VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
3214
Na temelju članka 114. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 85/2010 – pročišćeni tekst) i članka 30. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 150/2011), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. prosinca 2011. godine donijela
POSLOVNIK
VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom, sukladno Zakonu o Vladi Republike Hrvatske, uređuje se ustrojstvo, način rada, odlučivanje Vlade i vrste akata koje donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).
Glavni tajnik Vlade odgovoran je za primjenu ovoga Poslovnika, osim ako je ovim Poslovnikom određeno drugačije.
Članak 2.
Prvu sjednicu Vlade, u roku osam dana od dana njenog imenovanja, saziva predsjednik Vlade.
Članak 3.
Predsjedniku, potpredsjednicima i ministrima (u daljnjem tekstu: članovi Vlade) izdaje se iskaznica kojom, od dana imenovanja za člana Vlade pa do dana razrješenja ili dana raspuštanja Vlade, dokazuju članstvo u Vladi i prava iz članka 34. Zakona o Vladi Republike Hrvatske.
Iskaznica člana Vlade sadrži osobne podatke nužne za dokazivanje istovjetnosti, oznaku dužnosti u Vladi i dan imenovanja za člana Vlade te prikaz prava iz članka 34. Zakona o Vladi Republike Hrvatske.
II. USTROJSTVO
Članak 4.
Vlada, kad je ovlaštena i u granicama svojih ovlasti:
1. donosi uredbe i druge propise;
2. donosi upravne akte;
3. donosi akte u vršenju vlasničkih ovlasti koje ima Republika Hrvatska;
4. donosi akte poslovanja;
5. donosi rješenja o imenovanju i razrješenju dužnosnika i državnih službenika, te članova drugih tijela koje imenuje i razrješava Vlada;
6. daje odgovore na zastupnička pitanja postavljena Vladi;
7. rješava o sukobu nadležnosti između tijela državne uprave;
8. utvrđuje prijedloge zakona i drugih propisa koje donosi Hrvatski sabor;
9. daje mišljenja na zakone, druge propise i druge akte koje donose druga tijela državne vlasti;
10. donosi ili predlaže propise i druge akte u vezi sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora;
11. predlaže Hrvatskome saboru davanje vjerodostojnog tumačenja zakona;
12. pokreće postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske i daje, na traženje Ustavnog suda Republike Hrvatske, odgovore u postupcima koji se pred njim vode ako se radi o postupku pokrenutom protiv akta Vlade, a može, na traženje Ustavnog suda Republike Hrvatske, dati i mišljenja u postupcima koji se vode protiv akata drugih tijela državne vlasti;
13. daje upute Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske o pokretanju postupka i postupanju u postupcima pred tijelima sudbene vlasti u kojima je stranka Republika Hrvatska;
14. donosi strategije razvoja gospodarskih ili društvenih djelatnosti kojima utvrđuje stanje i mjere koje treba poduzeti; donosi deklaracije kojima izražava stajališta Vlade o pojedinim pitanjima; daje izvješća u kojima prikazuje stanje u pojedinim područjima; daje prijedloge za rješavanje određenih pitanja; donosi rezolucije kojima izražava mišljenja; podnosi prijedloge ili utvrđuje mjere koje treba provoditi; daje preporuke tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne samouprave i tijelima jedinica područne (regionalne) samouprave o načinu rješavanja pojedinih pitanja;
15. obavlja i druge poslove iz propisanog djelokruga sukladno Zakonu o Vladi Republike Hrvatske, Zakonu o procjeni učinaka propisa i ovom Poslovniku.
Članak 5.
Vlada o pitanjima iz svog djelokruga raspravlja i odlučuje na sjednicama Vlade.
Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade, ako zakonom nije drugačije određeno. U slučaju da su glasovi podijeljeni, odlučuje glas predsjednika Vlade.
a) UŽI KABINET
Članak 6.
Iznimno od odredbe članka 4. ovoga Poslovnika, o pitanjima iz djelokruga Vlade može u slučajevima iz članka 17. stavka 1. Zakona o Vladi Republike Hrvatske odlučivati i Uži kabinet Vlade (u daljnjem tekstu: Uži kabinet), a njegove odluke potvrđuju se na prvoj sljedećoj sjednici Vlade.
Uži kabinet obvezno razmatra nacrte sistemskih zakonskih prijedloga i programske materijale, kojima se mijenjaju bitni elementi sustava ili na drugi način utječe na sustav, prije njihovog uvrštavanja u dnevni red sjednice Vlade.
Poticaj za sazivanje sjednice Užeg kabineta iz stavka 2. ovoga članka mogu dati resorni potpredsjednik i nadležni ministar.
Akte koje donose ministri iz svoje nadležnosti, a kojima se mijenjaju bitni elementi sustava ili na drugi način utječe na sustav, Uži kabinet razmatra na inicijativu nadležnog ministra.
Uži kabinet obavlja i poslove sukladno ovlastima iz članka 16. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske.
Članak 7.
Uži kabinet čine predsjednik i potpredsjednici Vlade.
Na sjednicu Užeg kabineta mogu se pozvati i ostali članovi Vlade, kao i druge osobe koje odredi predsjednik Vlade.
Uži kabinet odlučuje većinom glasova svih članova Užeg kabineta. U slučaju podijeljenih glasova odlučuje glas predsjednika Vlade.
b) RADNA TIJELA
Članak 8.
Radi davanja mišljenja, prijedloga i stručnih obrazloženja o pitanjima iz djelokruga Vlade, Vlada ovim Poslovnikom osniva svoja stalna radna tijela, a posebnim odlukama može osnivati i povremena radna tijela.
Članak 9.
Stalna radna tijela Vlade jesu:
1. Odbor za poslove Europske unije;
2. Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku;
3. Koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava;
4. Koordinacija za regionalni razvoj i fondove Europske unije;
5. Koordinacija za gospodarstvo;
6. Komisija za odnose s vjerskim zajednicama;
7. Kadrovska komisija;
8. Administrativna komisija.
Članak 10.
Stalna radna tijela Vlade iz članka 9. točaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Poslovnika imaju svoje stručne radne skupine.
Članak 11.
Za obavljanje stručnih poslova Odbora za poslove Europske unije, Koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku, Koordinacije za društvene djelatnosti i ljudska prava, Koordinacije za regionalni razvoj i fondove Europske unije, Koordinacije za gospodarstvo, te Kadrovske i Administrativne komisije, osnivaju se uredi tih radnih tijela, kao sastavni dio Glavnog tajništva Vlade.
Na čelu ureda iz stavka 1. ovoga članka je ravnatelj ureda – tajnik radnog tijela, kojeg imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika radnog tijela Vlade.
Ured iz stavka 1. ovoga članka priprema sjednicu stručne radne skupine iz članka 10. ovoga Poslovnika, odnosno sjednicu radnog tijela sukladno odredbama ovog Poslovnika, priprema stajališta i prijedloge stručne radne skupine za sjednicu radnog tijela, te stajališta radnog tijela za sjednicu Vlade, izrađuje i prati izvršavanje zaključaka radnog tijela Vlade i zaključaka Vlade, te obavlja druge stručne poslove koje mu odredi predsjednik radnog tijela i Vlada.
Ured iz stavka 1. ovoga članka, za potrebe predsjednika radnog tijela, prikuplja informacije od resornih ministarstava, državnih ureda, državnih upravnih organizacija, agencija, fondova i drugih tijela iz djelokruga ureda, te ih analizira i stručno obrađuje.
Ostala radna tijela Vlade imaju tajnika kojeg imenuje Vlada i koji za radno tijelo obavlja poslove iz stavka 3. ovoga članka.
1. Odbor i koordinacije
Članak 12.
Odbor za poslove Europske unije (u daljnjem tekstu: Odbor) razmatra pitanja i donosi odluke i druge akte koji se odnose na usklađivanje pravnog sustava Republike Hrvatske s pravnim sustavom Europske unije, usklađivanje i potvrđivanje stajališta koja će zastupati predstavnici tijela državne uprave u radu institucija i tijela Europske unije; koordinaciju djelovanja tijela državne uprave u institucijama i tijelima Europske unije, koordinaciju stavova Republike Hrvatske u postupcima povrede propisa Europske unije, sudjelovanje Republike Hrvatske u međunarodnoj razvojnoj pomoći i suradnji, suradnju s Hrvatskim saborom oko pripreme stajališta na osnovi kojih tijela državne vlasti djeluju u institucijama i tijelima Europske unije te u postupku usvajanja pravnih propisa i odluka u čijem donošenju tijela državne uprave sudjeluju u institucijama i tijelima Europske unije, te sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz navedenih područja.
Članak 13.
Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku razmatra pitanja iz područja političkog i izbornog sustava, unutarnjih poslova, pravosuđa, uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, obrane, hrvatskih branitelja, sustava državnih službenika i namještenika, angažman Republike Hrvatske u mirovnim misijama, kao i druga pitanja u navedenim područjima te sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz navedenih područja.
Koordinacija razmatra pitanja od značenja za međunarodni položaj Republike Hrvatske, suradnju, razvijanje i unaprjeđivanje odnosa Republike Hrvatske s drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim subjektima međunarodnog prava i međunarodnih odnosa, zaštitu prava i interesa pripadnika hrvatskog naroda u drugim državama, sudjelovanje Republike Hrvatske u jačanju međunarodne sigurnosti i suradnje, sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, pripremu i izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske, sudjelovanje Republike Hrvatske u aktivnostima međunarodne humanitarne pomoći te sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz navedenih područja.
Članak 14.
Koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava razmatra pitanja iz područja kulture, odgoja i obrazovanja, znanosti, informiranja, sporta, tehničke kulture, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, mirovinskog osiguranja, radnih odnosa, javnih službi, socijalne skrbi i ostalih područja iz društvenih djelatnosti, zaštite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, prikuplja podatke o stanju ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, skrbi o osobito osjetljivim društvenim skupinama, ocjenjuje stanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, razmatra prigovore o stanju ljudskih prava koji su upućeni Republici Hrvatskoj od strane međunarodnih organizacija i uspoređuje ih sa stvarnim stanjem, potiče nadležna tijela državne uprave na rješavanje neposrednih problema u pitanjima ljudskih prava, te predlaže Vladi mjere za rješavanje određenih problema i poboljšanje stanja ljudskih prava, te sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz navedenih područja.
Članak 15.
Koordinacija za regionalni razvoj i fondove Europske unije razmatra pitanja koja se odnose na planiranje i provođenje regionalne razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava planiranja, programiranja, upravljanja i financiranja regionalnog razvoja; aktivnosti vezane uz planiranje, programiranje, provedbu, praćenje provedbe i vrednovanje godišnjih i višegodišnjih regionalnih razvojnih programa i projekata koji su namijenjeni razvoju lokalne i područne (regionalne) samouprave; poticanje razvoja područja koja zaostaju za nacionalnim razvojnim prosjekom; razvoj prekogranične, međuregionalne i transnacionalne suradnje; višegodišnje i godišnje strateške i operativne dokumente za korištenje sredstava fondova Europske unije i ostalih međunarodnih izvora financiranja namijenjenih regionalnom razvoju; sustav upravljanja regionalnim razvojem; provedbu državnih poticajnih mjera i regionalnih razvojnih programa i projekata, te praćenje njihove provedbe i vrednovanje njihovih učinaka.
Koordinacija posebno skrbi o stvaranju uvjeta za obnovu i održivi razvoj komunalne infrastrukture, obnovu obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje vezano za povratak izbjeglica.
Koordinacija razmatra i pitanja iz područja poljoprivrede, šumarstva, vodnoga gospodarstva i turizma.
Članak 16.
Koordinacija za gospodarstvo razmatra pitanja iz područja, industrije, energetike, brodogradnje, rudarstva, obrtništva, zadrugarstva, pomorstva, prometa i veza, prostornog uređenja i graditeljstva, zaštite prirode i okoliša, ugostiteljstva, trgovine, monetarnog sustava, carinskog sustava i carinske politike, zapošljavanja, tržišta rada, financiranja javnih potreba, državnog proračuna i izvanproračunskih fondova, te druga pitanja iz područja financija i gospodarstva, vlasničkih i drugih stvarnih prava, zaštite imovine Republike Hrvatske, imovinskopravnih poslova, sudjelovanja Republike Hrvatske u trgovinskim i drugim multilateralnim međunarodnim gospodarskim tijelima i organizacijama te sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora iz navedenih područja.
Koordinacija obavlja i poslove makroekonomskih analiza koji uključuju analize svih relevantnih pokazatelja bitnih za stanje i kretanje u gospodarstvu, a osobito: strategijsku i operativnu kontrolu poslovanja; praćenje sustava javnih usluga; ocjenu ekonomičnosti poslovanja; ocjenu ustroja djelatnosti i učinkovitosti; ocjenu planova razvoja; ocjenu odluka o raspolaganju kapitalom, odluka o osnivanju drugih društava, statusne promjene; analizu ekonomskih i pravnih elemenata državnih međunarodnih ugovora; pripremu podloga za zaključivanje kolektivnih ugovora Vlade s ostalim partnerima; praćenje i predlaganje mjera za provedbu politike plaća korisnika sredstava državnog proračuna i trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države.
Članak 17.
Komisija za odnose s vjerskim zajednicama razmatra pitanja pravnog položaja i zaštite vjerskih zajednica, osobito pravo vjerskih zajednica na javno obavljanje vjerskih obreda, osnivanje škola, učilišta i drugih zavoda, socijalnih i dobrotvornih ustanova, kao i njihovo pravo da upravljaju njima i u tome uživaju zaštitu i pomoć države, pravo na izdavanje knjiga i drugih publikacija koje služe vjerskoj nastavi ili poduci, odnosno obavljanju vjerskih obreda, pravo na okupljanje radi ostvarivanja vjerskih interesa građana, prava koja imaju vjerski službenici u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, prava koja pripadaju vjerskim zajednicama po međunarodnim ugovorima.
Komisija razmatra i pitanja odnosa između vjerskih zajednica i države, posebice pojedinih tijela državne vlasti, sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora koji se odnose na uređivanje položaja i prava vjerskih zajednica, te predlaže Vladi mjere za rješavanje određenih problema i poboljšanje odnosa s vjerskim zajednicama.
Komisija, po potrebi, osniva potkomisije za razmatranje pojedinih pitanja iz svoga djelokruga.
Članak 18.
Članovi Odbora i koordinacija jesu ministri, predstojnici državnih ureda, ravnatelji državnih upravnih organizacija, koji upravljaju radom središnjih tijela državne uprave čiji su poslovi u djelokrugu Odbora odnosno koordinacije, te druge osobe koje odredi Vlada.
Odborom i koordinacijama predsjedavaju potpredsjednici Vlade ili ministri koje odredi Vlada (u daljnjem tekstu: predsjednik Odbora odnosno koordinacije).
Sastav Odbora, koordinacija i Komisije iz članaka 12., 13., 14., 15., 16. i 17., odnosno njihove članove, utvrđuje Vlada.
Članovi stručnih radnih skupina iz članka 10. ovoga Poslovnika jesu pomoćnici ministra, zamjenici predstojnika državnoga ureda, odnosno zamjenici ravnatelja u državnim upravnim organizacijama i drugi državni službenici koje odredi ministar, predstojnik državnog ureda, odnosno ravnatelj državne upravne organizacije koji je član Odbora odnosno koordinacije čija je to stručna radna skupina.
Stručnim radnim skupinama iz stavka 4. ovoga članka predsjedava ravnatelj ureda – tajnik radnog tijela.
Članak 19.
Sjednicu Odbora odnosno koordinacije saziva, predlaže i utvrđuje dnevni red sjednice, njome predsjedava, predlaže i potpisuje zaključke predsjednik Odbora odnosno koordinacije.
U slučaju spriječenosti predsjednika Odbora odnosno koordinacije njegove ovlasti ima ministar kojeg odredi predsjednik Odbora odnosno koordinacije.
O pitanjima koja ne zahtijevaju raspravu odnosno donošenje odluka od strane Vlade, Odbor odnosno koordinacija donosi zaključke kojima izražava svoja stajališta, upute i prijedloge.
Sjednicu stručne radne skupine iz članka 10. ovoga Poslovnika saziva, predlaže i utvrđuje dnevni red sjednice, te predlaže stajališta i prijedloge, ravnatelj ureda – tajnik radnog tijela.
Članak 20.
Sjednice Odbora i koordinacija održavaju se po potrebi, a u pravilu jednom tjedno.
Pisani poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i materijalima za raspravu dostavlja se članovima Odbora odnosno koordinacije i drugim osobama koje se pozivaju da sudjeluju u radu sjednice, najkasnije 24 sata prije održavanja sjednice.
Na dnevni red sjednice Odbora odnosno koordinacije mogu biti uvršteni materijali koji su pripremljeni za odlučivanje. Pod materijalima pripremljenim za odlučivanje smatraju se materijali dostavljeni i pripremljeni sukladno odredbi članka 32. ovoga Poslovnika.
Predsjednik Odbora odnosno koordinacije, samo iznimno i u osobito opravdanim i hitnim slučajevima, može odlučiti da se sjednica dopuni točkom dnevnog reda i materijalima koji nisu bili dostavljeni sukladno odredbi članka 29. ovoga Poslovnika.
Sjednice stručne radne skupine iz članka 10. ovoga Poslovnika održavaju se prije sjednice Odbora odnosno koordinacije čija je to stručna radna skupina.
Pisani poziv na sjednicu stručne radne skupine s prijedlogom dnevnog reda i materijalima za raspravu dostavlja se ministru, predstojniku državnog ureda, odnosno ravnatelju državne upravne organizacije koji je član Odbora odnosno koordinacije čija je to stručna radna skupina i koji određuje koje će osobe iz ministarstva, državnog ureda, odnosno državne upravne organizacije biti nazočne na sjednici stručne radne skupine. Pisani poziv i materijali dostavljaju se najmanje 24 sata prije održavanja sjednice stručne radne skupine.
Na dnevni red sjednice stručne radne skupine mogu biti uvršteni materijali koji su pripremljeni za odlučivanje sukladno odredbama članaka 29. i 30. ovoga Poslovnika.
Ravnatelj ureda – tajnik radnog tijela, samo iznimno i u osobito opravdanim i hitnim slučajevima, te po prethodnom dogovoru s predsjednikom Odbora odnosno koordinacije, može odlučiti da se sjednica stručne radne skupine dopuni točkom dnevnog reda i materijalima koji nisu bili dostavljeni sukladno odredbi članka 29. ovoga Poslovnika.
Članak 21.
Sjednicama Odbora i koordinacija obvezno prisustvuju ministri koji su članovi Odbora odnosno koordinacije ili zamjenici ministara ili pomoćnik ministra kojeg odredi ministar, predstojnici državnih ureda ili njihovi zamjenici odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija.
Smatra se da, zamjenik ministra odnosno pomoćnik ministra, ukoliko je umjesto ministra nazočan sjednici Odbora odnosno koordinacije, ima sve ovlasti izjašnjavati se i glasati o pitanjima o kojima se raspravlja na sjednici.
U radu Odbora i koordinacije obavezno sudjeluju predstavnik Ureda za zakonodavstvo i predstavnik Ministarstva financija, ako ministar financija nije član Odbora odnosno koordinacije prema odredbi članka 18. stavka 1. ovog Poslovnika.
Predsjednik Odbora odnosno koordinacije odlučuje o pozivanju na sjednicu i predstavnika drugih tijela ili službi Vlade.
Kad Odbor odnosno koordinacija raspravlja o pitanju od osobitog značaja za interese udruga (sindikata, poslodavaca, gospodarske i druge udruge), pravne osobe s javnim ovlastima, kao i pravne osobe u vlasništvu ili u pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske odnosno koje obavljaju poslove od interesa za Republiku Hrvatsku, na sjednicu se mogu pozvati njihovi predstavnici.
Radi davanja stručnih mišljenja na sjednicu Odbora odnosno koordinacije mogu se pozvati istaknuti stručnjaci iz određenih područja.
U radu stručnih radnih skupina iz članka 10. ovoga Poslovnika obvezno sudjeluje predstavnik Ureda za zakonodavstvo i predstavnik Ministarstva financija.
Članak 22.
Svaka koordinacija može raspravljati i pitanja iz djelokruga druge koordinacije.
Ako su u slučaju iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni različiti stavovi koordinacija, Uži kabinet će odlučiti koji od prihvaćenih stavova predlaže Vladi.
Članak 23.
Sjednice Odbora i koordinacija zatvorene su za javnost, osim ako drugačije odluči predsjednik Odbora odnosno koordinacije.
Sjednice Odbora odnosno koordinacije ne snimaju se tonski.
O radu sjednice Odbora odnosno koordinacije vodi se skraćeni zapisnik – zabilješka, a o svakom pitanju iz dnevnog reda donosi se zaključak koji sadrži stajališta i prijedloge Vladi.
Sjednice stručnih radnih skupina iz članka 10. ovoga Poslovnika zatvorene su za javnost i ne snimaju se tonski.
Stručne radne skupine o svakom pitanju iz dnevnog reda sjednice utvrđuju svoje stajalište i prijedlog za Odbor odnosno koordinaciju čija je to stručna radna skupina.
Stajališta i prijedloge stručne radne skupine ured radnog tijela formulira u pisanom obliku kao nacrt zaključka Odbora odnosno koordinacije iz stavka 3. ovoga članka i dostavlja ga za sjednicu Odbora odnosno koordinacije.
2. Kadrovska komisija
Članak 24.
Kadrovska komisija utvrđuje prijedloge za imenovanje i razrješenje dužnosnika i državnih službenika te članova drugih tijela koje imenuje i razrješava Vlada, određuje plaće državnim dužnosnicima kada je zakonom propisano da ih određuje nadležno tijelo Vlade i utvrđuje prijedloge rješenja o plaćama dužnosnika i državnih službenika kojima plaće utvrđuje Vlada.
Članak 25.
Kadrovsku komisiju čine predsjednik i potpredsjednici Vlade, a predsjednik Kadrovske komisije je predsjednik Vlade.
Predsjednik Vlade odlučuje da li će na sjednicu pozvati predstavnike drugih tijela državne vlasti i predstavnike stručnih službi Vlade.
3. Administrativna komisija
Članak 26.
Administrativna komisija provodi postupak i rješava o pravima bivših političkih zatvorenika sukladno odredbama Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika, provodi postupak dodjele stalne novčane nadoknade zaslužnim osobama sukladno odredbama Zakona o dodjeljivanju stalnih novčanih naknada zaslužnim osobama, te obavlja druge poslove koji su joj povjereni drugim propisima.
Sastav Administrativne komisije odnosno njene članove utvrđuje Vlada.
Članak 27.
Na sazivanje Kadrovske i Administrativne komisije, utvrđivanje dnevnog reda i prisustvovanje Komisiji odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na rad Odbora odnosno koordinacija.
III. NAČIN RADA I ODLUČIVANJA
1. Priprema materijala
Članak 28.
Ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije (u daljnjem tekstu: središnja tijela državne uprave) dužni su, kada u praćenju stanja u okviru svog djelokruga ocijene da je potrebno, predložiti Vladi donošenje zakona ili drugog propisa odnosno odgovarajućeg akta ili poduzimanje odgovarajuće mjere.
Uredi državne uprave u županijama i upravna tijela Grada Zagreba, u okviru praćenja stanja u upravnim područjima za koja su ustrojeni, mogu kad ocijene da je potrebno predložiti donošenje zakona ili drugog propisa ili drugog akta, o svom stajalištu obavijestiti Vladu i nadležno ministarstvo.
Vlada zaključkom zadužuje ministarstva i druga središnja tijela državne uprave da u pitanjima iz svog djelokruga pripreme prijedloge zakona i drugih propisa te drugih akata, koje Vlada predlaže za donošenje Hrvatskome saboru i Predsjedniku Republike ili ih sama donosi, određujući osnovna pitanja koja se trebaju tim propisima i aktima urediti i rokove za njihovu izradu.
Vlada može zadužiti svoje radno tijelo, Ured za zakonodavstvo ili drugu svoju stručnu službu da pripremi prijedloge zakona i drugih propisa, te drugih akata.
Članak 29.
Prijedlozi uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada dostavljaju se u obliku pravnih odredbi, a prijedlozi drugih akata (strategije, deklaracije, izvješća, rezolucije i sl.) moraju sadržavati prikaz svih pitanja potrebnih za raspravu i odlučivanje o njima, kao i prijedlog zaključka ili drugog akta čije se donošenje predlaže Vladi.
Uz prijedloge akata iz stavka 1. ovoga članka, predlagatelj je dužan dostaviti i kratak sažetak njihovog sadržaja.
Nacrti prijedloga zakona i drugih propisa te akata koje Vlada predlaže za donošenje Hrvatskome saboru moraju sadržavati sve dijelove propisane Poslovnikom Hrvatskoga sabora.
Uz nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, kao i prijedloga drugih akata Vlade moraju biti priložena mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te drugih središnjih tijela državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se uređuju ovim prijedlozima. Isto vrijedi i za izvješća, informacije i slične materijale, ako sadrže prijedloge zaključaka kojima se određuju obveze tijelima državne uprave ili stvaraju financijske obveze.
Središnja tijela državne uprave dužna su, u pravilu, u pripremi prijedloga i mišljenja za Vladu uputiti ih na mišljenje strukovnim udruženjima i udrugama u čiji djelokrug spadaju pitanja koja su predmet tih prijedloga i mišljenja.
Predlagatelj materijala iz stavka 4. ovoga članka dužan je Vladi dostaviti materijal usklađen sa svim pribavljenim primjedbama za koje je ocijenio da ih može prihvatiti. Uz osnovni materijal dužan je pribaviti mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te drugih središnjih tijela državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se uređuju tim materijalima. Uz to, dužan je, za primjedbe koje nije prihvatio, dostaviti pisano očitovanje o razlozima za to.
Prijedloge, odnosno mišljenja, koja središnja tijela državne uprave dostavljaju Vladi, potpisuje ministar ili zamjenik ministra, predstojnik državnog ureda ili njegov zamjenik odnosno ravnatelj državne upravne organizacije ili njegov zamjenik.
Uz sve materijale koji se dostavljaju Vladi obvezno se dostavlja i elektronski zapis materijala.
Svaki akt i drugi materijal određenog stupnja tajnosti mora imati oznaku tajnosti, sukladno propisima o zaštiti tajnosti podataka.
Uz materijale koji sadrže tekstove međunarodnih ugovora, ako niti jedan od jezika izvornika nije hrvatski jezik, međunarodni ugovor se dostavlja na jednom od jezika izvornika i u prijevodu na hrvatski jezik.
Članak 30.
Uz prijedloge uredbi, drugih propisa i akata planiranja (projekata, planova, programa, strategija, politika i sl.) koje donosi Vlada, te uz nacrte prijedloga zakona i akata planiranja koje Vlada predlaže na donošenje Hrvatskome saboru, središnja tijela državne uprave i stručne službe Vlade dužni su priložiti Iskaz o procjeni fiskalnog učinka odnosno Iskaz o procjeni učinaka propisa kada postoji obaveza prema posebnim propisima iz područja procjene učinaka propisa.
Prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa središnja tijela državne uprave, stručne službe Vlade i druga tijela obavezno dostavljaju Uredu za zakonodavstvo kao nadležnom tijelu za koordinaciju sustava procjene učinaka propisa na mišljenje radi davanja suglasnost zajedno sa nacrtom prijedloga zakona odnosno prijedlogom drugoga propisa.
Iskaz o procjeni fiskalnog učinka središnja tijela državne uprave, stručne službe Vlade i druga tijela obavezno dostavljaju na mišljenje Ministarstvu financija, prije podnošenja prijedloga iz stavka 1. ovoga članka Vladi. Vlada posebnom odlukom propisuje obrazac standardne metodologije na kojem se podnosi ovaj Iskaz.
Članak 31.
Središnja tijela državne uprave koja izrađuju prijedloge propisa i akata planiranja dužna su Vladi dostaviti iskaze iz članaka 30. i 57. ovoga Poslovnika, usklađene s mišljenjem nadležnog tijela za koordinaciju sustava procjene učinka propisa i nadležnih središnjih tijela državne uprave, iz članaka 30. i 57. ovoga Poslovnika, za koje ocijene da ih mogu prihvatiti.
U slučaju neslaganja u pogledu bilo kojega dijela Iskaza između središnjeg tijela državne uprave koje izrađuje prijedlog i nadležnog tijela za koordinaciju sustava procjene učinka propisa ili nadležnoga središnjega tijela državne uprave, središnje tijelo državne uprave koje izrađuje prijedlog prilaže uz iskaz očitovanje u kojem navodi područja neslaganja te razloge neslaganja.
Vlada odnosno njezina stalna radna tijela ne razmatraju prijedloge propisa i akata poslovanja iz članaka 30. i 57. ovoga Poslovnika uz koje nisu priloženi potrebni iskazi.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Vlada, odnosno stalno radno tijelo Vlade, može na prijedlog predsjednika Vlade, bez priloženih iskaza, odnosno potrebnih iskaza, razmatrati pojedine prijedloge za koje ocijeni da su od takove važnosti i hitnosti da se njihovo razmatranje ne smije odlagati.
Razlozi za hitnost iz stavka 4. ovoga članka moraju biti pisano obrazloženi od strane predlagatelja.
Članak 32.
Po prijemu materijala koji se dostavljaju Vladi radi njihovog raspravljanja ili donošenja na sjednici Vlade, glavni tajnik Vlade ocjenjuje da li se radi o materijalima koji prethodno trebaju biti raspravljeni na sjednicama Odbora odnosno koordinacija, i da li su, kada se radi o materijalima koje dostavljaju središnja tijela državne uprave, te stručne službe Vlade, sačinjeni sukladno odredbama članaka 29., 30. i 57. ovoga Poslovnika.
Ako glavni tajnik Vlade ocijeni da su prijedlozi zakona i drugih propisa ili drugih akata sačinjeni sukladno odredbama članaka 29., 30. i 57. ovoga Poslovnika ili imaju manje nedostatke koji ne sprječavaju raspravu o njima, dostavit će ih tajnicima Odbora odnosno koordinacija radi uvrštenja u dnevni red sjednice stručne radne skupine iz članka 10. ovoga Poslovnika i sjednice Odbora odnosno koordinacije.
U slučajevima kada glavni tajnik Vlade ocijeni da prijedlozi zakona i drugih propisa ili drugih akata nisu sačinjeni sukladno odredbama članaka 29., 30. i 57. ovoga Poslovnika, vratit će ih predlagatelju radi dorade s odgovarajućom uputom.
Materijali koji su pripremljeni i dostavljeni za raspravu u skladu s odredbama članaka 29., 30. i 57. ovoga Poslovnika uvrštavaju se u dnevni red prve sjednice stručne radne skupine iz članka 10. ovoga Poslovnika, odnosno prve sjednice Odbora odnosno koordinacije, ako drugačije ne odluči predsjednik Odbora odnosno koordinacije.
Glavni tajnik Vlade pozvat će nadležna tijela državne uprave da pripreme odgovor na zastupničko pitanje, vodeći računa o roku davanja odgovora prema odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora.
2. Sazivanje sjednica
Članak 33.
Sjednice Vlade saziva predsjednik Vlade, predlaže dnevni red, predsjeda sjednicama, te potpisuje akte koje ona donosi.
Predsjednika Vlade u sazivanju sjednica Vlade, predsjedanju sjednicama Vlade i potpisivanju akata koji su doneseni na sjednicama Vlade kojima nije nazočan predsjednik Vlade, zamjenjuje, ako je određen, prvi potpredsjednik Vlade, odnosno potpredsjednik Vlade kojeg ovlasti predsjednik Vlade.
Članak 34.
Pisani poziv za sjednicu Vlade s prijedlogom dnevnog reda i materijalima koji sadrže stajališta i prijedloge Odbora odnosno koordinacija, glavni tajnik Vlade upućuje članovima Vlade 24 sata prije održavanja sjednice.
Ako materijal za pojedinu točku dnevnog reda ima više od 15 stranica teksta, članovima Vlade dostavlja se i sažetak tog materijala koji je predlagatelj pripremio u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. ovoga Poslovnika, uz napomenu da se cjeloviti materijal može dobiti na uvid u Glavnom tajništvu Vlade. Ako se radi o nacrtu prijedloga zakona ili o prijedlogu propisa koji donosi Vlada, članovima Vlade materijal se dostavlja u cijelosti, bez obzira na broj stranica.
Pisani poziv za sjednicu Vlade s prijedlogom dnevnog reda i materijalima iz stavka 1. ovoga članka upućuje se i predstojniku Ureda predsjednika Vlade, predstojnicima državnih ureda i ravnatelju Ureda za zakonodavstvo, glasnogovorniku Vlade i šefu Misije Republike Hrvatske pri Europskoj uniji putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Pisani poziv za sjednicu Vlade upućuje se čelnicima drugih tijela državne uprave, te im se dostavlja materijal za odgovarajuću točku dnevnog reda radi koje prisustvuju sjednici Vlade.
Pisani poziv za sjednicu Vlade upućuje se i drugim osobama za koje to odredi predsjednik Vlade ili Uži kabinet.
Materijali koji su označeni stupnjem tajnosti »vrlo tajno« dostavljaju se samo članovima Vlade u zatvorenim omotnicama na kojima je označen stupanj tajnosti i redni broj materijala. Članovi Vlade po završetku sjednice dužni su materijal vratiti glavnom tajniku Vlade.
Članak 35.
U radu sjednice Vlade sudjeluje predstojnik Ureda predsjednika Vlade, predstojnici državnih ureda, ravnatelj Ureda za zakonodavstvo, glasnogovornik Vlade i šef Misije Republike Hrvatske pri Europskoj uniji.
Čelnici drugih tijela državne uprave i druge osobe pozvane na sjednicu Vlade mogu sudjelovati u radu na sjednici Vlade samo u pitanjima radi kojih su pozvani na sjednicu.
Članak 36.
U dnevni red sjednice unose se pitanja koja su raspravile nadležne koordinacije i Odbor.
Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik i drugi članovi Vlade mogu predložiti izmjene i dopune dnevnog reda.
Predsjednik Vlade može predložiti da se u dnevni red sjednice unese i pitanje koje nije raspravljeno u nadležnim koordinacijama i Odboru. Predsjednik Vlade može predložiti da se u dnevni red unese i pitanje o kome ne postoje pisani materijali i koje će se raspraviti na osnovi usmenog prikaza nadležnog člana Vlade.
3. Sjednica
Članak 37.
Sjednici Vlade, uz članove Vlade, mogu prisustvovati samo pozvane osobe.
S dijela sjednice koji je zatvoren za javnost, Vlada može isključiti pozvane osobe.
Članak 38.
U radu sjednice Vlade s pravom odlučivanja sudjeluju samo članovi Vlade.
Vlada ne može odlučivati ako na sjednici Vlade nije nazočna većina članova Vlade.
Predsjednik Vlade ili Uži kabinet mogu odlučiti da se sjednica Vlade održi i bez nazočnosti većine članova Vlade s tim da odsutni članovi Vlade glasuju putem telefona ili telefaksom, odnosno elektroničkom poštom.
Odluka Vlade donesena sukladno stavku 3. ovoga članka, potvrđuje se na idućoj sjednici Vlade prilikom usvajanja zapisnika.
Članak 39.
U radu sjednice Vlade, umjesto spriječenog ministra, može sudjelovati zamjenik ministra.
Članak 40.
Sjednice Vlade održavaju se u pravilu jednom tjedno, na dan koji odredi predsjednik Vlade.
Članovi Vlade koji ne mogu biti nazočni na sjednici, dužni su o tome odmah, a najkasnije po saznanju za dan i vrijeme održavanja sjednice, obavijestiti glavnog tajnika Vlade koji o tome obavještava predsjednika Vlade. Predsjednik Vlade ima pravo zahtijevati od člana Vlade da prisustvuje sjednici Vlade, osim ako se radi o osobito opravdanim razlozima, čiju opravdanost on ocjenjuje.
Članak 41.
Sjednice Vlade označavaju se rednim brojem koji označava broj sjednica u mandatu Vlade i rednim brojem koji označava broj sjednica u tekućoj godini.
O radu na sjednici vodi se zapisnik, a sjednice Vlade se i tonski snimaju.
Zapisnik se označava rednim brojevima kao i sjednica Vlade, te sadrži datum održavanja sjednice, oznaku tko je predsjedavao sjednicom, vrijeme kada je sjednica započela i kada je završila, popis nazočnih i odsutnih članova Vlade, popis ostalih osoba nazočnih na sjednici Vlade, dnevni red, popis točaka skinutih s dnevnog reda i akte Vlade donesene po svakoj točki dnevnog reda.
Zapisnik potpisuju predsjednik Vlade i glavni tajnik Vlade.
Zapisnici se uvezuju za tekuću godinu i čuvaju trajno.
Za čuvanje zapisnika i tonskih zapisa sjednica Vlade odgovoran je glavni tajnik Vlade.
Pravo na uvid u zapisnik dijela sjednice koji je održan bez prisustva javnosti i pravo korištenja njegovog sadržaja imaju članovi Vlade, a druge osobe samo ako im to odobri glavni tajnik Vlade.
Članak 42.
Zapisnik sa sjednice Vlade, Vlada usvaja na jednoj od sljedećih sjednica, na zatvorenom dijelu sjednice Vlade. Članovi Vlade imaju pravo stavljanja primjedbi na zapisnik. Ostale osobe koje su sudjelovale u radu sjednice Vlade imaju pravo da im se dostavi izvod iz zapisnika u dijelu koji se odnosi na njihovo sudjelovanje u radu sjednice Vlade i imaju pravo dostaviti pisane primjedbe glavnom tajniku Vlade.
O primjedbama stavljenim na zapisnik odlučuje se prilikom usvajanja zapisnika.
Članak 43.
Predsjednik Vlade stavlja na glasovanje dnevni red sjednice Vlade.
Predsjednik Vlade može i tijekom sjednice Vlade predlagati izmjene ili dopune dnevnog reda sjednice.
Članak 44.
O svakom predmetu dnevnog reda sjednice vodi se rasprava i donosi odgovarajući akt.
Raspravu vodi i akt predlaže predsjednik Vlade.
Nakon što predsjednik Vlade zaključi raspravu i predloži akt, ne može se više voditi rasprava, osim ako to, izuzetno, ne dozvoli predsjednik Vlade.
Članak 45.
Na početku rasprave o predmetu dnevnog reda kratko obrazloženje daje član Vlade ili predstavnik tijela koje je stručni nositelj izrade materijala o kome se raspravlja. Nakon ovog obrazloženja predsjednici koordinacija i Odbora koje su raspravile materijal mogu i usmeno iznijeti stajališta koordinacija i Odbora, nakon čega se za raspravu mogu javiti članovi Vlade.
Članak 46.
Nakon dovršetka rasprave i donošenja zaključka ili drugog akta o predmetu dnevnog reda, Vlada može ovlastiti Uži kabinet da nakon sjednice Vlade dodatno razmotri predmet rasprave i doneseni zaključak ili drugi akt. Uži kabinet može zatražiti da se o takvom predmetu ponovo otvori rasprava na sljedećoj sjednici.
Vlada može ovlastiti Ured za zakonodavstvo i tijelo državne uprave koje je bilo stručni nositelj izrade materijala da pravno uobliče ili izvrše odgovarajuće normativne popravke materijala u skladu sa zaključkom Vlade.
Članak 47.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vlade. Predsjednik Vlade riječ daje prema redoslijedu prijavljivanja za raspravu, o čemu ga obavještava glavni tajnik Vlade.
Predsjednik Vlade ne može odbiti dati riječ članu Vlade, osim ako je član Vlade već raspravljao, a predsjednik Vlade ocijeni da nema potrebe za ponovnim raspravljanjem, osim ako član Vlade želi odgovoriti na raspravu nekog drugog člana Vlade. Predsjednik Vlade može člana Vlade ili drugu osobu kojoj je dao riječ, opomenuti ili prekinuti u govoru, pa i oduzeti riječ, ukoliko svojom raspravom značajnije izlazi iz predmeta o kome se raspravlja.
Članak 48.
Ravnatelj Ureda za zakonodavstvo može se prijaviti za sudjelovanje u raspravi ako iz materijala ili iz rasprave ocijeni da je prijedlog predloženog akta u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske ili zakonom, a ima pravo upozoriti i na odnos nekog pitanja prema pravnom sustavu Republike Hrvatske. Druge osobe koje prisustvuju sjednici Vlade mogu sudjelovati u raspravi kad im to dozvoli predsjednik Vlade.
Članak 49.
Nakon dovršetka rasprave po dnevnom redu, predsjednik Vlade može otvoriti točku dnevnog reda u kojoj članovi Vlade mogu iznositi informacije, stavljati prijedloge ili postavljati pitanja u stvarima koje nisu bile predmet dnevnog reda.
4. Objava propisa i drugih akata Vlade
Članak 50.
Uredbe i druge akte koji se objavljuju na temelju propisa ili na temelju zaključka Vlade, nakon potpisa od strane predsjednika Vlade, glavni tajnik Vlade dostavlja glavnom uredniku službenog lista Republike Hrvatske »Narodne novine«, radi njihove objave, a najkasnije u roku osam dana od dana njihova donošenja.
Glavni tajnik Vlade je ovlašten dati ispravke uredbi i drugih akata objavljenih u Narodnim novinama, ako se radi o pogrešci u objavljenom tekstu u odnosu na izvorni tekst. Ispravak tiskarskih pogrešaka daje glavni urednik Narodnih novina.
5. Predstavljanje Vlade u radu drugih tijela
Članak 51.
Kada Vlada utvrđuje prijedlog zakona ili drugog propisa ili drugog akta kojeg predlaže za donošenje Hrvatskome saboru, određuje svog predstavnika koji će u Hrvatskome saboru i njegovim radnim tijelima sudjelovati u raspravi o prijedlogu zakona ili drugog propisa ili drugog akta.
Vlada određuje i svoje predstavnike koji će u Hrvatskome saboru i njegovim radnim tijelima sudjelovati u raspravi o prijedlogu zakona ili drugog propisa ili drugog akta kad ovlašteni predlagač nije Vlada, odnosno koji će sudjelovati u raspravi o bilo kojem drugom pitanju u ime Vlade.
Kad u raspravi u Hrvatskome saboru i njegovim radnim tijelima sudjeluje predsjednik Vlade ili potpredsjednici Vlade, drugi ovlašteni predstavnici Vlade ne mogu sudjelovati u raspravi bez izričitog odobrenja predsjednika Vlade odnosno potpredsjednika Vlade, niti mogu iznositi drugačija shvaćanja nego što su ih iznijeli predsjednik Vlade ili potpredsjednici Vlade.
Vlada određuje i svoje predstavnike koji će sudjelovati u radu političkih, sindikalnih, znanstvenih, stručnih i sličnih skupova. Ovu ovlast u dane kada se ne održava sjednica Vlade imaju predsjednik Vlade ili Uži kabinet.
IV. JAVNOST RADA
Članak 52.
Sjednici Vlade otvorenoj za javnost mogu prisustvovati predstavnici sredstava javnog priopćavanja koji su dobili odobrenje (akreditaciju) koju izdaje Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade. Njima se dostavlja i dnevni red dijela sjednice otvorenog za javnost s materijalima.
Vlada može i tijekom sjednice otvorene za javnost odlučiti da se s rasprave o pojedinim pitanjima iz dnevnog reda isključi prisustvo predstavnika sredstava javnog priopćavanja.
O radu sjednice zatvorene za javnost Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade izdaje priopćenje predstavnicima sredstava javnog priopćavanja najkasnije u roku od sat vremena nakon završetka sjednice, osim ako Vlada odluči da se o nekom pitanju ne obavještava javnost.
Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade izdaje predstavnicima sredstava javnog priopćavanja priopćenja i o drugim pitanjima iz rada Vlade, kada tako odluči Vlada ili Uži kabinet.
Članak 53.
Glavni tajnik Vlade osigurava uvjete (prostorne i druge) radi omogućavanja rada predstavnika sredstava javnog priopćavanja.
Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade može oduzeti odobrenje (akreditaciju) predstavniku sredstva javnog priopćavanja, koji svojim ponašanjem remeti rad Vlade ili netočno i neistinito prikazuje podatke iz materijala za sjednice Vlade ili raspravu na sjednicama Vlade.
Članak 54.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni materijali koji su u skladu s posebnim propisima označeni kao službena, vojna, ili državna tajna.
V. ODNOSI VLADE
a) Odnosi s Hrvatskim saborom
Članak 55.
Vlada odnose s Hrvatskim saborom uspostavlja i provodi sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Zakonu o Vladi Republike Hrvatske i Poslovniku Hrvatskoga sabora.
b) Odnosi s drugim tijelima i osobama
Članak 56.
Vlada odnose s drugim tijelima državne vlasti, tijelima jedinica područne (regionalne) samouprave, tijelima jedinica lokalne samouprave, političkim strankama, sindikatima i drugim udrugama, i drugim osobama uspostavlja i provodi u pravilu preko nadležnih ministarstava ili na način propisan posebnim zakonima.
Članak 57.
Do stupanja na snagu uredbe iz članka 24. Zakona o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 90/2011), središnja tijela državne uprave, stručne službe Vlade i druga tijela pripremaju i podnose Vladi, uz nacrte prijedloga odnosno prijedloge propisa iz članka 30. stavka 1. ovoga Poslovnika sljedeće iskaze: Iskaz o procjeni učinaka na gospodarstvo, uključujući, ako je potrebno, procjenu financijskih učinaka, Iskaz o procjeni socijalnih učinaka, odnosno Iskaz o procjeni ekoloških učinaka.
Prije podnošenja Vladi, iskazi iz stavka 1. ovoga članka obavezno se dostavljaju na mišljenje sljedećim nadležnim središnjim tijelima državne uprave: Iskaz o procjeni učinaka na gospodarstvo – Ministarstvu gospodarstva, uključujući, ako je potrebno, procjenu financijskih učinaka – Ministarstvu financija, Iskaz o procjeni socijalnih učinaka – Ministarstvu socijalne politike i mladih, te Iskaz o procjeni ekoloških učinaka – Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
Članak 58.
Stupanjem na snagu ovoga Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Vlade Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 138/99, 16/2000, 36/2000, 105/2000, 107/2000 – pročišćeni tekst, 24/2001, 22/2005, 68/2007, 10/2008, 102/2009, 107/2009, 140/2009 i 144/2009 – pročišćeni tekst).
Članak 59.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/11-01/02 Urbroj: 5030109-11-3 Zagreb, 29. prosinca 2011.
Predsjednik Zoran Milanović, v. r.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_154_3214.html