zahtjevima koji se primjenjuju na proizvodne module tipa B trebalo bi predvidjeti širi raspon automatiziranog dinamičnog odziva s većom otpornošću na pogonske događaje kako bi se osigurala primjena tog dinamičnog odziva te viša razina upravljanja koje obavlja operator sustava i informacija za iskorištavanje tih mogućnosti. Njima se osigurava automatiziran odziv radi ublažavanja utjecaja događaja u sustavu i maksimiranja dinamičkog proizvodnog odziva na njih.

(13)

Zahtjevima koji se primjenjuju na proizvodne module tipa C trebalo bi predvidjeti precizan, stabilan i visoko upravljiv dinamičan odziv u stvarnom vremenu u cilju osiguranja glavnih pomoćnih usluga kako bi se osigurala sigurnost opskrbe. Tim bi zahtjevima trebalo obuhvatiti sva pogonska stanja sustava i iz njih izvedivu podrobnu specifikaciju međudjelovanja zahtjeva, funkcija, upravljanja i informacija za iskorištavanje tih mogućnosti i osiguravanje odgovara sustava u stvarnom vremenu koji je nužan za izbjegavanje događaja u sustavu, upravljanje njima i reagiranje na njih. Tim bi se zahtjevima trebala osigurati i dostatna sposobnost proizvodnih modula za odziv i u situacijama bez poremećaja sustava i u situacijama s poremećajem sustava te informacije i upravljanje potrebno za angažiranje proizvodnje u različitim situacijama.

(14)

Zahtjevi koji se primjenjuju na proizvodne module tipa D trebali bi biti specifični za proizvodnju priključenu na višem naponu s utjecajem na vođenje i pogon sustava. Njima bi trebalo osigurati stabilan rad međusobno povezanog sustava, što će omogućiti korištenje pomoćnim uslugama iz proizvodnje diljem Europe.

(15)

Zahtjeve bi trebalo temeljiti na načelima nediskriminacije i transparentnosti kao i načelu optimiranja odnosa najveće ukupne učinkovitosti i najmanjeg ukupnog troška za sve uključene stranke. Stoga bi se u tim zahtjevima trebale odražavati razlike u odnosu prema proizvodnim tehnologijama različitih svojstvenih obilježja i njima bi se trebala izbjeći nepotrebna ulaganja u neka zemljopisna područja kako bi se uzele u obzir njihove regionalne posebnosti. Operatori prijenosnog sustava (OPS-ovi) i operatori distribucijskog sustava (ODS-ovi), uključujući operatore zatvorenog distribucijskog sustava (OZDS-ove), mogu te razlike uzeti u obzir pri utvrđivanju zahtjeva u skladu s odredbama ove Uredbe, poštujući pritom da su pragovi kojima se određuje je li sustav prijenosni ili distribucijski utvrđeni na nacionalnoj razini.

(16)

Zbog prekograničnog utjecaja ove Uredbe, njome bi trebalo nastojati postići jednake zahtjeve koji se odnose na frekvenciju za sve razine napona, barem u sinkronom području. To je nužno jer bi, unutar sinkronog područja, promjena frekvencije u jednoj državi članici odmah utjecala na frekvenciju i možda ugrozila funkcionalnost proizvodnje u svim drugim državama članicama.

(17)

Kako bi se osigurala sigurnost sustava, trebalo bi biti moguće da proizvodni moduli u svakom sinkronom području međusobno povezanog sustava ostanu priključeni na sustav za definirane raspone napona i frekvencije.

(18)

Ovom bi Uredbom trebalo predvidjeti raspone parametara za nacionalna pravila o sposobnosti prolaska kroz stanje kvara u mreži (fault-ride-through) radi održavanja razmjernog pristupa u kojem se odražavaju različite potrebe sustava poput udjela obnovljivih izvora energije i postojeći planovi zaštite mreže, prijenosne i distribucijske. S obzirom na konfiguraciju nekih mreža, gornja granica za zahtjeve u pogledu prolaska kroz stanje kvara u mreži trebala bi biti 250 milisekunda. Ipak, s obzirom na to da u Europi najčešće vrijeme otklanjanja kvara trenutačno iznosi 150 milisekunda, ostavlja se prostor subjektu, kako ga je imenovala država članica radi odobravanja zahtjeva iz ove Uredbe, da provjeri je li dulji zahtjev potreban prije negoli ga odobri.

(19)

Pri određivanju uvjeta prije i poslije kvara za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži, uzimajući u obzir obilježja sustava poput topologije mreže i strukture proizvodnje, nadležni OPS-ovi trebali bi odlučiti hoće li prioritet imati pogonski uvjeti proizvodnih modula prije kvara ili dulja vremena uklanjanja kvara sustava.

(20)

Osiguravanje odgovarajućega ponovnog priključenja nakon isklopa zbog mrežnog poremećaja važno je za funkcioniranje međusobno povezanog sustava. Odgovarajuća zaštita mreže ključna je za održavanje stabilnosti i sigurnosti sustava, posebno u slučaju poremećaja u sustavu. Zaštitnim planovima može se spriječiti pogoršavanje poremećaja i ograničiti njihove posljedice.

(21)

Odgovarajuća razmjena informacija između operatora sustava i proizvođača preduvjet je da se operatorima sustava omogući održavanje stabilnosti i sigurnosti sustava. Operatori sustava moraju imati stalan pregled stanja sustava, što obuhvaća informacije o pogonskim uvjetima proizvodnih modula, kao i mogućnost komunikacije s njima radi davanja pogonskih naloga.

(22)

Operatori sustava trebali bi imati mogućnost da u hitnim situacijama koje bi mogle ugroziti stabilnost i sigurnost sustava daju nalog da se izlazna snaga proizvodnih modula prilagođuje načinom koji im omogućuje da ispune svoje obveze za sigurnost sustava.

(23)

Naponski rasponi trebali bi biti usklađeni među povezanim sustavima jer su ključni za sigurno planiranje i pogon elektroenergetskog sustava unutar sinkronog područja. Isklopi zbog poremećaja napona utječu na susjedne sustave. Neodređivanjem naponskih raspona može se izazvati opća nesigurnost u planiranju i pogonu sustava kad je riječ o radu izvan normalnih radnih uvjeta.

(24)

Potrebe za sposobnošću proizvodnje jalove snage ovise o nekoliko čimbenika, uključujući omjer proizvodnje i potrošnje te koliko je mreža zamkasta, koje bi trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju zahtjeva u pogledu jalove snage. Ako se obilježja regionalnog sustava razlikuju unutar područja odgovornosti operatora sustava, primjereno može biti više karakteristika. Proizvodnja jalove snage, poznata kao induktivno područje rada, pri visokim naponima i potrošnja jalove snage, poznata kao kapacitivno područje rada, pri niskim naponima možda neće biti potrebni. Zahtjevima koji se odnose na jalovu snagu mogu se nametnuti ograničenja na izvedbu i pogon elektrana. Stoga je važno temeljito procijeniti doista potrebne sposobnosti za učinkovit pogon sustava.

(25)

Sinkroni moduli za proizvodnju električne energije (dalje u tekstu: sinkroni proizvodni moduli) imaju svojstvenu sposobnost da izdrže ili uspore odstupanja frekvencije, a to je obilježje koju mnoge tehnologije obnovljivih izvora energije nemaju. Stoga bi, radi izbjegavanja veće brzine promjene frekvencije tijekom velike proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, trebalo donijeti protumjere. Virtualna tromost mogla bi olakšati daljnju integraciju obnovljivih izvora energije, koji prirodno ne pridonose inerciji.

(26)

Trebalo bi uvesti odgovarajuće i razmjerno ispitivanje sukladnosti kako bi operatori sustava mogli osigurati pogonsku sigurnost.

(27)

Regulatorna tijela, države članice i operatori sustava trebali bi osigurati da se zahtjevi za priključenje na mrežu usklade u najvećoj mogućoj mjeri tijekom njihove izrade i odobravanja kako bi se osigurala potpuna integracija tržišta. Pri izradi zahtjeva za priključenje posebno bi trebalo uzeti u obzir uspostavljene tehničke norme.

(28)

U ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi postupak za odstupanja od pravila kako bi se uzele u obzir lokalne okolnosti u kojima bi iznimno, primjerice, poštovanje tih pravila moglo ugroziti stabilnost lokalne mreže ili za siguran pogon proizvodnog modula mogu biti potrebni radni uvjeti koji nisu u skladu s Uredbom. U slučaju određenih kogeneracijskih postrojenja, od kojih ima više koristi u pogledu učinkovitosti, zbog primjene pravila utvrđenih ovom Uredbe mogu nastati nerazmjerni troškovi koji će poništiti te koristi.

(29)

Ovisno o odobrenju nadležnog regulatornog tijela ili, ako je primjenjivo u državi članici, drugog tijela, operatorima sustava trebalo bi dopustiti da predlažu odstupanja za određene razrede proizvodnih modula.

(30)

Ova je Uredba donesena na temelju Uredbe (EZ) br. 714/2009 koju dopunjuje i čiji je sastavni dio. Upućivanja na Uredbu (EZ) br. 714/2009 i u drugim bi pravnim dokumentima trebalo smatrati upućivanjima na ovu Uredbu.

(31)

Mjere propisane ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 714/2009,

1.

„subjekt” znači regulatorno tijelo, drugo nacionalno tijelo, operator sustava ili drugo javno ili privatno tijelo imenovano temeljem nacionalnog prava.

2.

„sinkrono područje” znači područje koje obuhvaćaju sinkrono povezani OPS-ovi, primjerice sinkrona područja kontinentalne Europe, Velike Britanije, Irske –Sjeverne Irske, nordijsko sinkrono područje te elektroenergetski sustavi Litve, Latvije i Estonije, koji se zajedno nazivaju „Baltik” i dio su većeg sinkronog područja;

3.

„napon” znači razlika električnog potencijala između dviju točaka izmjerena kao efektivna vrijednost osnovnog harmonika direktne komponente linijskih napona;

4.

„prividna snaga” znači umnožak napona i struje na osnovnoj frekvenciji, odnosno kvadratni korijen iz tri u slučaju trofaznih sustava, obično se izražava u kilovoltamperima (kVA) ili megavoltamperima (MVA);

5.

„modul za proizvodnju električne energije” (proizvodni modul) znači sinkroni modul za proizvodnju električne energije ili modul elektroenergetskog parka;

6.

„elektrana” znači postrojenje kojim se primarna energija pretvara u električnu energiju i koje se sastoji od najmanje jednog proizvodnog modula priključenog na mrežu na jednom mjestu priključenja;

7.

„proizvođač” znači fizička ili pravna osoba koja posjeduje elektranu;

8.

„glavna proizvodna oprema” znači najmanje jedan glavni dio opreme koji je potreban za pretvaranje energije iz primarnog izvora u električnu energiju;

9.

„sinkroni modul za proizvodnju električne energije” (sinkroni proizvodni modul) znači nedjeljiv skup uređaja koji može proizvoditi električnu energiju tako da su frekvencija proizvedenog napona, brzina generatora i frekvencija mrežnog napona u stalnom omjeru i tako u sinkronizmu;

10.

„dokument modula za proizvodnju električne energije” (dalje u tekstu: dokument proizvodnog modula) znači dokument koji proizvođač dostavlja nadležnom operatoru sustava za proizvodni modul tipa B ili C kojim se potvrđuje da je sukladnost proizvodnog modula s tehničkim kriterijima koji su utvrđeni ovom Uredbom dokazana i u kojem se navode potrebni podaci i izjave, uključujući izjavu o sukladnosti;

11.

„nadležni operator prijenosnog sustava” znači OPS na čijem su regulacijskom području na bilo kojoj razini napona na mrežu priključeni ili će biti priključeni proizvodni modul, postrojenje kupca, distribucijski sustav ili ISVN sustav (sustav za prijenos istosmjernom strujom pri visokom naponu);

12.

„mreža” znači postrojenje i oprema koji su zajedno povezani za prijenos ili distribuciju električne energije;

13.

„nadležni operator sustava” znači OPS ili ODS na čiji su sustav priključeni ili će biti priključeni proizvodni modul, postrojenje kupca, distribucijski sustav ili ISVN sustav;

14.

„ugovor o priključenju” znači ugovor nadležnog operatora sustava i proizvođača ili vlasnika postrojenja kupca ili ODS-a ili vlasnika ISVN sustava kojim se obuhvaćaju odgovarajuća lokacija i posebni tehnički zahtjevi za elektranu, postrojenje kupca, distribucijski sustav, priključak distribucijskog sustava ili ISVN sustav;

15.

„mjesto priključenja” znači sučelje kojim je proizvodni modul, postrojenje kupca, distribucijski sustav ili ISVN sustav priključen na prijenosni sustav, pučinsku mrežu, distribucijski sustav, uključujući zatvorene distribucijske sustave, ili ISVN sustav, kako je utvrđeno u ugovoru o priključenju;

16.

„maksimalna snaga” ili „Pmax” znači najveća trajna djelatna snaga koju može proizvesti proizvodni modul umanjena za svu potrošnju koja je isključivo povezana s održavanjem pogona tog modula i ne predaje se u mrežu kako je određeno u ugovoru o priključenju ili dogovoreno između nadležnog operatora sustava i proizvođača;

17.

„modul elektroenergetskog parka” znači jedinica ili skup jedinica za proizvodnju električne energije koja je nesinkrono priključena na mrežu ili povezana energetskom elektronikom te ima jedno mjesto priključenja na prijenosni sustav, distribucijski sustav, uključujući zatvoreni distribucijski sustav, ili ISVN sustav;

18.

„pučinski modul elektroenergetskog parka” znači modul elektroenergetskog parka koji se nalazi na otvorenom moru i ima mjesto priključenja na otvorenom moru;

19.

„sinkroni kompenzacijski rad” znači rad izmjeničnog generatora bez primarnog pokretača za dinamičku regulaciju napona proizvodnjom ili apsorpcijom jalove snage;

20.

„djelatna snaga” znači stvarna komponenta prividne snage na osnovnoj frekvenciji, izražava se u vatima ili višekratnicima poput kilovata (kW) ili megavata (MW);

21.

„pumpnoakumulacijska hidroelektrana” znači hidrojedinica u kojoj se voda može podići pumpama i spremiti kako bi se upotrijebila za proizvodnju električne energije;

22.

„frekvencija” znači električna frekvencija sustava izražena u hertzima koja se može izmjeriti u svim dijelovima sinkronog područja uz pretpostavku stalne vrijednosti unutar intervala u sekundama i samo s malim razlikama između različitih mjesta mjerenja. Nazivna joj je vrijednost 50 Hz;

23.

„statizam” znači omjer promjene frekvencije u stacionarnom stanju i rezultirajuće promjene izlazne djelatne snage u stacionarnom stanju izražen u postocima. Promjena frekvencije izražava se kao omjer u odnosu na nazivnu frekvenciju, a promjena djelatne snage kao omjer u odnosu na maksimalnu snagu ili stvarnu djelatnu snagu u trenutku dosezanja odgovarajućeg praga;

24.

„minimalna regulacijska razina” znači najmanja djelatna snaga, kako je određena ugovorom o priključenju ili dogovorom nadležnog operatora sustava i proizvođača, do koje proizvodni modul može regulirati djelatnu snagu;

25.

„postavna vrijednost” znači ciljana vrijednost za svaki parametar koji se obično upotrebljava u regulacijskim planovima;

26.

„nalog” znači svaki nalog koji operator sustava, u okviru svojih ovlasti, izda proizvođaču, vlasniku postrojenja kupca, ODS-u ili vlasniku ISVN sustava radi poduzimanja neke mjere;

27.

„odstranjeni kvar” znači kvar koji je uspješno odstranjen u skladu s kriterijima planiranja operatora sustava;

28.

„jalova snaga” znači imaginarna komponenta prividne snage na osnovnoj frekvenciji, obično se izražava u kilovarima („kvar”) ili megavarima („mvar”);

29.

„prolazak kroz stanje kvara u mreži” znači sposobnost električnih uređaja da ostanu priključeni na mrežu i rade tijekom razdoblja niskog napona na mjestu priključenja izazvanih odstranjenim kvarovima;

30.

„izmjenični generator” znači uređaj koji pretvara mehaničku energiju u električnu energiju pomoću okretnog magnetskog polja;

31.

„električna struja” znači razina strujanja električnog naboja koja se mjeri efektivnom vrijednošću osnovnog harmonika direktne komponente fazne struje;

32.

„stator” znači dio rotacijskog stroja koji sadržava stacionarne magnetske dijelove s njihovim pripadajućim namotima;

33.

„tromost stroja” znači svojstvo rotirajućeg krutog tijela, poput rotora izmjeničnog generatora, da zadrži svoje stanje jednoličnog rotacijskog gibanja i zamah ako se ne primijeni vanjski zakretni moment;

34.

„virtualna tromost” znači mogućnost modula elektroenergetskog parka ili ISVN sustava da zamijeni učinak tromosti sinkronog proizvodnog modula na propisanoj razini radnog učinka;

35.

„regulacija frekvencije” znači sposobnost proizvodnog modula ili ISVN sustava da prilagodi svoju izlaznu djelatnu snagu kao odgovor na izmjereno odstupanje frekvencije sustava od postavne vrijednosti radi održavanja stabilne frekvencije sustava;

36.

„frekvencijski osjetljiv način rada” znači način rada proizvodnog modula ili ISVN sustava u kojem se izlazna djelatna snaga mijenja kao odziv na promjenu frekvencije sustava tako da pomaže povratku na ciljanu frekvenciju;

37.

„ograničen frekvencijski osjetljiv način rada – nadfrekvencijski” ili „LFSM-O” znači način rada proizvodnog modula ili ISVN sustava koji će rezultirati smanjenjem izlazne djelatne snage kao odziv na promjenu frekvencije sustava iznad određene vrijednosti;

38.

„ograničen frekvencijski osjetljiv način rada – podfrekvencijski” ili „LFSM-U” znači način rada proizvodnog modula ili ISVN sustava koji će rezultirati povećanjem izlazne djelatne snage kao odziv na promjenu frekvencije sustava ispod određene vrijednosti;

39.

„mrtva zona frekvencijskog odziva” znači interval koji se namjerno upotrebljava za deaktiviranje regulacije frekvencije;

40.

„neosjetljivost frekvencijskog odziva” znači svojstveno obilježje regulacijskog sustava koje se određuje kao najmanja veličina promjene frekvencije ili ulaznog signala koja izaziva promjenu izlazne snage ili izlaznog signala;

41.

„pogonski dijagram” znači dijagram kojim se opisuje sposobnost proizvodnje jalove snage proizvodnog modula u uvjetima promjenjive djelatne snage na mjestu priključenja;

42.

„statička stabilnost” (stabilnost u stacionarnom stanju) znači sposobnost mreže ili sinkronog proizvodnog modula da ponovno uspostavi i održava stabilan rad nakon malog poremećaja;

43.

„otočni pogon” znači neovisan pogon cijele mreže ili dijela mreže izdvojene odnosno izdvojenog zbog isklopa iz međusobno povezanog sustava s najmanje jednim proizvodnim modulom ili jednim ISVN sustavom koji predaje snagu toj mreži i regulira frekvenciju i napon;

44.

„rad na vlastitu potrošnju” znači pogon kojim se osigurava da elektrane mogu nastaviti napajati svoje interne potrošače u slučaju otkaza mreže koji izazovu isklope proizvodnih modula iz mreže i njihov prelazak na svoja pomoćna napajanja;

45.

„sposobnost crnog starta” znači sposobnost samostalnog pokretanja proizvodnog modula iz izvanpogonskog stanja uz pomoć namjenskog pomoćnog izvora energije bez vanjskog napajanja električnom energijom;

46.

„ovlašteni certifikator” znači subjekt koji izdaje certifikate opreme i dokumente proizvodnog modula i kojem akreditaciju dodjeljuje nacionalna podružnica Europske organizacije za akreditaciju („EA”), osnovane u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6);

47.

„certifikat opreme” znači dokument koji izdaje ovlašteni certifikator za opremu koja se upotrebljava u proizvodnom modulu, elementu postrojenja kupca, distribucijskom sustavu, postrojenju kupca ili ISVN sustavu. Certifikatom opreme definirane su granice njezine valjanosti na nacionalnoj ili drugoj razini na kojoj je određena vrijednost izabrana iz raspona koji je dopušten na europskoj razini. Radi nadomještanja određenih dijelova postupka utvrđivanja sukladnosti, certifikat opreme može sadržavati modele potvrđene usporedbom s rezultatima stvarnih ispitivanja;

48.

„sustav za regulaciju uzbude” znači regulacijski sustav s povratnom spregom koji obuhvaća sinkroni stroj i njegov uzbudni sustav;

49.

„karakteristika U-Q/Pmax” znači karakteristika kojom se prikazuje sposobnost proizvodnje jalove snage proizvodnog modula ili pretvaračke stanice ISVN u uvjetima promjenjivog napona na mjestu priključenja;

50.

„minimalna razina stabilnosti” znači najmanja djelatna snaga, kako je određena u ugovoru o priključenju ili kako su je dogovorili nadležni operator sustava i proizvođač, na kojoj proizvodni modul može stabilno raditi neograničeno vrijeme;

51.

„ograničivač naduzbude” znači regulacijski uređaj u automatskom regulatoru napona koji sprječava preopterećenje rotora izmjeničnog generatora ograničavanjem uzbudne struje;

52.

„ograničivač poduzbude” znači regulacijski uređaj u automatskom regulatoru napona koji služi za sprječavanje gubitka sinkronizma generatora zbog nedostatka uzbude;

53.

„automatski regulator napona” znači neprekidno aktivnu automatsku opremu koja regulira napon na priključku sinkronog proizvodnog modula uspoređujući stvarni napon na izvodu s referentnom vrijednosti i regulirajući izlaznu veličinu iz sustava za regulaciju uzbude;

54.

„stabilizator elektroenergetskog sustava” znači dodatna mogućnost automatskog regulatora napona proizvodnog modula koja služi za prigušivanje oscilacija snage;

55.

„brza struja kvara” znači struja koju injektira modul elektroenergetskog parka ili ISVN sustav tijekom i nakon odstupanja napona koje prouzroči električni kvar kako bi sustavi za zaštitu mreže identificirali kvar u njegovoj početnoj fazi te kako bi se potpomoglo održavanje napona sustava u kasnijoj fazi kvara i ponovno uspostavljanje napona sustava nakon uklanjanja kvara;

56.

„faktor snage” znači omjer apsolutne vrijednosti djelatne snage i prividne snage;

57.

„nagib” znači omjer promjene napona, u odnosu na referentni napon od 1 pu, i promjene proizvodnje jalove snage od nule do maksimalne jalove snage, u odnosu na maksimalnu jalovu snagu;

58.

„sustav priključka pučinske mreže na kopnenu mrežu” znači cijela interkonekcija između mjesta priključenja na otvorenom moru i kopnenog sustava na mjestu priključenja na kopnenu mrežu;

59.

„mjesto priključenja na kopnenu mrežu” znači mjesto na kojem je sustav priključka pučinske mreže priključen na kopnenu mrežu nadležnog operatora sustava;

60.

„dokument o postrojenju” znači jednostavan strukturiran dokument koji sadržava informacije o proizvodnom modulu tipa A ili elementu postrojenja kupca s mogućnošću upravljanja potrošnjom priključenom ispod 1 000 V i kojim se potvrđuje da ispunjava odgovarajuće zahtjeve;

61.

„izjava o sukladnosti” znači dokument koji operatoru sustava dostavlja proizvođač, vlasnik postrojenja kupca, ODS ili vlasnik ISVN sustava, a u kojem se navodi trenutačna sukladnost s odgovarajućim specifikacijama i zahtjevima;

62.

„suglasnost za trajno priključenje” znači obavijest koju nadležni operator sustava izdaje proizvođaču, vlasniku postrojenja kupca, ODS-u ili vlasniku ISVN sustava koji poštuje odgovarajuće specifikacije i zahtjeve, a kojom mu se dopušta da upravlja proizvodnim modulom, odnosno postrojenjem kupca, distribucijskim sustavom ili sustavom ISVN služeći se priključkom na mrežu.

63.

„suglasnost za stavljanje pod napon” znači obavijest koju nadležni operator sustava izdaje proizvođaču, vlasniku postrojenja kupca, ODS-u ili vlasniku ISVN sustava prije stavljanja pod napon njegove unutarnje mreže;

64.

„suglasnost za privremeno priključenje” znači obavijest koju nadležni operator sustava izdaje proizvođaču, vlasniku postrojenja kupca, ODS-u ili vlasniku ISVN sustava kojom mu se dopušta da na ograničeno vrijeme upravlja proizvodnim modulom, odnosno postrojenjem kupca, distribucijskim sustavom ili sustavom ISVN služeći se priključkom na mrežu i da pokrenu ispitivanja sukladnosti kako bi osigurali sukladnost s odgovarajućim specifikacijama i zahtjevima;

65.

„suglasnost za ograničen pogon” znači obavijest koju nadležni operator sustava izdaje proizvođaču, vlasniku postrojenja kupca, ODS-u ili vlasniku ISVN sustava koji je imao status za suglasnost za trajno priključenje, no privremeno ima znatne preinake ili smanjenu sposobnost obavljanja funkcija pa ne ispunjava odgovarajuće specifikacije i zahtjeve.

(a)

module za proizvodnju energije priključene na prijenosni sustav i distribucijske sustave ili na dijelove prijenosnog ili distribucijskih sustava otoka države članice čiji sustavi ne rade sinkrono sa sinkronim područjem kontinentalne Europe, Velike Britanije, Irske i Sjeverne Irske ili nordijskim ili baltičkim sinkronim područjem;

(b)

proizvodne module instalirane radi osiguranja rezervnog napajanja koji rade paralelno sa sustavom manje od pet minuta u kalendarskom mjesecu dok je sustav u normalnom stanju. Paralelni rad tijekom održavanja ili testova pri stavljanju u pogon tog proizvodnog modula ne ubraja se u petominutno ograničenje;

(c)

proizvodne module koji nemaju trajno mjesto priključenja i operatorima sustava služe kao privremeni izvor napajanja kad je normalna snaga sustava djelomično ili potpuno neraspoloživa;

(d)

uređaje za pohranu energije osim pumpnoakumulacijskih proizvodnih modula u skladu s člankom 6. stavkom 2.

(a)

proizvodni modul tipa C ili tipa D izmijenjen u takvoj mjeri da se ugovor o priključenju mora temeljito preispitati u skladu sa sljedećim postupkom:

(b)

regulatorno tijelo ili, ako je primjenjivo, država članica odlučuje na postojeći proizvodni modul primijeniti sve ili neke zahtjeve iz ove Uredbe nakon prijedloga nadležnog OPS-a u skladu sa stavcima 3., 4. i 5.

(a)

je na dan stupanja na snagu ove Uredbe već priključen na mrežu; ili

(b)

je proizvođač sklopio konačni i obvezujući ugovor o kupnji glavne proizvodne opreme do dvije godine nakon stupanja na snagu Uredbe. Proizvođač mora obavijestiti nadležnog operatora sustava i nadležnog OPS-a o zaključenju ugovora u roku od 30 mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe.

(a)

troškovi, u odnosu na postojeće proizvodne module, zahtijevanja sukladnosti s ovom Uredbom;

(b)

socioekonomske koristi koje proizlaze iz primjene zahtjeva utvrđenih ovom Uredbom; i

(c)

potencijal alternativnih mjera za postizanje zahtijevanog radnog učinka.

(a)

provodi preliminarnu kvalitativnu usporedbu troškova i koristi;

(b)

pribavlja odobrenje od odgovarajućeg regulatornog tijela ili, ako je primjenjivo, države članice.

(a)

mjesto priključenja ispod 110 kV i maksimalna snaga 0,8 kW ili veća (tip A);

(b)

mjesto priključenja ispod 110 kV i maksimalna snaga jednaka pragu ili veća od praga koji predloži svaki nadležni OPS u skladu s postupkom iz stavka 3. (tip B). Taj prag ne smije biti iznad graničnih vrijednosti za proizvodne module tipa B iz tablice 1.;

(c)

mjesto priključenja ispod 110 kV i maksimalna snaga jednaka pragu ili veća od praga koji je odredio svaki nadležni OPS u skladu sa stavkom 3. (tip C). Taj prag ne smije biti iznad graničnih vrijednosti za proizvodne module tipa C iz tablice 1.; ili

(d)

mjesto priključenja na 110 kV ili više (tip D). proizvodni modul pripada tipu D i ako je njegovo mjesto priključenja ispod 110 kV i maksimalna mu je snaga jednaka pragu ili veća od praga koji je određen u skladu sa stavkom 3. Taj prag ne smije biti iznad graničnih vrijednosti za proizvodne module tipa D iz tablice 1.

Tablica 1.

Granične vrijednosti za pragove za proizvodne module tipa B, C i D

(a)

glavna je namjena tih postrojenja proizvodnja topline za proizvodne procese tog industrijskog postrojenja;

(b)

proizvodnja toplinske i električne energije neodvojivo je povezana, tj. svaka promjena proizvodnje toplinske energije izaziva promjenu proizvodnje djelatne snage i obratno;

(c)

proizvodni moduli pripadaju tipu A, B ili C ili, u slučaju nordijskog sinkronog područja, tipu D u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkama od (a) do (c).

(a)

primjenjuju načela proporcionalnosti i nediskriminacije;

(b)

osiguravaju transparentnost;

(c)

primjenuju načelo optimiranja na odnos najveće ukupne učinkovitosti i najmanjih ukupnih troškova za sve uključene stranke;

(d)

poštuju odgovornost dodijeljenu nadležnom OPS-u radi održavanja sigurnosti sustava, uključujući onu koja se zahtijeva nacionalnim zakonodavstvom;

(e)

savjetuju se s nadležnim ODS-ovima i uzimaju u obzir moguće utjecaje na svoj sustav;

(f)

uzimaju u obzir dogovorene europske norme i tehničke specifikacije.

(a)

S obzirom na frekvencijska područja:

(b)

S obzirom na otpornost na brzinu promjene frekvencije, proizvodni modul mora biti sposoban ostati priključen na mrežu i raditi pri brzinama promjene frekvencije do vrijednosti koju je odredio nadležni OPS, osim ako je isklop potaknut gubitkom mrežne zaštite zbog brzine promjene frekvencije. Nadležni operator sustava, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, određuje taj tip gubitka mrežne zaštite zbog brzine promjene frekvencije.

Tablica 2.

Najkraća razdoblja koliko proizvodni modul mora biti sposoban raditi na različitim frekvencijama koje odstupaju od nazivne vrijednosti, a da ne dođe do njegova isklopa iz mreže

(a)

proizvodni modul sposoban je aktivirati frekvencijski odziv djelatne snage u skladu sa slikom 1. pri frekvencijskom pragu i postavkama statizma koje odredi nadležni OPS;

(b)

umjesto sposobnosti iz stavka (a), nadležni OPS može odabrati da unutar svojeg regulacijskog područja dopusti automatske isklope iz mreže i ponovno priključivanje proizvodnih modula tipa A pri nasumičnim frekvencijama, u idealnom slučaju jednoliko distribuiranim, iznad frekvencijskog praga, kako odredi nadležni OPS ako može dokazati odgovarajućem regulatornom tijelu, i uz suradnju proizvođača, da to ima ograničen prekogranični učinak i da se time održava jednaka razina pogonske sigurnosti u svim stanjima sustavima;

(c)

frekvencijski je prag između 50,2 Hz i 50,5 Hz uključivo;

(d)

postavke statizma su između 2 % i 12 %;

(e)

proizvodni modul sposoban je aktivirati frekvencijski odziv snage sa što je moguće manjim početnim kašnjenjem. Ako je kašnjenje dulje od dvije sekunde, proizvođač opravdava kašnjenje navodeći tehničke dokaze nadležnom OPS-u;

(f)

nadležni OPS može zahtijevati da proizvodni modul nakon postizanja minimalne regulacijske razine bude sposoban:

(g)

proizvodni modul sposoban je stabilno raditi tijekom pogona u LFSM-O-u. Kad je taj način rada aktivan, njegova postavna vrijednost prevladava nad svim drugim postavnim vrijednostima djelatne snage.

Slika 1.

Sposobnost proizvodnih modula za frekvencijski odziv djelatne snage u LFSM-O-u

Pref referentna je djelatna snaga na koju se odnosi ΔΡ i može biti različito određena za sinkrone proizvodne module i module elektroenergetskog parka. ΔΡ je promjena izlazne djelatne snage proizvodnog modula. fn je nazivna frekvencija (50 Hz) u mreži a Δf frekvencijsko odstupanje u mreži. Na nadfrekvencijama pri kojima je Δf iznad Δf1, proizvodni modul mora osigurati smanjenje izlazne djelatne snage u skladu sa statizmom S2.

(a)

ispod 49 Hz stupanj smanjenja iznosi 2 % maksimalne snage na 50 Hz po 1 Hz pada frekvencije;

(b)

ispod 49,5 Hz stupanj smanjenja iznosi 10 % maksimalne snage na 50 Hz po 1 Hz pada frekvencije.

(a)

jasno navode primjenjivi okolinski uvjeti;

(b)

uzimaju u obzir tehničke sposobnosti proizvodnih modula.

Slika 2.

Najveće smanjenje izlazne snage s opadanjem frekvencije

Dijagramom se prikazuju granice u kojima sposobnost može odrediti nadležni OPS.

(a)

frekvencijska područja unutar kojih je dopušteno automatsko priključenje i odgovarajuće vrijeme kašnjenja; i

(b)

najveći dopušteni gradijent povećanja izlazne djelatne snage.

(a)

radi regulacije izlazne djelatne snage proizvodni modul mora biti opremljen sučeljem (ulaznim priključkom) kako bi se izlazna djelatna snaga mogla smanjiti nakon primanja upute na ulaznom priključku; i

(b)

nadležni operator sustava ima pravo navesti zahtjeve za dodatnu opremu kako bi se omogućilo daljinsko upravljanje izlaznom djelatnom snagom.

(a)

s obzirom na sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži proizvodnih modula:

v.

na proizvođačev zahtjev nadležni operator sustava daje uvjete prije i poslije kvara koji se uzimaju u obzir za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži kao rezultat izračuna na mjestu priključenja kako je navedeno u podtočki iv. u pogledu: — minimalne dopuštene snage kratkog spoja prije kvara na svakom mjestu priključenja izražene u MVA,   — radne točke proizvodnog modula prije kvara izražene izlaznom djelatnom snagom i izlaznom jalovom snagom i naponom na mjestu priključenja, i   — minimalne dopuštene snage kratkog spoja poslije kvara na svakom mjestu priključenja izražene u MVA. Alternativno, nadležni operator sustava može dati opće vrijednosti izvedene iz tipičnih slučajeva. Slika 3. Dijagram prolaska kroz stanje kvara u mreži proizvodnog modula Na slici je prikazana donja granica vremenske karakteristike napona na mjestu priključenja, izražena omjerom njegove stvarne vrijednosti i njegove referentne vrijednosti od 1 pu prije, tijekom i poslije kvara. Uret zadržani je napon na mjestu priključenja tijekom kvara, tclear trenutak je kad je kvar uklonjen. Urec1, Urec2, trec1, trec2 i trec3 određene su točke donjih granica uspostave napona nakon uklanjanja kvara. Tablica 3.1. Parametri za sliku 3. za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži sinkronih proizvodnih modula Naponski parametri [pu] Vremenski parametri [sekunda] Uret: 0,05 – 0,3 tclear: 0,14 – 0,15 (ili 0,14 – 0,25 ako se to zahtijeva zbog zaštite sustava i sigurnog pogona) Uclear: 0,7 – 0,9 trec1: tclear Urec1: Uclear trec2: trec1 – 0,7 Urec2: 0,85 – 0,9 i ≥ Uclear trec3: trec2 – 1,5   Tablica 3.2. Parametri za sliku 3. za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži modula elektroenergetskog parka Naponski parametri [pu] Vremenski parametri [sekunda] Uret: 0,05 – 0,15 tclear: 0,14 – 0,15 (ili 0,14 – 0,25 ako se to zahtijeva zbog zaštite sustava i sigurnog pogona) Uclear: Uret – 0,15 trec1: tclear Urec1: Uclear trec2: trec1: Urec2: 0,85 trec3: 1,5 – 3,0

(b)

sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži u slučaju nesimetričnih kvarova određuje svaki OPS.

(a)

nadležni OPS određuje uvjete pod kojima se proizvodni modul može ponovno priključiti na mrežu nakon isklopa izazvanog mrežnim poremećajem; i

(b)

ugradnja sustava za automatsko ponovno priključenje podliježe prethodnom odobrenju nadležnog operatora sustava i uvjetima ponovnog priključenja koje navede nadležni OPS.

(a)

s obzirom na regulacijske planove i postavke:

(b)

s obzirom na električne zaštitne mjere i postavke:

(c)

proizvođač organizira njezinu zaštitu i regulacijske uređaje u skladu sa sljedećim redoslijedom važnosti (počevši od najvažnijeg):

(d)

u pogledu razmjene informacija:

(a)

s obzirom na mogućnost regulacije djelatne snage i regulacijski raspon, regulacijski sustav proizvodnog modula ima mogućnost namještanja postavne vrijednosti djelatne snage u skladu s uputama koje proizvođač dobije od nadležnog operatora sustava ili nadležnog OPS-a.

Nadležni operator sustava ili nadležni OPS utvrđuje rok u kojem se mora postići postavna vrijednost djelatne snage. Nadležni OPS određuje dopušteno odstupanje (podložno dostupnosti resursa primarnog pokretača) koje se primjenjuje na novu postavnu vrijednost i vrijeme unutar kojeg se mora postići;

(b)

ručne, lokalne mjere dopuštaju se u slučajevima kad su uređaji za automatsku daljinsku regulaciju izvan pogona.

Nadležni operator sustava ili nadležni OPS obavješćuje regulatorno tijelo o vremenu potrebnom za postizanje postavne vrijednosti i dopušteno odstupanje za djelatnu snagu;

(c)

uz članak 13. stavak 2., sljedeći se zahtjevi primjenjuju na proizvodne module tipa C s obzirom na ograničen frekvencijski osjetljiv način rada – podfrekvencijski (LFSM-U):

v.

mora se osigurati stabilan rad proizvodnog modula u LFSM-U-u; Slika 4. Sposobnost proizvodnih modula za frekvencijski odziv djelatne snage u LFSM-U-u Pref referentna je djelatna snaga na koju se odnosi ΔΡ i može biti različito određena za sinkrone proizvodne module i module elektroenergetskog parka. ΔΡ je promjena izlazne djelatne snage proizvodnog modula. fn je nazivna frekvencija (50 Hz) u mreži a Δf frekvencijsko odstupanje u mreži. Na podfrekvencijama pri kojima je Δf ispod Δf1 proizvodni modul mora osigurati povećanje izlazne djelatne snage u skladu sa statizmom S2;

(d)

uz stavak 2. točku (c), sljedeće se primjenjuje skupno kad je aktivan frekvencijski osjetljiv način rada:

i.

proizvodni modul sposoban je pružati frekvencijski odziv djelatne snage u skladu s parametrima koje odredi svaki nadležni OPS unutar područja prikazanih u tablici 4. Pri utvrđivanju tih parametara, nadležni OPS uzima u obzir sljedeće činjenice: — u slučaju nadfrekvencije, frekvencijski odziv djelatne snage ograničen je minimalnom regulacijskom razinom,   — u slučaju podfrekvencije, frekvencijski odziv djelatne snage ograničen je maksimalnom snagom,   — stvarni frekvencijski odziv aktivne snage ovisi o pogonskim i okolinskim uvjetima proizvodnog modula kad se taj odziv aktivira, posebno o ograničenjima pogona blizu maksimalne snage pri niskim frekvencijama u skladu s člankom 13. stavcima 4. i 5. i dostupnim izvorima primarne energije; Tablica 4. Parametri za frekvencijski odziv djelatne snage u frekvencijski osjetljivom načinu rada (objašnjenje za sliku 5.) Parametri Područja Područje aktivne snage u odnosu na maksimalnu snagu 1,5 – 10 % Neosjetljivost frekvencijskog odziva 10 – 30 mHz 0,02 – 0,06 % Mrtva zona frekvencijskog odziva 0 – 500 mHz Statizam s 1 2 – 12 % Slika 5. Sposobnost proizvodnih modula za frekvencijski odziv djelatne snage u frekvencijski osjetljivom načinu rada u slučaju bez mrtve zone i neosjetljivosti Pref referentna je djelatna snaga na koju se odnosi ΔΡ. ΔΡ je promjena izlazne djelatne snage proizvodnog modula. fn je nazivna frekvencija (50 Hz) u mreži a Δf frekvencijsko odstupanje u mreži.

iv.

zahtijevana početna aktivacija frekvencijskog odziva djelatne snage ne smije neopravdano kasniti. Ako je kašnjenje početne aktivacije frekvencijskog odziva djelatne snage dulje od dvije sekunde, proizvođač pruža tehničke dokaze kojima se dokazuje zašto je potrebno dulje vrijeme. Za proizvodne module bez tromosti nadležni OPS može odrediti vrijeme kraće od dvije sekunde. Ako proizvođač ne može ispuniti taj zahtjev, dostavlja tehničke dokaze kojima se dokazuje zašto je potrebno dulje vrijeme za početnu aktivaciju frekvencijskog odziva djelatne snage; Slika 6. Sposobnost za frekvencijski odziv djelatne snage Pmax maksimalna je snaga na koju se odnosi ΔΡ. ΔΡ je promjena izlazne djelatne snage proizvodnog modula. proizvodni modul mora osigurati izlaznu djelatnu snagu ΔΡ do točke ΔΡ1 u skladu s vremenima t1 i t2, pri čemu vrijednosti ΔΡ1, t1 i t2 određuje nadležni OPS u skladu s tablicom 5. Vrijednost t1 početno je kašnjenje, a t2 vrijeme za punu aktivaciju;

vii.

o parametrima koje odredi nadležni OPS u skladu s točkama i., ii., iii. i v. obavješćuje se nadležno regulatorno tijelo. Načini tog obavješćivanja određuju se u skladu s primjenjivim nacionalnim regulatornim okvirom; Tablica 5. Parametri za punu aktivaciju frekvencijskog odziva djelatne snage izazvanu skokovitom promjenom frekvencije (objašnjenje za sliku 6.) Parametri Područja ili vrijednosti Područje djelatne snage u odnosu na maksimalnu snagu (područje frekvencijskog odziva) 1,5 – 10 % Za proizvodne module s tromošću najveće dopušteno početno kašnjenje t 1, osim ako je drukčije opravdano u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (d) podtočkom iv. 2 sekunde Za proizvodne module bez tromosti najveće dopušteno početno kašnjenje t 1, osim ako je drukčije opravdano u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (d) podtočkom iv. kako odredi nadležni OPS Najdulje dopušteno izabrano vrijeme pune aktivacije t 2, osim ako zbog stabilnosti sustava nadležni OPS dopusti dulja vremena aktivacije. 30 sekunda

(e)

s obzirom na regulaciju ponovne uspostave frekvencije sustava, proizvodni modul mora imati mogućnosti u skladu sa specifikacijama koje je odredio nadležni OPS, a koje služe za ponovnu uspostavu nazivne frekvencije ili održavanje planiranih vrijednosti tokova razmjene snage između regulacijskih područja;

(f)

s obzirom na isklop zbog podfrekvencije, elektrane koje mogu djelovati kao teret, uključujući pumpnoakumulacijske elektrane, moraju biti sposobne isključiti svoj teret u slučaju podfrekvencije. Zahtjev iz ove točke ne odnosi se na pomoćno napajanje;

(g)

s obzirom na praćenje frekvencijski osjetljivog načina rada u stvarnom vremenu:

(a)

u slučaju oscilacije snage proizvodni moduli zadržavaju statičku stabilnost pri pogonu u bilo kojoj radnoj točki pogonskog dijagrama;

(b)

ne dovodeći u pitanje članak 13. stavak 4. i 5., proizvodni moduli sposobni su ostati priključeni na mrežu i raditi bez smanjenja snage sve dok su napon i frekvencija unutar određenih granica u skladu s ovom Uredbom;

(c)

proizvodni moduli sposobni su ostati priključeni na mrežu tijekom jednopolnih ili tropolnih automatskih ponovnih uklopa na zamkastim mrežnim vodovima ako je to primjenjivo na mrežu na koju su priključeni. Pojedinosti o toj sposobnosti podliježu usklađivanju i dogovorima o zaštitnim planovima i postavkama kako je navedeno u članku 14. stavku 5. točki (b).

(a)

s obzirom na sposobnost crnog starta:

(b)

s obzirom na sposobnost sudjelovanja u otočnom pogonu:

(c)

s obzirom na sposobnost brze resinkronizacije:

(a)

s obzirom na gubitak kutne stabilnosti ili gubitak mogućnosti regulacije, proizvodni modul mora biti sposoban za automatski isklop iz mreže radi lakšeg očuvanja sigurnosti sustava ili zaštite samog modula. Proizvođač i nadležni operator sustava dogovaraju, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, kriterije za otkrivanje gubitka kutne stabilnosti ili gubitka mogućnosti regulacije;

(b)

s obzirom na mjerne uređaje:

(c)

s obzirom na simulacijske modele:

(d)

s obzirom na ugradnju uređaja za pogon sustava i uređaja za sigurnost sustava, ako nadležni operator sustava ili nadležni OPS smatra da je potrebno ugraditi dodatne uređaje u elektranu radi održavanja ili obnove pogona ili sigurnosti sustava, nadležni operator sustava ili nadležni OPS i proizvođač moraju istražiti to pitanje i sporazumjeti se o prikladnom rješenju;

(e)

nadležni operator sustava određuje, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, najmanje i najveće brzine promjene izlazne djelatne snage (granice gradijenta) u oba smjera promjene izlazne djelatne snage za proizvodni modul, uzimajući u obzir posebna obilježja tehnologije primarnog pokretača;

(f)

način uzemljenja zvjezdišta na mrežnoj strani transformatora za podizanje napona mora biti u skladu sa specifikacijama nadležnog operatora sustava.

(a)

s obzirom na naponske raspone:

(b)

nadležni operator sustava i proizvođač mogu, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, dogovoriti šire naponske raspone ili dulja najkraća razdoblja za pogon. Ako su širi naponski rasponi ili dulja minimalna vremena za pogon tehnički i ekonomski izvedivi, proizvođač ne smije neutemeljeno uskratiti pristanak;

(c)

ne dovodeći u pitanje točku (a), nadležni operator sustava u koordinaciji s nadležnim OPS-om ima pravo odrediti napone na mjestu priključenja na kojima je proizvodni modul sposoban za automatski isklop iz mreže. O uvjetima i postavkama za automatski isklop iz mreže dogovaraju se nadležni operator sustava i proizvođač.

(a)

s obzirom na sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži:

(b)

na proizvođačev zahtjev nadležni operator sustava daje uvjete prije i poslije kvara koji se uzimaju u obzir za sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži kao rezultat izračuna na mjestu priključenja kako je navedeno u članku 14. stavku 3. točki (a) podtočki iv. u pogledu:

(c)

sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži u slučaju nesimetričnih kvarova određuje svaki OPS.

(a)

s obzirom na sinkronizaciju, pri pokretanju proizvodnog modula sinkronizaciju obavlja proizvođač tek nakon odobrenja nadležnog operatora sustava;

(b)

proizvodni modul oprema se potrebnim uređajima za sinkronizaciju;

(c)

sinkronizacija proizvodnih modula moguća je na frekvencijama unutar područja utvrđenih u tablici 2.;

(d)

nadležni operator sustava i proizvođač dogovaraju postavke sinkronizacijskih uređaja prije pogona proizvodnog modula. Tim se dogovorom obuhvaćaju:

(a)

s obzirom na sposobnost proizvodnje jalove snage, nadležni operator sustava ima pravo odrediti sposobnost sinkronog proizvodnog modula za osiguravanje jalove snage;

(b)

s obzirom na sustav za regulaciju napona, sinkroni proizvodni modul oprema se trajnim sustavom za automatsku regulaciju uzbude koji može osiguravati stalan napon na izvodima generatora na postavnoj vrijednosti, koju se može birati, bez nestabilnosti u cijelom radnom području sinkronog proizvodnog modula.

(a)

s obzirom na sposobnost proizvodnje jalove snage, nadležni operator sustava može odrediti dodatnu jalovu snagu koja se osigurava ako mjesto priključenja sinkronog proizvodnog modula nije na mjestu visokonaponskih izvoda transformatora za podizanje napona na razinu napona mjesta priključenja ni, ako ne postoji transformator za podizanje napona, na izvodima generatora. Tom dodatnom jalovom snagom kompenzira se potrošnja jalove snage visokonaponskog voda ili kabelskog voda između visokonaponskih izvoda transformatora za podizanje napona sinkronog proizvodnog modula ili, ako ne postoji transformator za podizanje napona, na izvodima generatora modula i mjesta priključenja, a osigurava je odgovorni vlasnik tog voda ili kabela.

(b)

s obzirom na sposobnost proizvodnje jalove snage pri maksimalnoj snazi:

ii.

nadležni operator sustava određuje karakteristiku U-Q/Pmax u koordinaciji s nadležnim OPS-om u skladu sa sljedećim načelima: — karakteristika U-Q/Pmax ne smije prelaziti ovojnicu karakteristike U-Q/Pmax, prikazanu unutarnjom ovojnicom na slici 7.,   — dimenzije ovojnice karakteristike U-Q/Pmax (raspon Q/Pmax i naponski raspon) moraju biti unutar raspona određenih za svako sinkrono područje u tablici 8., i   — položaj ovojnice karakteristike U-Q/Pmax mora biti u granicama fiksne vanjske ovojnice na slici 7.; Slika 7. Karakteristika U-Q/Pmax sinkronog proizvodnog modula Dijagramom se prikazuju granice karakteristike U-Q/Pmax ovisno o odnosu naponu na mjestu priključenja, izraženog omjerom njegove stvarne vrijednosti i referentne vrijednosti od 1 pu, i omjera jalove snage (Q) i maksimalne snage (Pmax). Položaj, veličina i oblik unutarnje ovojnice su okvirni. Tablica 8. Parametri za unutarnju ovojnicu na slici 7. Sinkrono područje Najveći raspon Q/Pmax Najveći raspon naponske razine u stacionarnom stanju u pu kontinentalna Europa 0,95 0,225 nordijsko 0,95 0,150 Velika Britanija 0,95 0,225 Irska i Sjeverna Irska 1,08 0,218 Baltik 1,0 0,220

(c)

s obzirom na sposobnost proizvodnje jalove snage ispod maksimalne snage, pri pogonu u kojem je izlazna djelatna snaga manja od maksimalne snage (P < Pmax), sinkroni proizvodni modul mora biti sposoban za rad u svakoj mogućoj radnoj točki na pogonskom dijagramu generatora tog sinkronog proizvodnog modula, barem do minimalne razine stabilnosti. Čak i pri smanjenoj izlaznoj djelatnoj snazi, dobava jalove snage na mjestu priključenja mora posve odgovarati pogonskom dijagramu generatora tog sinkronog proizvodnog modula, uzimajući u obzir, prema potrebi, snagu napajanja vlastite potrošnje i gubitke djelatne i jalove snage transformatora za podizanje napona.

(a)

proizvođač i nadležni operator sustava dogovaraju se, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, o parametrima i postavkama sastavnih dijelova sustava za regulaciju napona;

(b)

dogovorom iz podstavka (a) obuhvaćaju se specifikacije i učinak automatskog regulatora napona s obzirom na napon u stacionarnom stanju i regulaciju prijelaznog napona te specifikacije i radni učinak sustava za regulaciju uzbude. Specifikacijama i radnim učinkom obuhvaćaju se:

(a)

s obzirom na sposobnost proizvodnje jalove snage, nadležni operator sustava ima pravo odrediti sposobnost modula elektroenergetskog parka za davanje jalove snage;

(b)

nadležni operator sustava u koordinaciji s nadležnim OPS-om ima pravo odrediti da modul elektroenergetskog parka mora biti sposoban osigurati brzu struju kvara na mjestu priključenja u slučaju simetričnih (tropolnih) kvarova pod sljedećim uvjetima:

(c)

s obzirom na dovod brze struje kvara u slučaju nesimetričnih (jednopolnih ili dvopolnih) kvarova, nadležni operator sustava ima pravo odrediti, u koordinaciji s nadležnim OPS-om, zahtjev za injekciju nesimetrične struje.

(a)

nadležni OPS određuje uspostavu djelatne snage poslije kvara koju modul elektroenergetskog parka može pružati te određuje:

(b)

specifikacije moraju biti u skladu sa sljedećim načelima:

(a)

nadležni OPS ima pravo odrediti da moduli elektroenergetskog parka moraju biti sposobne pružati virtualnu tromost tijekom odstupanja vrlo brzih frekvencijskih odstupanja;

(b)

radna načela regulacijskih sustava koji su ugrađeni radi osiguravanja virtualne tromosti i povezane parametre učinka određuje nadležni OPS.

(a)

s obzirom na sposobnost proizvodnje jalove snage, nadležni operator sustava može odrediti dodatnu jalovu snagu koju treba osigurati ako mjesto priključenja modula elektroenergetskog parka nije na mjestu visokonaponskih izvoda transformatora za podizanje napona na razinu napona mjesta priključenja ni na izvodima pretvarača ako ne postoji transformator za podizanje napona. Tom dodatnom jalovom snagom kompenzira se potrošnja jalove snage visokonaponskog voda ili kabela između visokonaponskih izvoda transformatora za podizanje napona modula elektroenergetskog parka ili, ako ne postoji transformator za podizanje napona, izvoda pretvarača modula i mjesta priključenja, a osigurava je odgovorni vlasnik tog voda ili kabela;

(b)

s obzirom na sposobnost proizvodnje jalove snage pri maksimalnoj snazi:

ii.

svaki nadležni operator sustava određuje karakteristiku U-Q/Pmax u koordinaciji s nadležnim OPS-om u skladu sa sljedećim načelima: — karakteristika U-Q/Pmax ne smije prelaziti ovojnicu karakteristike U-Q/Pmax, prikazanu unutarnjom ovojnicom na slici 8.,   — dimenzije ovojnice karakteristike U-Q/Pmax (raspon Q/Pmax i naponski raspon) moraju biti unutar vrijednosti određenih za svako sinkrono područje u tablici 9.,   — položaj ovojnice karakteristike U-Q/Pmax mora biti u granicama fiksne vanjske ovojnice utvrđenima na slici 8., i   — ta karakteristika U-Q/Pmax može imati bilo koji oblik, uzimajući u obzir moguće troškove osiguravanja sposobnosti proizvodnje jalove snage pri visokim naponima i potrošnje jalove snage pri niskim naponima; Slika 8. Karakteristika U-Q/Pmax modula elektroenergetskog parka Dijagramom se prikazuju granice karakteristike U-Q/Pmax ovisno o odnosu naponu na mjestu priključenja, izraženog omjerom njegove stvarne vrijednosti i njegove referentne vrijednosti od 1 pu, i omjera jalove snage (Q) i maksimalne snage (Pmax). Položaj, veličina i oblik unutarnje ovojnice su okvirni. Tablica 9. Parametri za unutarnju ovojnicu na slici 8. Sinkrono područje Najveći raspon Q/Pmax Najveći raspon naponske razine u stacionarnom stanju u pu kontinentalna Europa 0,75 0,225 nordijsko 0,95 0,150 Velika Britanija 0,66 0,225 Irska i Sjeverna Irska 0,66 0,218 Baltik 0,80 0,220

(c)

s obzirom na sposobnost proizvodnje jalove snage ispod maksimalne snage:

iii.

pri pogonu na izlaznoj djelatnoj snazi manjoj od maksimalne snage (P < Pmax), modul elektroenergetskog parka mora biti sposoban osigurati jalovu snagu u bilo kojoj radnoj točki unutar svoje karakteristike P-Q/Pmax ako su svi elementi tog modula koji proizvode snagu tehnički raspoloživi, tj. nisu izvan pogona zbog održavanja ili otkaza, inače sposobnost proizvodnje jalove snage može biti manja, uzimajući u obzir tehničku raspoloživost; Slika 9. Karakteristika P-Q/Pmax modula elektroenergetskog parka Dijagramom se prikazuju granice karakteristike P-Q/Pmax na mjestu priključenja ovisno o odnosu djelatne snage, izražene omjerom njezine stvarne vrijednosti i relativne maksimalne snage u pu, i omjera jalove snage (Q) i maksimalne snage (Pmax). Položaj, veličina i oblik unutarnje ovojnice su okvirni.

(d)

s obzirom na režime regulacije jalove snage:

(e)

s obzirom na određivanje prednosti doprinosa djelatne ili jalove snage, nadležni OPS određuje ima li tijekom kvarova za koje je potrebna sposobnost prolaska kroz stanja kvara u mreži prednost doprinos djelatne snage ili doprinos jalove snage. Ako se prednost daje doprinosu djelatne snage, dobava djelatne snage mora se uspostaviti najkasnije 150 ms od početka kvara;

(f)

s obzirom na regulaciju prigušivanja oscilacija snage, ako to odredi nadležni OPS, modul elektroenergetskog parka mora biti sposoban pridonositi prigušivanju oscilacija snage. Obilježja modula elektroenergetskog parka koje se odnose na regulaciju napona i jalove snage ne smiju štetno utjecati na prigušivanje oscilacija snage.

(a)

1. konfiguracija: izmjenični priključak na jedno mjesto priključenja na kopnenu mrežu kojim je najmanje jedan pučinski modul elektroenergetskog parka koji je povezan na otvorenom moru u pučinski izmjenični sustav priključen na kopneni sustav;

(b)

2. konfiguracija: zamkaste izmjenične veze kojima je više pučinskih modula elektroenergetskog parka povezano na otvorenom moru u pučinski izmjenični sustav koji je priključen na kopneni sustav na dva ili više mjesta priključenja na kopnenu mrežu.

Sinkrono područje

Naponski raspon

Razdoblje pogona

kontinentalna Europa

0,85 pu – 0,90 pu

60 minuta

0,9 pu – 1,118 pu (*1)

Neograničeno

1,118 pu – 1,15 pu (*1)

Određuje svaki nadležni OPS, ali ne kraće od 20 minuta i ne dulje od 60 minuta.

0,90 pu – 1,05 pu (*2)

Neograničeno

1,05 pu – 1,10 pu (*2)

Određuje svaki nadležni OPS, ali ne kraće od 20 minuta i ne dulje od 60 minuta.

nordijsko

0,90 pu – 1,05 pu

Neograničeno

1,05 pu – 1,10 pu (*1)

60 minuta

1,05 pu – 1,10 pu (*2)

Određuje svaki OPS, ali ne kraće od 60 minuta.

Velika Britanija

0,90 pu – 1,10 pu (*1)

Neograničeno

0,90 pu – 1,05 pu (*2)

Neograničeno

1,05 pu – 1,10 pu (*2)

15 minuta

Irska i Sjeverna Irska

0,90 pu – 1,10 pu

Neograničeno

Baltik

0,85 pu – 0,90 pu (*1)

30 minuta

0,90 pu – 1,118 pu (*1)

Neograničeno

1,118 pu – 1,15 pu (*1)

20 minuta

0,88 pu – 0,90 pu (*2)

20 minuta

0,90 pu – 1,097 pu (*2)

Neograničeno

1,097 pu – 1,15 pu (*2)

20 minuta

Sinkrono područje

Najveći raspon Q/Pmax

Najveći raspon naponske razine u stacionarnom stanju u pu

kontinentalna Europa

0,75

0,225

nordijsko

0,95

0,150

Velika Britanija

0 (*3)

0,33 (*4)

0,225

Irska i Sjeverna Irska

0,66

0,218

Baltik

0,8

0,22

(a)

mjesto priključenja;

(b)

datum priključenja;

(c)

maksimalnu snagu postrojenja u kW;

(d)

vrstu izvora primarne energije;

(e)

klasifikaciju proizvodnog modula u tehnologiju u nastajanju u skladu s glavom VI. ove Uredbe;

(f)

upućivanje na certifikate opreme koje izdaje ovlašteni certifikator za opremu na lokaciji postrojenja;

(g)

kad je riječ o opremi za koju nije primljen certifikat opreme, informacije se daju prema uputama nadležnog operatora sustava; i

(h)

kontaktne podatke o proizvođaču i instalateru te njihove potpise.

(a)

dokaz o dogovoru nadležnog operatora sustava i proizvođača o zaštitnim i regulacijskim postavkama koje su važne za mjesto priključenja;

(b)

potanko specificiranu izjavu o sukladnosti;

(c)

podrobne tehničke podatke o proizvodnom modulu koji su važni za priključenje na mrežu kako je odredio nadležni operator sustava;

(d)

certifikate opreme koje je izdao ovlašteni certifikator s obzirom na proizvodne module ako se na navedene oslanja u okviru dokaza o sukladnosti;

(e)

za proizvodne module tipa C: simulacijske modele u skladu s člankom 15. stavkom 6. točkom (c);

(f)

izvješća o ispitivanju sukladnosti kojima se dokazuje radni učinak u stacionarnom stanju i dinamički radni učinak kako se zahtijeva glavom IV. poglavljima 2., 3. i 4., uključujući primjenu stvarno izmjerenih vrijednosti tijekom ispitivanja, do razine podrobnosti koju zahtijeva nadležni operator sustava; i

(g)

studije kojima se dokazuje radni učinak u stacionarnom stanju i dinamički radni učinak kako se zahtijeva glavom IV. poglavljima 5., 6. i 7. do razine podrobnosti koju zahtijeva nadležni operator sustava.

(a)

suglasnosti za stavljanje pod napon;

(b)

suglasnosti za privremeno priključenje; i

(c)

suglasnosti za trajno priključenje.

(a)

potanko specificiranu izjavu o sukladnosti;

(b)

podrobne tehničke podatke o proizvodnom modulu koji su važni za priključenje na mrežu kako je odredio nadležni operator sustava;

(c)

certifikate opreme koje je izdao ovlašteni certifikator s obzirom na proizvodne module ako se na navedene oslanja u okviru dokaza o sukladnosti;

(d)

simulacijske modele, kako je navedeno u članku 15. stavku 6. točki (c) i kako zahtijeva nadležni operator sustava;

(e)

studije koje dokazuju očekivani radni učinak u stacionarnom stanju i dinamički radni učinak kako se zahtijeva glavom IV. poglavljem 5., 6. ili 7.; i

(f)

pojedinosti o planiranim ispitivanjima sukladnosti u skladu s glavom IV. poglavljima 2., 3. i 4.

(a)

potanko specificiranu izjavu o sukladnosti; i

(b)

ažurirane primjenjive tehničke podatke, simulacijske modele i studije iz članka 35. stavka 3. točaka (b), (d) i (e), uključujući upotrebu stvarno izmjerenih vrijednosti tijekom ispitivanja.

(a)

postrojenje je privremeno izloženo znatnoj promjeni ili gubitku sposobnosti što utječe na njegov radni učinak; ili

(b)

otkaz opreme prouzročio je neusklađenost s određenim važnim zahtjevima.

(a)

neriješena pitanja koji opravdavaju izdavanje suglasnosti za ograničen pogon;

(b)

odgovornosti i rokove za očekivano rješenje; i

(c)

najdulje razdoblje valjanosti, no najviše 12 mjeseci. Prvobitni odobreni rok može biti kraći uz mogućnost produljenja ako se nadležnom operatoru sustava dostave zadovoljavajući dokazi o ostvarenju znatnog napretka prema postizanju potpune usklađenosti.

(a)

sadržavati analizu troškova i koristi i preporuku o daljnjim koracima;

(b)

sadržavati prijedlog za prijelazno razdoblje za primjenu zahtjeva na postojeće proizvodne module. To prijelazno razdoblje ne smije biti dulje od dvije godine od datuma odluke regulatornog tijela ili, ako je primjenjivo, države članice o primjenjivosti zahtjeva;

(c)

biti predmet javnog savjetovanja u skladu s člankom 10.

(a)

postupak za ishođenje suglasnosti za priključenje kojim postojeći proizvođač dokazuje provedbu zahtjeva;

(b)

prijelazno razdoblje za provedbu zahtjeva u kojem se u obzir uzima kategorija proizvodnog modula, kako je navedeno u članku 5. stavku 2. i članku 23. stavku 3., i sve temeljne prepreke učinkovitoj provedbi izmjene ili naknadne ugradnje opreme.

(a)

nadležni OPS, nadležni operator sustava, proizvođač ili mogući proizvođač temelji svoju analizu troškova i koristi na najmanje jednom od sljedećih načela izračuna:

(b)

nadležni OPS, nadležni operator sustava, proizvođač ili mogući proizvođač uz to kvantificira socio-ekonomske koristi u smislu poboljšanja sigurnosti opskrbe i pritom uzima u obzir barem:

(c)

nadležni OPS, nadležni operator sustava, proizvođač ili mogući proizvođač kvantificira koristi za unutarnje tržište električne energije, prekograničnu trgovinu i integraciju obnovljivih izvora energije te pritom obuhvaća barem:

(d)

nadležni OPS kvantificira troškove primjene potrebnih pravila na postojeće proizvodne module te pritom obuhvaća barem:

(a)

sve dokumente i certifikate koje treba dostaviti proizvođač;

(b)

podrobne tehničke podatke o proizvodnom modulu koji su važni za priključenje na mrežu;

(c)

zahtjeve za modele za studije sustava u stacionarnom i dinamičkom stanju;

(d)

rokove za osiguravanje podataka o sustavu koji su potrebni za provedbu studija;

(e)

studije kojima proizvođač dokazuje očekivani radni učinak u stacionarnom stanju i dinamički radni učinak u skladu sa zahtjevima utvrđenima u glavi IV. poglavljima 5. i 6.;

(f)

uvjete i postupke, uključujući područje primjene, za registraciju certifikata opreme; i

(g)

uvjete i postupke u skladu s kojima proizvođač upotrebljava odgovarajuće certifikate opreme koje je izdao ovlašteni certifikator.

(a)

dopustiti proizvođaču da provode alternativni skup ispitivanja, uz uvjet da su ta ispitivanja učinkovita i dostatna za dokazivanje da je proizvodni modul u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe;

(b)

zahtijevati od proizvođača da provede dodatne ili alternativne skupove ispitivanja u slučajevima kad informacije povezane s ispitivanjem sukladnosti na temelju odredbi iz glave IV. poglavlja 2., 3. i 4. dostavljene nadležnom operatoru sustava nisu dostatne za dokazivanje sukladnosti sa zahtjevima iz ove Uredbe; i

(c)

zahtijevati od proizvođača da provede odgovarajuća ispitivanja radi dokazivanja radnog učinka proizvodnog modula pri radu na alternativna goriva ili kombiniranu potrošnju goriva. Nadležni operator sustava i proizvođač dogovorno određuju koje vrste goriva treba ispitati.

(a)

dopustiti proizvođaču da provede alternativni skup simulacija, uz uvjet da su te simulacije učinkovite i dostatne za dokazivanje da je proizvodni modul u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe ili s nacionalnim zakonodavstvom; i

(b)

zahtijevati od proizvođača da provede dodatne ili alternativne skupove simulacija u slučajevima kad informacije povezane sa simulacijom sukladnosti na temelju odredbi iz glave IV. poglavlja 5., 6. i 7. dostavljene nadležnom operatoru sustava nisu dostatne za dokazivanje sukladnosti sa zahtjevima iz ove Uredbe.

(a)

mora se dokazati tehnička sposobnost proizvodnog modula da kontinuirano modulira djelatnu snagu kako bi pridonosila regulaciji frekvencije u slučaju bilo kojeg velikog povećanja frekvencije. Provjeravaju se regulacijski parametri stacionarnog stanja, primjerice statizam i mrtva zona, te dinamički parametri, uključujući odziv na skokovitu promjenu frekvencije;

(b)

ispitivanje se provodi simuliranjem frekvencijskih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da potaknu promjenu djelatne snage od barem 10 % maksimalne snage, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtve zone. Ako je potrebno, signali simuliranog odstupanja frekvencije šalju se istodobno u regulator brzine vrtnje i regulator opterećenja regulacijskih sustava, uzimajući u obzir postavke tih regulatora;

(c)

Ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati tehnička sposobnost proizvodnog modula da kontinuirano modulira djelatnu snagu u radnim točkama ispod maksimalne snage kako bi pridonosio regulaciji frekvencije u slučaju velikog pada frekvencije u sustavu;

(b)

ispitivanje se provodi simuliranjem odgovarajućih odgovarajućih vrijednosti opterećenja djelatne snage, s niskofrekvencijskim skokovima i kontinuiranim promjenama što su dovoljno veliki da potaknu promjenu djelatne snage od barem 10 % maksimalne snage, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtve zone. Ako je potrebno, signali simuliranog odstupanja frekvencije utiskuju se istodobno u referentne vrijednosti regulatora brzine vrtnje i regulatora opterećenja;

(c)

ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati tehnička sposobnost proizvodnog modula da kontinuirano modulira djelatnu snagu u cijelom radnom području između maksimalne snage i minimalne regulacijske razine kako bi pridonosio regulaciji frekvencije. Provjeravaju se regulacijski parametri stacionarnog stanja, poput statizma, mrtve zone, te dinamički parametri, uključujući stabilnost tijekom odziva na skokovitu promjenu frekvencije i velikih, brzih odstupanja frekvencije;

(b)

ispitivanje se provodi simuliranjem frekvencijskih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da potaknu cijeli raspon frekvencijskog odziva djelatne snage, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtve zone, kao i sposobnost stvarnog povećanja ili smanjenja izlazne djelatne snage iz dane radne točke. Ako je potrebno, signali simuliranog odstupanja frekvencije utiskuju se istodobno u referentne vrijednosti regulatora brzine vrtnje i regulatora opterećenja regulacijskog sustava postrojenja ili elementa;

(c)

Ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

dokazuje se tehnička sposobnost proizvodnog modula da sudjeluje u regulaciji ponovne uspostave frekvencije sustava i provjerava se suradnja frekvencijski osjetljivog načina rada i regulacije ponovne uspostave frekvencije sustava;

(b)

ispitivanje se smatra uspješnim, za dinamičke i statičke parametre, ako su rezultati u skladu sa zahtjevima iz članka 15. stavka 2. točke (e).

(a)

za proizvodne module koji imaju sposobnost crnog starta dokazuje se ta tehnička sposobnost pokretanja u izvanpogonskom stanju bez bilo kakvog vanjskog napajanja električnom energijom;

(b)

ispitivanje se smatra uspješnim ako je vrijeme pokretanja unutar vremenskih granica utvrđenih u članku 15. stavku 5. točki (a) podtočki iii.

(a)

dokazuje se tehnička sposobnost proizvodnih modula da prijeđu na vlastitu potrošnju i stabilan pogon u njemu;

(b)

ispitivanje se provodi pri maksimalnoj snazi i nazivnoj jalovoj snazi proizvodnog modula prije rasterećenja;

(c)

nadležni operator sustava ima pravo utvrditi dodatne uvjete, uzimajući u obzir članak 15. stavak 5. točku (c);

(d)

ispitivanje se smatra uspješnim ako je preklop na rad za vlastitu potrošnju bio uspješan, stabilan rad na vlastitu potrošnju u razdoblju utvrđenom u članku 15. stavku 5. točki (c) dokazan i resinkronizacija s mrežom uspješna.

(a)

dokazuje se tehnička sposobnost proizvodnog modula da osigura kapacitivnu i induktivnu jalovu snagu u skladu s člankom 18. stavkom 2. točkama (b) i (c);

(b)

ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati tehnička sposobnost modula elektroenergetskog parka da kontinuirano modulira djelatnu snagu kako bi pridonosio regulaciji frekvencije u slučaju povećanja frekvencije u sustavu; Provjeravaju se regulacijski parametri stacionarnog stanja, primjerice statizam i mrtva zona, te dinamički parametri;

(b)

ispitivanje se provodi simuliranjem frekvencijskih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da potaknu promjenu djelatne snage od barem 10 % maksimalne snage, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtve zone. Za izvođenje tog ispitivanja signali simuliranog odstupanja frekvencije utiskuju se u referentne vrijednosti regulacijskog sustava;

(c)

Ispitivanje se smatra uspješnim, za dinamičke i statičke parametre, ako su ispitni rezultati u skladu sa zahtjevima utvrđenima člankom 13. stavkom 2.

(a)

mora se dokazati tehnička sposobnost modula elektroenergetskog parka da radi na razini opterećenja ispod postavne vrijednosti koju je odredio nadležni operator sustava ili nadležni OPS;

(b)

ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati tehnička sposobnost modula elektroenergetskog parka da kontinuirano modulira djelatnu snagu kako bi pridonosio regulaciji frekvencije u slučaju velikog pada frekvencije u sustavu;

(b)

ispitivanje se provodi simuliranjem frekvencijskih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da potaknu promjenu djelatne snage od barem 10 % maksimalne snage pri čemu početna točka nije veća od 80 % maksimalne snage, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtve zone;

(c)

ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati tehnička sposobnost modula elektroenergetskog parka da kontinuirano modulira djelatnu snagu u cijelom radnom području između maksimalne snage i minimalne regulacijske razine kako bi pridonosio regulaciji frekvencije. Provjeravaju se regulacijski parametri stacionarnog stanja, poput neosjetljivosti, statizma, mrtve zone i regulacijskog područja, kao i dinamički parametri, uključujući odziv na skokovitu promjenu frekvencije;

(b)

ispitivanje se provodi simuliranjem frekvencijskih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da potaknu cijeli raspon frekvencijskog odziva djelatne snage, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtve zone. Za provedbu ispitivanja utiskuju se signali simuliranog odstupanja frekvencije;

(c)

ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati tehnička sposobnost modula elektroenergetskog parka da sudjeluje u regulaciji ponovne uspostave frekvencije sustava. Provjerava se suradnja frekvencijski osjetljivog načina rada i regulacije ponovne uspostave frekvencije sustava;

(b)

ispitivanje se smatra uspješnim, za dinamičke i statičke parametre, ako su rezultati u skladu sa zahtjevima iz članka 15. stavka 2. točke (e).

(a)

mora se dokazati tehnička sposobnost proizvodnog modula da osigura kapacitivnu i induktivnu jalovu snagu u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkama (b) i (c);

(b)

provodi se pri maksimalnoj jalovoj snazi, induktivnoj i kapacitivnoj, i njime se provjeravaju sljedeći parametri:

(c)

ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

(a)

mora se dokazati sposobnost modula elektroenergetskog parka da radi u načinu rada za regulaciju napona iz uvjeta utvrđenih u članku 21. stavku 3. točki (d) podtočkama od ii. do iv.;

(b)

ispitivanjem režima regulacije napona provjeravaju se sljedeći parametri:

(c)

Ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati sposobnost modula elektroenergetskog parka da radi u režimu regulacije jalove snage u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (d) podtočkom v.;

(b)

ispitivanjem režima regulacije jalove snage dopunjuje se ispitivanje sposobnosti proizvodnje jalove snage;

(c)

ispitivanjem režima regulacije jalove snage provjeravaju se sljedeći parametri:

(d)

ispitivanje se smatra uspješnim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati sposobnost modula elektroenergetskog parka da radi u režimu regulacije faktora snage u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (d) podtočkom vi.;

(b)

ispitivanjem režima regulacije faktora snage provjeravaju se sljedeći parametri:

(c)

ispitivanje se smatra uspješnim ako su skupno ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

simulacijom se mora dokazati sposobnost proizvodnog modula da modulira promjenu djelatne snage pri visokoj frekvenciji u skladu s člankom 13. stavkom 2.;

(b)

simulacija se izvodi pomoću visokofrekvencijskih skokova i kontinuiranih promjena kojima se, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtvu zonu, postiže minimalna regulacijska razina;

(c)

simulaciju se smatra uspješnom ako se:

(a)

sposobnost proizvodnog modula za prolazak kroz stanje kvara u mreži u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 14. stavku 3. točki (a) dokazuje se simulacijom;

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako se dokaže sukladnost sa zahtjevom utvrđenim u članku 14. stavku 3. točki (a).

(a)

mora se dokazati sposobnost proizvodnog modula da osigura uspostavu djelatne snage poslije kvara iz uvjeta utvrđenih u članku 17. stavku 3.;

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako se dokaže sukladnost sa zahtjevom utvrđenim u članku 17. stavku 3.

(a)

mora se dokazati sposobnost proizvodnog modula da modulira djelatnu snagu pri niskim frekvencijama u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (c);

(b)

simulacija se izvodi pomoću niskofrekvencijskih skokova i gradijenata kojima se, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtvu zonu, postiže maksimalna snaga;

(c)

simulaciju se smatra uspješnom ako se:

(a)

mora se dokazati sposobnost proizvodnog modula da modulira djelatnu snagu u cijelom frekvencijskom području u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (d);

(b)

simulacija se provodi simuliranjem frekvencijskih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da potaknu cijeli raspon frekvencijskog odziva djelatne snage, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtve zone;

(c)

simulaciju se smatra uspješnom ako se:

(a)

mora se dokazati radni učinak proizvodnog modula tijekom otočnog rada iz uvjeta utvrđenih u članku 15. stavku 5. točki (b);

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako proizvodni modul smanjuje ili povećava izlaznu djelatnu snagu sa svoje prijašnje radne točke na bilo koju novu radnu točku unutar pogonskog dijagrama u granicama iz članka 15. stavka 5. točke (b), a da pritom ne dođe do njegova isklopa iz otoka zbog nadfrekvencije ili podfrekvencije.

(a)

dokazuje se sposobnost proizvodnog modula da osigura sposobnost proizvodnje kapacitivne i induktivne jalove snage u skladu s člankom 18. stavkom 2. točkama (b) i (c);

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati radni učinak proizvodnog modula u smislu sposobnosti njegova regulacijskog sustava (funkcija stabilizatora elektroenergetskog sustava) da prigušuje oscilacije djelatne snage u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 19. stavku 2.;

(b)

ugađanje mora rezultirati boljim prigušivanjem odgovarajućeg odziva djelatne snage automatskog regulatora napona u kombinaciji s funkcijom stabilizatora elektroenergetskog sustava, u odnosu na odziv djelatne snage samog automatskog regulatora napona;

(c)

ispitivanje se smatra uspješnim ako su skupno ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati sposobnost proizvodnog modula da osigura sposobnost prolaska kroz stanje kvara u mreži u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 16. stavku 3. točki (a);

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako se dokaže sukladnost sa zahtjevom utvrđenim u članku 16. stavku 3. točki (a).

(a)

mora se dokazati sposobnost modula elektroenergetskog parka da modulira promjenu djelatne snage pri visokoj frekvenciji u skladu s člankom 13. stavkom 2.;

(b)

simulacija se izvodi pomoću visokofrekvencijskih skokova i kontinuiranih promjena kojima se, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtvu zonu, postiže minimalna regulacijska razina;

(c)

simulaciju se smatra uspješnom ako se:

(a)

mora se dokazati sposobnost modula elektroenergetskog parka da osigura injektiranje brze struje kvara u skladu s člankom 20. stavkom 2. točkom (b);

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako se dokaže sukladnost sa zahtjevom utvrđenim u članku 20. stavku 2. točki (b).

(a)

sposobnost modula elektroenergetskog parka za prolazak kroz stanje kvara u mreži u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 14. stavku 3. točki (a) dokazuje se simulacijom;

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako se dokaže sukladnost sa zahtjevom utvrđenim u članku 14. stavku 3. točki (a).

(a)

mora se dokazati sposobnost modula elektroenergetskog parka da osigura uspostavu djelatne snage poslije kvara u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 20. stavku 3.;

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako se dokaže sukladnost sa zahtjevom utvrđenim u članku 20. stavku 3.

(a)

mora se dokazati sposobnost modula elektroenergetskog parka da modulira djelatnu snagu pri niskim frekvencijama u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (c);

(b)

simulacija se izvodi simuliranjem niskofrekvencijskih skokova i kontinuiranih promjena kojima se, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtvu zonu, postiže maksimalna snaga;

(c)

simulaciju se smatra uspješnom ako se:

(a)

mora se dokazati sposobnost modula elektroenergetskog parka da modulira djelatnu snagu u cijelom frekvencijskom području u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (d);

(b)

simulacija se provodi simuliranjem frekvencijskih skokova i kontinuiranih promjena dovoljno velikih da potaknu cijeli raspon frekvencijskog odziva djelatne snage, uzimajući u obzir postavke statizma i mrtve zone;

(c)

simulaciju se smatra uspješnom ako se:

(a)

mora se dokazati radni učinak modula elektroenergetskog parka tijekom otočnog rada u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 15. stavku 5. točki (b);

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako modul elektroenergetskog parka smanjuje ili povećava izlaznu djelatnu snagu sa svoje prijašnje radne točke na bilo koju novu radnu točku unutar pogonskog dijagrama i u granicama utvrđenima u članku 15. stavku 5. točki (b), a da pritom ne dođe do njegova isklopa iz otoka zbog nadfrekvencije ili podfrekvencije.

(a)

mora se dokazati sposobnost modela modula elektroenergetskog parka da simulira sposobnost osiguravanja virtualne tromosti u slučaju niske frekvencije kako je utvrđeno člankom 21. stavkom 2. točkom (a);

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako se dokaže sukladnost modela s uvjetima utvrđenima u članku 21. stavku 2.

(a)

mora se dokazati sposobnost modula elektroenergetskog parka da može osigurati sposobnost proizvodnje kapacitivne i induktivne jalove snage kako je utvrđeno člankom 21. stavkom 3. točkama (b) i (c);

(b)

ispitivanje se smatra uspješnim ako su skupno ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

mora se dokazati da se modelom modula elektroenergetskog parka može osigurati sposobnost prigušivanja oscilacija djelatne snage u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (f);

(b)

simulaciju se smatra uspješnom ako se dokaže sukladnost modela s uvjetima opisanima u članku 21. stavku 3. točki (f).

(a)

utvrđivanje svih razlika u nacionalnoj provedbi ove Uredbe;

(b)

procjena je li izbor vrijednosti i raspona u zahtjevima koji se primjenjuju na proizvodne module na temelju ove Uredbe i dalje valjan.

(a)

identifikacijske podatke o proizvođaču ili mogućem proizvođaču i osobu za kontakt;

(b)

opis proizvodnih modula za koje se traži odstupanje;

(c)

upućivanje na odredbe iz ove Uredbe od kojih se traži odstupanje i podroban opis traženog odstupanja;

(d)

podrobno obrazloženje s odgovarajućim pratećim dokumentima i analizom troškova i koristi u skladu sa zahtjevima iz članka 39.;

(e)

dokaz da zatraženo odstupanje ne bi imalo štetan učinak na prekograničnu trgovinu.