Direktiva (EU) 2021/555 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (kodificirani tekst)

Službeni link: 32021L0555 verzija: 06.04.2021. na snazi od 26.04.2021.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)	Direktiva Vijeća 91/477/EEZ (3) značajno je izmijenjena nekoliko puta (4). Radi jasnoće i racionalnosti tu bi direktivu trebalo kodificirati.

(2)

Direktivom Vijeća 91/477/EEZ uspostavljena je prateća mjera za unutarnje tržište. Njome je uspostavljena ravnoteža između obveze osiguranja određene slobode kretanja za pojedino vatreno oružje i njegove bitne dijelove unutar Unije, s jedne strane, i potrebe za nadzorom te slobode uporabom sigurnosnih jamstava primjerenih tim proizvodima, s druge strane.

(3)	Podaci iz policijskih izvora pokazuju povećanu uporabu prepravljenog oružja u Uniji. Stoga je ključno osigurati da je takvo prepravljeno oružje uključeno u definiciju vatrenog oružja u smislu ove Direktive.

(4)

Djelatnosti trgovaca oružjem uključuju ne samo proizvodnju nego i modifikaciju ili prepravljanje vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva, poput skraćivanja cijelog vatrenog oružja, zbog čega se mijenja njegova kategorija ili podkategorija. Isključivo privatne, nekomercijalne aktivnosti poput ručnog punjenja i ponovnog punjenja streljiva uporabom sastavnih dijelova streljiva za vlastitu upotrebu, ili modifikacije na vatrenom oružju ili bitnim dijelovima u vlasništvu dotične osobe, kao što su promjene na kundaku ili nišanu, ili održavanje koje se odnosi na istrošene ili oštećene bitne dijelove, ne bi se trebale smatrati aktivnostima koje bi jedino trgovac oružjem smio obavljati.

(5)

Za potrebe ove Direktive definicija posrednika trebala bi obuhvaćati svaku fizičku ili pravnu osobu, uključujući partnerstva, a za pojam „opskrba” trebalo bi smatrati da obuhvaća zajmove i leasing. Budući da posrednici pružaju usluge slične onima koje pružaju trgovci oružjem, i oni bi trebali biti obuhvaćeni ovom Direktivom u odnosu na obveze trgovaca oružjem koje su relevantne za aktivnosti posrednika, u onoj mjeri u kojoj su oni u mogućnosti ispunjavati te obveze i ako te obveze već ne ispunjava trgovac oružjem u vezi s istom osnovnom transakcijom.

(6)	Korisno je odrediti kategorije vatrenog oružja čija bi nabava i posjedovanje trebali biti zabranjeni privatnim osobama ili bi za isto trebalo ishoditi dozvolu ili ga prijaviti.

(7)	Pribavljanje odobrenja za nabavu i posjedovanje vatrenog oružja treba se, u najvećoj mogućoj mjeri, odvijati prema jedinstvenom upravnom postupku.

(8)	Na vatreno oružje koje je zakonito nabavljeno i posjeduje se u skladu s ovom Direktivom trebale bi se primjenjivati nacionalne odredbe o nošenju oružja, lovu ili streljaštvu.

(9)	Ova Direktiva ne utječe na pravo država članica da poduzimaju mjere za sprečavanje ilegalne trgovine oružjem.

(10)

Nužno je da države članice održavaju centralizirani ili decentralizirani računalni sustav baze podataka, koji ovlaštenim nadležnim tijelima jamči pristup u sustave baze podataka u koje se bilježe nužne informacije za svaki komad vatrenog oružja. Pristup policije, sudskih i drugih ovlaštenih nadležnih tijela informacijama koje su sadržane u računalnom sustavu baze podataka mora biti u skladu s člankom 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

(11)	Kako bi se povećala sljedivost sveg vatrenog oružja i bitnih dijelova te olakšalo njihovo slobodno kretanje, sve vatreno oružje ili njegovi bitni dijelovi trebali bi biti označeni jasnom, trajnom i jedinstvenom oznakom i registrirani u sustavima baze podataka država članica.

(12)

Evidencija koja se čuva u sustavima baze podataka trebala bi sadržavati sve informacije na temelju kojih se vatreno oružje može povezati s vlasnikom te bi trebala bilježiti ime proizvođača ili robnu marku, zemlju ili mjesto proizvodnje, vrstu, marku, model, kalibar i serijski broj vatrenog oružja i svaku jedinstvenu oznaku na kućištu ili uvodniku metaka vatrenog oružja. Bitni dijelovi izuzev kućišta i uvodnika metaka trebali bi biti evidentirani u sustavima baze podataka pod rubrikom koja se odnosi na vatreno oružje u koje se ugrađuju.

(13)	Radi lakšeg praćenja kretanja oružja, potrebno je koristiti slovno-brojčane oznake te u oznaku uključiti godinu proizvodnje oružja, ako godina nije dio serijskog broja.

(14)

Kako bi se spriječilo lako brisanje oznaka i pojasnilo na koje bi bitne dijelove trebalo staviti oznaku, trebalo bi uvesti zajednička pravila Unije o označivanju. Ta bi se pravila trebala primjenjivati samo na vatreno oružje ili bitne dijelove koji su proizvedeni ili uvezeni u Uniju 14. rujna 2018. ili nakon tog datuma, kada se stavljaju na tržište, dok bi za vatreno oružje i dijelove proizvedene ili uvezene u Uniju prije tog datuma trebali vrijediti zahtjevi u pogledu označivanja i registracije u skladu s Direktivom 91/477/EEZ koja se primjenjivala do tog datuma.

(15)	Radi posebne prirode djelatnosti trgovaca oružjem i posrednika, nužno je da države članice provode strogi nadzor nad tom djelatnošću, ponajprije provjerom stručnog poštenja i sposobnosti trgovaca oružjem i posrednika.

(16)

S obzirom na opasnu prirodu i vijek trajanja vatrenog oružja i bitnih dijelova te kako bi se osiguralo da su nadležna tijela u mogućnosti pratiti vatreno oružje i bitne dijelove u svrhu administrativnih i kaznenih postupaka te uzimajući u obzir nacionalne postupovne zakone, potrebno je evidenciju u sustavima baze podataka čuvati 30 godina nakon uništenja dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova. Pristup toj evidenciji i svim povezanim osobnim podacima trebao bi biti ograničen na nadležna tijela i trebao bi biti dopušten samo u razdoblju do 10 godina nakon uništenja dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova u svrhe davanja ili povlačenja odobrenja ili za carinske postupke, uključujući moguće nametanje administrativnih sankcija, te do 30 godina nakon uništenja dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova, ako je taj pristup potreban za provedbu kaznenog prava.

(17)

Učinkovita razmjena informacija između posrednikâ i trgovaca oružjem, s jedne strane, i nadležnih tijela, s druge strane, važna je za uspješno funkcioniranje sustava baze podataka. Trgovci oružjem i posrednici stoga bi nacionalnim nadležnim tijelima trebali dostavljati informacije bez nepotrebne odgode. Kako bi se to olakšalo, nacionalna nadležna tijela trebala bi uspostaviti elektroničku vezu dostupnu trgovcima oružjem i posrednicima koja može uključivati slanje informacija elektroničkom poštom ili izravno unošenjem u bazu podataka ili drugi registar.

(18)	Općenito je potrebno zabraniti nabavu vatrenog oružja od strane osoba koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene zbog određenih teških kaznenih djela.

(19)	Države članice trebale bi imati funkcionalan sustav praćenja, kako bi se osiguralo da su uvjeti za izdavanje odobrenja za vatreno oružje ispunjeni tijekom cjelokupnog njegovog važenja. Države članice trebale bi odlučiti obuhvaća li ocjena prethodnu provedbu liječničkog ili psihološkog testa.

(20)

Ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone o profesionalnoj odgovornosti, ne bi trebalo smatrati da se procjenom relevantnih zdravstvenih ili psiholoških informacija stavlja ikakva odgovornost na medicinsko osoblje ili druge osobe koje pružaju takve informacije u slučaju zlouporabe vatrenog oružja koje je u nečijem posjedu u skladu s ovom Direktivom.

(21)

Vatreno oružje i streljivo koje se izravno ne nadzire trebalo bi pohraniti na siguran način. Ako nisu pohranjeni u sefu, vatreno oružje i streljivo trebalo bi pohraniti odvojeno. Kada se vatreno oružje i streljivo treba predati prijevozniku radi prijevoza, taj bi prijevoznik trebao biti odgovoran za odgovarajući nadzor i pohranu. Kriteriji odgovarajućeg pohranjivanja i sigurnog prijevoza trebali bi biti definirani nacionalnim pravom, uzimajući u obzir brojčano stanje i kategoriju dotičnog vatrenog oružja i streljiva.

(22)

Ova Direktiva ne bi trebala utjecati na pravila država članica kojima se dozvoljava provedba zakonitih transakcija koje uključuju vatreno oružje, bitne dijelove i streljivo poštom, internetom ili ugovorima na daljinu kako su definirani Direktivom 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5), na primjer preko internetskih aukcijskih kataloga ili malih oglasa, telefona ili elektroničke pošte. Međutim, nužno je da identitet strana u tim transakcijama i njihovu zakonsku sposobnost da sudjeluju u takvim transakcijama bude moguće provjeriti te da se to i učini. Kada je riječ o kupcima, primjereno je stoga osigurati da prije dostave ili najkasnije prilikom dostave licencirani ili ovlašteni trgovac oružjem ili posrednik ili tijelo javne vlasti ili predstavnik tog tijela provjeri njihov identitet i, prema potrebi, činjenicu da su ovlašteni za nabavu vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva.

(23)

Za najopasnije vatreno oružje trebalo bi ovom Direktivom utvrditi stroža pravila kako bi se osiguralo da, uz neke ograničene i propisno obrazložene iznimke, nabava, posjedovanje ili trgovanje takvim vatrenim oružjem nije dopušteno. U slučaju nepoštovanja tih pravila države članice trebale bi poduzeti sve odgovarajuće mjere, što bi između ostaloga moglo uključivati oduzimanje tog vatrenog oružja.

(24)

Međutim, države članice trebale bi imati mogućnost odobravanja nabave i posjedovanja vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A, kada je to potrebno za obrazovne, istraživačke, povijesne ili kulturne svrhe, uključujući film i kazalište. U ovlaštene bi se osobe, među ostalima, mogli ubrajati puškari, ispitne ustanove za oružje, proizvođači, ovlašteni stručnjaci, forenzičari i, u određenim slučajevima, osobe koje rade u filmskoj ili televizijskoj produkciji. Državama članicama također bi trebalo dopustiti da pojedincima odobre nabavu i posjedovanje vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A za nacionalnu obranu, na primjer u okviru dobrovoljne vojne obuke koja se provodi u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

(25)

Države članice trebale bi moći priznatim muzejima i kolekcionarima dati odobrenje za nabavu i posjedovanje vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A kada je to potrebno iz povijesnih, kulturnih, znanstvenih, tehničkih i obrazovnih razloga ili razloga očuvanja nasljeđa, pod uvjetom da takvi muzeji i kolekcionari prije dobivanja takvog odobrenja dokažu da su poduzeli mjere potrebne za otklanjanje opasnosti za javnu sigurnost ili javni red, između ostalog i osiguravanjem odgovarajućeg pohranjivanja. Pri izdavanju svakog takvog odobrenja trebalo bi uzeti u obzir specifičnu situaciju, uključujući vrstu i svrhu zbirke, a države članice trebale bi osigurati postojanje sustava za praćenje sakupljača i zbirki.

(26)

Trgovci i posrednici ne bi trebali biti spriječeni u postupanju s vatrenim oružjem, bitnim dijelovima i streljivom razvrstanima u kategoriju A u slučajevima u kojima su nabava i posjedovanje takvog vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva iznimno dopušteni kada je postupanje s njima potrebno u svrhu onesposobljavanja ili prepravljanja, ili kad je to inače dopušteno ovom Direktivom. Trgovci i posrednici također ne bi trebali biti spriječeni u postupanju s tim vatrenim oružjem, bitnim dijelovima i streljivom u slučajevima koji nisu obuhvaćeni ovom Direktivom, primjerice vatrenim oružjem, bitnim dijelovima i streljivom za izvoz izvan Unije ili oružjem koje nabavljaju oružane snage, policija ili tijela javne vlasti.

(27)

Trgovci oružjem i posrednici trebali bi moći odbiti izvršiti svaku sumnjivu transakciju za nabavu cijelih naboja ili aktivnih upaljača streljiva. Transakcija bi se mogla smatrati sumnjivom ako je, na primjer, uključila količine neuobičajene za predviđenu privatnu uporabu, ako kupac pokaže da nije upoznat s načinom korištenja streljiva ili ako kupac inzistira na plaćanju gotovinom istodobno odbijajući pružiti dokaz o vlastitu identitetu. Trgovci oružjem i posrednici također bi trebali moći prijaviti takve sumnjive transakcije nadležnim tijelima.

(28)

Postoji velika opasnost od prepravljanja akustičnog oružja i drugih vrsta oružja sa streljivom bez projektila u pravo vatreno oružje. Stoga je ključno riješiti problem uporabe takvog prepravljenog vatrenog oružja pri počinjavanju kaznenih dijela. Nadalje, kako bi se izbjegla opasnost od proizvodnje oružja za uzbunjivanje i signalizaciju na način koji mu omogućuje prepravljanje za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva, Komisija bi trebala donijeti tehničke specifikacije kako bi se osiguralo da se ono ne može prepraviti na taj način.

(29)

Uzimajući u obzir veliku opasnost od ponovnog osposobljavanja neodgovarajuće onesposobljenog oružja i s ciljem jačanja sigurnosti u cijeloj Uniji, takvo vatreno oružje trebalo bi biti obuhvaćeno ovom Direktivom. Definicija „onesposobljenog vatrenog oružja” trebala bi odražavati opća načela onesposobljavanja vatrenog oružja iz Protokola protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, priloženog Odluci Vijeća 2014/164/EU (6) kojom se taj protokol prenosi u pravni okvir Unije.

(30)

Europsku oružnu propusnicu trebalo bi smatrati glavnom ispravom koju trebaju strijelci i druge osobe ovlaštene u skladu s ovom Direktivom za posjedovanje vatrenog oružja tijekom putovanja u drugu državu članicu. Države članice ne bi smjele prihvaćanje europske oružne propusnice uvjetovati plaćanjem bilo kakve pristojbe ili naknade.

(31)	Odredbe ove Direktive o europskoj oružnoj propusnici trebale bi također upućivati na vatreno oružje razvrstano u kategoriju A, ne dovodeći u pitanje pravo država članica da primijene stroža pravila.

(32)	Radi lakšeg praćenja kretanja vatrenog oružja i učinkovite borbe protiv nezakonitog trgovanja i nezakonite proizvodnje vatrenog oružja, njihovih dijelova i streljiva, nužna je razmjena podataka među državama članicama.

(33)

Vatreno oružje koje je namijenjeno vojnoj uporabi, poput AK47 i M16, opremljeno tako da se omogućuje izbor načina paljbe, koje može biti ručno podešeno na automatski ili poluautomatski način paljbe, trebalo bi biti razvrstano u kategoriju A vatrenog oružja te bi stoga trebalo biti zabranjeno za civilnu uporabu. U slučaju da je prepravljeno u poluautomatsko vatreno oružje trebalo bi biti razvrstano u točku 6. kategorije A.

(34)

Neke vrste poluautomatskog vatrenog oružja mogu se jednostavno prepraviti u automatsko vatreno oružje, što predstavlja prijetnju za sigurnost. Međutim, čak i ako se ne izvrši to prepravljanje, određeno poluautomatsko vatreno oružje moglo bi biti vrlo opasno ako ima velik kapacitet u pogledu broja naboja. Stoga bi za civilnu uporabu trebalo zabraniti poluautomatsko vatreno oružje s fiksnim spremnikom koji omogućuje ispaljivanje velikog broja naboja, kao i poluautomatsko vatreno oružje u kombinaciji s odvojivim spremnikom koji ima veliki kapacitet. Sama mogućnost da se na vatreno oružje umetne spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja, za dugocijevno vatreno oružje, i kapaciteta većeg od 20 naboja, za kratkocijevno vatreno oružje, ne bi trebala određivati razvrstavanje vatrenog oružja u određenu kategoriju.

(35)	Ne dovodeći u pitanje produljenje odobrenja u skladu s ovom Direktivom, poluautomatsko vatreno oružje s rubnim paljenjem, uključujući ono kalibra 22 ili manjeg, ne bi trebalo biti razvrstano u kategoriju A, osim ako je prepravljeno iz automatskog vatrenog oružja.

(36)	Predmeti koji fizički izgledaju kao vatreno oružje (replike), ali su proizvedeni tako da ih se ne može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva ne bi trebali biti obuhvaćeni ovom Direktivom.

(37)

Ako države članice imaju nacionalne zakone kojima je regulirano starinsko oružje, takvo oružje ne bi trebalo podlijegati ovoj Direktivi. Međutim, reprodukcije starinskog oružja nemaju istu povijesnu važnost ili značaj i mogu se sastaviti uporabom modernih tehnika kojima se može poboljšati njihova trajnost i preciznost. Stoga bi te reprodukcije trebalo uključiti u okvir ove Direktive. Ova Direktiva ne bi se trebala primjenjivati na druge predmete, kao što su naprave za airsoft, koji nisu obuhvaćeni definicijom „vatrenog oružja” i stoga nisu uređeni ovom Direktivom.

(38)

Radi bolje razmjene informacija među državama članicama, pomoglo bi ako bi Komisija ocijenila nužne elemente sustava za podršku takvoj razmjeni informacija iz računalnih sustava baze podataka uspostavljenih u državama članicama, uključujući izvedivost davanja pristupa takvom sustavu svakoj državi članici. Taj bi sustav mogao upotrebljavati modul Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („IMI”), uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (7), posebno prilagođen vatrenom oružju. Takva bi se razmjena informacija među državama članicama trebala vršiti u skladu s pravilima o zaštiti podataka utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Ako je nadležnom tijelu potreban pristup kaznenoj evidenciji osobe koja je podnijela zahtjev za odobrenje za nabavu ili posjedovanje vatrenog oružja, to bi tijelo trebalo moći dobiti te informacije u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2009/315/PUP (9). Ocjena Komisije mogla bi prema potrebi biti popraćena zakonodavnim prijedlogom uzimajući u obzir postojeće instrumente za razmjenu informacija.

(39)

Kako bi se osigurala prikladna razmjena informacija elektroničkim sredstvima među državama članicama o izdanim odobrenjima za transfer vatrenog oružja u drugu državu članicu i o odbijanjima izdavanja odobrenja za nabavu ili posjedovanje vatrenog oružja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s utvrđivanjem odredaba kojima se državama članicama omogućuje stvaranje takvog sustava razmjene informacija. Posebno je važno da Komisija tijekom svog pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (10). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(40)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(41)	Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(42)

Uredba (EU) 2016/679 trebala bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive. Ako se osobni podaci prikupljeni na temelju ove Direktive obrađuju u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, tijela koja vrše obradu tih podataka trebala bi poštovati pravila usvojena na temelju Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(43)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(44)

U pogledu Islanda i Norveške ova Direktiva predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (13), koje pripadaju području iz članka 1. Odluke Vijeća 1999/437/EZ (14).

(45)

U pogledu Švicarske ova Direktiva predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (15), koje pripadaju području iz članka 1. Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (16).

(46)

U pogledu Lihtenštajna ova Direktiva predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (17), koje pripadaju području iz članka 1. Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (18).

(47)	Ovom se Direktivom ne bi smjele dovoditi u pitanje obveze država članica koje se odnose na rokove za prenošenje u nacionalno pravo i za datum početka primjene direktiva navedenih u Prilogu III. dijelu B,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE 1.

PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

„vatreno oružje” znači svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva, osim ako je isključeno iz ove definicije zbog jednog od razloga navedenih u Prilogu I. dijelu III. Vatreno oružje razvrstano je u Prilogu I. dijelu II.

Smatra se da je neki predmet sposoban za prepravljanje kako bi ispaljivao sačmu, zrno ili projektil djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva ako:

(a)	ima izgled vatrenog oružja; i

(b)	moguće ga je prepraviti zbog njegove konstrukcije ili materijala od kojeg je izrađen;

2.	„bitan dio” znači cijev, kućište, uvodnik metaka, gornji ili donji uvodnik, ako je primjenjivo, vodilica, cilindar, zatvarač ili nosač zatvarača koji su, s obzirom na to da su to odvojeni predmeti, uključeni u kategoriju vatrenog oružja na koje su postavljeni ili na koje se namjeravaju postaviti;

3.	„streljivo” znači meci kao cjelina ili njegovi sastavni dijelovi, uključujući čahure, inicijalne kapisle, potisno punjenje, zrna ili projektile koji se koriste u vatrenom oružju, pod uvjetom da je i za te dijelove potrebno odobrenje u dotičnoj državi članici;

„oružje za uzbunjivanje i signalizaciju” znači naprave s ležištem streljiva namijenjene samo za ispaljivanje streljiva bez projektila, neškodljivih nadražujućih tvari, drugih aktivnih tvari ili pirotehničkog streljiva za signalizaciju te koje se ne mogu prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva;

„paradno i akustično oružje” znači vatreno oružje koje je posebno prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila, za uporabu primjerice u kazališnim predstavama, fotografiranju, filmskom i televizijskom snimanju, rekonstrukciji povijesnih događaja, povorkama, sportskim događanjima i obuci;

„onesposobljeno vatreno oružje” znači vatreno oružje koje je trajno onesposobljeno za uporabu, osiguravajući da su svi bitni dijelovi dotičnog vatrenog oružja postali trajno neuporabljivi i da ih nije moguće ukloniti, zamijeniti ili modificirati kako bi se vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobilo;

„muzej” znači stalna institucija u službi društva i njegova razvoja, otvorena javnosti, u kojoj se nabavljaju, čuvaju, istražuju i izlažu vatreno oružje, bitni dijelovi ili streljivo u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i obrazovne svrhe te svrhe očuvanja nasljeđa ili rekreativne svrhe i koju je kao takvu priznala dotična država članica;

8.	„kolekcionar” znači svaka fizička ili pravna osoba posvećena prikupljanju i očuvanju vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i obrazovne svrhe ili svrhe očuvanja nasljeđa koju je kao takvu priznala dotična država članica;

„trgovac oružjem” znači svaka fizička ili pravna osoba čija se trgovina ili poslovanje sastoje u cjelini ili djelomično od:

(a)	proizvodnje, trgovine, razmjene, najma, popravka, modifikacije ili prepravljanja vatrenog oružja ili bitnih dijelova;

(b)	proizvodnje, trgovine, razmjene, modifikacije ili prepravljanja streljiva;

10.

„posrednik” znači svaka fizička ili pravna osoba, koja nije trgovac oružjem, čija se trgovina ili poslovanje sastoji u cjelini ili djelomično od:

(a)	pregovaranja ili ugovaranja transakcija za kupnju ili prodaju vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva, ili opskrbu njima;

(b)	dogovaranja transfera vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva unutar države članice ili iz jedne države članice u drugu državu članicu, iz države članice u treću zemlju ili iz treće zemlje u državu članicu;

11.

„nezakonita proizvodnja” znači proizvodnja ili sastavljanje vatrenog oružja, njegovih bitnih dijelova i streljiva:

(a)	od bilo kojih bitnih dijelova takvog vatrenog oružja kojima se nezakonito trguje;

(b)	bez odobrenja izdanog u skladu s člankom 4. od strane nadležnog tijela države članice u kojoj se obavlja proizvodnja ili sastavljanje; ili

(c)	bez označivanja vatrenog oružja u trenutku njegove proizvodnje, u skladu s člankom 4.;

12.

„nezakonito trgovanje” znači nabava, prodaja, isporuka, prijevoz ili transfer vatrenog oružja, njegovih bitnih dijelova ili streljiva s državnog područja jedne države članice, ili kroz njezino državno područje, na državno područje druge države članice ako bilo koja od dotičnih država članica to ne odobrava u skladu s ovom Direktivom ili ako vatreno oružje, bitni dijelovi ili streljivo nisu označeni u skladu s člankom 4.;

13.	„praćenje” znači sustavno praćenje kretanja vatrenog oružja i, ako je to moguće, njegovih bitnih dijelova i streljiva, od proizvođača do kupca, u svrhu pružanja pomoći nadležnim tijelima države članice pri otkrivanju, istrazi i analiziranju nezakonite proizvodnje i nezakonitog trgovanja.

2. Za potrebe ove Direktive, smatra se da osoba ima boravište u onoj zemlji koja je navedena u adresi na službenoj ispravi koja navodi boravište te osobe, kao što su putovnica ili nacionalna osobna iskaznica, koja se, prilikom provjere nabave ili posjedovanja, podnosi nadležnim tijelima države članice ili trgovcu ili posredniku. Ako se adresa osobe ne navodi u njezinoj putovnici ili nacionalnoj osobnoj iskaznici, zemlja boravišta te osobe određuje se na temelju bilo kojeg drugog službenog dokaza boravišta koji priznaje dotična država članica.

3. „Europska oružna propusnica” izdaje se na zahtjev nadležnih tijela države članice osobi koja zakonito stupa u posjed vatrenog oružja i koristi ga. Propusnica vrijedi najviše pet godina, s tim da se može produljiti, i sadržava podatke navedene u Prilogu II. Nije prenosiva i u njoj se evidentira vatreno oružje koje posjeduje i koristi nositelj propusnice. Propusnica je uvijek u posjedu osobe koja koristi vatreno oružje i svaka promjena koja se odnosi na posjedovanjee ili značajke vatrenog oružja, kao i svaki njegov gubitak ili krađa, moraju biti naznačeni na propusnici.

Članak 2.

1. Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje primjena nacionalnih odredaba o nošenju oružja, lovu ili streljaštvu, korištenju oružja koje je na zakonit način nabavljeno i posjeduje se u skladu s ovom Direktivom.

2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na oružje i streljivo koje, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, nabavljaju ili posjeduju oružane snage, policija ili tijela javne vlasti. Ne primjenjuje se ni na transfere uređene Direktivom 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19).

Članak 3.

Države članice mogu u svom zakonodavstvu usvojiti odredbe koje su strože od onih utvrđenih u ovoj Direktivi, pri čemu moraju poštovati prava dodijeljena osobama s boravištem u državama članicama na temelju članka 17. stavka 2.

POGLAVLJE 2.

USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA KOJE SE ODNOSI NA VATRENO ORUŽJE

Članak 4.

1. U odnosu na vatreno oružje koje je proizvedeno u Uniji ili je u nju uvezeno 14. rujna 2018. ili nakon tog datuma, države članice osiguravaju da su svako takvo vatreno oružje ili svaki bitni dio koji se stavljaju na tržište:

(a)	opremljeni jasnom, trajnom i jedinstvenom oznakom, bez odgode nakon proizvodnje, a najkasnije prije stavljanja na tržište, ili bez odgode nakon uvoza u Uniju; i

(b)	registrirani u skladu s ovom Direktivom bez odgode nakon proizvodnje, a najkasnije prije stavljanja na tržište, ili bez odgode nakon uvoza u Uniju.

2. Jedinstvena oznaka iz stavka 1. točke (a) uključuje naziv proizvođača ili robnu marku, zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije dio serijskog broja te, ako je to izvedivo, model. Time se ne dovodi u pitanje stavljanje zaštićene oznake proizvođača. Ako je bitni dio premalen da bi ga se moglo označiti u skladu s ovim člankom, označuje ga se barem serijskim brojem ili alfanumeričkim ili digitalnim kôdom.

Zahtjevi označivanja za vatreno oružje ili bitne dijelove od posebne povijesne važnosti određuju se nacionalnim pravom.

Države članice osiguravaju da je svako osnovno pakiranje cjelovitog streljiva označeno tako da se na njemu nalazi naziv proizvođača, identifikacijski broj serije ili lota, kalibar i vrsta streljiva.

Za potrebe stavka 1. i ovog stavka, države članice mogu izabrati primjenu odredaba iz Konvencije od 1. srpnja 1969. o uzajamnom priznavanju žiga (o obavljenom ispitivanju) na ručnom vatrenom oružju („Konvencija iz 1969.”).

Nadalje, države članice osiguravaju da vatreno oružje ili njegovi bitni dijelovi u trenutku transfera iz vladinih zaliha u trajnu civilnu uporabu nose jedinstvenu oznaku, kako je predviđeno stavkom 1., kojom se omogućuje identifikacija subjekta koji obavlja transfer.

3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije za označivanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2.

4. Svaka država članica uspostavlja sustav za uređenje djelatnosti trgovaca oružjem i posrednika. Takvi sustavi obuhvaćaju barem sljedeće mjere:

(a)	registraciju trgovaca oružjem i posrednika koji djeluju na državnom području te države članice;

(b)	izdavanje dozvole ili odobrenja za obavljanje djelatnosti trgovca oružjem ili posrednika na državnom području te države članice; i

(c)	provjeru privatnog i profesionalnog integriteta i relevantnih sposobnosti dotičnog trgovca oružjem ili posrednika. U slučaju pravne osobe, provjera se odnosi kako na pravnu osobu tako i na fizičku osobu ili osobe koje rukovode poduzećem.

5. Države članice osiguravaju uspostavljanje i održavanje centraliziranog ili decentraliziranog računalnog sustava baze podataka, koji ovlaštenim nadležnim tijelima jamči pristup u bazu podataka u koju se bilježe potrebni podaci za svaki komad vatrenog oružja u skladu s ovom Direktivom. U taj sustav baze podataka bilježe se sve informacije o vatrenom oružju koje su potrebne za praćenje i identificiranje tog vatrenog oružja, uključujući:

(a)	vrstu, marku, model, kalibar i serijski broj svakog vatrenog oružja te oznaku na njegovu kućištu ili uvodniku metaka kao jedinstvenu oznaku u skladu sa stavkom 1. koja služi kao jedinstveni identifikator svakog vatrenog oružja;

(b)	serijski broj ili jedinstvenu oznaku na bitnim dijelovima, ako je drukčija od oznake na kućištu ili uvodniku metaka svakog vatrenog oružja;

(c)	imena i adrese dobavljača i osoba koje nabavljaju ili posjeduju vatreno oružje, zajedno s odgovarajućim datumom ili datumima; i

(d)	sva prepravljanja ili modifikacije vatrenog oružja zbog čega se mijenja njegova kategorija ili potkategorija, uključujući njegovo ovjereno onesposobljavanje ili uništenje, zajedno s odgovarajućim datumom ili datumima.

Države članice osiguravaju da nadležna tijela u sustavima baze podataka čuvaju evidenciju o vatrenom oružju i bitnim dijelovima, uključujući povezane osobne podatke, u razdoblju od 30 godina nakon uništenja dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova.

Pristup evidenciji vatrenog oružja i bitnih dijelova iz prvog podstavka ovog stavka te povezanim osobnim podacima mora biti omogućen:

(a)	tijelima nadležnima za davanje ili povlačenje odobrenjâ iz članka 9. ili 10. ili tijelima nadležnima za carinske postupke, u razdoblju do 10 godina nakon uništenja dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova; i

(b)	tijelima nadležnima za sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenih sankcija, u razdoblju do 30 godina nakon uništenja dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova.

Države članice osiguravaju brisanje osobnih podataka iz sustavâ baze podataka po isteku razdoblja navedenih u drugom i trećem podstavku. Time se ne dovode u pitanje slučajevi u kojima su određeni osobni podaci preneseni tijelu nadležnom za sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršenje kaznenih sankcija i upotrebljavaju se u tom određenom kontekstu, ili drugim tijelima nadležnima za sukladne svrhe predviđene nacionalnim pravom. U takvim slučajevima obrada tih podataka od strane nadležnih tijela uređuje se nacionalnim pravom dotične države članice, u potpunosti u skladu s pravom Unije, posebno u području zaštite podataka.

Trgovci oružjem i posrednici tijekom cjelokupnog razdoblja svojeg djelovanja dužni su voditi registar u kojem se bilježi svako vatreno oružje i svaki bitni dio koji podliježu ovoj Direktivi, a koje oni zaprime ili otpreme, zajedno s podacima na temelju kojih se omogućuje identifikacija i praćenje dotičnog vatrenog oružja ili bitnih dijelova, posebno njihova vrsta, marka, model, kalibar i serijski broj te nazivi i adrese dobavljača i osoba koje ga nabavljaju.

Nakon prestanka svojih djelatnosti trgovci oružjem i posrednici taj registar dostavljaju nacionalnim tijelima odgovornima za sustave baze podataka predviđene u prvom podstavku.

Države članice osiguravaju da trgovci oružjem i posrednici s poslovnim nastanom na njihovu državnom području nadležnim nacionalnim tijelima bez nepotrebne odgode prijavljuju transakcije koje uključuju vatreno oružje ili bitne dijelove, da trgovci oružjem i posrednici imaju elektroničku vezu s tim tijelima za potrebe takvog izvješćivanja i da se sustavi baze podataka ažuriraju odmah po primitku informacija povezanih s tim transakcijama.

6. države članice osiguravaju da se svaki komad vatrenog oružja u svakom trenutku može povezati s njegovim vlasnikom.

Članak 5.

Ne dovodeći u pitanje članak 3., države članice dopuštaju nabavu i posjedovanje vatrenog oružja samo osobama kojima je dodijeljena dozvola ili, u odnosu na oružje razvrstano u kategoriju C, osobama kojima je posebno dozvoljeno nabavljanje i posjedovanje takvog vatrenog oružja u skladu s nacionalnim pravom.

Članak 6.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 3., države članice dozvoljavaju nabavu i posjedovanje vatrenog oružja samo osobama koje za to imaju dobar razlog i:

(a)

koje imaju najmanje 18 godina, osim za nabavu, koja ne uključuje kupnju, i posjedovanje vatrenog oružja za lov i streljaštvo, pod uvjetom da u tom slučaju osobe koje su mlađe od 18 godina imaju privolu roditelja ili se nalaze pod roditeljskim nadzorom ili nadzorom odrasle osobe s valjanom dozvolom za nošenje vatrenog oružja ili dozvolom za lov, ili se nalaze unutar licenciranog ili na drugi način ovlaštenog centra za obuku, a roditelj ili odrasla osoba s valjanom dozvolom za nošenje vatrenog oružja ili dozvolom za lov preuzima odgovornost za odgovarajuću pohranu oružja u skladu s člankom 7.; i

(b)	za koje je mala vjerojatnost da mogu biti opasne za sebe ili druge, javni red ili javnu sigurnost; činjenica da su osuđeni za nasilno kazneno djelo počinjeno s namjerom smatra se pokazateljem takve opasnosti.

2. Države članice moraju imati uspostavljen sustav praćenja, koji može biti stalan ili povremen, kako bi osigurale da se uvjeti za odobrenje određeni nacionalnim pravom ispunjavaju tijekom cijelog razdoblja trajanja odobrenja te da se, između ostaloga, procjenjuju relevantne zdravstvene i psihološke informacije. Konkretni mehanizmi utvrđuju se u skladu s nacionalnim pravom.

Ako se bilo koji od uvjeta za odobrenje više ne ispunjava, države članice povlače svoje odobrenje.

Države članice osobama koje imaju boravište na njihovu državnom području ne mogu zabraniti da posjeduju vatreno oružje nabavljeno u drugoj državi članici, osim ako nabavu te iste vrste vatrenog oružja zabranjuju na svojem državnom području.

3. Države članice osiguravaju da se odobrenje za nabavu i odobrenje za posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B povlače ako se u posjedu osobe kojoj je izdano to odobrenje nađe spremnik koji se može pričvrstiti na poluautomatsko ili repetirajuće vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom i koji:

(a)	može primiti više od 20 naboja; ili

(b)	u slučaju dugog vatrenog oružja, može primiti više od 10 naboja,

osim ako se toj osobi izdalo odobrenje na temelju članka 9. ili odobrenje koje je potvrđeno, obnovljeno ili produljeno na temelju članka 10. stavka 5.

Članak 7.

Kako bi se minimizirala opasnost da vatrenom oružju i streljivu pristupe neovlaštene osobe, države članice utvrđuju pravila o odgovarajućem nadzoru nad vatrenim oružjem i streljivom i pravila o njihovoj odgovarajućoj pohrani na siguran način. Vatreno oružje i pripadajuće streljivo ne smiju biti lako dostupni na istome mjestu. Odgovarajući nadzor znači da osoba koja zakonito posjeduje dotično vatreno oružje ili streljivo ima kontrolu nad njime tijekom njegova prijevoza i uporabe. Razina provjere takvog odgovarajućeg načina pohrane mora odgovarati broju i kategoriji dotičnog vatrenog oružja i streljiva.

Članak 8.

Države članice osiguravaju da u slučajevima koji uključuju nabavu i prodaju vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva razvrstanih u kategoriju A, B ili C preko ugovora na daljinu, kako su definirani člankom 2. točkom 7. Direktive 2011/83/EU, sljedeći subjekti provjeravaju identitet i, prema potrebi, odobrenje kupca vatrenog oružja, bitnih dijelova ili streljiva, prije njihove isporuke toj osobi ili najkasnije prilikom isporuke:

(a)	licencirani ili ovlašteni trgovac oružjem ili posrednik; ili

(b)	tijelo javne vlasti ili predstavnik tog tijela.

Članak 9.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 2., države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi zabranile nabavu i posjedovanje vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A. One osiguravaju da se oduzme vatreno oružje, bitni dijelovi i streljivo koji se nezakonito drže unatoč toj zabrani.

2. Za zaštitu ključne infrastrukture, trgovačkog brodovlja, konvoja visoke vrijednosti i osjetljivih prostora, kao i za potrebe nacionalne obrane te u obrazovne, kulturne, istraživačke i povijesne svrhe te ne dovodeći u pitanje stavak 1., nadležna nacionalna tijela mogu, iznimno i na propisno obrazložen način, u pojedinačnim slučajevima izdati odobrenja za vatreno oružje, bitne dijelove i streljivo razvrstane u kategoriju A, kada to nije u suprotnosti s javnom sigurnošću ili javnim redom.

3. Države članice mogu kolekcionarima, iznimno i na propisno obrazložen način, u pojedinačnim posebnim slučajevima izdati odobrenja za nabavu i posjedovanje oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A, podložno strogim sigurnosnim uvjetima, uključujući pružanje dokaza nadležnim nacionalnim tijelima da su provedene mjere kako bi se spriječila bilo koja opasnost za javnu sigurnost ili javni red i da su dotično vatreno oružje, bitni dijelovi ili streljivo pohranjeni poštujući sigurnosnu razinu koja je razmjerna opasnostima povezanima s neovlaštenim pristupom tim predmetima.

Države članice osiguravaju da je kolekcionare kojima su odobrenja izdana u skladu s prvim podstavkom ovog stavka moguće identificirati u sustavima baze podataka iz članka 4. Ti kolekcionari kojima su izdana odobrenja obvezni su voditi registar sveg vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju A koje posjeduju, a taj registar dostupan je nadležnim nacionalnim tijelima. Države članice uspostavljaju odgovarajući sustav praćenja u pogledu tih kolekcionara kojima su izdana odobrenja, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike.

4. Države članice trgovcima oružja ili posrednicima mogu odobriti da u okviru svoje profesionalne djelatnosti nabavljaju, proizvode, onesposobljavaju, popravljaju, dobavljaju, transferiraju i posjeduju vatreno oružje, bitne dijelove i streljivo razvrstane u kategoriju A, podložno strogim sigurnosnim uvjetima.

5. Države članice muzejima mogu odobriti nabavu i posjedovanje vatrenog oružja, bitnih dijelova i streljiva razvrstanih u kategoriju A, podložno strogim sigurnosnim uvjetima.

6. Države članice mogu sportskim strijelcima odobriti nabavu i posjedovanje poluautomatskog vatrenog oružja razvrstanog u točku 6. ili 7. kategorije A, podložno sljedećim uvjetima:

(a)	zadovoljavajućoj ocjeni relevantnih informacija koje proizlaze iz primjene članka 6. stavka 2.;

(b)	pružanju dokaza da dotični sportski strijelac aktivno vježba za sudjelovanje ili sudjeluje u streljačkim natjecanjima koje priznaje službeno priznata sportska streljačka organizacija dotične države članice ili međunarodni i službeno priznati sportski streljački savez; i

(c)

podnošenju potvrde službeno priznate sportske streljačke organizacije u kojoj se navodi sljedeće:

i.	sportski strijelac član je streljačkog kluba i redovito se, najmanje 12 mjeseci, bavi streljaštvom u tom klubu; i

ii.	dotično vatreno oružje ispunjava tražene specifikacije za streljačku disciplinu koju priznaje međunarodni i službeno priznati sportski streljački savez.

U pogledu vatrenog oružja razvrstanog u točku 6. kategorije A, države članice koje imaju vojni sustav koji se temelji na općoj vojnoj obvezi i koje posljednjih 50 godina imaju uspostavljen sustav transfera vojnog vatrenog oružja osobama koje napuštaju vojsku nakon izvršenja svojih vojnih dužnosti mogu tim osobama izdati odobrenje da, u svojstvu sportskih strijelaca, zadrže jedno vatreno oružje kojim su se služili tijekom služenja obveznog vojnog roka. Relevantno tijelo javne vlasti mora to vatreno oružje pretvoriti u poluautomatsko vatreno oružje te periodično provjeravati predstavljaju li osobe koje se služe tim vatrenim oružjem opasnost za javnu sigurnost. Primjenjuju se odredbe iz prvog podstavka točaka (a), (b) i (c).

7. Odobrenja izdana na temelju ovog članka periodično se preispituju u vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina.

Članak 10.

1. Nitko ne smije nabavljati vatreno oružje razvrstano u kategoriju B na području države članice, osim ako mu država članica nije za to izdala dozvolu.

Takva se dozvola ne smije izdati osobi koja ima boravište u drugoj državi članici, bez prethodne suglasnosti te države članice.

2. Nitko ne smije posjedovati vatreno oružje razvrstano u kategoriju B na području države članice, osim ako mu država članica nije za to izdala dozvolu. Ako osoba ima boravište u drugoj državi članici, tu će se državu članicu o tome obavijestiti.

3. Dozvola za nabavu i dozvola za posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B može se ostvariti u obliku upravne odluke.

4. Države članice mogu odlučiti da osobama koje ispunjavaju uvjete za davanje odobrenja za vatreno oružje dodijele višegodišnju dozvolu za nabavu i posjedovanje vatrenog oružja za koje je potrebno odobrenje, ne dovodeći pritom u pitanje:

(a)	obvezu obavješćivanja nadležnih tijela o transferima;

(b)	povremene provjere da te osobe i dalje ispunjavaju uvjete; i

(c)	maksimalna ograničenja za posjedovanje koja su predviđena nacionalnim zakonodavstvom.

Odobrenja za posjedovanje vatrenog oružja periodično se preispituju u vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina. Odobrenje se može obnoviti ili produljiti ako su i dalje ispunjeni uvjeti na temelju kojih je izdano.

5. Države članice mogu odlučiti potvrditi, obnoviti ili produljiti odobrenja za poluautomatsko vatreno oružje razvrstano u točke 6., 7. i 8. kategorije A u pogledu vatrenog oružja koje je bilo razvrstano u kategoriju B, te zakonito nabavljeno i registrirano, prije 13. lipnja 2017., podložno ostalim uvjetima utvrđenima u ovoj Direktivi. Nadalje, države članice mogu dozvoliti da to vatreno oružje nabavljaju druge osobe kojima su države članice izdale odobrenje u skladu s ovom Direktivom.

6. Države članice propisuju pravila kojima osiguravaju da osobe koje posjeduju odobrenje za vatreno oružje kategorije B u skladu s nacionalnim zakonodavstvom na dan 28. srpnja 2008. ne trebaju podnositi zahtjev za dozvolu za vatreno oružje koje su posjedovali u kategorijama C ili D do tog datuma. Međutim, za svaki transfer vatrenog oružja iz kategorije C ili D, primatelj transfera mora nabaviti ili posjedovati licenciju ili posebno dopuštenje za posjedovanje tog vatrenog oružja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

Članak 11.

1. Nitko ne smije posjedovati vatreno oružje razvrstano u kategoriju C, osim ako ga nije prijavio vlastima države članice u kojoj se nalazi to vatreno oružje.

Države članice mogu, u vezi s vatrenim oružjem nabavljenim prije 14. rujna 2018., suspendirati zahtjev prijavljivanja vatrenog oružja razvrstanog u točki 5., 6. ili 7. kategorije C do 14. ožujka 2021.

2. Svaki prodavač, trgovac oružjem ili privatna osoba obavijestit će o svakom prijenosu ili isporuci vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju C vlasti države članice u kojoj se to događa, navodeći pritom detalje pomoću kojih se mogu identificirati vatreno oružje i osoba koja ga nabavlja. Ako osoba koja nabavlja takvo vatreno oružje ima boravište u drugoj državi članici, tu drugu državu članicu će o nabavi obavijestiti država članica u kojoj je oružje bilo nabavljeno i osoba koja je nabavila vatreno oružje.

3. Ako država članica na svojem državnom području zabranjuje nabavu i posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B ili C, ili isto uvjetuje izdavanjem odobrenja, o tome obavješćuje druge države članice, koje izričito uključuju izjavu u vezi s tim u svaku europsku oružnu propusnicu koju izdaju za takvo vatreno oružje, na temelju članka 17. stavka 2.

Članak 12.

1. Predaja vatrenog oružja razvrstanog u kategorije A, B ili C dozvoljava se osobi koja nema boravište u državi članici o kojoj je riječ, ako se ispune uvjeti utvrđeni člancima 9., 10., i 11. kada:

(a)	osoba koja ga nabavlja, u skladu s člankom 16. ovlaštena je izvršiti prijenos u državu svog boravišta;

(b)	osoba koja ga nabavlja priloži pisanu izjavu kojom svjedoči i svoju namjeru posjedovanja vatrenog oružja u državi članici nabave, pod uvjetom da ispunjava zakonske uvjete za posjedovanje u toj državi članici.

2. Države članice mogu dozvoliti privremenu predaju vatrenog oružja u skladu s postupcima koje će same odrediti.

Članak 13.

1. Mehanizmi za nabavu i posjedovanje streljiva jednaki su onima za posjedovanje vatrenog oružja kojemu je streljivo namijenjeno.

Nabava spremnikâ za poluautomatsko vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom koje može primiti više od 20 naboja ili, u slučaju dugog vatrenog oružja, više od 10 naboja dopušta se samo onim osobama kojima je izdano odobrenje u skladu s člankom 9. ili odobrenje koje je potvrđeno, obnovljeno ili produljeno na temelju članka 10. stavka 5.

2. Trgovci oružjem i posrednici mogu odbiti izvršiti svaku transakciju za nabavu cijelih naboja ili sastavnih dijelova naboja koju opravdano smatraju sumnjivom zbog njezine prirode ili opsega te nadležnim tijelima prijavljuju svaki pokušaj takve transakcije.

Članak 14.

1. Države članice poduzimaju mjere kojima se osigurava da se naprave s ležištem streljiva oblikovane tako da mogu ispaljivati samo streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko signalno streljivo ne mogu prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva.

2. Države članice među vatreno oružje razvrstavaju naprave s ležištem streljiva koje su oblikovane tako da mogu ispaljivati samo streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko signalno streljivo, a koje se mogu prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva.

3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije za oružje za uzbunjivanje i signalizaciju proizvedeno u Uniji ili uvezeno u nju 14. rujna 2018. ili nakon tog datuma kako bi se osiguralo da se ono ne može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2.

Članak 15.

1. Države članice uspostavljaju mehanizme kojima nadležna tijela provjeravaju onesposobljavanje vatrenog oružja kako bi se osiguravalo da modifikacije izvršene na vatrenom oružju sve njegove bitne dijelove čine trajno neuporabljivima te da ih nije moguće ukloniti, zamijeniti ili modificirati kako bi se vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobilo. Države članice, u kontekstu te provjere, osiguravaju izdavanje svjedodžbe i potvrde kojima se potvrđuje onesposobljenost vatrenog oružja i u tu svrhu osiguravaju stavljanje jasno vidljive oznake na vatreno oružje.

2. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju norme i tehnike onesposobljavanja kako bi se osiguralo da su svi bitni dijelovi vatrenog oružja postali trajno neuporabljivi te da ih nije moguće ukloniti, zamijeniti ili modificirati kako bi se vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobilo. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2.

3. Provedbeni akti iz stavka 2. ne odnose se na vatreno oružje koje je onesposobljeno prije datuma početka primjene tih provedbenih akata, osim ako se takvo vatreno oružje transferira u drugu državu članicu ili stavlja na tržište nakon tog datuma.

4. Države članice mogu u roku od dva mjeseca od 13. lipnja 2017. obavijestiti Komisiju o svojim nacionalnim normama i tehnikama onesposobljavanja koje su se primjenjivale prije 8. travnja 2016. i navesti razloge zbog kojih je razina sigurnosti koju osiguravaju te nacionalne norme i tehnike onesposobljavanja jednakovrijedna onoj koju osiguravaju tehničke specifikacije za onesposobljavanje vatrenog oružja navedene u Prilogu I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/2403 (20), kako se primjenjuje 8. travnja 2016.

5. Kada države članice obavijeste Komisiju u skladu sa stavkom 4., Komisija najkasnije 12 mjeseci od te obavijesti donosi provedbene akte kojima odlučuje osiguravaju li nacionalne norme i tehnike onesposobljavanja, o kojima je tako obaviještena, da je vatreno oružje bilo onesposobljeno s razinom sigurnosti koja je jednakovrijedna onoj koju osiguravaju tehničke specifikacije za onesposobljavanje vatrenog oružja navedene u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2403, kako se primjenjuje 8. travnja 2016. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2.

6. Do datuma početka primjene provedbenih akata iz stavka 5. sve vatreno oružje onesposobljeno u skladu s nacionalnim normama i tehnikama onesposobljavanja koje su se primjenjivale prije 8. travnja 2016. prilikom transfera u drugu državu članicu ili stavljanja na tržište mora ispunjavati tehničke specifikacije za onesposobljavanje vatrenog oružja navedene u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2403.

7. Vatreno oružje onesposobljeno prije 8. travnja 2016. u skladu s nacionalnim normama i tehnikama onesposobljavanja za koje se utvrdi da osiguravaju razinu sigurnosti jednakovrijednu onoj koju osiguravaju tehničke specifikacije za onesposobljavanje vatrenog oružja navedene u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2403, kako se primjenjuje 8. travnja 2016., smatra se onesposobljenim vatrenim oružjem, među ostalim kada se transferira u drugu državu članicu ili stavlja na tržište nakon datuma početka primjene provedbenih akata iz stavka 5.

POGLAVLJE 3.

FORMALNOSTI VEZANE ZA KRETANJE ORUŽJA UNUTAR UNIJE

Članak 16.

1. Vatreno oružje može se, ne dovodeći u pitanje članak 17., transferirati iz jedne države članice u drugu samo u skladu s postupkom utvrđenim u ovom članku. Taj postupak također se primjenjuje i u odnosu na transfere vatrenog oružja ostvarene prodajom preko ugovora na daljinu kako su definirani člankom 2. točkom 7. Direktive 2011/83/EU.

2. Kada je vatreno oružje potrebno prenijeti u drugu državu članicu, osoba o kojoj je riječ će, prije prenošenja oružja, dostaviti državi članici u kojoj se nalazi takvo vatreno oružje, sljedeće podatke:

(a)	ime i prezime te adrese osobe koja prodaje ili ustupa vatreno oružje te osobe koja ga kupuje ili nabavlja, ili, prema potrebi, vlasnika;

(b)	adresu na koju vatreno oružje treba poslati ili dopremiti;

(c)	broj komada vatrenog oružja koje treba poslati ili dopremiti;

(d)	podatke koji omogućavaju identifikaciju vatrenog oružja kao i naznaku da je bilo pregledano u skladu s Konvencijom iz 1969.;

(e)	prijevozno sredstvo;

(f)	datum otpremanja i predviđeni datum isporuke.

Podatke iz točke (e) i (f) nije potrebno navoditi kada se prijenos obavlja među trgovcima.

Država članica će provjeriti uvjete pod kojima će se odvijati prijenos vatrenog oružja, posebno s obzirom na sigurnost.

Kada država članica dozvoli takav prijenos, izdaje dozvolu koja uključuje sve podatke iz prvog podstavka. Takva dozvola se nalazi uz vatreno oružje dok isto ne stigne na odredište; predočava se svaki put kada to zahtijevaju vlasti država članica.

3. Za prijenos vatrenog oružja koje nije ratno, a sukladno članku 2. stavku 2. isključeno je iz područja primjene ove Direktive, svaka država članica može trgovcima dodijeliti pravo prijenosa vatrenog oružja s njenog područja trgovcu sa sjedištem u drugoj državi članici, bez prethodne dozvole koja se navodi u stavku 2 ovog članka. U tu svrhu ona izdaje dozvolu koja vrijedi najviše tri godine i koju bilo kada može obustaviti ili otkazati obrazloženom odlukom. Dokument koji se poziva na takvu dozvolu prati vatreno oružje dok isto ne stigne na odredište. Taj se dokument predočuje svaki put kada to zahtijevaju vlasti država članica.

Prije datuma transfera trgovac oružjem nadležnim tijelima države članice, iz koje će se obaviti transfer, dostavlja sve pojedinosti navedene u prvom podstavku stavka 2. Ta nadležna tijela provode inspekciju, kad je primjereno i na licu mjesta, kako bi provjerila odgovaraju li podaci koje je dostavio trgovac oružjem stvarnim značajkama transfera. Trgovac oružjem dostavlja podatke u vremenskom roku koji mu za to omogućuje dostatno vremena.

4. Svaka država članica će drugim državama članicama dostaviti popis vatrenog oružja čiji prijenos na njezino državno područje može biti dozvoljen bez njene prethodne suglasnosti.

Takvi popisi vatrenog oružja će se poslati trgovcima koji su dobili odobrenja za prijenos vatrenog oružja bez prethodnog odobrenja u skladu s postupkom iz stavka 3.

Članak 17.

1. Ako se ne postupa po postupku utvrđenom člankom 16., neće se dozvoliti posjedovanje vatrenog oružja za vrijeme putovanja kroz dvije ili više država članica, osim ako osoba o kojoj je riječ nije dobila dozvolu svake od tih država članica.

Države članice mogu izdati takvu dozvolu za jedno ili više putovanja u roku od najviše jedne godine, s mogućnošću produženja. Takve se dozvole upisuju u europsku oružanu propusnicu koju putnik predočuje svaki put kada to od njega zatraže vlasti država članica.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., lovci i sudionici u rekonstrukciji povijesnih događaja u pogledu vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju C i sportski strijelci u pogledu vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B ili C i vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju A za koje je izdano odobrenje u skladu s člankom 9. stavkom 6. ili za koje je odobrenje potvrđeno, obnovljeno ili produljeno u skladu s člankom 10. stavkom 5., mogu, bez prethodnog odobrenja iz članka 16. stavka 2., posjedovati jedan ili više komada vatrenog oružja tijekom putovanja kroz dvije ili više država članica radi bavljenja svojim aktivnostima, pod uvjetom da:

(a)	posjeduju europsku oružnu propusnicu u kojoj je navedeno to vatreno oružje; i

(b)	mogu objasniti razloge svojeg putovanja, posebno predočenjem poziva ili drugog dokaza svojih aktivnosti povezanih s lovom, streljaštvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja u odredišnoj državi članici.

Države članice ne smiju uvjetovati prihvaćanje europske oružne propusnice plaćanjem bilo kakve pristojbe ili naknade.

Međutim, odstupanje iz prvog podstavka ovog stavka ne primjenjuje se na putovanja u državu članicu koja, u skladu s člankom 11. stavkom 3., zabranjuje nabavu i posjedovanje dotičnog vatrenog oružja ili navedeno uvjetuje izdavanjem odobrenja. U tom slučaju se izričita napomena u tom smislu upisuje u europsku oružnu propusnicu. Države članice također mogu odbiti primjenu tog odstupanja u slučaju vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju A za koje je izdano odobrenje u skladu s člankom 9. stavkom 6. ili za koje je odobrenje potvrđeno, obnovljeno ili produljeno u skladu s člankom 10. stavkom 5.

U kontekstu izvješća na koje se upućuje u članku 24., Komisija, kroz savjetovanje s državama članicama, razmotra učinke primjene trećeg podstavka, posebno u vezi s njegovim utjecajem na javni red i javnu sigurnost.

3. Prema sporazumima o uzajamnom priznavanju nacionalnih dokumenata, dvije ili više država članica za kretanje s vatrenim oružjem na njihovom području mogu predvidjeti primjenu postupaka koji su fleksibilniji od onih propisanih ovim člankom.

Članak 18.

1. Svaka država članica će poslati sve korisne podatke koji su joj na raspolaganju u vezi sa završenim prijenosima vatrenog oružja drugoj državi članici na čije je područje oružje preneseno.

2. Svi podaci koje država članica primi u okviru postupaka za prijenos vatrenog oružja utvrđenih člankom 16. i postupaka za nabavu i posjedovanje vatrenog oružja od strane osoba koje nemaju boravište u Zajednici utvrđenih člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2. dostavljaju se, najkasnije do vremena relevantnih prijenosa, državama članicama odredišta i, prema potrebi, državama članicama provoza, najkasnije do vremena provoza.

3. Za potrebe učinkovite primjene ove Direktive, države članice redovito razmjenjuju informacije unutar kontaktne skupine uspostavljene člankom 13. stavkom 3. Direktive 91/477/EEZ. Države članice izvješćuju jedna drugu i Komisiju o nacionalnim nadležnim tijelima koja su odgovorna za slanje i primanje informacija i za ispunjavanje obveza iz članka 16. stavka 4. ove Direktive.

4. Nadležna tijela država članica elektroničkim sredstvima razmjenjuju informacije o izdanim odobrenjima za transfer vatrenog oružja u drugu državu članicu i informacije o odbijanjima izdavanja odobrenja, kako je predviđeno u člancima 9. i 10., zbog sigurnosnih razloga ili zbog razloga povezanih s pouzdanosti dotične osobe.

5. Komisija osigurava sustav za razmjenu informacija navedenih u ovom članku.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 19. kako bi dopunila ovu Direktivu utvrđivanjem detaljnih mehanizama sustavne razmjene informacija elektroničkim sredstvima.

Članak 19.

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 18. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 13. lipnja 2017.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 18. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani pravni akt donesen na temelju članka 18. stavka 5. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeća na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 20.

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 21.

Države članice će donijeti odgovarajuće propise kojima se zabranjuje unos na njihovo područje:

(a)	vatrenog oružja, osim u slučajevima iz članka 16. i članka 17. i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u tim člancima;

(b)	oružja koje nije vatreno oružje, pod uvjetom da to dopuštaju nacionalni propisi države članice o kojoj je riječ.

POGLAVLJE 4.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

1. Države članice će povećati učestalost nadzora posjedovanja oružja na vanjskim granicama Unije. Posebno će osigurati da putnici iz trećih zemalja koji namjeravaju nastaviti prema nekoj drugoj državi članici poštuju odredbe članka 17.

2. Ova Direktiva neće državama članicama niti prijevoznicima onemogućavati provedbu nadzora za vrijeme ukrcaja u prijevozno sredstvo.

3. Države članice obavješćuju Komisiju o načinu na koji se provode nadzori utvrđeni stavkom 1. i stavkom 2. Komisija će te podatke ujediniti i učiniti dostupnima za sve države članice.

4. Države članice obavješćuje Komisiju o svojim nacionalnim odredbama, uključujući i promjene koje se odnose na nabavu i posjedovanje oružja, kada je nacionalni zakon stroži od minimalnih standarda koje moraju usvojiti. Komisija će takve podatke poslati drugim državama članicama.

Članak 23.

Države članice propisuju pravila za kazne primjenjive na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve nužne mjere kako bi osigurale da se one primjenjuju. Predviđene kazne su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 24.

Komisija do 14. rujna 2020. i svakih pet godina nakon toga podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni ove Direktive, uključujući provjeru prikladnosti njezinih odredbi, koje je prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlozima, posebno u vezi s kategorijama vatrenog oružja u Prilogu I. i pitanjima koja se odnose na provedbu sustava europske oružne propusnice, označivanje i učinke novih tehnologija kao što su 3D tisak, upotreba kôda za brzi odgovor (QR) i upotreba sustava za identifikaciju putem radijskih frekvencija (RFID).

Članak 25.

Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 26.

Direktiva 91/477/EEZ, izmijenjena direktivama navedenim u Prilogu III., Dio A ove Direktive, stavlja se izvan snage, ne dovodeći u pitanje obaveze država članica koje se odnose na rokove za prenošenje u nacionalno pravo i datume početka primjene direktiva navedenih u Prilogu III., Dio B ove Direktive.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga IV. ovoj Direktivi

Članak 27.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 28.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednica

A. P. ZACARIAS

(1) SL C 311, 18.9.2020., str. 52.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 9. veljače 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 9. ožujka 2021.

(3) Direktiva Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256, 13.9.1991., str. 51.).

(4) Vidi Prilog III, Dio A.

(5) Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).

(6) Odluka Vijeća 2014/164/EU od 11. veljače 2014. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (SL L 89, 25.3.2014., str. 7.).

(7) Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) (SL L 316, 14.11.2012., str. 1.).

(8) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(9) Okvirna odluka Vijeća 2009/315/PUP od 26. veljače 2009. o organizaciji i sadržaju razmjene podataka iz kaznene evidencije između država članica (SL L 93, 7.4.2009., str. 23.).

(10) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(11) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(12) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(13) SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(14) Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(15) SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(16) Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(17) SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(18) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(19) Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavljivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1.).

(20) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2403 od 15. prosinca 2015. o utvrđivanju zajedničkih smjernica o normama i tehnikama onesposobljavanja kako bi se osiguralo da je onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo (SL L 333, 19.12.2015., str. 62.).

PRILOG I.

Za potrebe ove Direktive, „oružje” znači:

—	svako vatreno oružje kako je definirano u članku 1.;

—	oružje koje nije vatreno oružje kako je određeno nacionalnim zakonodavstvom.

II.

Za potrebe ove Direktive, vatreno oružje razvrstava se u sljedeće kategorije:

Kategorija A – zabranjeno vatreno oružje

1.	Eksplozivni bojni projektili i bacači.

2.	Automatsko vatreno oružje.

3.	Vatreno oružje koje je skriveno u drugim predmetima.

4.	Streljivo s probojnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima, te projektili za takvo streljivo.

5.	Streljivo za pištolje i revolvere koje ima ekspanzijski učinak te meci za takvo streljivo, osim streljiva za lov ili športsko oružje za osobe kojima je dozvoljeno koristiti ga.

6.	Automatsko vatreno oružje koje je prepravljeno u poluautomatsko vatreno oružje, ne dovodeći u pitanje članak 10. stavak 5.

Bilo koje od sljedećeg poluautomatskog vatrenog oružja sa središnjom udarnom iglom:

(a)

kratko vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 21 naboja bez ponovnog punjenja, ako:

i.	je spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja dio tog vatrenog oružja; ili

ii.	se u njega umeće odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja;

(b)

dugo vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 11 naboja bez ponovnog punjenja, ako:

i.	je spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja dio vatrenog oružja; ili

ii.	se u njega umeće odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja.

8.	Poluautomatsko dugo vatreno oružje, to jest vatreno oružje izvorno namijenjeno ispaljivanju s ramena koje se može smanjiti na duljinu manju od 60 cm, a da ne izgubi svoju funkciju, i to sklopivim ili teleskopskim nastavkom ili nastavkom koji se može ukloniti bez upotrebe alata.

9.	Svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje.

Kategorija B – vatreno oružje za koje je potrebno odobrenje

1.	Repetirajuće kratko vatreno oružje.

2.	Jednostrijelno kratkocijevno vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom.

3.	Jednostrijelno kratkocijevno vatreno oružje s rubnim paljenjem, ukupne dužine do 28 cm.

4.	Poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje kod kojeg spremnik i ležište naboja zajedno primaju više od tri naboja, u slučaju vatrenog oružja s rubnim paljenjem, odnosno više od tri ali manje od dvanaest naboja, u slučaju vatrenog oružja sa središnjom udarnom iglom.

5.	Poluautomatsko kratkocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u točki 7. podtočki (a) kategorije A.

Poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje navedeno u točki 7. podtočki (b) kategorije A kod kojeg spremnik i ležište naboja ne mogu zajedno primiti više od tri naboja, pri čemu se spremnik može odvojiti odnosno nije sigurno da se uobičajenim alatom ne može prepraviti u oružje kod kojeg spremnik i ležište naboja zajedno primaju više od tri naboja.

7.	Repetirajuće i poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje s glatkom cijevi ukupne dužine do 60 cm.

8.	Svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje.

9.	Poluautomatsko vatreno oružje za civilnu uporabu koje je slično oružju s automatskim mehanizmom, osim onog navedenog u točki 6., 7. ili 8. kategorije A.

Kategorija C – vatreno oružje i oružje koje je potrebno prijaviti

1.	Repetirajuće dugocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u točki 7. kategorije B.

2.	Dugocijevno oružje s jednom ili više jednostrijelnih užlijebljenih cijevi.

3.	Poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u kategoriji A ili B.

4.	Jednostrijelno kratkocijevno oružje s rubnim paljenjem ukupne dužine najmanje 28 cm.

5.	Svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje.

6.	Vatreno oružje razvrstano u kategoriju A ili B ili u ovu kategoriju koje je onesposobljeno u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2015/2403.

7.	Dugo vatreno oružje s jednostrukim okidanjem i glatkim cijevima stavljeno na tržište 14. rujna 2018. ili nakon tog datuma.

III.

Za potrebe ovog Priloga, predmeti koji odgovaraju definiciji „vatrenog oružja” nisu uključeni u tu definiciju ako:

(a)	su izrađeni za uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, ubijanje životinja, lov harpunom ili u industrijske ili tehničke svrhe, pod uvjetom da se mogu upotrebljavati samo u navedene svrhe;

(b)	ih se smatra starinskim oružjem pri čemu takvo oružje nije uključeno u kategorije navedene u dijelu II. te podliježu nacionalnom zakonodavstvu.

Do koordinacije na razini Unije države članice mogu na vatreno oružje navedeno u ovom dijelu primjenjivati svoje nacionalno zakonodavstvo.

IV.

Za potrebe ovog Priloga:

(a)	„kratko vatreno oružje” znači oružje čija cijev nije duža od 30 cm ili čija ukupna dužina oružja ne prelazi 60 cm.;

(b)	„dugo vatreno oružje” znači svako vatreno oružje osim kratkog vatrenog oružja;

(c)	„automatsko vatreno oružje” znači svako vatreno oružje koje se nakon hica automatski napuni i koje može ispaliti više od jednog naboja jednokratnim pritiskanjem obarača;

(d)	„poluautomatsko vatreno oružje” znači oružje koje je nakon ispaljivanja svakog metka ponovno pripravno za ispaljivanje i kod kojeg je iz cijevi jednokratnim pritiskanjem obarača moguće ispaljivati samo po jedno zrno;

(e)	„vatreno oružje s repetirajućim mehanizmom” znači oružje kod kojega je nakon ispaljivanja svakog metka potrebno ručno preko mehanizma ubaciti zrno u cijev;

(f)	„vatreno oružje s jednostrukim okidanjem” znači vatreno oružje koje nema spremnik koje se prije svakog hica puni ručnim ubacivanjem naboja u komoru ili u nišu za punjenje na poklopcu cijevi;

(g)	„streljivo s probojnim učinkom” znači streljivo za bojnu uporabu pri čemu je projektil presvučen košuljicom i ima čvrstu probojnu jezgru;

(h)	„streljivo s eksplozivnim projektilima” znači bojno streljivo koje sadrži punjenje koje eksplodira prilikom udara;

(i)	„streljivo sa zapaljivim projektilima” znači bojno streljivo kod kojeg projektil sadrži kemijsku smjesu koja se zapali prilikom dodira sa zrakom ili prilikom udara.

PRILOG II.

EUROPSKA ORUŽANA PROPUSNICA

Dozvola uključuje sljedeće odjeljke:

(a)	identitet vlasnika;

(b)	identifikacija oružja ili vatrenog oružja, uključujući i navođenje kategorije u skladu s ovom Direktivom;

(c)	rok valjanosti dozvole;

(d)	odjeljak koji ispunjava država članica koja izdaje dozvolu (vrsta i poziv na odobrenje itd.);

(e)	odjeljak koji će ispunjavati druge države članice (dozvole za ulazak na njihovo područje itd.)

(f)

izjave:

„Za dobivanje prava na putovanje u drugu državu članicu s jednim ili više komada vatrenog oružja razvrstanih u kategoriju A, B, ili C navedenih u ovoj propusnici potrebno je ishoditi jedno ili više odgovarajućih prethodnih odobrenja od države članice u koju se putuje. Takva odobrenja mogu se zabilježiti u propusnici.

Gore navedeno prethodno odobrenje u načelu nije potrebno za putovanje s vatrenim oružjem razvrstanim u kategoriju C za potrebe lova ili rekonstrukcije povijesnih događaja ili s vatrenim oružjem razvrstanim u kategoriju A, B ili C za potrebe sudjelovanja u sportskom streljaštvu, pod uvjetom da putnik posjeduje oružnu propusnicu i može obrazložiti svrhu svog putovanja.”

Ako je država članica u skladu s člankom 11. stavkom 3. obavijestila drugu državu članicu da je posjedovanje određenog vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B ili C zabranjeno ili da je za isto potrebno ishoditi odobrenje, dodaje se jedna od sljedećih izjava:

“Putovanje u … (dotična država članica (dotične države članice)) s vatrenim oružjem … (navodi se oružje) zabranjuje se.”

„Za putovanje u … (dotična država članica (dotične države članice)) s vatrenim oružjem … (navodi se oružje) potrebno je ishoditi odobrenje.”

PRILOG III.

DIO A

Direktive stavljene izvan snage s naknadnim izmjenama

(iz članka 26.)

Direktiva Vijeća 91/477/EEZ	(SL L 256, 13.9.1991., str. 51.)
Direktiva 2008/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća	(SL L 179, 8.7.2008., str. 5.)
Direktiva (EU) 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća	(SL L 137, 24.5.2017., str. 22.)

DIO B

Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo i datumi početka primjene

(iz članka 26.)

Direktiva	Datum početka primjene
91/477/EEZ	31. prosinca 1992.
2008/51/EZ	28. srpnja 2010.
(EU) 2017/853	14. rujna 2018. (1)

(1) Međutim, na temelju članka 2. stavka 2. Direktive (EU) 2017/853 „Odstupajući od stavka 1. ovog članka, države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člankom 4. stavcima 3. i 4. Direktive 91/477/EEZ, kako je izmijenjena ovom Direktivom, do 14. prosinca 2019.”.

PRILOG IV.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 91/477/EEZ	Ova Direktiva
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2.	Članak 2.
Članak 3.	Članak 3.
Članak 4. stavci 1. i 2.	Članak 4. stavci 1. i 2.
Članak 4. stavak 2.a	Članak 4. stavak 3.
Članak 4. stavak 3.	Članak 4. stavak 4.
Članak 4. stavak 4.	Članak 4. stavak 5.
Članak 4. stavak 5.	Članak 4. stavak 6.
Članak 4.a	Članak 5.
Članak 5.	Članak 6.
Članak 5.a	Članak 7.
Članak 5.b	Članak 8.
Članak 6.	Članak 9.
Članak 7. stavci od 1. do 4.	Članak 10. stavci od 1. do 4.
Članak 7. stavak 4.a	Članak 10. stavak 5.
Članak 7. stavak 5.	Članak 10. stavak 6.
Članak 8. stavak 1., prvi podstavak	Članak 11. stavak 1. prvi podstavak
Članak 8. stavak 1., drugi podstavak	–
–	Članak 11. stavak 1. drugi podstavak
Članak 8. stavci 2. i 3.	Članak 11. stavci 2. i 3.
Članak 9. stavak 1., uvodni dio	Članak 12. stavak 1. uvodni dio
Članak 9. stavak 1, prva alineja	Članak 12. stavak 1. točka (a)
Članak 9. stavak 1, druga alineja	Članak 12. stavak 1. točka (b)
Članak 9. stavak 2.	Članak 12. stavak 2.
Članak 10.	Članak 13.
Članak 10.a	Članak 14.
Članak 10.b	Članak 15.
Članak 11. stavak 1.	Članak 16. stavak 1.
Članak 11. stavak 2., prvi podstavak, uvodni dio	Članak 16. stavak 2. prvi podstavak uvodni dio
Članak 11. stavak 2., prvi podstavak, prva alineja	Članak 16. stavak 2. prvi podstavak točka (a)
Članak 11. stavak 2., prvi podstavak, druga alineja	Članak 16. stavak 2. prvi podstavak točka (b)
Članak 11. stavak 2., prvi podstavak, treća alineja	Članak 16. stavak 2. prvi podstavak točka (c)
Članak 11. stavak 2., prvi podstavak, četvrta alineja	Članak 16. stavak 2. prvi podstavak točka (d)
Članak 11. stavak 2., prvi podstavak, peta alineja	Članak 16. stavak 2. prvi podstavak točka (e)
Članak 11. stavak 2., prvi podstavak, šesta alineja	Članak 16. stavak 2. prvi podstavak točka (f)
Članak 11. stavak 2., drugi, treći i četvrti podstavak	Članak 16. stavak 2. drugi, treći i četvrti podstavak
Članak 11. stavci 3. i 4.	Članak 16. stavci 3. i 4.
Članak 12.	Članak 17.
Članak 13.	Članak 18.
Članak 13.a	Članak 19.
Članak 13.b	Članak 20.
Članak 14., uvodni dio	Članak 21. uvodni dio
Članak 14. prva alineja	Članak 21. točka (a)
Članak 14. druga alineja	Članak 21. točka (b)
Članak 15.	Članak 22.
Članak 16.	Članak 23.
Članak 17.	Članak 24.
Članak 18.	–
–	Članci 25., 26. i 27.
Članak 19.	Članak 28.
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	Prilog II.
–	Prilog III.
–	Prilog IV.