1.

Identifikacijska oznaka mora se primijeniti prije nego proizvod napusti proizvodni objekt.

2.

Međutim, ako se pakiranje i/ili ambalaža proizvoda uklone ili se proizvod dodatno prerađuje u drugome objektu, na proizvod je potrebno staviti novu oznaku. U tim slučajevima na novoj oznaci mora biti naveden broj odobrenja objekta u kojemu se obavljaju te radnje.

3.

Identifikacijska oznaka nije nužna na pakiranjima jaja kada se primjenjuje oznaka pakirnog centra u skladu s dijelom A Priloga XIV. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1234/2007 ( 6 ).

4.

Subjekti u poslovanju s hranom moraju, u skladu s člankom 18. Uredbe (EZ) br. 178/2002, imati uspostavljene sustave i postupke za identifikaciju subjekata u poslovanju s hranom od kojih su primili i kojima su isporučili proizvode životinjskog podrijetla.

5.

Oznaka mora biti čitljiva i neizbrisiva, a slova na njoj lako razumljiva. Mora biti postavljena tako da bude jasno vidljiva nadležnom tijelu.

6.

Na oznaci mora biti navedeno ime države u kojoj se nalazi objekt, pri čemu to ime može biti napisano u cijelosti ili u obliku dvoslovne šifre prema odgovarajućoj ISO normi.

Međutim, ako je riječ o državama članicama ( *1 ), te šifre su BE, BG, CZ, DK, DE, EE, GR, ES, FR, HR, IE, IT, CY, LV, LT, LU, HU, MT, NL, AT, PL, PT, SI, SK, FI, RO, SE i UK(NI).

7.

Na oznaci mora biti naveden broj odobrenja objekta. Ako se u objektu proizvodi i hrana na koju se odnosi ova Uredba i hrana na koju se ona ne odnosi, subjekt koji posluje s hranom može primjenjivati istu identifikacijsku oznaku na obje vrste hrane.

8.

Ako se oznaka stavlja u objektu koji se nalazi u Uniji, mora biti ovalnog oblika i sadržavati kraticu za Europsku uniju („EU”) na jednom od službenih jezika Unije kako slijedi: EC, EU, EL, UE, EE, AE, ES, EÚ.

Te se kratice ne smiju navoditi na oznakama koje stavljaju objekti koji se nalaze izvan Unije na proizvode koji se uvoze u Uniju.

8.a

Zahtjevi u pogledu oblika identifikacijske oznake u ovom dijelu B mogu se zamijeniti zahtjevima za posebnu identifikacijsku oznaku u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (h) Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ) i pravilima donesenima u skladu s člankom 67. točkom (a), člankom 71. stavkom 3. ili 4. ili člankom 259. stavkom 1. ili 2. te uredbe.

9.

Ovisno o načinu prezentiranja različitih proizvoda životinjskog podrijetla, oznaka se može staviti izravno na proizvod, pakiranje ili ambalažu, ili može biti otisnuta na etiketi pričvršćenoj na proizvod, pakiranje ili ambalažu. Oznaka može biti i u obliku neuklonjivog privjeska napravljenog od otpornog materijala.

10.

U slučaju ambalaže koja sadrži rasječeno meso ili nusproizvode klanja, oznaka se mora staviti na naljepnicu pričvršćenu na ambalažu ili otisnuti na ambalažu na način da se uništi pri otvaranju ambalaže. Međutim, to nije potrebno ako se otvaranjem uništava ambalaža. Ako pakiranje pruža istu zaštitu kao i ambalažiranje, oznaka se može staviti na pakiranje.

11.

Za proizvode životinjskog podrijetla koji su stavljeni u prijevozne spremnike (kontejnere) ili velike pakovine i koji su namijenjeni za daljnje rukovanje, preradu, pakiranje ili ambalažiranje u drugom objektu, oznaka se može staviti na vanjsku površinu spremnika ili ambalaže.

12.

U slučaju proizvoda životinjskog podrijetla u obliku tekućine, granula ili praška koji se prevoze u rasutom stanju, te proizvoda ribarstva koji se prevoze nezapakirani, identifikacijska oznaka nije potrebna ako popratni dokumenti sadrže podatke navedene u točkama 6., 7. i, prema potrebi, 8.

13.

Ako se proizvodi životinjskog podrijetla stavljaju u ambalažu u kojoj će se izravno ponuditi krajnjem korisniku, dovoljno je staviti oznaku samo na vanjsku stranu ambalaže.

14.

Ako se oznaka stavlja izravno na proizvode životinjskog podrijetla, uporabljene boje moraju biti odobrene u skladu s propisima Zajednice koji se odnose na uporabu bojila u hrani.

1.

Subjekti u poslovanju s hranom i koji vode klaonice moraju osigurati da postupci koje su uveli u skladu s općim uvjetima iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 852/2004 ispunjavaju uvjete za koje analiza opasnosti pokaže da su potrebni, kao i posebne uvjete navedene u točki 2.

2.

Postupci moraju jamčiti da je svaka životinja ili, prema potrebi, svaka serija životinja primljenih u klaonicu:

(a)  pravilno označena;

(b)  popraćena odgovarajućim podacima iz gospodarstva podrijetla o kojima se govori u odjeljku III;

(c)  da ne dolazi s gospodarstva ili područja za koje vrijedi zabrana kretanja ili druga ograničenja zbog razloga vezanih uz zdravlje životinja ili ljudi, osim ako to dopusti nadležno tijelo;

(d)  da je čista;

(e)  da je zdrava, koliko to može ocijeniti subjekt koji posluje s hranom;

i

(f)  da je, pri dolasku u klaonicu, u zadovoljavajućem stanju što se tiče dobrobiti životinja.

3.

U slučaju neispunjavanja bilo kojeg uvjeta koji je naveden u točki 2., subjekt koji posluje s hranom mora obavijestiti službenog veterinara te poduzeti odgovarajuće mjere.

1.

Subjekti koji vode  klaonice ili objekt za obradu divljači  ne smiju prihvaćati životinje u prostore   klaonice ili objekt za obradu divljači  osim ako su zatražili i dobili odgovarajuće informacije o prehrambenom lancu sadržane u evidenciji koja se drži na gospodarstvu podrijetla u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004.

2.

Subjekti koji vode  klaonice ili objekt za obradu divljači  moraju primiti podatke najkasnije 24 sata prije dolaska životinja u   klaonicu ili objekt za obradu divljači  , osim u okolnostima koje se spominju u točki 7.

3.

Odgovarajuće informacije o prehrambenom lancu kako se spominju u točki 1. obuhvaćaju posebno:

(a)  status gospodarstva podrijetla ili status regije u pogledu zdravlja životinja i je li gospodarstvo službeno priznato da primjenjuje kontrolirane uvjete držanja u vezi s trihinelom u skladu s Prilogom IV. poglavljem I. točkom A Uredbe Komisije (EZ) br. 2075/2005 ( 8 );

(b)  zdravstveno stanje životinja;

(c)  veterinarske lijekove koji su bili davani životinjama ili druga liječenja kojima su životinje bile podvrgnute tijekom određenog razdoblja i čija je karenca veća od nule, zajedno s datumima davanja tih lijekova odnosno liječenja te karencama;

(d)  pojave bolesti koje mogu utjecati na sigurnost mesa;

(e)  rezultate, ako su bitni za zaštitu javnog zdravlja, svih analiza obavljenih na uzrocima uzetih sa životinja ili drugim uzorcima uzetih u svrhu dijagnosticiranja bolesti koje mogu utjecati na sigurnost mesa, uključujući uzorke uzete u okviru praćenja i suzbijanja zoonoza i rezidua;

(f)  odgovarajuća izvješća o ranijim pregledima koji su prije i poslije klanja obavljeni na životinjama s istoga gospodarstva podrijetla, uključujući naročito izvješća službenog veterinara;

(g)  podatke o proizvodnji ako bi oni mogli ukazivati na prisutnost bolesti;

i

(h)  ime i adresu privatnog veterinara koji obično vodi brigu o životinjama na gospodarstvu podrijetla.

4.

(a)  Međutim, subjektu koji vodi    klaonicu ili objekt za obradu divljači ne moraju se dostaviti sljedeći podaci:

i.  podaci iz točake 3. podtočaka (a), (b), (f) i (h) ako su tom subjektu ti podatci već poznati (primjerice, na temelju stalnog sporazuma ili sustava osiguranja kakvoće);

ili

ii.  podatci iz točake 3. podtočaka (a), (b), (f) i (g) ako proizvođač izjavi da nema bitnih podataka koje bi trebao prijaviti.

(b)  Podaci se ne moraju dostaviti u obliku doslovnog izvoda iz evidencije gospodarstva podrijetla. Oni se mogu dostaviti putem elektroničke razmjene podataka ili u obliku tipske izjave koju potpisuje proizvođač.

5.

Subjekti u poslovanju s hranom i koji, nakon ocjenjivanja relevantnih podataka o prehrambenom lancu, odluče primiti životinje u prostore    klaonicu ili objekt za obradu divljači moraju te podatke staviti na raspolaganje službenom veterinaru, i to bez odgađanja a, izuzimajući okolnosti koje se navode u točki 7., najkasnije 24 sata prije dolaska životinje ili serije životinja. Subjekt koji posluje s hranom mora prije ante mortem pregleda obavijestiti službenog veterinara o svim podacima koji daju povoda za zabrinutost vezano za zdravlje dotične životinje.

6.

Ako bilo koja životinja stigne u   klaonicu ili objekt za obradu divljači  bez podataka o prehrambenom lancu, subjekt u poslovanju s hranom mora o tome odmah obavijestiti službenog veterinara. Životinja se ne smije zaklati prije nego to dopusti službeni veterinar.

7.

Ako nadležno tijelo to dozvoli i pod uvjetom da to ne ugrožava ciljeve ove Uredbe, informacije o prehrambenom lancu mogu stići u  klaonicu ili objekt za obradu divljači  manje od 24 sata prije dolaska životinja svih vrsta na koje se te informacije odnose ili mogu pratiti životinje do  klaonice ili objekt za obradu divljači  .

Međutim, svaka informacija o prehrambenom lancu za koju se zna da može rezultirati ozbiljnim narušavanjem rada  klaonice ili objekt za obradu divljači  , mora se subjektu u poslovanju s hranom koji vodi  klaonicu ili objekt za obradu divljači dostaviti dovoljno prije dolaska životinja u    klaonicu ili objekt za obradu divljači  , kako bi taj subjekt u poslovanju s hranom mogao na odgovarajući način planirati rad    klaonice ili objekt za obradu divljači  .

Subjekt u poslovanju s hranom koji vodi    klaonicu ili objekt za obradu divljači  mora ocijeniti relevantne informacije i primljene informacije o prehrambenom lancu dostaviti službenom veterinaru. Životinje se ne smiju klati niti pripremati prije nego što to dozvoli službeni veterinar.

8.

Subjekti u poslovanju s hranom moraju provjeriti putovnice koje prate domaće kopitare kako bi se uvjerili da je životinja namijenjena klanju u svrhu prehrane ljudi. Ako prihvate životinju za klanje, putovnicu moraju dati službenom veterinaru.

1.

Tijekom sakupljanja i prijevoza sa životinjama se mora postupati pažljivo kako bi se izbjegla njihova nepotrebna patnja.

2.

Životinje koje pokazuju simptome bolesti ili koje potječu iz stada za koje se zna da je zaraženo uzročnicima koji su bitni za javno zdravlje smiju se prevoziti u klaonicu jedino ako to dopusti nadležno tijelo.

1.

(a)  Klaonice moraju imati odgovarajuće i higijenske prostorije za prihvat i privremeni smještaj životinja za klanje ili, ako to dopuštaju klimatski uvjeti, obore za držanje životinja prije klanja koji se lako čiste i dezinficiraju. Ti prostori moraju imati opremu za pojenje i, prema potrebi, hranjenje životinja. Odvod otpadnih voda ne smije ugrožavati sigurnost hrane.

(b)  One moraju imati i odvojene prostorije koje se mogu zaključati ili, ako to dopuštaju klimatski uvjeti, obore za smještaj bolesnih ili na oboljenje sumnjivih životinja koji raspolažu posebnim odvodom otpadnih voda te koji su smješteni tako da se spriječi kontaminacija ostalih životinja, osim ako nadležno tijelo smatra da takvi prostori nisu potrebni.

(c)  Veličina prostora za prihvat i privremeni smještaj životinja prije klanja mora biti takva da omogućuje dobrobit životinja. Oni moraju biti tako uređeni da olakšavaju ante mortem pregled životinja, uključujući identifikaciju životinja ili skupina životinja.

2.

Kako bi se izbjegla kontaminacija mesa, klaonice moraju:

(a)  imati dovoljan broj prostorija prikladnih za poslove koji se u njima obavljaju;

(b)  imati posebnu prostoriju za pražnjenje i čišćenje želudaca i crijeva, osim ako u pojedinačnim slučajevima nadležno tijelo odobri vremensku odvojenost ovih poslova unutar određene klaonice;

(c)  osigurati prostornu ili vremensku odvojenost sljedećih poslova:

i.  omamljivanje i krvarenje;

ii.  kod svinja: šurenje, skidanje čekinja, struganje i opaljivanje;

iii.  evisceracija i daljnja obrada;

iv.  obrada čistih želudaca i crijeva

v.  pripremanje i pranje drugih nusproizvoda klanja, naročito rukovanje glavama s kojih je skinuta koža ako se to ne obavlja na liniji klanja;

vi.  ambalažiranje nusproizvoda klanja;

i

vii.  otpremanje mesa;

(d)  imati naprave koji sprečavaju dodir mesa s podom, zidovima i instalacijama;

i

(e)  imati linije klanja koje su tako osmišljene da (kada su u funkciji) omogućuju neprekidan tijek procesa klanja i sprečavaju križnu kontaminaciju između različitih dijelova linije klanja. Ako u istom prostoru djeluje više od jedne linije klanja, one moraju biti dovoljno odvojene kako bi se spriječila križna kontaminacija.

3.

Moraju imati opremu za dezinfekciju alata vrućom vodom od najmanje 82 °C ili alternativni sustav s istim učinkom.

4.

Oprema za pranje ruku osoblja koje rukuje nepakiranim mesom mora imati slavine koje sprečavaju širenje kontaminacije.

5.

Klaonice moraju raspolagati prostorom i opremom, koji se mogu zaključati, za hladno skladištenje zadržanog mesa te odvojeni prostor i opremu, koji se mogu zaključati, za skladištenje mesa koje je proglašeno neprikladnim za prehranu ljudi.

6.

Klaonice moraju raspolagati odvojenim prostorom s odgovarajućom opremom za čišćenje, pranje i dezinfekciju sredstava za prijevoz stoke. Međutim, klaonice ne moraju raspolagati ovim prostorima i opremom ako to dopusti nadležno tijelo te ako u blizini postoje službeno odobrena mjesta i oprema.

7.

Klaonice moraju raspolagati prostorom i opremom koji se mogu zaključati i koji se upotrebljavaju isključivo za klanje bolesnih i na oboljenje sumnjivih životinja. To nije nužno ako se klanje tih životinja obavlja u drugom objektu koje je u tu svrhu odobrilo nadležno tijelo, ili ako se ono obavlja na kraju normalnog klanja.

8.

Ako se u klaonici skladišti gnoj ili sadržaj probavnog trakta, za tu se svrhu mora osigurati posebni prostor ili mjesto.

9.

Klaonice moraju raspolagati odgovarajuće opremljenim prostorom, koji se može zaključati, isključivo za potrebe veterinarske službe.

1.

budu izgrađeni tako da se spriječi kontaminacija mesa, naročito:

(a)  omogućujući kontinuirano odvijanje poslova;

ili

(b)  osiguravajući odvojenost različitih proizvodnih serija;

2.

raspolažu prostorijama za odvojeno skladištenje pakiranog i nepakiranog mesa, osim ako se skladište u različito vrijeme ili na takav način da materijal za ambalažiranje i metoda skladištenja ne mogu biti izvor kontaminacije mesa;

3.

raspolažu prostorijama za rasijecanje opremljenim na način koji osigurava ispunjavanje uvjeta utvrđenih u poglavlju V.;

4.

raspolažu opremom za pranje ruku osoblja koje rukuje nepakiranim mesom, čije su slavine takve da sprečavaju širenje kontaminacije;

i

5.

raspolažu opremom za dezinfekciju alata vrućom vodom od najmanje 82 °C ili alternativnim sustavom s istim učinkom.

1.

Nakon dolaska u klaonicu, životinje se moraju zaklati bez nepotrebnog odgađanja. Međutim, ako je to potrebno zbog njihove dobrobiti, životinjama se mora omogućiti određeno vrijeme odmora prije klanja. Životinje dostavljene u klaonicu na klanje moraju se zaklati u toj klaonici, a izravna premještanja u drugu klaonicu mogu se dopustiti samo u iznimnim slučajevima u skladu s člankom 43. stavkom 6. drugim podstavkom Provedbene uredbe (EU) 2019/627.

2.

(a)  Meso životinja drugačijih od onih koje su navedene u podtolkama (b) i (c) ne smije se upotrebljavati za prehranu ljudi ako su te životinje umrle na neki drugi način a ne klanjem u klaonici.

(b)  U prostore klaonice smiju se dovesti samo žive životinje namijenjene klanju, izuzimajući:

i.  životinje koje su prisilno zaklane izvan klaonice u skladu s poglavljem VI.;

ii.  životinje zaklane na gospodarstvu podrijetla u skladu s poglavljem VI.a ovog odjeljka ili u skladu s odjeljkom III. točkom 3.;

iii.  slobodno živuću divljač, u skladu s odjeljkom IV. poglavljem II.

(c)  Meso životinja zaklanih nakon što su doživjele nesreću u klaonici može se upotrijebiti za prehranu ljudi ako se pregledom ne otkriju nikakve ozbiljne ozljede osim onih uzrokovanih nesrećom.

3.

Životinje ili, prema potrebi, svaka serija životinja poslanih na klanje mora biti označena tako da se može utvrditi njihovo podrijetlo.

4.

Životinje moraju biti čiste.

5.

Subjekti koji vode klaonice moraju slijediti upute veterinara kojega je nadležno tijelo imenovalo u skladu s Uredbom (EZ) br. 854/2004 kako bi osigurali da ante mortem pregled svake životinje bude obavljen u prikladnim uvjetima.

6.

Životinje koje se dovedu u prostoriju za klanje moraju se zaklati bez nepotrebnog odgađanja.

7.

Omamljivanje, krvarenje, skidanje kože, evisceracija i druge vrste obrade moraju se obaviti bez nepotrebnog odgađanja te na način koji sprečava kontaminaciju mesa. Posebno:

(a)  dušnik i jednjak moraju ostati netaknuti tijekom krvarenja, osim u slučajevima klanja prema vjerskom običaju;

(b)  tijekom uklanjanja kože i runa:

i.  mora se spriječiti dodir između vanjske površine kože i trupa;

i

ii.  radnici i oprema koji dolaze u dodir s vanjskom površinom kože ili runa ne smiju doticati meso;

(c)  moraju se poduzeti mjere kako bi se spriječilo istjecanje sadržaja probavnog trakta tijekom i nakon evisceracije te kako bi se osiguralo obavljanje evisceracije što je moguće prije nakon omamljivanja;

i

(d)  uklanjanje vimena ne smije dovesti do kontaminacije trupa mlijekom ili kolostrumom.

8.

Potrebno je u potpunosti odstraniti kožu s trupova i drugih dijelova tijela namijenjenih prehrani ljudi, uz iznimku svinja, glava ovaca, koza i teladi, njuške i usana goveda, te papaka goveda, ovaca i koza. Glavama, uključujući njušku i usne, i papcima potrebno je rukovati na način da se izbjegne kontaminacija.

9.

Ako im se ne skida koža, svinjama se moraju odmah ukloniti čekinje. Opasnost od kontaminacije mesa putem vode za šurenje mora se svesti na najmanju moguću mjeru. Pri ovom se postupku smiju upotrebljavati samo odobreni aditivi. Nakon toga, svinje se moraju temeljito isprati pitkom vodom.

10.

Trupovi ne smiju biti vidljivo onečišćeni fekalijama. Svaki vidljivo onečišćeni dio mora se odmah ukloniti rezanjem ili na neki drugi način s istim učinkom.

11.

Trupovi i nusproizvodi klanja ne smiju doći u dodir s podovima, zidovima i radnim plohama.

12.

Subjekti koji vode klaonice moraju slijediti upute nadležnog tijela kako bi osigurali da post mortem pregled svih životinja bude obavljen u prikladnim uvjetima u skladu s Uredbom (EZ) br. 854/2004.

13.

Dok se ne završi post mortem” pregled dijelovi zaklanih životinja koji podliježu tom pregledu:

(a)  moraju biti označeni tako da se zna da pripadaju određenom trupu;

i

(b)  ne smiju dolaziti u dodir s drugim trupovima, nusproizvodima klanja ili unutarnjim organima, uključujući i one koji su već post mortem pregledani.

Međutim, penis se može odmah ukloniti i odbaciti ako ne pokazuje patološke ozljede.

14.

Oba se bubrega moraju izvaditi iz masnog tkiva kojim su obavijeni. Kod goveda i svinja te kopitara mora se ukloniti i perirenalna kapsula.

15.

Ako se prije završetka post mortem pregleda krv ili drugi nusproizvodi klanja od nekoliko životinja sakupljaju u isti spremnik, cijeli sadržaj se mora proglasiti neprikladnim za prehranu ljudi ako je trup jedne ili više dotičnih životinja proglašen neprikladnim za prehranu ljudi.

16.

Nakon post mortem pregleda:

(a)  krajnici goveda, svinja i kopitara treba higijenski odstraniti;

(b)  dijelovi koji su neprikladni za prehranu ljudi moraju se što je moguće prije ukloniti iz čistog dijela kruga objekta;

(c)  zadržano meso ili ono koje je proglašeno neprikladnim za prehranu ljudi te nejestivi nusproizvodi ne smiju dolaziti u dodir s mesom koje je proglašeno prikladnim za prehranu ljudi;

i

(d)  unutarnji organi ili dijelovi unutarnjih organa koji ostaju u trupu, osim bubrega, moraju se što je moguće prije u cijelosti ukloniti, osim ako nadležno tijelo odobri drugačije.

17.

Nakon obavljenog klanja i post mortem pregleda meso se mora uskladištiti u skladu sa zahtjevima koji su utvrđeni u poglavlju VII.

18.

Osim ako su namijenjeni za upotrebu kao nusproizvod životinjskog podrijetla u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i vijeća ( 9 ):

(a)  želuci se moraju ošuriti ili očistiti; međutim, ako su namijenjeni za proizvodnju sirila, želuci:

i.  se moraju isprazniti samo ako je riječ o mladim govedima;

ii.  se ne moraju isprazniti, ošuriti ili očistiti ako je riječ o mladim ovcama i kozama;

(b)  crijeva se moraju isprazniti i očistiti;

(c)  s glava i nogu mora se skinuti koža ili ih se mora ošuriti i s njih ukloniti dlake; međutim, ako to odobri nadležno tijelo, naočigled čiste glave koje ne sadržavaju specificirani rizični materijal u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ) te naočigled čiste noge namijenjene za preradu u hranu mogu se prevesti u odobreni objekt i u njemu se s njih može skinuti koža ili ih se može ošuriti i s njih ukloniti dlake.

19.

Ako je objekt odobren za klanje različitih vrsta životinja ili za obradu trupova divljači iz uzgoja i slobodno živuće divljači, moraju se poduzeti mjere predostrožnosti kako bi se vremenskim ili prostornim odvajanjem poslova koji se obavljaju na različitim vrstama spriječila križna kontaminacija. Moraju se osigurati odvojeni prostori i oprema za prihvat i skladištenje trupova s kojih nije skinuta koža a koji pripadaju divljači iz uzgoja zaklanoj na gospodarstvu te za slobodno živuću divljač.

20.

Ako klaonica ne raspolaže prostorima i napravama koje se mogu zaključati a koje su isključivo namijenjene za klanje bolesnih i na oboljenje sumnjivih životinja, prostori i naprave koje se koriste za klanje takvih životinja moraju se očistiti, oprati i dezinficirati pod službenim nadzorom prije nego se počne s klanjem drugih životinja.

1.

Trupovi domaćih papkara i kopitara mogu se u klaonicama rasijecati na polovice i četvrtine, a polovice na najviše tri komada. Daljnje rasijecanje i otkoštavanje mora se obavljati u rasjekavaonicama.

2.

Obrada mesa mora biti tako organizirana da se spriječi ili što je moguće više smanji kontaminacija. U tu svrhu, subjekti u poslovanju s hranom moraju naročito osigurati:

(a)  da se meso koje je namijenjeno rasijecanju donosi u radne prostorije postupno prema potrebi;

(b)  da se tijekom rasijecanja, otkoštavanja, rezanja na odreske, rezanja na komadiće, pakiranja i ambalažiranja temperatura mesa održava na najviše 3 °C za nusproizvode klanja i 7 °C za ostalo meso, pomoću temperature okoline od najviše 12 °C ili alternativnog sustava s istim učinkom;

i

(c)  ako se radi o objektu koji je odobren za rasijecanje mesa različitih vrsta životinja, da budu poduzete mjere predostrožnosti kako bi se izbjegla križna kontaminacija tako što će, prema potrebi, poslovi na različitim vrstama biti vremenski ili prostorno odvojeni.

3.

Međutim, meso se može otkoštavati i rasijecati i prije nego postigne temperaturu iz točke 2. podtočkom (b) u skladu s poglavljem VII., točkom 3.

4.

Meso se može otkoštavati i rasijecati i prije nego postigne temperaturu iz točke 2. podtočke (b) ako je rasjekavaonica na istoj lokaciji kao i klaonica. U tom slučaju, meso se mora prenijeti u rasjekavaonicu bilo izravno iz klaonice ili nakon razdoblja čekanja u rashladnoj prostoriji ili hladnjači. Čim se rasiječe i, prema potrebi, zapakira, meso se mora ohladiti do temperature iz točke 2. podtočke (b).

5.

Trupovi, polovice trupova, četvrti trupova ili polovice trupova rasječene u najviše tri dijela za veleprodaju mogu se otkoštavati i rasijecati i prije nego postignu temperaturu iz točke 2. podtočke (b) ako su prevezeni na temelju odstupanja iz odjeljka I. poglavlja VII. točke 3. podtočke (b). U tom slučaju tijekom rasijecanja ili otkoštavanja meso mora biti izloženo temperaturama zraka koje osiguravaju stalno smanjenje temperature mesa. Čim se rasiječe i, prema potrebi, zapakira, meso se mora ohladiti do temperature iz točke 2. podtočke (b) (ako nije već hladnije od te temperature).

1.

Mora se raditi o životinji koja je inače zdrava ali je doživjela nesreću zbog koje se, uzimajući u obzir dobrobit životinje, nije mogla prevesti u klaonicu.

2.

Službeni veterinar mora obaviti ante mortem pregled životinje.

3.

Zaklana i iskrvarena životinja mora se na higijenski način i bez nepotrebnog odgađanja prevesti u klaonicu. Pod nadzorom službenog veterinara na licu mjesta se mogu izvaditi želudac i crijeva, ali se ne smije vršiti nikakva druga obrada. Svi uklonjeni unutarnji organi moraju se poslati u klaonicu zajedno sa zaklanom životinjom te se mora označiti da pripadaju toj životinji.

4.

Ako od trenutka klanja do dolaska u klaonicu prođe više od dva sata, životinja se mora hladiti. Ako to dopuštaju klimatski uvjeti, nije potrebno aktivno hlađenje.

5.

Zajedno sa zaklanom životinjom u klaonicu se mora poslati izjava subjekta koji posluje s hranom i koji je uzgojio životinju, a u kojoj se navodi identitet životinje, svi veterinarski proizvodi koji su davani životinji ili druga liječenja kojima je ona bila podvrgnuta, datumi davanja proizvoda odnosno liječenja te karence.

6.

   Zaklanu životinju do klaonice mora pratiti službeni certifikat iz poglavlja 5. Priloga IV. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/2235 ( 11 ) ili ga se mora poslati unaprijed u bilo kojem formatu. 

7.

Na temelju post mortem pregleda obavljenog u klaonici u skladu s Uredbom (EZ) br. 854/2004, uključujući i sva dodatna ispitivanja koja se zahtijevaju u slučaju prisilnog klanja, zaklana životinja mora biti prikladna za prehranu ljudi

8.

Subjekti u poslovanju s hranom moraju slijediti sve upute koje u vezi s uporabom mesa izdaje službeni veterinar nakon post mortem pregleda.

1.

(a)  Ako druge posebne odredbe ne predviđaju drugačije, nakon post mortem pregleda meso se u klaonici mora odmah ohladiti, u skladu s krivulju hlađenja koja osigurava stalno smanjenje temperature, kako bi se u svim dijelovima mesa postigla temperatura od najviše 3 °C kod nusproizvoda klanja i 7 °C kod ostalog mesa. Međutim, meso se smije rasijecati i otkoštavati tijekom hlađenja u skladu s poglavljem V., točkom 4.

(b)  Tijekom procesa hlađenja, mora biti osigurana odgovarajuća ventilacija kako bi se spriječila kondenzacija na površini mesa.

2.

Meso mora postići temperaturu navedenu u točki 1. te je zadržati tijekom uskladištenja.

3.

Meso mora postići temperaturu navedenu u točki 1. prije prijevoza i zadržati je tijekom prijevoza. Međutim primjenjuju se sljedeće točke (a) i (b).

(a)  prijevoz mesa za proizvodnju određenih proizvoda može započeti prije nego meso postigne temperaturu iz točke 1. ako nadležno tijelo to odobri, uz uvjet da:

i.  se takav prijevoz odvija u skladu sa zahtjevima koje su nadležna tijela na mjestima podrijetla i odredišta odredila u pogledu prijevoza od jednog objekta do drugog;

ii.  meso odmah napusti klaonicu ili rasjekavaonicu koja je na istoj lokaciji kao i klaonica te da prijevoz ne traje dulje od dva sata;

te

iii.  da je takav prijevoz opravdan iz tehnoloških razloga.

(b)  prijevoz trupova, polovica trupova, četvrti trupova ili polovica trupova ovaca i koza, goveda i svinja rasječenih u tri dijela za veleprodaju može započeti prije nego što meso postigne temperaturu iz točke 1. ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

i.  da se temperatura prati i bilježi u okviru postupaka koji se temelje na načelima HACCP-a;

ii.  da su subjekti u poslovanju s hranom koji otpremaju i prevoze trupove, polovice trupova, četvrti trupova ili polovice trupova rasječene u tri dijela za veleprodaju od nadležnog tijela na mjestu otpreme primili dokumentirano odobrenje za korištenja tog odstupanja;

iii.  da je vozilo koje prevozi trupove, polovice trupova, četvrti trupova ili polovice trupova rasječene u tri dijela za veleprodaju opremljeno instrumentom koji prati i bilježi temperature zraka kojoj su trupovi, polovice trupova, četvrti trupova ili polovice trupova rasječene u tri dijela za veleprodaju izloženi, i to na takav način da nadležna tijela mogu provjeriti sukladnost s uvjetima u pogledu trajanja i temperature iz točke viii.;

iv.  po svakom prijevozu, da vozilo koje prevozi trupove, polovice trupova, četvrti trupova ili polovice trupova rasječene u tri dijela za veleprodaju preuzima meso iz najviše tri klaonice ili iz jedne hladnjače koja preuzima meso izravno iz klaonica; svi zahtjevi utvrđeni u ovoj točki (b) primjenjuju se na sav teret trupova, polovica trupova, četvrti trupova ili polovica trupova rasječenih u tri dijela za veleprodaju koji se otprema iz klaonice i hladnjače koja preuzima meso iz navedene klaonice;

v.  da trupovi, polovice trupova, četvrti trupova ili polovice trupova rasječene u tri dijela za veleprodaju moraju imati unutarnju temperaturu od 15 °C na početku prijevoza ako će se prevoziti u istom odjeljku kao meso koje ispunjava zahtjev u pogledu temperature iz točke 1. za nusproizvode klanja, odnosno temperaturu od 7 °C za drugo meso;

vi.  da pošiljku prati izjava subjekta u poslovanju s hranom; u toj izjavi mora biti navedeno trajanje hlađenja prije prvog utovara, vrijeme početka prvog utovara trupova, polovica trupova, četvrti trupova ili polovica trupova rasječenih u tri dijela za veleprodaju, površinska temperatura u vrijeme početka prvog utovara, najveća temperatura zraka za vrijeme prijevoza kojoj trupovi, polovice trupova, četvrti trupova ili polovice trupova rasječene u tri dijela za veleprodaju smiju biti izloženi, najdulje dopušteno trajanje prijevoza, datum odobrenja i naziv nadležnog tijela koje je odobrilo prijevoz u skladu s točkom ii.;

vii.  subjekt u poslovanju s hranom kojem se pošiljka šalje dužan je obavijestiti nadležno tijelo prije nego što prvi put primi trupove, polovice trupova, četvrti trupova ili polovice trupova rasječene u tri dijela za veleprodaju koji prije prijevoza nisu postigli temperaturu iz točke 1.;

viii.  da se meso prevozi u skladu sa sljedećim parametrima:

—  za najdulje dopušteno trajanje prijevoza ( 13 ) od 6 sati:

Najdulje dopušteno trajanje prijevoza može se produljiti na 30 sati ako se prije početka prijevoza postigne unutarnja temperatura ispod 15 °C.

—  za najdulje dopušteno trajanje prijevoza ( 14 ) od 60 sati:

ix.  metode mjerenja površinske temperature moraju biti validirane, a kao referentna metoda koristi se sljedeća metoda:

—  koristi se termometar umjeren u skladu s najnovijom verzijom norme ISO 13485;

—  senzor se uvodi okomito u najdeblji dio na dubinu od 0,5 do 1 cm s vanjske strane:

(a)  lopatice; ili

(b)  noge kod goveda, ovaca i koza, odnosno buta ili unutarnje površine buta u srednjem gornjem dijelu kod svinja;

—  provodi se pet mjerenja temperature kako slijedi:

—  barem jedna od pet izmjerenih temperatura mora biti manja od površinske temperature propisane u točki viii.

4.

Meso namijenjeno zamrzavanju mora se zamrznuti bez nepotrebnog odgađanja, uzimajući, prema potrebi, u obzir razdoblje stabilizacije prije zamrzavanja.

Međutim, subjekti u poslovanju s hranom koji se bave maloprodajom meso mogu zamrznuti radi njegove preraspodjele u svrhu doniranja hrane u skladu sa sljedećim uvjetima:

i.  ako je riječ o mesu na koje se u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 15 ) primjenjuje navođenje „upotrijebiti do” datuma, prije tog datuma;

ii.  bez nepotrebnog odgađanja na temperaturu od –18 °C ili nižu;

iii.  osiguravajući da je datum zamrzavanja evidentiran i naveden na oznaci ili na neki drugi način;

iv.  ako to meso nije već bilo zamrznuto (odmrznuto meso); i

v.  u skladu s eventualnim uvjetima koje su nadležna tijela utvrdila za zamrzavanje i daljnju upotrebu kao hrane.

5.

Nepakirano se meso mora skladištiti i prevoziti odvojeno od pakiranog mesa, osim ako se skladištenje i prijevoz obavljaju u različito vrijeme ili tako da materijal za ambalažiranje i način skladištenja ili prijevoza ne mogu biti izvor kontaminacije mesa.

1.

Tijekom sakupljanja i prijevoza, sa životinjama se mora postupati pažljivo kako bi se izbjegla njihova nepotrebna patnja.

2.

Životinje koje pokazuju simptome bolesti ili koje potječu iz jata za koje se zna da je zaraženo uzročnicima koji su bitni za javno zdravlje smiju se prevoziti u klaonicu jedino ako to dopusti nadležno tijelo.

3.

Kavezi za prijevoz životinja u klaonicu i moduli, ako se upotrebljavaju, moraju biti od nekorozivnog materijala te se moraju lako čistiti i dezinficirati. Odmah nakon pražnjenja i, prema potrebi, prije ponovne uporabe, sva oprema korištena za skupljanje i isporuku živih životinja mora se očistiti, oprati i dezinficirati.

1.

Klaonice moraju imati prostoriju ili natkriveni prostor za prihvat životinja i za njihov ante mortem pregled.

2.

Kako bi se izbjegla kontaminacija mesa, klaonice moraju:

(a)  imati dovoljan broj prostorija prikladnih za poslove koji se u njima obavljaju;

(b)  imati posebnu prostoriju za evisceraciju i daljnju obradu, uključujući dodavanje začina cijelim trupovima peradi, osim ako u pojedinačnim slučajevima nadležno tijelo odobri vremensku odvojenost ovih poslova unutar određene klaonice;

(c)  osigurati prostornu ili vremensku odvojenost sljedećih poslova:

i.  omamljivanje i krvarenje;

ii.  uklanjanje perja ili kože, te šurenje;

i

iii.  otpremanje mesa;

(d)  imati naprave koji sprečavaju dodir mesa s podovima, zidovima i instalacijama;

i

(e)  imati linije klanja koje su osmišljene tako da (kada su u funkciji) omogućuju neprekidan tijek procesa klanja i sprečavaju križnu kontaminaciju između različitih dijelova linije klanja. Ako u istom objektu djeluje više od jedne linije klanja, one moraju biti dovoljno odvojene kako bi se izbjegla križna kontaminacija.

3.

Klaonice moraju imati opremu za dezinfekciju alata vrućom vodom od najmanje 82 °C ili alternativni sustav s istim učinkom.

4.

Oprema za pranje ruku osoblja koje rukuje nepakiranim mesom mora imati slavine koje sprečavaju širenje kontaminacije.

5.

Klaonice moraju raspolagati prostorom i opremom, koji se mogu zaključati, za hladno skladištenje zadržanog mesa te odvojeni prostor i opremu, koji se mogu zaključati, za skladištenje mesa koje je proglašeno neprikladnim za prehranu ljudi.

6.

Klaonice moraju raspolagati odvojenim prostorom s odgovarajućom opremom za čišćenje, pranje i dezinfekciju:

(a)  prijevozne opreme kao što su kontejneri;

i

(b)  prijevoznih sredstava.

Međutim, ovi prostori i oprema nisu obvezni za podtočku (b) ako za to u blizini postoje službeno odobrena mjesta i oprema.

7.

Klaonice moraju raspolagati odgovarajuće opremljenim prostorom, koji se može zaključati, namijenjen isključivo za potrebe veterinarske službe.

1.

Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da objekti za rasijecanje mesa peradi i dvojezubaca:

(a)  budu izgrađeni tako da se spriječi kontaminacija mesa, naročito:

i.  omogućujući kontinuirano odvijanje poslova;

ili

ii.  osiguravajući razdvojenost između različitih proizvodnih serija;

(b)  raspolažu prostorijama za odvojeno skladištenje ambalažiranog i neambalažiranog mesa, osim ako se skladište u različito vrijeme ili na takav način da materijal za ambalažiranje i metoda skladištenja ne mogu biti izvor kontaminacije mesa;

(c)  raspolažu prostorijama za rasijecanje opremljenim na način koji osigurava ispunjavanje zahtijeva utvrđenih u poglavlju V.;

(d)  raspolažu opremom za pranje ruku osoblja koje rukuje nepakiranim mesom, čije su slavine takve da sprečavaju širenje kontaminacije;

i

(e)  raspolažu opremom za dezinfekciju alata vrućom vodom od najmanje 82 °C ili alternativnim sustavom s istim učinkom.

2.

Ako se u rasjekavaonici obavljaju sljedeći poslovi:

(a)  evisceracija gusaka i pataka koje su uzgojene za proizvodnju jetrene paštete (foie gras) i koje su omamljene, iskrvarene i operušane na farmi za tov;

ili

(b)  evisceracija peradi s odgođenom evisceracijom;

subjekti u poslovanju s hranom moraju u tu svrhu osigurati posebne prostorije.

1.

(a)  Meso životinja drugačijih od onih koje su navedene u podtočki (b) ne smije se upotrebljavati za prehranu ljudi ako su te životinje umrle na neki drugi način a ne klanjem u klaonici.

(b)  U prostore klaonice mogu se dovesti samo žive životinje namijenjene klanju, izuzimajući:

i.  perad, guske i patke s odgođenom evisceracijom koje se uzgajaju za proizvodnju jetrene paštete (foie gras) te ptice koje se ne smatraju domaćim ali se uzgajaju kao domaće životinje, ako su zaklane na poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s poglavljem VI.;

ii.  divljač iz uzgoja koja je zaklana na mjestu proizvodnje u skladu s odjeljkom III.;

i

iii.  sitnu slobodno živuću divljač u skladu s odjeljkom IV. poglavljem III.

2.

Subjekti koji vode klaonice moraju slijediti upute nadležnog tijela kako bi osigurali da ante mortem pregled životinja bude obavljen u prikladnim uvjetima.

3.

Ako je objekt odobren za klanje različitih vrsta životinja ili za obradu ptica bezgrebenki iz uzgoja i sitne slobodno živuće divljači, moraju se poduzeti mjere predostrožnosti kako bi se vremenskim ili prostornim odvajanjem poslova koji se obavljaju na različitim vrstama spriječila križna kontaminacija. Moraju se osigurati odvojeni prostori i oprema za prihvat i skladištenje trupova ptica bezgrebenki iz uzgoja zaklanih na gospodarstvu te za sitnu slobodno živuću divljač.

4.

Životinje koje se dovedu u prostoriju za klanje moraju se zaklati bez nepotrebnog odgađanja.

5.

Omamljivanje, krvarenje, skidanje kože ili perušanje, evisceracija i drugi oblici obrade moraju se obaviti bez nepotrebnog odgađanja te na način koji sprečava kontaminaciju mesa. Naročito se moraju poduzeti mjere kako bi se spriječilo istjecanje sadržaja probavnog trakta tijekom evisceracije.

6.

Subjekti koji vode klaonice moraju slijediti upute nadležnog tijela kako bi osigurali da post mortem pregled bude obavljen u prikladnim uvjetima, a naročito da zaklane životinje budu ispravno pregledane.

7.

Nakon post mortem pregleda:

(a)  dijelovi koji su neprikladni za prehranu ljudi moraju se što je moguće prije ukloniti iz čistog dijela kruga objekta;

(b)  zadržano meso ili ono koje je proglašeno neprikladnim za prehranu ljudi te nejestivi nusproizvodi ne smiju dolaziti u dodir s mesom koje je proglašeno prikladnim za prehranu ljudi;

i

(c)  unutarnji organi ili dijelovi unutarnjih organa koji ostaju u trupu, osim bubrega, moraju se, po mogućnosti, u cijelosti ukloniti što je moguće prije, osim ako nadležno tijelo odobri drugačije.

8.

Nakon pregleda i evisceracije zaklane se životinje moraju što je moguće prije očistiti i ohladiti do temperature od najviše 4 °C, osim ako se meso rasijeca dok je još toplo.

9.

Ako se trupovi hlade uranjanjem u vodu, mora se voditi računa o sljedećem:

(a)  moraju se poduzeti sve mjere predostrožnosti kako bi se izbjegla kontaminacija trupova, uzimajući u obzir parametre kao što su težina trupova, temperatura vode, količina i smjer protoka vode te vrijeme hlađenja;

(b)  oprema se mora potpuno isprazniti, očistiti i dezinficirati kad god je to potrebno, a najmanje jednom dnevno.

10.

U objektu se ne smiju klati bolesne ili na bolest sumnjive životinje i životinje koje se kolju u okviru programa iskorjenjivanja ili suzbijanja bolesti, osim ako to dopusti nadležno tijelo. U tom slučaju, klanje se mora obaviti pod službenim nadzorom i moraju se poduzeti mjere za sprečavanje kontaminacije; prostori se moraju očistiti i dezinficirati prije ponovne uporabe.

1.

Obrada mesa mora biti tako organizirana da se spriječi ili što je moguće više smanji kontaminacija. U tu svrhu, subjekti u poslovanju s hranom moraju naročito osigurati:

(a)  da se meso koje je namijenjeno rasijecanju donosi u radne prostorije postupno prema potrebi;

(b)  da se tijekom rasijecanja, otkoštavanja, rezanja na odreske, rezanja na komadiće, pakiranja i ambalažiranja temperatura mesa održava na najviše 4 °C, pomoću temperature okoline od najviše 12 °C ili alternativnog sustava s istim učinkom;

i

(c)  ako se radi o objektu koji je odobren za rasijecanje mesa različitih vrsta životinja, da budu poduzete mjere predostrožnosti kako bi se izbjegla križna kontaminacija tako što će, prema potrebi, poslovi na različitim vrstama biti vremenski ili prostorno odvojeni.

2.

Međutim, meso se može otkoštavati i rasijecati i prije nego što postigne temperaturu iz točke 1. podtočke (b) ako se prostorija za rasijecanje nalazi na istoj lokaciji kao i prostor za klanje, pod uvjetom da se meso preveze u prostoriju za rasijecanje:

(a)  izravno iz prostora za klanje,

ili

(b)  nakon razdoblja čekanja u rashladnoj prostoriji ili hladnjači.

3.

Čim je meso rasječeno i ako je primjereno pakirano, mora ga se ohladiti na temperaturu koja ne prelazi 4 °C.

4.

Meso mora postići temperaturu od najviše 4 °C prije prijevoza i mora biti održavano na toj temperaturi tijekom prijevoza. Međutim, ako nadležno tijelo tako dozvoli, jetra za proizvodnju guščje jetrene paštete mogu se prevoziti na temperaturi višoj od 4 °C pod uvjetom da:

(a)  se takav prijevoz odvija u skladu sa zahtjevima koje je odredilo nadležno tijelo u pogledu prijevoza od jednog objekta do drugog; i

(b)  meso izlazi iz klaonice ili prostora za rasijecanje odmah, a prijevoz ne traje dulje od dva sata.

5.

Meso namijenjeno zamrzavanju mora se zamrznuti bez nepotrebnog odgađanja.

Međutim, subjekti u poslovanju s hranom koji se bave maloprodajom meso mogu zamrznuti radi njegove preraspodjele u svrhu doniranja hrane u skladu sa sljedećim uvjetima:

i.  ako je riječ o mesu na koje se u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) br. 1169/2011 primjenjuje navođenje „upotrijebiti do” datuma, prije tog datuma;

ii.  bez nepotrebnog odgađanja na temperaturu od –18 °C ili nižu;

iii.  osiguravajući da je datum zamrzavanja evidentiran i naveden na oznaci ili na neki drugi način;

iv.  ako to meso nije već bilo zamrznuto (odmrznuto meso); i

v.  u skladu s eventualnim uvjetima koje su nadležna tijela utvrdila za zamrzavanje i daljnju upotrebu kao hrane.

6.

Nepakirano meso je potrebno uskladištiti i prevoziti odvojeno od pakiranog mesa, osim ako se takvi proizvodi skladište i prevoze u različitom vremenu ili na takav način da materijal za pakiranje i način skladištenja ili prijevoza ne mogu biti izvor kontaminacije mesa.

1.

Poljoprivredno gospodarstvo mora prolaziti redoviti veterinarski pregled.

2.

Subjekt koji posluje s hranom mora unaprijed obavijestiti nadležno tijelo o datumu i vremenu klanja.

3.

Poljoprivredno gospodarstvo mora raspolagati prostorom za sakupljanje peradi kako bi se mogao obaviti ante mortem pregled skupine.

4.

Poljoprivredno gospodarstvo mora raspolagati odgovarajućim prostorom za higijensko klanje i daljnju obradu peradi.

5.

Moraju se ispunjavati zahtjevi glede dobrobiti životinja.

7.

Osim podataka o prehrambenom lancu koje treba dostaviti u skladu s odjeljkom III. Priloga II. ovoj Uredbi, zaklanu životinju do klaonice ili rasjekavaonice mora pratiti certifikat o zdravlju životinja iz poglavlja 2. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/2235 ili ga se mora poslati unaprijed u bilo kojem formatu.

8.

U slučaju peradi koja se uzgaja za proizvodnju jetrene paštete (foie gras), perad s neizvađenim unutarnjim organima mora se odmah, prema potrebi u rashlađenom stanju, prevesti u klaonicu ili rasjekavaonicu. Evisceracija se mora obaviti u roku od 24 sata od klanja pod nadzorom nadležnog tijela.

9.

Perad s odgođenom evisceracijom koja je zaklana na mjestu proizvodnje smije se čuvati najviše 15 dana na temperaturi od najviše 4 °C. Evisceracija se potom mora obaviti u klaonici ili rasjekavaonici koja se nalazi u istoj državi članici kao i gospodarstvo na kojemu je perad proizvedena.

1.

Odredbe odjeljka I. primjenjuju se na proizvodnju i stavljanje u promet mesa divljih sisavaca parnoprstaša iz uzgoja, osim ako ih nadležno tijelo smatra neprikladnima.

2.

Odredbe odjeljka II. primjenjuju se na proizvodnju i promet mesa ptica bezgrebenki. Međutim, odredbe odjeljka I. primjenjuju se ako ih nadležno tijelo smatra prikladnim. Moraju se osigurati odgovarajući prostori prilagođeni veličini životinja.

3.

Bez obzira na točke 1. i 2., subjekti u poslovanju s hranom smiju, uz odobrenje nadležnog tijela, klati ptice bezgrebenke iz uzgoja i papkare i kopitare iz uzgoja iz točke 1. na mjestu podrijetla:

(a)  ako se životinje se ne mogu prevoziti, kako bi se izbjegla opasnost za osobu koja njima rukuje ili zaštitila dobrobit životinja;

(b)  ako se stado podvrgava redovitim veterinarskim pregledima;

(c)  ako vlasnik životinja podnese zahtjev;

(d)  ako se nadležno tijelo unaprijed obavijesti o datumu i vremenu klanja životinja;

(e)  ako poljoprivredno gospodarstvo raspolaže sustavom za sakupljanje životinja kako bi se mogao obaviti ante mortem pregled skupine;

(f)  ako poljoprivredno gospodarstvo raspolaže odgovarajućim prostorima i opremom za klanje i krvarenje i, ako se ptice bezgrebenke moraju perušati, za perušanje životinja;

(g)  ako se ispunjavaju uvjeti glede dobrobiti životinja;

(h)  ako se zaklane i iskrvarene životinje prevoze u klaonicu ili objekt za obradu divljači, ovisno o slučaju, na higijenski način i bez nepotrebnog odgađanja. Ako prijevoz traje dulje od dva sata, životinje se moraju hladiti; ako to dopuštaju klimatski uvjeti, nije obvezno aktivno hlađenje. Evisceracija se može obaviti na licu mjesta pod nadzorom službenog veterinara;

 —————

(j)  zaklanu životinju do klaonice ili objekta za obradu divljači, ovisno o slučaju, mora pratiti certifikat o zdravlju iz poglavlja 3. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/2235 koji je izdao i potpisao službeni veterinar i kojim su potvrđeni povoljan rezultat ante mortem pregleda, pravilno klanje i iskrvarenje te datum i vrijeme klanja, ili se taj certifikat mora poslati unaprijed u bilo kojem formatu.

3.a

Odstupajući od točke 3. podtočke (j) nadležno tijelo može odobriti da se potvrda o pravilnom klanju i iskrvarenju te datum i vrijeme klanja uključe samo u podatke o prehrambenom lancu u skladu s odjeljkom III. Priloga II. ovoj Uredbi pod uvjetom:

(a)  da se gospodarstvo ne nalazi u zoni ograničenja definiranoj u članku 4. točki 41. Uredbe (EU) 2016/429;

(b)  da je subjekt u poslovanju s hranom dokazao zadovoljavajuću razinu osposobljenosti za klanje životinja bez nanošenja nepotrebne boli, nelagode ili patnje životinjama u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1099/2009 i ne dovodeći u pitanje članak 12. te uredbe.

4.

Subjekti u poslovanju s hranom smiju, u iznimnim okolnostima, na poljoprivrednom gospodarstvu klati i bizone u skladu s točkom 3.

1.

Osobe koje love slobodno živuću divljač s ciljem njezinog stavljanja u promet za ljudsku potrošnju moraju u dovoljnoj mjeri poznavati patologiju slobodno živuće divljači, proizvodnju i postupanje s njom i njenim mesom nakon ulova kako bi mogli obaviti početni pregled na licu mjesta.

2.

Dovoljno je, međutim, da barem jedna osoba u lovačkoj skupini raspolaže znanjem iz točke 1. Kada se u ovom odjeljku spominje „izučena osoba” misli se na tu osobu.

3.

Izučena osoba može biti i lovočuvar ako je dio lovačke ekipe ili se nalazi u neposrednoj blizini mjesta na kojemu se odvija lov. U ovom drugom slučaju, lovac mora predočiti lovočuvaru ulovljenu divljač i obavijestiti ga o svakom obliku nenormalnog ponašanja uočenom prije odstrela.

4.

Nadležno tijelo mora imati zadovoljavajući dokaz o tome da je izobrazba lovaca takva da im omogućuje da postanu izučene osobe. Njome se moraju obuhvatiti najmanje sljedeća područja:

(a)  normalna anatomija, fiziologija i ponašanje slobodno živuće divljači;

(b)  nenormalno ponašanje i patološke promjene koje se javljaju kod slobodno živuće divljači zbog bolesti, onečišćenja okoliša ili drugih čimbenika koji mogu utjecati na zdravlje ljudi nakon konzumacije mesa te divljači;

(c)  higijenska pravila i pravilne tehnike rukovanja, prijevoza, evisceracije, itd. slobodno živuće divljači nakon odstrela;

i

(d)  zakonodavne i upravne odredbe koje se odnose na zdravlje životinja i ljudi te higijenske uvjete koji uređuju stavljanje u promet slobodno živuće divljači.

3.

Nadležno tijelo treba poticati lovačke organizacije na pružanje ovakve izobrazbe.

1.

Nakon odstrela, krupnoj slobodno živućoj divljači moraju se što je moguće prije ukloniti želudac i crijeva te se ona mora, prema potrebi, iskrvariti.

2.

Izučena osoba mora pregledati tijelo i sve uklonjene unutarnje organe kako bi utvrdila sve značajke koje bi mogle ukazivati na to da meso predstavlja opasnost po zdravlje. Pregled se mora obaviti što je moguće prije nakon odstrela.

3.

Meso krupne slobodno živuće divljači smije se staviti na tržište jedino ako se tijelo preveze u objekt za obradu divljači što je moguće prije nakon pregleda iz točke 2. Zajedno s tijelom moraju se poslati i unutarnji organi navedeni u točki 4. Unutarnji organi se moraju označiti kako bi se znalo da pripadaju određenoj životinji.

4.

(a)  Ako za vrijeme pregleda nisu ustanovljena bilo kakva neuobičajena obilježja navedena u točki 2., prije usmrćivanja nije zamijećeno neuobičajeno ponašanje i ne sumnja se na onečišćenje okoliša, stručna osoba je dužna na tijelo životinje pričvrstiti numeriranu deklaraciju kojom se to potvrđuje. U toj se deklaraciji također mora naznačiti datum, vrijeme i mjesto usmrćivanja.

Deklaracija ne mora biti pričvršćena na tijelo životinje te se njome može obuhvatiti više od jednog tijela životinja, pod uvjetom da su pojedinačna tijela životinja identificirana i da je na deklaraciji naznačen identifikacijski broj svakog tijela životinja koja su njome obuhvaćena, uz odgovarajući datum, vrijeme i mjesto usmrćivanja. Sva tijela životinja obuhvaćena jednom deklaracijom moraju se otpremiti samo jednom pogonu za obradu divljači.

Glava i utroba ne trebaju pratiti tijelo do pogona koji obrađuje divljač osim u slučaju vrsta osjetljivih na trihinozu (životinje svinjskih vrsta, jednopapkari i ostali) čija glava (osim kljova) i ošit moraju pratiti lešinu.

Međutim, nadležno tijelo može dozvoliti da se glave životinja osjetljivih na zarazu trihinozom otpreme u neki tehnički pogon za proizvodnju trofeja divljači koji je odobren u skladu s člankom 18. Uredbe (EZ) br. 1774/2002. Stručna osoba u svojoj deklaraciji naznačuje tehnički pogon. Kopija deklaracije mora se poslati tehničkom pogonu. Ako su rezultati pregleda lešine na trihinelu pozitivni, nadležno tijelo mora provesti službenu kontrolu i provjeriti da se u tehničkom pogonu pravilno rukuje glavom.

Međutim, lovci moraju ispunjavati i dodatne uvjete koje propisuje država članica u kojoj se lovi, a posebno se mora omogućiti pomni nadzor određenih rezidua i supstancija u skladu s Direktivom 96/23/EZ;

(b)  U ostalim okolnostima, uz tijelo se mora poslati glava (osim kljova, rogovlja i rogova) te svi unutarnji organi osim želuca i crijeva. Izučena osoba koja je obavila pregled mora obavijestiti nadležno tijelo o nenormalnim značajkama, nenormalnom ponašanju ili sumnji na kontaminaciju iz okoliša zbog kojih nije sastavila izjavu u skladu s točkom (a);

(c)  Ako u određenom slučaju nema izučene osobe koja bi mogla obaviti pregled iz točke 2., uz tijelo se moraju poslati glava, osim kljova, rogovlja i rogova, i svi unutarnji organi osim želuca i crijeva, a tijelo se mora prevesti u objekt za obradu divljači što prije nakon usmrćivanja.

5.

Hlađenje mora početi u razumnom roku od trenutka odstrela i njime se mora postići temperatura u svim dijelovima mesa od najviše 7 °C. Ako to dopuštaju klimatski uvjeti, nije potrebno aktivno hlađenje.

6.

Tijekom prijevoza do objekta za obradu divljači mora se izbjegavati držanje lovine na hrpi.

7.

Krupna slobodno živuća divljač koja je isporučena objektu za obradu divljači mora se predočiti nadležnome tijelu na pregled.

8.

Nadalje,

(a)  krupnoj slobodnoživućoj divljači s koje nije skinuta koža može se skinuti koža i takva se divljač može staviti na tržište jedino:

i.  ako se prije skidanja kože divljač skladišti i obrađuje odvojeno od druge hrane i ako nije zamrznuta;

ii.  ako se nakon skidanja kože divljač podvrgne završnom pregledu u objektu za obradu divljači u skladu s Uredbom (EZ) br. 854/2004;

(b) 

krupna slobodno živuća divljač s koje nije skinuta koža može se poslati u objekt za obradu divljači u drugoj državi članici jedino ako je tijekom prijevoza do tog objekta za obradu divljači prati službeni certifikat iz poglavlja 2. Priloga II. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/2235 koji je izdao i potpisao službeni veterinar i kojim je potvrđeno da su ispunjeni zahtjevi iz točke 4. ovog poglavlja u pogledu postojanja deklaracije, ako je to relevantno, i u pogledu prisutnosti odgovarajućih dodatnih dijelova tijela.

Kada se objekt za obradu divljači koji je blizu područja lova nalazi u nekoj drugoj državi članici, prijevoz do tog objekta ne mora biti popraćen certifikatom nego izjavom izučene osobe navedene u točki 2. radi usklađenosti s člankom 3. stavkom 1. Direktive 89/662/EEZ, uzimajući u obzir zdravstveni status životinje u državi članici podrijetla.

9.

Pravila koja su utvrđena u odjeljku I. poglavlju V. primjenjuju se na rasijecanje i otkoštavanje krupne slobodno živuće divljači.

10.

Prije slanja u objekt za obradu divljači, tijela i unutarnji organi krupne slobodno živuće divljači mogu se prevesti u sabirni centar i skladištiti u njemu pod uvjetom da:

(a)  je taj sabirni centar:

1.  registriran pri nadležnom tijelu kao poduzeće za poslovanje s hranom koje obavlja primarnu proizvodnju kako je navedeno u članku 4. stavku 2. točki (a) ako samo prima tijela kao prvi sabirni centar; ili

2.  odobrilo nadležno tijelo kao poduzeće za poslovanje s hranom u skladu s člankom 4. stavkom 2. ako prima tijela iz drugih sabirnih centara;

(b)  ako su životinje eviscerirane, tijekom prijevoza u sabirni centar i skladištenja u njemu zabranjeno je držanje životinja na hrpi;

(c)  usmrćene životinje prevoze se u sabirni centar na higijenski način i bez odgađanja;

(d)  ispunjeni su uvjeti u pogledu temperature iz točke 5.;

(e)  trajanje skladištenja mora biti što kraće;

(f)  tijelima i unutarnjim organima krupne slobodno živuće divljači ne rukuje se ni na koji drugi način; međutim, izučena osoba može obaviti pregled i unutarnji organi mogu se ukloniti u skladu s uvjetima utvrđenima u točkama 2., 3. i 4.

1.

Izučena osoba mora obaviti pregled kako bi utvrdila sve značajke koje bi mogle ukazivati da meso predstavlja opasnost po zdravlje. Pregled se mora obaviti što je moguće prije nakon odstrela.

2.

Ako se tijekom pregleda otkriju nenormalne značajke, uoči nenormalno ponašanje prije odstrela ili sumnja na kontaminaciju iz okoliša, izučena osoba mora obavijestiti nadležno tijelo.

3.

Meso sitne slobodno živuće divljači smije se staviti u promet jedino ako se tijelo preveze u objekt za obradu divljači što prije nakon pregleda iz točke 1. ili, ako u određenom slučaju nema izučene osobe koja bi mogla obaviti taj pregled, što prije nakon usmrćivanja.

4.

Hlađenje mora početi u razumnom roku od trenutka odstrela i njime se mora postići temperatura u svim dijelovima mesa od najviše 4 °C. Ako to dopuštaju klimatski uvjeti, nije potrebno aktivno hlađenje.

5.

Evisceracija se mora obaviti ili završiti po dolasku u objekt za obradu divljači, bez nepotrebnog odgađanja, osim ako nadležno tijelo dopusti drugačije.

6.

Sitna slobodno živuća divljač koja je isporučena objektu za obradu divljači mora se predočiti nadležnome tijelu na pregled.

7.

Pravila koja su utvrđena u odjeljku II. poglavlju V. primjenjuju se na rasijecanje i otkoštavanje sitne slobodno živuće divljači.

8.

Prije slanja u objekt za obradu divljači, tijela, uključujući unutarnje organe, sitne slobodno živuće divljači mogu se prevesti u sabirni centar i skladištiti u njemu pod uvjetom da:

(a)  je taj sabirni centar:

1.  registriran pri nadležnom tijelu kao poduzeće za poslovanje s hranom koje obavlja primarnu proizvodnju kako je navedeno u članku 4. stavku 2. točki (a) ako samo prima tijela kao prvi sabirni centar; ili

2.  odobrilo nadležno tijelo kao poduzeće za poslovanje s hranom u skladu s člankom 4. stavkom 2. ako prima tijela iz drugih sabirnih centara;

(b)  ako su životinje eviscerirane, tijekom prijevoza u sabirni centar i skladištenja u njemu zabranjeno je držanje životinja na hrpi;

(c)  usmrćene životinje prevoze se u sabirni centar na higijenski način i bez odgađanja;

(d)  ispunjeni su uvjeti u pogledu temperature iz točke 4.;

(e)  trajanje skladištenja mora biti što kraće;

(f)  tijelima, uključujući unutarnje organe, sitne slobodno živuće divljači ne rukuje se ni na koji drugi način; međutim, izučena osoba može obaviti pregled i unutarnji organi mogu se ukloniti u skladu s uvjetima utvrđenima u točkama 1. i 2.

1.

budu izgrađeni tako da se spriječi kontaminacija mesa i proizvoda, naročito:

(a)  omogućujući kontinuirano odvijanje poslova;

ili

(b)  osiguravajući razdvojenost između različitih proizvodnih serija;

2.

raspolažu prostorijama za odvojeno skladištenje ambalažiranog i neambalažiranog mesa i proizvoda, osim ako se skladište u različito vrijeme ili na takav način da materijal za ambalažiranje i metoda skladištenja ne mogu biti izvor kontaminacije mesa ili proizvoda;

3.

raspolažu prostorijama koje su opremljene tako da se osigura ispunjavanje uvjeta glede temperature utvrđenih u poglavlju III.;

4.

raspolažu opremom za pranje ruku osoblja koje rukuje nepakiranim mesom i proizvodima, čije su slavine takve da sprečavaju širenje kontaminacije;

i

5.

raspolažu opremom za dezinfekciju alata vrućom vodom od najmanje 82 °C ili alternativnim sustavom s istim učinkom.

1.

Sirovine koje se upotrebljavaju za pripremanje mljevenog mesa moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)  moraju zadovoljavati zahtjeve za svježe meso;

(b)  moraju potjecati od kosturnih mišića, uključujući i prijanjajuća masna tkiva;

(c)  ne smiju potjecati od:

i.  otpadaka koji nastaju pri rasijecanju i rezanju mesa (osim cijelih komada mišića);

ii.  strojno otkoštenog mesa;

iii.  mesa koje sadrži dijelove kostiju ili kožu;

ili

iv.  mesa glave osim mišića za žvakanje, nemišićnog dijela linee albe, područja carpusa i tarsusa, strugotina kostiju te mišića ošita (osim ako je uklonjena seroza).

2.

Sljedeće se sirovine smiju upotrebljavati za pripremanje mesnih pripravaka:

(a)  svježe meso;

(b)  meso koje ispunjava zahtjeve iz točke 1.;

i

(c)  ako mesni pripravak očito nije namijenjen za potrošnju bez prethodne toplinske obrade:

i.  meso dobiveno mljevenjem ili usitnjavanjem mesa koje ispunjava zahtjeve iz točke 1. osim zahtjeva iz točke 1. podtočke (c)(i.);

i

ii.  strojno otkošteno meso (SOM) koje ispunjava zahtjeve iz poglavlja III. točke 3. podtočke (d).

3.

Meso koje se upotrebljava za proizvodnju strojno otkoštenog mesa mora ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)  mora ispunjavati zahtjeve za svježe meso;

(b)  Sljedeći se materijali ne smiju upotrebljavati za proizvodnju strojno otkoštenog mesa (SOM):

i.  kod peradi: noge, koža vrata i glava;

i

ii.  kod ostalih životinja: kosti glave, noge, repovi, bedrena kost, goljenica, lisna kost, humerus, radius i ulna.

1.

Obrada mesa mora biti tako organizirana da se spriječi ili što je moguće više smanji kontaminacija. U tu svrhu, subjekti u poslovanju s hranom moraju naročito osigurati da se korišteno meso:

(a)  održava na temperaturi od najviše 4 °C za perad, 3 °C za nusproizvode klanja i 7 °C za ostalo meso;

i

(b)  donosi u prostoriju za pripremanje postupno prema potrebi.

2.

Sljedeći se uvjeti primjenjuju na proizvodnju mljevenog mesa i mesnih pripravaka:

(a)  Ako nadležno tijelo ne dopusti otkoštavanje neposredno prije mljevenja, zamrznuto ili duboko zamrznuto meso koje se upotrebljava za pripremanje mljevenog mesa ili mesnih pripravaka mora se otkostiti prije zamrzavanja. Ono može biti uskladišteno samo tijekom ograničenog razdoblja.

(b)  Ako se priprema od rashlađenog mesa, mljeveno meso se mora pripremiti:

i.  u roku od najviše tri dana od klanja ako se radi o peradi;

ii.  u roku od najviše šest dana od klanja ako se radi o drugim životinjama, a ne o peradi,

ili

iii.  u roku od najviše 15 dana od klanja životinja ako se radi o otkoštenoj, vakuumski pakiranoj govedini i teletini.

(c)  Odmah nakon proizvodnje, mljeveno meso i mesni pripravci moraju se zapakirati i ambalažirati te:

i.  rashladiti do unutarnje temperature od najviše 2 °C za mljeveno meso i 4 °C za mesne pripravke;

ili

ii.  zamrznuti do unutarnje temperature od najviše -18 °C.

Ovi se uvjeti temperature moraju održavati tijekom uskladištenja i prijevoza.

3.

Sljedeći se uvjeti primjenjuju na proizvodnju i uporabu strojno otkoštenog mesa (SOM) koje se proizvodi tehnikama koje ne mijenjaju strukturu kostiju što se upotrebljavaju za proizvodnju strojno otkoštenog mesa i u kojemu udio kalcija nije značajno veći od onog u mljevenom mesu.

(a)  Sirovine za otkoštavanje koje potječu iz klaonice na licu mjesta ne smiju biti starije od sedam dana; u protivnom, sirovine za otkoštavanje ne smiju biti starije od pet dana. Međutim, trupovi peradi ne smiju biti stariji od tri dana.

(b)  Mehaničko otkoštavanje mora se obaviti odmah nakon odvajanja kostiju.

(c)  Ako se ne upotrijebi odmah po dobivanju, strojno otkošteno meso mora se zapakirati ili ambalažirati te rashladiti do temperature od najviše 2 °C ili zamrznuti do unutarnje temperature od najviše -18 °C. Ovi se uvjeti temperature moraju održavati tijekom uskladištenja i prijevoza.

(d)  Ako je subjekt koji posluje s hranom obavio analizu koja pokazuje da strojno otkošteno meso zadovoljava mikrobiološke kriterije za mljeveno meso koji su utvrđeni u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004, ono se smije upotrijebiti u mesnim pripravcima koji očito nisu namijenjeni za potrošnju bez prethodne toplinske obrade te u mesnim proizvodima.

(e)  Strojno otkošteno meso za koje je dokazano da ne zadovoljava kriterije iz točke (d) smije se upotrebljavati jedino za proizvodnju toplinski obrađenih mesnih proizvoda u objektima koji su odobreni u skladu s ovom Uredbom.

4.

Sljedeći se uvjeti primjenjuju na proizvodnju i uporabu strojno otkoštenog mesa proizvedenog tehnikama drugačijim od onih koje se spominju u točki 3.

(a)  Sirovine za otkoštavanje koje potječu iz klaonice na licu mjesta ne smiju biti starije od sedam dana; u protivnom, sirovine za otkoštavanje ne smiju biti starije od pet dana. Međutim, trupovi peradi ne smiju biti stariji od tri dana.

(b)  Ako se mehaničko otkoštavanje ne obavlja odmah nakon odvajanja kostiju, kosti koje sadrže dijelove mesa moraju se skladištiti i prevoziti pri temperaturi od najviše 2 °C ili, ako su zamrznuti, pri temperaturi od najviše -18 °C.

(c)  Kosti koje sadrže dijelove mesa, a koje su dobivene od zamrznutih trupova, ne smiju se ponovo zamrznuti.

(d)  Ako se ne upotrijebi u roku od jednog sata od dobivanja, strojno otkošteno meso mora se odmah rashladiti do temperature od najviše 2 °C.

(e)  Ako se, nakon hlađenja, strojno otkošteno meso ne preradi u roku od 24 sata, ono se mora zamrznuti u roku od 24 sata od proizvodnje te u roku od šest sati mora postići unutarnju temperaturu od najviše -18 °C.

(f)  Zamrznuto strojno otkošteno meso mora se zapakirati ili ambalažirati prije uskladištenja ili prijevoza, ne smije se skladištiti dulje od tri mjeseca, a tijekom uskladištenja i prijevoza mora se održavati pri temperaturi od najviše -18 °C.

(g)  Strojno otkošteno meso smije se upotrebljavati jedino za proizvodnju toplinski obrađenih mesnih proizvoda u objektima koji su odobreni u skladu s ovom Uredbom.

5.

Nakon što se jednom odmrzne, mljeveno meso, mesni pripravci i strojno otkošteno meso ne smije se ponovo zamrzavati.

6.

Mesni pripravci podvrgnuti suhom dozrijevanju moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u odjeljku I. poglavlju VII. točki 2.a ovog Priloga III.

1.

Pored uvjeta Direktive 2000/13/EZ ( 16 ), subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati ispunjavanje uvjeta iz točke 2. ako to zahtijevaju, i u onoj mjeri u kojoj to zahtijevaju nacionalni propisi države članice na čijem se području proizvod stavlja na tržište.

2.

Pakovine koje su namijenjene isporuci krajnjem potrošaču, a koje sadrže mljeveno meso peradi ili kopitara ili mesne pripravke koji sadrže strojno otkošteno meso, moraju imati oznaku na kojoj je navedeno da se ti proizvodi trebaju skuhati prije uporabe.

1.

Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da se pri pripremanju mesnih proizvoda ne upotrebljava sljedeće:

(a)  spolni organi ženki ili mužjaka, osim testisa;

(b)  mokraćni organi, osim bubrega i mjehura;

(c)  hrskavica grkljana, dušnika i ekstralobularnih bronhija;

(d)  oči i očni kapci;

(e)  vanjski slušni hodnik;

(f)  roževina;

i

(g)  kod peradi: glava (osim krijeste i ušiju, podvoljka i mesnatih izraslina), jednjak, volja, crijeva i spolni organi.

2.

Svo meso, uključujući mljeveno meso i mesne pripravke, koje se upotrebljava za proizvodnju mesnih proizvoda mora ispunjavati uvjete za svježe meso. Međutim, mljeveno meso i mesni pripravci koji se upotrebljavaju za proizvodnju mesnih proizvoda ne moraju ispunjavati ostale posebne uvjete iz odjeljka V.

1.

Ovaj se odjeljak primjenjuje na žive školjke. Izuzimajući odredbe o pročišćavanju, on se primjenjuje i na žive bodljikaše, žive plaštenjake i žive morske puževe. Odredbe o razvrstavanju proizvodnih područja u razrede iz poglavlja II. dijela A tog odjeljka ne primjenjuju se na morske puževe i bodljikaše koji nisu filtratori.

1.a.

Za potrebe ovog odjeljka „subjekt posrednik” znači subjekt u poslovanju s hranom, uključujući trgovce, osim prvog dobavljača, s prostorima ili bez njih, koji svoje djelatnosti obavlja između proizvodnih područja, područja za ponovno polaganje ili objekata.

2.

Poglavlja od I. do VIII. primjenjuju se na životinje ulovljene u proizvodim područjima koja je nadležno tijelo razvrstalo u skladu s Uredbom (EZ) br. 854/2004. poglavlje IX. primjenjuje se na školjke češljače (pectinidae) ulovljene izvan tih područja.

3.

Poglavlja V., VI., VIII. i IX. te točka 3. poglavlja VII. primjenjuju se na maloprodaju.

4.

Zahtjevi ovog odjeljka nadopunjuju zahtjeve utvrđene Uredbom (EZ) br. 852/2004:

(a)  ako se radi o poslovima koji se obavljaju prije dolaska školjaka u otpremni centar ili centar za pročišćavanje, oni nadopunjuju zahtjeve utvrđene u Prilogu I. toj Uredbi;

(b)  ako se radi o drugim poslovima, oni nadopunjuju zahtjeve utvrđene u Prilogu II. toj Uredbi.

POGLAVLJE I.:

OPĆI UVJETI ZA STAVLJANJE U PROMET ŽIVIH ŠKOLJAKA

POGLAVLJE II.:

HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PROIZVODNJU I SAKUPLJANJE/IZLOVLJAVANJE ŽIVIH ŠKOLJAKA

A.   ZAHTJEVI ZA PROIZVODNA PODRUČJA

B.   ZAHTJEVI ZA SAKUPLJANJE/IZLOVLJAVANJE I RUKOVANJE NAKON SAKUPLJANJA/IZLOVLJAVANJA

Subjekti u poslovanju s hranom i koji sakupljaju/izlovljavaju žive školjke ili njima rukuju odmah nakon sakupljanja/izlovljavanja moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva.

C.   UVJETI ZA PONOVNO POLAGANJE ŽIVIH ŠKOLJAKA

Subjekti u poslovanju s hranom i koji ponovo polažu žive školjke moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta.

POGLAVLJE III.:

KONSTRUKCIJSKI ZAHTJEVI ZA OTPREMNE CENTRE I CENTRE ZA PROČIŠĆAVANJE

POGLAVLJE IV.:

HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA CENTRE ZA PROČIŠĆAVANJE I OTPREMNE CENTRE

A.   ZAHTJEVI ZA CENTRE ZA PROČIŠĆAVANJE

Subjekti u poslovanju s hranom i koji pročišćavaju žive školjke moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta.

B.   ZAHTJEVI ZA OTPREMNE CENTRE

Subjekti u poslovanju s hranom i koji vode otpremne centre moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta.

POGLAVLJE V.:

ZDRAVSTVENE NORME ZA ŽIVE ŠKOLJKE

Pored osiguranja usklađenosti s mikrobiološkim kriterijima utvrđenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004, subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da žive školjke koje se stavljaju u promet za ljudsku potrošnju ispunjavaju norme utvrđene u ovom poglavlju.

POGLAVLJE VI.:

PAKIRANJE I AMBALAŽIRANJE ŽIVIH ŠKOLJAKA

POGLAVLJE VII.:

IDENTIFIKACIJSKA OZNAKA I DEKLARACIJA

POGLAVLJE VIII.:

OSTALI ZAHTJEVI

POGLAVLJE IX.:

POSEBNI ZAHTJEVI ZA ČEŠLJAČE (PECTINIDAE), MORSKE PUŽEVE I BODLJIKAŠE KOJI NISU FILTRATORI IZLOVLJENE IZVAN PROIZVODNIH PODRUČJA KOJA SU RAZVRSTANA U RAZREDE

Subjekti u poslovanju s hranom koji sakupljaju/izlovljavaju češljače (pectinidae), morske puževe i bodljikaše koji nisu filtratori izvan proizvodnih područja razvrstanih u razrede ili koji rukuju tim češljačama (pectinidae), morskim puževima i bodljikašima moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

1.  Češljače (pectinidae), morski puževi i bodljikaši koji nisu filtratori ne smiju se staviti u promet ako nisu sakupljeni/izlovljeni i ako se njima ne rukuje u skladu s poglavljem II. dijelom B te ako ne zadovoljavaju norme utvrđene u poglavlju V., što se dokazuje sustavom samokontrola koje provode subjekti u poslovanju s hranom na burzi riba, u otpremnom centru i u objektu za preradu.

2.  Uz točku 1., ako podaci dobiveni službenim programima praćenja omogućuju nadležnom tijelu da, prema potrebi u suradnji sa subjektima u poslovanju s hranom, razvrsta ribolovna područja, odredbe poglavlja II. dijela A po analogiji se primjenjuju i na češljače (pectinidae).

3.  Češljače (pectinidae), morski puževi i bodljikaši koji nisu filtratori smiju se staviti na tržište za prehranu ljudi jedino preko burze riba, otpremnog centra ili objekta za preradu. Ako rukuju češljačama (pectinidae) i/ili morskim puževima i/ili bodljikašima, subjekti u poslovanju s hranom koji vode takve objekte moraju o tome obavijestiti nadležno tijelo i, ako se radi o otpremnom centru, moraju ispunjavati odgovarajuće uvjete iz poglavlja III. i IV.

4.  Subjekti u poslovanju s hranom koji rukuju češljačama (pectinidae), morskim puževima i bodljikašima koji nisu filtratori moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a)  zahtjeve u pogledu dokumentacije koji su predviđeni u poglavlju I. točkama od 3. do 7., ako su primjenjivi. U tom slučaju u registracijskoj ispravi mora biti jasno navedena lokacija područja, uz naznaku sustava koji je upotrijebljen za opis koordinata, na kojem su sakupljene/izlovljene žive češljače (pectinidae) i/ili živi morski puževi i/ili živi bodljikaši; ili

(b)  zahtjeve iz poglavlja VI. točke 2. o zatvaranju svih pakiranja živih češljača (pectinidae), živih morskih puževa i živih bodljikaša koji se upućuju u maloprodaju i iz poglavlja VII. o identifikacijskoj oznaci i deklaraciji.

POGLAVLJE X.:

OBRAZAC REGISTRACIJSKE ISPRAVE ZA ŽIVE ŠKOLJKE, ŽIVE BODLJIKAŠE, ŽIVE PLAŠTENJAKE I ŽIVE MORSKE PUŽEVE

Pojašnjenja

1.

Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na školjkaše, bodljikaše, plaštenjake i morske puževe ako se živi stavljaju na tržište. Izuzimajući poglavlja I. i II., ovaj se odjeljak primjenjuje na te životinje ako se one ne stavljaju na tržište žive, pri čemu moraju biti dobivene u skladu s odjeljkom VII.

Za potrebe ovog odjeljka „pothlađivanje” znači postupak kojim se temperatura svježeg proizvoda ribarstva snižava na razinu između početne točke zamrzavanja ribe i razine od približno 1 do 2 °C niže.

Ovaj se odjeljak primjenjuje na odmrznute, neprerađene proizvode ribarstva i svježe proizvode ribarstva u koje su dodani prehrambeni dodaci u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Unije.

2.

Poglavlje III. dijelovi A,C i D, poglavlje IV. dio A. i poglavlje V. odnose se na maloprodaju.

3.

Zahtjevi iz ovog odjeljka nadopunjuju zahtjeve utvrđene Uredbom (EZ) br. 852/2004:

(a)  ako se radi o objektima, uključujući plovila, koji se bave primarnom proizvodnjom i pratećim djelatnostima, oni nadopunjuju zahtjeve iz Priloga I. toj Uredbi;

(b)  ako se radi o ostalim objektima, uključujući plovila, oni nadopunjuju zahtjeve iz Priloga II. toj Uredbi;

(c)  u slučaju opskrbe vodom, nadopunjuju se zahtjevi Priloga II. poglavlju VII. te Uredbe; čista morska voda može se koristiti za rukovanje i pranje proizvoda ribarstva, proizvodnju leda koji se koristi za rashlađivanje proizvoda ribarstva i brzo hlađenje rakova i mekušaca nakon kuhanja.

Odstupajući od točke (a), točku 7. iz dijela A Priloga I. Uredbi (EZ) br. 852/2004 moguće je ne primjenjivati na subjekte koji se bave malim priobalnim ribolovom u smislu članka 26. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1198/2006. ( 17 ) i koji obavljaju svoje djelatnosti u kratkim razdobljima manjim od 24 sata.

4.

Ako se radi o proizvodima ribarstva:

(a)  primarna proizvodnja obuhvaća uzgoj, ribolov i sakupljanje živih proizvoda ribarstva s ciljem njihovog stavljanja na tržište;

i

(b)  prateće djelatnosti obuhvaćaju sve sljedeće djelatnosti ako se one obavljaju na ribarskom plovilu: klanje, krvarenje, uklanjanje glave, utrobe i peraja, hlađenje i ambalažiranje; one uključuju i:

1.  prijevoz i skladištenje proizvoda ribarstva čija se priroda nije bitno promijenila, uključujući žive proizvode ribarstva, unutar ribogojilišta na kopnu;

i

2.  prijevoz proizvoda ribarstva čija se priroda nije bitno promijenila, uključujući žive proizvode ribarstva, od mjesta proizvodnje do prvog odredišnog objekta.

POGLAVLJE I.:

ZAHTJEVI ZA PLOVILA

Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati:

1.  da plovila koja se koriste za izlovljavanje proizvoda ribarstva iz njihova prirodnog okruženja odnosno za rukovanje njima ili preradu nakon sakupljanja/izlovljavanja, kao i brodovi za prijevoz hlađenog tereta, ispunjavaju konstrukcijske zahtjeve i zahtjeve u vezi s opremom koji su utvrđeni u dijelu I.; i

2.  da poslovi koji se obavljaju na plovilima budu obavljeni u skladu s pravilima koja su utvrđena u dijelu II.

I.   KONSTRUKCIJSKI ZAHTJEVI I ZAHTJEVI GLEDE OPREME

A.    Zahtjevi za sva plovila

B.    Zahtjevi za plovila koja su konstruirana i opremljena za čuvanje svježih proizvoda ribarstva dulje od 24 sata.

C.    Zahtjevi za brodove hladnjače

Brodovi hladnjače moraju:

1.  imati opremu za zamrzavanje s dovoljnim kapacitetom za najbrže moguće kontinuirano zamrzavanje i s najkraćim mogućim razdobljem termičkog zastoja, kako bi se postigla temperatura u središtu od najviše –18 °C;

2.  imati rashladnu opremu s dovoljnim kapacitetom za održavanje proizvoda ribarstva u skladišnim prostorima na temperaturi od najviše –18 °C. Skladišni prostori ne smiju se upotrebljavati za zamrzavanje, osim ako ispunjavaju uvjete iz točke 1., i moraju biti opremljeni uređajem za bilježenje temperature smještenim na mjestu gdje ga se može lako očitati. Senzor mjerača temperature mora se nalaziti u dijelu skladišnog prostora u kojem je temperatura najviša;

3.  ispunjavati zahtjeve iz dijela B, točke 2. koji se odnose na plovila koja su konstruirana i opremljena za čuvanje proizvoda ribarstva dulje od 24 sata.

D.    Zahtjevi za brodove tvornice

E.   Zahtjevi za brodove za prijevoz hlađenog tereta

Brodovi za prijevoz hlađenog tereta u kojima se prevoze i/ili skladište zamrznuti proizvodi ribarstva u rasutom stanju moraju imati opremu koja ispunjava zahtjeve za brodove hladnjače utvrđene u dijelu C točki 2. kad je riječ o njezinu kapacitetu održavanja temperature.

II.   HIGIJENSKI ZAHTJEVI

 —————

POGLAVLJE II.:

ZAHTJEVI KOJI SE MORAJU ISPUNITI TIJEKOM I NAKON ISKRCAVANJA

POGLAVLJE III.:

ZAHTJEVI ZA OBJEKTE, UKLJUČUJUĆI I PLOVILA, U KOJIMA SE RUKUJE PROIZVODIMA RIBARSTVA

Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da se u objektima u kojima se rukuje proizvodima ribarstva ispunjavaju, prema potrebi, sljedeći uvjeti.

A.   ZAHTJEVI ZA SVJEŽE PROIZVODE RIBARSTVA

B.   ZAHTJEVI ZA ZAMRZNUTE PROIZVODE

Objekti na kopnu u kojima se zamrzavaju ili skladište zamrznuti proizvodi ribarstva moraju imati opremu prilagođenu predmetnoj djelatnosti koja ispunjava zahtjeve za brodove hladnjače utvrđene u odjeljku VIII. poglavlju I. dijelu I.C. točkama 1. i 2.

C.   ZAHTJEVI ZA ZA PROIZVODE RIBARSTVA DOBIVENE STROJNIM ODVAJANJEM MESA

Subjekti u poslovanju s hranom i koji proizvode ribarstva dobivene strojnim odvajanjem mesa moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta.

D.   ZAHTJEVI VEZANI UZ PARAZITE

1.  Subjekti u poslovanju s hranom koji na tržište stavljaju sljedeće proizvode ribarstva dobivene od riba ili glavonožaca:

(a)  proizvode ribarstva namijenjene da se konzumiraju sirovi; ili

(b)  marinirane, osoljene i na neki drugi način obrađene proizvode ribarstva, ako obrada nije dovoljna da usmrti za život sposobne parazite;

moraju osigurati da sirovina ili gotov proizvod prođe obradu zamrzavanjem kako bi se usmrtili za život sposobni paraziti koji bi mogli predstavljati rizik za zdravlje potrošača.

2.  Za parazite osim metilja obrada zamrzavanjem mora se sastojati od sniženja temperature u svim dijelovima proizvoda na najmanje:

(a)  – 20 °C najmanje 24 sata; ili

(b)  – 35 °C najmanje 15 sati.

3.  Subjekti u poslovanju s hranom ne trebaju provoditi obradu zamrzavanjem navedenu u stavku 1. za proizvode ribarstva:

(a)  koji su podvrgnuti, ili je predviđeno da se prije konzumacije podvrgnu termičkoj obradi kojom se usmrćuju za život sposobni paraziti. U slučaju drugih parazita osim metilja proizvod se zagrijava do temperature unutrašnjeg dijela (jezgre) od 60 °C ili više u trajanju od najmanje jedne minute.

(b)  koji se konzerviraju kao zamrznuti proizvodi ribarstva dovoljno dugo da uginu svi za život sposobni paraziti;

(c)  koji potječu iz ulova u divljini, pod uvjetom da:

i.  ako su na raspolaganju epidemiološki podaci koji ukazuju da ribolovna područja podrijetla ne predstavljaju opasnost za zdravlje s obzirom na prisutnost parazita; i

ii.  to dopusti nadležno tijelo;

(d)  koji potječu iz uzgoja riba, uzgojenih iz zametaka i koji se hrane isključivo hranom koja ne može sadržavati za život sposobne parazite koji predstavljaju opasnost za zdravlje, a ispunjen je jedan od sljedećih zahtjeva:

i.  isključivo su uzgojeni u okolišu koji je slobodan od za život sposobnih parazita; ili

ii.  subjekt u poslovanju s hranom provjerava postupcima koje je odobrilo nadležno tijelo da proizvodi ribarstva ne predstavljaju opasnost za zdravlje s obzirom na prisutnost za život sposobnih parazita.

4.  (a)  Prilikom stavljanja na tržište, osim kad se isporučuju krajnjem potrošaču, proizvode ribarstva navedene u stavku 1. mora pratiti dokument koji izdaje subjekt u poslovanju s hranom koji provodi obradu zamrzavanjem, uz naznaku vrste obrade zamrzavanjem kroz koju su proizvodi prošli.

(b)  Prije stavljanja na tržište proizvodi ribarstva navedeni u stavcima 3. točkama (c) i (d) koji nisu podvrgnuti obradi zamrzavanjem ili za koje nije predviđeno da prije konzumacije prođu obradu za usmrćivanje za život sposobnih parazita koji predstavljaju opasnost za zdravlje, subjekt u poslovanju s hranom mora osigurati da proizvodi ribarstva potječu iz ribolovnih područja ili uzgoja riba koji ispunjavaju posebne uvjete navedene u jednom od tih stavaka. Ispunjenje te odredbe može se pokazati podacima u komercijalnom dokumentu ili informacijom naznačenom na neki drugi način koja se prilaže proizvodima ribarstva.

 —————

POGLAVLJE IV.:

ZAHTJEVI ZA ODREĐENE PRERAĐENE PROIZVODE RIBARSTVA

Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati udovoljavanje sljedećim zahtjevima u objektima u kojima se rukuje određenim prerađenim proizvodima ribarstva.

A.   ZAHTJEVI ZA KUHANJE RAKOVA I MEKUŠACA

1. Brzo hlađenje treba uslijediti odmah nakon kuhanja. Ako se ne koristi nikakva druga metoda očuvanja, hlađenje mora trajati dok se ne postigne temperatura blizu temperature topljenja leda.

2. Uklanjanje ljuski ili ljuštura mora se provesti higijenski, izbjegavajući kontaminaciju proizvoda. Ako se takve operacije provode ručno, radnici trebaju posebno paziti na pranje ruku.

3. Nakon uklanjanja ljuski ili ljuštura kuhani se proizvodi trebaju odmah smrznuti, ili se rashladiti čim je prije moguće na temperaturu utvrđenu u poglavlju VII.

B.   ZAHTJEVI ZA RIBLJE ULJE NAMIJENJENO ZA PREHRANU LJUDI

1. Sirovi materijali koji se koriste za pripravljanje ribljeg ulja namijenjenog za prehranu ljudi moraju:

(a)  potjecati iz objekata, uključujući plovila, registriranih ili odobrenih na temelju Uredbe (EZ) br. 852/2004 ili u skladu s ovom Uredbom;

(b)  potjecati od proizvoda ribarstva koji su uporabljivi za prehranu ljudi i koji udovoljavaju odredbama određenim u ovom odjeljku;

(c)  biti prevezeni i skladišteni u higijenskim uvjetima;

(d)  biti ohlađeni čim je prije moguće i ostati na temperaturama kako je utvrđeno u poglavlju VII.

Odstupajući od točke 1.(d), subjekt u poslovanju s hranom ne mora hladiti proizvode ribarstva ako se čitavi proizvodi ribarstva izravno koriste u pripravljanju ribljeg ulja za prehranu ljudi, a sirovi se materijal preradi u roku od 36 sati nakon utovara, pod uvjetom da je udovoljeno kriterijima svježine, a vrijednost ukupnog isparivog baznog dušika (TVB-N) neprerađenih proizvoda ribarstva ne premašuje razinu navedenu u točki 1. poglavlja I. odjeljka II. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 2074/2005 ( 18 ).

2. Proizvodni proces za riblje ulje mora osiguravati da se sav sirovi materijal namijenjen proizvodnji sirovog ribljeg ulja podvrgne obradi koja uključuje korake, tamo gdje je to relevantno, zagrijavanja, prešanja, odvajanja, centrifugiranja, prerade, rafiniranja i pročišćavanja prije stavljanja na tržište za krajnjeg potrošača.

3. Pod uvjetom da sirovi materijali i proizvodni procesi udovoljavaju uvjetima koji se odnose na riblje ulje namijenjeno prehrani ljudi, subjekt u poslovanju s hranom može u istom objektu proizvesti i skladištiti i riblje ulje namijenjeno prehrani ljudi kao i riblje ulje i riblje brašno koje nije namijenjeno prehrani ljudi.

4. Do uspostavljanja posebnog zakonodavstva Zajednice, subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati udovoljavanje nacionalnim pravilima za riblje ulje koje se stavlja na tržište za krajnjeg potrošača.

POGLAVLJE V.:

ZDRAVSTVENE NORME ZA PROIZVODE RIBARSTVA

Pored toga što moraju osigurati sukladnost s mikrobiološkim kriterijima donesenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004, subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da proizvodi ribarstva koji se stavljaju u promet i koji su namijenjeni prehrani ljudi zadovoljavaju norme utvrđene u ovom poglavlju, ovisno o prirodi proizvoda ili vrsti.    Zahtjevi dijelova B i D ne primjenjuju se na čitave proizvode ribarstva koji se koriste izravno za pripravu ribljeg ulja namijenjenog prehrani ljudi. 

A.   ORGANOLEPTIČKA SVOJSTVA PROIZVODA RIBARSTVA

Subjekti u poslovanju s hranom moraju obaviti organoleptičko ispitivanje proizvoda ribarstva. Tim se ispitivanjem mora naročito provjeriti zadovoljavaju li proizvodi ribarstva kriterije svježine.

B.   HISTAMIN

Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da granice koje su utvrđene za histamin ne budu prekoračene.

C.   UKUPNI ISPARIVI DUŠIK

Neprerađeni proizvodi ribarstva ne smiju se staviti u promet ako se kemijskim ispitivanjima otkrije da su prekoračene granice koje su utvrđene za TVB-N i TMA-N.

D.   PARAZITI

Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da proizvodi ribarstva budu vizualno pregledani kako bi se prije njihovog stavljanja u promet otkrili vidljivi paraziti. Proizvode ribarstva koji su vidljivo napadnuti parazitima ne smiju staviti u promet za ljudsku uporabu.

E.   TOKSINI ŠTETNI ZA ZDRAVLJE LJUDI

POGLAVLJE VI.:

PAKIRANJE I AMBALAŽIRANJE PROIZVODA RIBARSTVA

POGLAVLJE VII.:

SKLADIŠTENJE PROIZVODA RIBARSTVA

Subjekti u poslovanju s hranom i koji skladište proizvode ribarstva moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta:

1.  Svježi proizvodi ribarstva, odmrznuti neprerađeni proizvodi ribarstva te kuhani i ohlađeni proizvodi od rakova i mekušaca moraju se održavati na temperaturi koja je približna temperaturi otapajućeg leda.

2.  Smrznuti proizvodi ribarstva moraju se čuvati na temperaturi koja ne prelazi – 18 °C u svim dijelovima proizvoda; međutim cijela riba početno smrznuta u salamuri za proizvodnju konzervirane hrane može se čuvati na temperaturi koja ne prelazi – 9 °C.

3.  Proizvodi ribarstva koji se čuvaju živi moraju se održavati na temperaturi i na način koji ne utječe štetno na sigurnost hrane i vitalnost proizvoda

4.  Ako svježi proizvodi ribarstva, odmrznuti neprerađeni proizvodi ribarstva ili prerađeni proizvodi ribarstva moraju biti na temperaturi nižoj od temperature otapajućeg leda kako bi se omogućila upotreba strojeva za rezanje proizvoda ribarstva na kriške ili na komade, ti se proizvodi smiju držati na toj temperaturi potrebnoj iz tehnoloških razloga u najkraćem mogućem razdoblju, a u svakom slučaju ne dulje od 96 sati. Nije dopušteno skladištenje i prijevoz na toj temperaturi.

Ako zamrznuti proizvodi ribarstva moraju biti na temperaturi višoj od –18 °C kako bi se omogućila upotreba strojeva za rezanje proizvoda ribarstva na kriške ili na komade, ti se proizvodi smiju držati na toj temperaturi potrebnoj iz tehnoloških razloga u najkraćem mogućem razdoblju, a u svakom slučaju ne dulje od 96 sati. Nije dopušteno skladištenje i prijevoz na toj temperaturi.

POGLAVLJE VIII.:

PRIJEVOZ PROIZVODA RIBARSTVA

Subjekti u poslovanju s hranom i koji prevoze proizvode ribarstva moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uvjeta:

Broj bakterija na 30 °C (u ml)

≤ 100 000  (*1)

Broj somatskih stanica (u ml)

≤ 400 000  (*2)

(*1)    Geometrijski prosjek u dvomjesečnome razdoblju s barem dva uzorka mjesečno.

(*2)    Geometrijski prosjek u tromjesečnome razdoblju s barem jednim uzorkom mjesečno, osim ako nadležno tijelo ne propiše drugu metodu kako bi se uzela u obzir sezonska odstupanja razine proizvodnje.

Broj bakterija na 30 °C (u ml)

≤ 1 500 000  (*1)

(*1)    Geometrijski prosjek u dvomjesečnome razdoblju s barem dva uzorka mjesečno.

Broj bakterija na 30 °C (u ml)

≤ 500 000  (*1)

(*1)    Geometrijski prosjek u dvomjesečnome razdoblju s barem dva uzorka mjesečno.

1.

U prostorima proizvođača i sve do prodaje potrošaču jaja se moraju držati na način da budu čista, suha, bez neželjenih stranih mirisa, djelotvorno zaštićena od udaraca te zaklonjena od izravne sunčeve svjetlosti. Bilo kakvo namjerno dodavanje stranih mirisa jajima ne smije se provoditi radi sakrivanja drugog postojećeg mirisa.

2.

Jaja se moraju skladištiti i prevoziti do prodaje krajnjem potrošaču na temperaturi, po mogućnosti stalnoj, koja je najprimjerenija za osiguravanje optimalnog očuvanja higijenskih karakteristika jaja, osim ako nadležno tijelo nametne nacionalne zahtjeve u pogledu temperature za objekte za skladištenje i vozila za prijevoz jaja između objekata za skladištenje.

3.

Jaja se potrošaču moraju isporučiti u roku od najviše 28 dana od nesenja.

4.

Za jaja kokoši vrste Gallus gallus „datum minimalne trajnosti”, kako je definiran u članku 2. stavku 2. točki (r) Uredbe (EU) br. 1169/2011, određuje se na najviše 28 dana od nesenja. Kad je naznačeno razdoblje nesenja, taj se datum određuje od prvog dana tog razdoblja.

1.

Jaja se ne smiju rabiti ako nisu čista i suha.

2.

Jaja se moraju razbijati na način kojim se kontaminacija svodi na najmanju mjeru, a naročito se mora osigurati da se taj posao obavlja odvojeno od drugih poslova. Napuknuta jaja moraju se preraditi što je moguće prije.

3.

Jaja koja nisu dobivena od kokošiju, purica ili biserki moraju se obrađivati i prerađivati odvojeno. Sva se oprema mora očistiti i dezinficirati prije početka prerade jaja dobivenih od kokošiju, purica ili biserki.

4.

Sadržaj jaja se ne smije dobiti centrifugiranjem ili drobljenjem jaja, niti se iz prazne ljuske centrifugiranjem smije vaditi ostatak bjelanjka za ljudsku potrošnju.

5.

Nakon razbijanja, svaka se čestica jajčane mase mora čim prije podvrgnuti obradi da bi se otklonili mikrobiološki rizici ili da bi ih se smanjilo na prihvatljivu razinu. Serija koja je nedostatno obrađena može se odmah podvrgnuti ponovnoj obradi u istom pogonu, ako će nakon toga biti pogodna za prehranu ljudi. Ako se pokaže da je serija nepodobna za prehranu ljudi, ona se mora denaturirati kako bi se osiguralo da se neće koristiti za prehranu ljudi.

6.

Nije potrebno prerađivati bjelanjak predviđen za proizvodnju sušenog ili kristaliziranog albumina koji će se dalje toplinski obrađivati.

7.

Ako se ne prerade odmah nakon razbijanja, tekuća se jaja moraju uskladištiti bilo u zamrznutom stanju bilo na temperaturi od najviše 4 °C. Razdoblje uskladištenja na temperaturi od 4 °C prije prerade ne smije trajati dulje od 48 sati. Međutim, ovi se uvjeti na primjenjuju na proizvode iz kojih će se odvojiti šećer, ako se postupak odvajanja šećera obavi što je moguće prije.

8.

Proizvodi koji nisu stabilizirani kako bi se čuvali na sobnoj temperaturi moraju se ohladiti do temperature do najviše 4 °C. Proizvodi za zamrzavanje moraju se zamrznuti odmah nakon prerade.

1.

Koncentracija 3-OH-maslačne kiseline ne smije biti veća od 10 mg/kg u suhoj tvari neizmijenjenog proizvoda od jaja.

2.

Udio mliječne kiseline u sirovini koja se upotrebljava za proizvodnju proizvoda od jaja ne smije biti veći od 1 g/kg suhe tvari. Međutim, za fermentirane proizvode ta vrijednost mora biti ona koja se zabilježi prije postupka fermentacije.

3.

Količina ostataka ljuske, opne i drugih čestica u prerađenom proizvodu od jaja ne smije biti veća od 100 mg/kg proizvoda od jaja.

1.

Pored općih zahtjeva vezanih uz identifikacijsku oznaku koji su navedeni u Prilogu II. odjeljku I., pošiljke proizvoda od jaja koji nisu namijenjeni maloprodaji, nego će se upotrebljavati kao sastojak u proizvodnji drugog proizvoda, moraju imati deklaraciju na kojoj je navedena temperatura na kojoj se proizvodi od jaja moraju održavati i razdoblje tijekom kojega se time može osigurati njihova očuvanost.

2.

U slučaju jajčane mase oznaka o kojoj se govori u točki 1. mora također sadržavati tekst: „nepasterizirana jajčana masa – mora se obraditi na odredištu” te datum i sat kada su jaja razbijena.

1.

Žabe i puževi se moraju usmrtiti u objektu koji je izgrađen, uređen i opremljen za tu namjenu.

2.

Objekti u kojima se pripremaju žablji kraci moraju imati prostoriju namijenjenu isključivo skladištenju i pranju živih žaba te za njihovo klanje i krvarenje. Ova prostorija mora biti fizički odvojena od prostorije za pripremanje.

3.

Žabe i puževi koji umru na drugi način, a ne usmrćivanjem u objektu, ne smiju se pripremati za ljudsku prehranu.

4.

Žabe i puževi se moraju podvrgnuti organoleptičkom ispitivanju koje se obavlja uzorkovanjem. Ako ispitivanje pokaže da bi oni mogli predstavljati opasnost, ne smiju se upotrebljavati za ljudsku prehranu.

5.

Odmah nakon pripreme, žablji kraci se moraju temeljito isprati tekućom pitkom vodom te odmah ohladiti do temperature koja je približna temperaturi otapajućeg leda, zamrznuti ili preraditi.

6.

Nakon usmrćivanja, puževima se mora ukloniti hepatopankreas, ako bi mogao predstavljati opasnost, te se ne smije upotrijebiti za ljudsku prehranu.

7.

Zahtjevi utvrđeni u točkama 1., 3., 4. i 6. primjenjuju se i na sve ostale puževe iz porodica Helicidae, Hygromiidae ili Sphincterochilidae ako su namijenjeni prehrani ljudi.

8.

Zahtjevi utvrđeni u točkama od 1. do 5. primjenjuju se i na žablje krakove životinja iz roda Pelophylax iz porodice Ranidae te rodova Fejervarya, Limnonectes i Hoplobatrachus iz porodice Dicroglossidae ako su namijenjeni prehrani ljudi.

1.

Centri za sakupljanje sirovina i njihov daljnji prijevoz do objekata za preradu moraju raspolagati prostorom i opremom za skladištenje sirovina na temperaturi od najviše 7 °C.

2.

Svaki objekt za preradu mora raspolagati:

(a)  prostorom i opremom za hlađenje;

(b)  prostorijom za otpremu, osim ako objekt otprema topljenu mast jedino u cisternama;

i

(c)  prema potrebi, odgovarajućom opremom za pripremanje proizvoda koji se sastoje od topljene životinjske masti pomiješane s drugom hranom i/ili začinima.

3.

Međutim, prostor i oprema za hlađenje koji su predviđeni točkom 1. i točkom 2. podtočkom (a) nisu potrebni ako sustav isporuke sirovina osigurava da se one nikada ne skladište ili prevoze bez aktivnog hlađenja na način drugačiji od onog koji je predviđen poglavljem II. točkom 1. podtočkom (d).

1.

Sirovine moraju:

(a)  potjecati od životinja koje su zaklane u klaonici i za koje je ante mortem i post mortem pregledom utvrđeno da su prikladne za prehranu ljudi;

(b)  sastojati se od adipoznih tkiva ili kostiju koji sadrže što je moguće manje krvi i nečistoća;

(c)  potjecati iz objekata koji su registrirani ili odobreni u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2003 ili u skladu s ovom Uredbom;

i

(d)  prevoziti se, ili do topljenja biti uskladištene, u higijenskim uvjetima i na unutarnjoj temperaturi od najviše 7 °C. Međutim, sirovine se mogu skladištiti i prevoziti bez aktivnog hlađenja ako se otope u roku od 12 sati od dana na koji su dobivene.

2.

Zabranjena je uporaba otapala tijekom topljenja.

3.

Ako mast za rafiniranje udovoljava normama utvrđenim u točki 4., topljena životinjska mast pripremljena u skladu s točkama 1. i 2. može se rafinirati u istom objektu ili u drugom objektu s ciljem poboljšanja njezine fizikalno-kemijske kakvoće.

4.

Topljena životinjska mast, ovisno o vrsti, mora udovoljavati sljedećim normama:

1.

Životinjska crijeva, mjehuri i želuci smiju se staviti u promet jedino:

(a)  ako potječu od životinja koje su zaklane u klaonici i za koje je ante mortem i post mortem pregledom klanja utvrđeno da su prikladne za prehranu ljudi;

(b)  ako su soljeni, toplinski obrađeni ili sušeni;

i

(c)  ako se poslije obrade iz točke (b) poduzmu učinkovite mjere za sprečavanje ponovne kontaminacije.

2.

Obrađeni želuci, mjehuri i crijeva koji se ne mogu čuvati na temperaturi okoline moraju se, do otpreme, skladištiti ohlađeni u prostoru koji je za to namijenjen. Naročito se proizvodi koji nisu soljeni ili sušeni moraju čuvati na temperaturi od najviše 3 °C.

1.

Subjekti u poslovanju s hranom i koji proizvode želatinu moraju osigurati ispunjavanje uvjeta utvrđenih u ovom odjeljku.

2.

U smislu ovog odjeljka, „štavljenje” znači očvršćivanje kože biljnim štavilima, kromnim solima ili drugim tvarima kao što su aluminijeve soli, soli željeza, silicijeve soli, aldehidi i kinoni ili druga sintetička štavila.

POGLAVLJE I.:

ZAHTJEVI ZA SIROVINE

POGLAVLJE II.:

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE SIROVINA

POGLAVLJE III.:

ZAHTJEVI ZA PROIZVODNJU ŽELATINE

1. Proizvodni postupak za želatinu mora osigurati da:

(a)  sav koštani materijal preživača koji potječe od životinja koje su rođene, uzgojene ili zaklane u državama ili regijama sa kontroliranim ili neutvrđenim rizikom goveđe spongiformne encefalopatije (GSE) u skladu sa zakonodavstvom Europske zajednice, bude podvrgnut postupku koji osigurava da je sav koštani materijal fino zdrobljen i odmašćen vrućom vodom te obrađen razrijeđenom solnom kiselinom (s najmanjom koncentracijom od 4 % i pH < 1,5), tijekom razdoblja od najmanje dva dana. Nakon toga slijedi:

—  luženje zasićenom otopinom vapna (pH > 12,5) tijekom razdoblja od najmanje 20 dana uz postupak toplinske obrade pri najmanje 138 °C tijekom najmanje četiri sekunde, ili

—  obrada kiselinom (pH< 3,5) tijekom najmanje 10 sati uz postupak toplinske obrade pri najmanje 138 °C tijekom najmanje četiri sekunde, ili

—  postupak zagrijavanja pod tlakom u trajanju od najmanje 20 minuta sa zasićenom parom od 133 °C na više od 3 bara, ili

—  neki drugi odobreni istovrijedni postupak.

(b)  ostale sirovine budu podvrgnute postupku obrade s kiselinom ili lužinom nakon kojeg slijedi jedno ili više ispiranja. pH se mora naknadno prilagoditi. Želatina se mora izdvojiti jednokratnim ili uzastopnim višekratnim zagrijavanjem nakon čega slijedi čišćenje pomoću filtriranja i toplinske obrade.

2. Subjekt u poslovanju s hranom može proizvoditi i skladištiti želatinu namijenjenu prehrani ljudi i želatinu koja nije namijenjena prehrani ljudi u istom objektu, pod uvjetom da sirovine i proizvodni proces udovoljavaju zahtjevima koji se primjenjuju na želatinu namijenjenu prehrani ljudi.

POGLAVLJE IV.:

ZAHTJEVI ZA GOTOVE PROIZVODE

Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da želatina bude u skladu s granicama koje su za pojedine ostatke (rezidue) utvrđene u sljedećoj tablici.

POGLAVLJE V.:

OZNAČIVANJE

Pakiranje i ambalaža koji sadrže želatinu moraju biti označeni riječima: „želatina prikladna za prehranu ljudi” i moraju sadržavati minimalni rok valjanosti.

1.

Subjekti u poslovanju s hranom koji proizvode kolagen moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz ovog odjeljka. Ne dovodeći u pitanje druge odredbe, proizvodi dobiveni od kolagena moraju biti napravljeni od kolagena koji ispunjava zahtjeve ovog odjeljka.

2.

U smislu ovog odjeljka, „štavljenje” znači očvršćivanje kože biljnim štavilima, kromnim solima ili drugim tvarima kao što su aluminijeve soli, soli željeza, silicijeve soli, aldehidi i kinoni ili druga sintetička štavila.

POGLAVLJE I.:

ZAHTJEVI ZA SIROVINE

POGLAVLJE II.:

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE SIROVINA

POGLAVLJE III.:

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA PROIZVODNJU KOLAGENA

POGLAVLJE IV.:

ZAHTJEVI ZA GOTOVE PROIZVODE

Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati da kolagen bude u skladu s granicama koje su za pojedine ostatke utvrđene u sljedećoj tablici.

POGLAVLJE V.:

OZNAČIVANJE

Na pakiranju i ambalaži koja sadrži kolagen moraju biti navedene riječi „kolagen prikladan za prehranu ljudi” te datum pripreme.

IV.

Prijevozna sredstva: …