Uredba (EU) 2021/691 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1309/2013

(1)

Pri provedbi fondova Unije poštuju se horizontalna načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i u člancima 9. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti utvrđena u članku 5. UEU-a, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Na temelju članaka 8. i 10. UFEU-a Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena te je usmjerena na borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rase, etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Komisija i države članice trebale bi nastojati uključiti rodnu perspektivu u provedbu fondova. Ciljeve fondova Unije trebalo bi nastojati ostvarivati u okviru održivog razvoja i ciljeva Unije koji se odnose na očuvanje, zaštitu i poboljšanje kvalitete okoliša utvrđenih u članku 11. i članku 191. stavku 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”.

(2)

Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su 17. studenoga 2017. proglasili europski stup socijalnih prava („Stup”) kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Uzimajući u obzir promjene u svijetu rada, potrebno je da se Unija pripremi za sadašnje i buduće izazove globalizacije i digitalizacije čineći rast uključivijim te poboljšavajući politike zapošljavanja i socijalne politike. Dvadeset ključnih načela Stupa raspoređeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada; pravedni radni uvjeti; te socijalna zaštita i socijalna uključenost. Stup djeluje kao sveobuhvatni orijentacijski okvir za Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) uspostavljen ovom Uredbom, omogućujući Uniji da u slučaju velikih restrukturiranja primijeni relevantna načela u praksi.

(3)

Vijeće je 20. lipnja 2017. poduprlo Unijin odgovor na Program održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN) do 2030. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog postizanja održivog razvoja u tri dimenzije: gospodarskoj dimenziji, socijalnoj dimenziji te okolišnoj dimenziji. Od ključne je važnosti da se održivi razvoj uključi u okvir politika Unije te da Unija bude ambiciozna u pogledu politika kojima se služi za suočavanje s globalnim izazovima. Vijeće je pozdravilo Komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2016. pod naslovom „Budući koraci za održivu europsku budućnost” kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja UN-a i primjeni održivog razvoja kao bitnog vodećeg načela u sve politike Unije, među ostalim i s pomoću njezinih instrumenata za financiranje.

(4)

Komisija je u veljači 2018. donijela komunikaciju pod naslovom „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” U toj komunikaciji naglašava se da se proračunom Unije podržava europsko jedinstveno socijalno tržišno gospodarstvo. Izuzetno je važno poboljšati mogućnosti za zapošljavanje i suočiti se s izazovima u području vještina, osobito s onima povezanima s digitalizacijom, automatizacijom i prijelazom na održivo gospodarstvo koje učinkovito iskorištava resurse, u potpunom skladu s Pariškim sporazumom, donesenim u sklopu Okvirne konvencijom Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama („Pariški sporazum”). Proračunska fleksibilnost bit će ključno načelo u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. („VFO za razdoblje 2021.–2027.”) utvrđenom Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (4). Mehanizmi fleksibilnosti ostat će na snazi kako bi se Uniji omogućilo da pravodobnije reagira i osiguralo da se proračunska sredstva upotrebljavaju tamo gdje su najhitnije potrebna.

(5)

U svojoj Bijeloj knjizi o budućnosti Europe od 1. ožujka 2017. Komisija je izrazila zabrinutost u pogledu izolacionističkih pokreta i rastućih sumnji u koristi od otvorene trgovine i od socijalnoga tržišnoga gospodarstva Unije općenito.

(6)

U svojem Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije od 10. svibnja 2017. Komisija prepoznaje kombinaciju globalizacije trgovine i tehnoloških promjena kao glavni uzrok povećane potražnje za kvalificiranom radnom snagom i smanjenja broja poslova koji zahtijevaju niže kvalifikacije. Priznajući prednosti otvorenije trgovine, Komisija smatra da su potrebna prikladna sredstva za suočavanje s negativnim učincima koji su s njom povezanima. Kako su aktualne koristi od globalizacije već neravnomjerno raspoređene među ljudima i regijama, što znatno utječe na osobe pogođene nepovoljnim učincima, postoji opasnost da će tehnološke i okolišne promjene dodatno pojačati te učinke. Stoga će u skladu s načelima solidarnosti i održivosti biti potrebno osigurati pravedniju raspodjelu koristi od globalizacije usklađivanjem gospodarskog rasta i tehnološkog napretka s primjerenom socijalnom zaštitom i aktivnom potporom u pogledu pristupa mogućnostima zapošljavanja i samozapošljavanja.

(7)

U svojem Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija Unije od 28. lipnja 2017. Komisija ističe potrebu za smanjenjem gospodarskih i socijalnih razlika među državama članicama i unutar njih te smatra da je ključni prioritet ulaganje u održivi razvoj, jednakost, socijalnu uključenost, obrazovanje i osposobljavanje te zdravlje.

(8)

Globalizacija, tehnološke promjene i klimatske promjene vjerojatno će dodatno povećati međusobnu povezanost i međuovisnost svjetskih gospodarstva. Preraspodjela radne snage ključan je i neophodan dio takve promjene. Žele li se koristi od promjene raspodijeliti pravedno, izuzetno je važno ponuditi potporu radnicima koji su proglašeni viškom i onima kojima prijeti da budu proglašeni viškom. Glavni su instrumenti Unije za pomoć pogođenim radnicima Europski socijalni fond plus (ESF+), koji treba uspostaviti uredbom Europskog parlamenta i Vijeća a koji je osmišljen tako da se njime potpora pruža unaprijed, i EGF, koji je osmišljen tako da se njime potpora pruža naknadno u slučaju velikih restrukturiranja. Komunikacija Komisije od 13. prosinca 2013. pod naslovom „Okvir EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja” instrument je politike Unije kojim se utvrđuje okvir najbolje prakse za predviđanje korporativnog restrukturiranja i njegovo rješavanje. Njime se nudi sveobuhvatan okvir o načinu na koji se primjerenim sredstvima politika trebaju riješiti izazovi ekonomske prilagodbe i restrukturiranja te njihov utjecaj na zapošljavanje i socijalni utjecaj. Njime se također pozivaju države članice da iskorištavaju financiranje sredstvima Unije i financiranje nacionalnim sredstvima na način kojim se osigurava djelotvornije ublažavanje socijalnih učinaka restrukturiranja, osobito nepovoljnih učinaka na zapošljavanje.

(9)

Europski fond za prilagodbu globalizaciji, osnovan Uredbom (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (5) za VFO za razdoblje 2007.–2013. („Fond”), uspostavljen je kako bi se Uniji omogućilo da iskaže solidarnost prema radnicima koji su izgubili radno mjesto zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom.

(10)

Područje primjene Uredbe (EZ) br. 1927/2006 prošireno je Uredbom (EZ) br. 546/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (6) kao dio Europskog plana za gospodarski oporavak navedenog u Komunikaciji Komisije od 26. studenoga 2008. kako bi se obuhvatili radnici koji su izgubili radno mjesto što je izravna posljedica globalne financijske i gospodarske krize.

(11)

Za trajanja VFO-a za razdoblje 2014.–2020. Uredbom (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) prošireno je područje primjene Fonda kako bi se obuhvatila otpuštanja uzrokovana ne samo ozbiljnim ekonomskim poremećajem izazvanim nastavkom globalne financijske i gospodarske krize kojom se bavi Uredba (EZ) br. 546/2009, nego i otpuštanja uzrokovana eventualnom novom globalnom financijskom i gospodarskom krizom. Nadalje, Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (8) („Financijska uredba”) izmijenjena je Uredba (EU) br. 1309/2013 kako bi se uvela, među ostalim, pravila kojima se omogućuje da se Fondom iznimno obuhvate zajednički zahtjevi koji se odnose na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) smještena u jednoj regiji a koja djeluju u različitim gospodarskim sektorima razine odjeljka NACE-a Revizija 2, ako država članica podnositeljica zahtjeva dokaže da su MSP-ovi glavna ili jedina vrsta djelatnosti u toj regiji.

(12)

Kao odgovor na moguće povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije bez sporazuma o povlačenju, Uredbom (EU) 2019/1796 Europskog parlamenta i Vijeća (9) izmijenjena je Uredba (EU) br. 1309/2013 kako bi se utvrdilo da bi otpuštanja koja su posljedica takvog povlačenja bila obuhvaćena područjem primjene Fonda. Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine uz sporazum o povlačenju ta se uredba nije primijenila.

(13)

Komisija je provela evaluaciju Fonda u sredini provedbenog razdoblja da bi procijenila kako je i u kojoj mjeri Fond ostvario svoje ciljeve. Ispostavilo se da je Fond djelotvoran i da su postignute stope ponovnog uključivanja radnika koji su proglašeni viškom više nego u prethodnom programskom razdoblju. Evaluacijom je utvrđeno i da se Fondom stvara dodana vrijednost Unije. To je posebno točno u smislu učinaka njegova opsega, što znači da se potporom iz Fonda ne povećava samo broj i raznovrsnost ponuđenih usluga nego i razina intenziteta tih usluga. Štoviše, intervencije Fonda imale su veliku vidljivost i javnosti su izravno pokazale dodanu vrijednost Unije. Međutim, utvrđeno je nekoliko izazova. Smatralo se da je postupak mobilizacije pretjerano dugotrajan. Osim toga, mnoge države članice izvijestile su o problemima pri sastavljanju opsežne pozadinske analize događaja koji je uzrokovao otpuštanja. Glavni razlog zbog kojeg države članice nisu bile sklone podnositi zahtjeve za potporu iz Fonda bili su problemi povezani s financijskim i institucijskim kapacitetima. Uzrok toga mogao bi jednostavno biti nedostatak osoblja: države članice trenutačno mogu zatražiti tehničku pomoć samo nakon što provedu potporu iz Fonda. Budući da se otpuštanja mogu dogoditi neočekivano, važno je osigurati da su države članice spremne odmah reagirati i da mogu podnijeti zahtjev bez odgode. Nadalje, čini se da su u pojedinim državama članicama potrebni temeljitiji napori u pogledu izgradnje institucijskih kapaciteta kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba predmetâ u okviru EGF-a. Nadalje, prag od 500 radnih mjesta proglašenih viškom kritiziran je kao previsok, osobito u slabije naseljenim regijama.

(14)

Uloga Fonda kao fleksibilnog instrumenta iz kojeg se pruža potpora radnicima koji izgube radno mjesto tijekom velikih restrukturiranja i iz kojeg im se pomaže da što brže pronađu drugi posao ostaje važna. Unija bi trebala nastaviti pružati posebnu, jednokratnu potporu za olakšavanje ponovnog uključivanja u dostojanstveno i održivo zaposlenje radnika koji su proglašeni viškom u područjima djelatnosti, u sektorima, na područjima ili na tržištima rada koja trpe zbog šoka uzrokovanog ozbiljnim ekonomskim poremećajem. S obzirom na međudjelovanje i uzajamne učinke otvorene trgovine te gospodarskih i financijskih kretanja, poput asimetričnih gospodarskih šokova, tehnoloških promjena, digitalizacije, znatnih promjena u trgovinskim odnosima Unije ili sastavu unutarnjeg tržišta, kao i drugih faktora koji uključuju prijelaz na niskougljično gospodarstvo, te s obzirom na to da je sve teže izdvojiti određeni faktor koji uzrokuje otpuštanja, mobilizacija EGF-a trebala bi se temeljiti samo na znatnom učinku restrukturiranja. S obzirom na svrhu EGF-a, a to je pružanje potpore u hitnim situacijama, čime se dopunjava potpora koja se pruža unaprijed u okviru ESF+-a, EGF bi trebao ostati fleksibilan i poseban instrument izvan proračunskih gornjih granica VFO-a, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 2. svibnja 2018. pod naslovom „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani: višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.” i njezinu prilogu.

(15)

Kako bi se održala europska dimenzija EGF-a, zahtjev za potporu trebao bi biti pokrenut kada veliko restrukturiranje ima znatan učinak na lokalno ili regionalno gospodarstvo. Takav učinak trebalo bi odrediti upućivanjem na minimalni broj otpuštanja tijekom određenog referentnog razdoblja. Uzimajući u obzir zaključke evaluacije u sredini provedbenog razdoblja, prag bi trebalo utvrditi na 200 otpuštanja tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca (ili šest mjeseci u sektorskim slučajevima). Uzimajući u obzir da valovi otpuštanja u različitim sektorima ali u istoj regiji imaju jednako znatan učinak na lokalno tržište rada, također bi trebalo biti moguće podnošenje regionalnih zahtjeva. Na malim tržištima rada, poput malih država članica ili udaljenih regija, uključujući najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a, ili u izvanrednim okolnostima, zahtjevi bi se trebali moći podnositi i u slučajevima s manjim brojem otpuštanja. Općenito, države članice ne bi trebale podnositi svoje zahtjeve za potporu iz EGF-a nakon isteka 12 tjedana od završetka referentnog razdoblja. Međutim, kako bi se izbjegao manjak financijskih sredstava zbog činjenice da će ova Uredba stupiti na snagu nakon 1. siječnja 2021. i kako bi se pružila pravna sigurnost, taj rok trebalo bi suspendirati između 1. siječnja 2021. i datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(16)

EGF se, kao fond osmišljen za velika restrukturiranja, ne bi trebalo mobilizirati u slučajevima otpuštanja u javnom sektoru koja su posljedica proračunskih rezova. Međutim, EGF-om bi se trebalo moći poduprijeti radnike koji su proglašeni viškom u poduzećima aktivnima na konkurentnom tržištu, koja isporučuju robu ili pružaju usluge javno financiranim subjektima pogođenima proračunskim rezovima. EGF-om bi se također trebalo moći poduprijeti samozaposlene osobe koje su prestale obavljati svoju djelatnost zbog proračunskih rezova.

(17)

Kako bi se izrazila solidarnost Unije s nezaposlenim osobama, stopu sufinanciranja EGF-a kao reaktivnog fonda trebalo bi uskladiti s najvišom stopom sufinanciranja ESF+-a kao proaktivnog fonda u dotičnim državama članicama, ali ona u svakom slučaju ne bi trebala biti niža od 60 %.

(18)

Komisija bi trebala izvršiti dio proračuna Unije dodijeljen EGF-u u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u smislu Financijske uredbe. Stoga bi pri provedbi EGF-a u okviru podijeljenog upravljanja Komisija i države članice trebale poštovati načela iz Financijske uredbe kao što su dobro financijsko upravljanje, transparentnost i nediskriminacija.

(19)

Europski centar za praćenje promjena, sa sjedištem u Europskoj zakladi za poboljšanje životnih i radnih uvjeta u Dublinu, pomaže Komisiji i državama članicama kvalitativnim i kvantitativnim analizama kako bi doprinio procjeni globalizacijskih trendova, trendova tehnoloških i okolišnih promjena te trendova u restrukturiranju i uporabi EGF-a. U okviru europskog monitora za praćenje restrukturiranja, koji se svakodnevno ažurira, prati se izvješćivanje o velikim restrukturiranjima širom Unije, na temelju mreže nacionalnih korespondenata. Taj monitor mogao bi pomoći u utvrđivanju, u ranoj fazi, potencijalnih predmeta za intervenciju.

(20)

Radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale obavljati svoju djelatnost trebali bi imati jednak pristup EGF-u bez obzira na vrstu ugovora o radu ili radnog odnosa. Stoga bi za potrebe ove Uredbe radnike koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale obavljati svoju djelatnost trebalo smatrati mogućim korisnicima EGF-a.

(21)

Financijski doprinosi iz EGF-a prvenstveno bi trebali biti usmjereni na aktivne mjere politike tržišta rada i personalizirane usluge čiji je cilj brzo ponovno uključivanje korisnika u dostojanstveno i održivo zaposlenje unutar ili izvan njihova prvobitnog sektora djelatnosti, istodobno ih pripremajući za zelenije i digitalnije europsko gospodarstvo. Potporom bi također trebalo nastojati promicati samozapošljavanje i stvaranje poduzeća, među ostalim i osnivanjem zadruga. Mjerama bi trebalo odražavati očekivane potrebe lokalnog ili regionalnog tržišta rada. Međutim, kada je to potrebno, trebalo bi također podupirati mobilnost radnika koji su proglašeni viškom kako bi im se pomoglo da drugdje pronađu novo zaposlenje. Poseban bi se naglasak trebao staviti na širenje vještina potrebnih u digitalnom dobu i nadvladavanje rodnih stereotipa pri zapošljavanju, prema potrebi. Uključivanje novčanih naknada u usklađene pakete personaliziranih usluga trebalo bi biti ograničeno. Mjere koje se podupire iz EGF-a ne bi trebale zamijeniti pasivne mjere socijalne zaštite. Poslodavce bi se, uz mjere koje su dužni pružati na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora, moglo potaknuti na sudjelovanje u nacionalnom sufinanciranju mjera koje se podupire iz EGF-a.

(22)

Pri provedbi i izradi usklađenog paketa personaliziranih usluga čiji je cilj olakšavanje ponovnog uključivanja ciljanih korisnika države članice trebale bi uvažiti ciljeve Digitalne agende i strategije digitalnog jedinstvenog tržišta. Osobitu pozornost trebalo bi posvetiti razlici u plaći na temelju spola u sektorima informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) promicanjem ponovnog osposobljavanja i prekvalifikacije žena za te sektore. Pri provedbi i izradi usklađenog paketa personaliziranih usluga države članice trebale bi nastojati povećati zastupljenost manje zastupljenog spola, čime bi se doprinijelo smanjenju razlika u plaći i razlika u mirovinama na temelju spola.

(23)

S obzirom na to da je za digitalnu transformaciju gospodarstva potrebna određena razina digitalnih kompetencija radne snage, širenje vještina potrebnih u digitalno doba trebalo bi smatrati horizontalnim elementom svakog usklađenog paketa personaliziranih usluga koje se nude.

(24)

Pri izradi aktivnih mjera politike tržišta rada države članice trebale bi davati prednost mjerama koje znatno doprinose zapošljivosti korisnikâ. Države članice trebale bi težiti ponovnom uključivanju u održivo zaposlenje najvećeg mogućeg broja korisnika koji sudjeluju u tim mjerama što prije moguće u roku od šest mjeseci nakon završetka razdoblja provedbe. Pri izradi usklađenog paketa personaliziranih usluga trebalo bi uzeti u obzir, prema potrebi, razloge otpuštanja te predvidjeti perspektive na tržištu rada i potrebne vještine. Usklađeni paket personaliziranih usluga trebao bi biti kompatibilan s prijelazom na održivo gospodarstvo koje učinkovito iskorištava resurse.

(25)

Pri izradi aktivnih mjera politike tržišta rada države članice trebale bi pridavati posebnu pozornost korisnicima u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s invaliditetom, osobe o kojima ovise drugi članovi obitelji, mlade i starije nezaposlene osobe, osobe s niskom razinom kvalifikacija, osobe migrantskog podrijetla i osobe kojima prijeti siromaštvo, s obzirom na to da se te skupine suočavaju s posebnim problemima pri ponovnom ulasku na tržište rada. Međutim, pri provedbi EGF-a trebalo bi poštovati i promicati načela rodne ravnopravnosti i nediskriminacije, koja su među temeljnim vrijednostima Unije i dio su Stupa.

(26)

Kako bi potpora korisnicima bila djelotvorna i brza, države članice trebale bi poduzeti sve što je u njihovoj moći da podnesu potpune zahtjeve prilikom podnošenja zahtjeva za financijski doprinos iz EGF-a. Ako Komisija zatraži dodatne informacije radi procjene zahtjeva, dostava tih informacija trebalo bi podlijegati određenom roku. I države članice i institucije Unije trebale bi nastojati obraditi zahtjeve što je prije moguće.

(27)

Država članica podnositeljica zahtjeva trebala bi u interesu korisnikâ i tijela nadležnih za provedbu mjera osigurati da se sve aktere uključene u postupak podnošenja zahtjeva obavješćuje o napretku zahtjeva i trebala bi ih, kad god je to moguće, uključiti u provedbu mjera.

(28)

U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja financijski doprinosi iz EGF-a ne bi trebali zamijeniti mjere potpore koje su korisnicima na raspolaganju u okviru fondova Unije ili drugih politika ili programa Unije, nego bi trebali, prema mogućnosti, dopunjavati takve mjere.

(29)

Trebalo bi uključiti posebne odredbe u pogledu informacijskih i komunikacijskih djelovanja o predmetima u okviru EGF-a i ishodima. Države članice i dionici EGF-a trebali bi obavješćivanjem javnosti podizati svijest o postignućima financiranja sredstvima Unije. Aktivnosti povezane s transparentnošću i komunikacijom ključne su za postizanje vidljivosti djelovanja Unije na terenu i trebale bi se temeljiti na točnim i ažuriranim informacijama. U cilju promicanja EGF-a i pokazivanja njegove dodane vrijednosti kao dijela proračuna Unije institucijama, tijelima ili agencijama Unije trebalo bi na zahtjev staviti na raspolaganje materijal namijenjen za komunikaciju i vidljivost koji su izradile države članice. Stoga bi Uniji trebalo dodijeliti besplatnu, neisključivu i neopozivu licenciju za uporabu tog materijala i svih postojećih prava povezanih s tim materijalom.

(30)

Kako bi se olakšala provedba ove Uredbe, rashodi bi trebali biti prihvatljivi za financijski doprinos iz EGF-a od dana od kojeg država članica počne pružati personalizirane usluge ili od dana od kojeg državi članici nastanu administrativni rashodi u provedbi EGF-a.

(31)

Kako bi se pokrile potrebe do kojih osobito dolazi tijekom prvih mjeseci svake godine, kada su mogućnosti za prijenose iz drugih proračunskih linija osobito otežane, u proračunskoj liniji namijenjenoj EGF-u u okviru godišnjeg proračunskog postupka na raspolaganje bi trebalo staviti odgovarajući iznos odobrenih sredstava za plaćanje.

(32)

VFO-om za razdoblje 2021.–2027. i Međuinstitucijskim sporazumom od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (10) određuje se proračunski okvir EGF-a.

(33)

U interesu korisnika potporu bi trebalo staviti na raspolaganje što prije i na što učinkovitiji način. Države članice i institucije Unije uključene u postupak donošenja odluka povezanih s EGF-om trebale bi poduzeti sve što je u njihovoj moći da smanje vrijeme obrade i pojednostavne postupke kako bi osigurale da se odluke o mobilizaciji EGF-a donose neometano i brzo.

(34)

MSP-ovi su okosnica gospodarstva Unije. Promicanje poduzetništva i podupiranje MSP-ova stoga su ključni za osiguravanje gospodarskog rasta, inovacija, otvaranja radnih mjesta i socijalnog uključivanja. Unija aktivno promiče poduzetništvo poticanjem ljudi da pokrenu vlastiti posao. U slučaju velikih restrukturiranja radnicima koji su proglašeni viškom trebalo bi se moći pomoći u pokretanju vlastitog posla. U slučaju zatvaranja poduzeća radnicima koji su proglašeni viškom također bi se trebalo moći pomoći u preuzimanju pojedinih ili svih aktivnosti njihova bivšeg poslodavca.

(35)

U svrhu transparentnosti i informiranja države članice trebale bi u završnim izvješćima objaviti pojedinosti o eventualnim državnim potporama ili eventualnom financiranju sredstvima Unije koje je poduzeće koje otpušta radnike primilo u petogodišnjem razdoblju koje prethodi izvješću. Međutim, taj se zahtjev ne bi trebao primjenjivati na mikropoduzeća ili MSP-ove, posebno novoosnovana poduzeća i rastuća poduzeća, kako bi se izbjeglo svako nerazmjerno administrativno opterećenje za države članice, osobito u slučaju sektorskih zahtjeva za doprinos iz EGF-a koji uključuju više od jednog mikropoduzeća ili MSP-a.

(36)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11) trebalo bi provesti evaluaciju EGF-a na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka EGF-a u praksi.

(37)

Kako bi se Europskom parlamentu omogućio politički nadzor, a Komisiji stalno praćenje rezultata dobivenih uz potporu iz EGF-a, dotične države članice trebale bi podnijeti završno izvješće o provedbi EGF-a.

(38)

Države članice trebale bi podržati Komisiju u provođenju evaluacija pružanjem relevantnih podataka koji su im na raspolaganju.

(39)

Kako bi se olakšale buduće evaluacije, nakon provedbe svakog financijskog doprinosa iz EGF-a trebalo bi provesti anketu za korisnike. Anketa za korisnike trebala bi biti otvorena za sudionike tijekom najmanje četiri tjedna, a trebalo bi je pokrenuti tijekom šestog mjeseca nakon završetka razdoblja provedbe. Države članice trebale bi pomagati Komisiji u provođenju ankete za korisnike, potičući sudjelovanje korisnika slanjem poziva na sudjelovanje i najmanje jednog podsjetnika. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o naporima koji su poduzeti kako bi se stupilo o kontakt s korisnicima. Komisija bi se trebala koristiti prikupljenim podacima za potrebe evaluacije. Kako bi se osigurala usporedivost predmeta, Komisija bi trebala izraditi predložak ankete za korisnike u bliskoj suradnji s državama članicama i osigurati prijevod na sve službene jezike institucija Unije.

(40)

U skladu s ciljem uklanjanja nejednakosti i promicanja ravnopravnosti između muškaraca i žena, analize i izvješća u vezi s EGF-om trebali bi uključivati informacije razvrstane prema rodu.

(41)

Popis pokazatelja trebalo bi navesti u prilogu ovoj Uredbi u svrhu praćenja uporabe EGF-a, a osobito napretka prema ostvarenju njegovih ciljeva. Ako je to potrebno, Komisija može podnijeti zakonodavni prijedlog radi izmjene tih pokazatelja.

(42)

Države članice trebali bi i dalje biti odgovorne za izvršenje financijskog doprinosa te za upravljanje djelovanjima koja se podupire financiranjem sredstvima Unije i kontrolu nad tim djelovanjima u skladu s odgovarajućim odredbama Financijske uredbe. Države članice trebale bi opravdati uporabu financijskog doprinosa primljenog iz EGF-a. S obzirom na kratko razdoblje provedbe za intervencije EGF-a, obvezama u pogledu izvješćivanja trebalo bi uzeti u obzir posebnu prirodu tih intervencija.

(43)

Države članice trebale bi sprečavati, otkrivati i djelotvorno rješavati sve nepravilnosti, uključujući prijevare, koje počine korisnici. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12) te uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (13) i (EZ, Euratom) br. 2185/96 (14), Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) ovlašten je, u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (15), provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije u potpunosti surađuje u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeli potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigura da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi izvijestiti Komisiju o svim utvrđenim nepravilnostima, među ostalim o prijevarama, te o svakom daljnjem postupanju koje su poduzele u vezi s takvim nepravilnostima i u vezi sa svim istragama OLAF-a. Države članice trebale bi surađivati s Komisijom, OLAF-om, Revizorskim sudom i, prema potrebi, EPPO-om, u skladu s člankom 63. stavkom 2. točkom (d) Financijske uredbe u vezi sa svim pitanjima povezanima sa slučajevima sumnje na prijevaru ili utvrđene prijevare.

(44)

Kako bi se poboljšala zaštita proračuna Unije, Komisija bi trebala staviti na raspolaganje integrirani i interoperabilni sustav za informiranje i praćenje, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika za pristup relevantnim podacima i njihovo analiziranje te bi Komisija trebala potaknuti uporabu tog sustava s ciljem njegove opće primjene u državama članicama.

(45)

Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(46)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma te obvezom u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi doprinijeti ostvarivanju cilja od 30 % rashoda proračuna Unije za podupiranje klimatskih ciljeva i ambicije da se 7,5 % proračuna Unije odnosi na rashode u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % u 2026. i 2027., uzimajući pritom u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i ciljeva u području bioraznolikosti.

(47)

Kako bi se omogućilo bolje praćenje uporabe EGF-a, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi dopunjavanja ove Uredbe određivanjem kriterija za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti o kojima treba izvijestiti i podataka koje države članice trebaju dostaviti u svrhu sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja nepravilnosti, uključujući prijevare, te povrata nepropisno isplaćenih iznosa sa zateznim kamatama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(48)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u pogledu provedbe anketa za korisnike i formata za izvješćivanje o nepravilnostima, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(49)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(50)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka VFO-a za razdoblje 2021.–2027., potrebno je predvidjeti primjenu ove Uredbe od početka financijske godine 2021. Međutim, Komisija bi proračunski postupak trebala pokrenuti tek nakon što ova Uredba stupi na snagu.

(51)

Uredbu (EU) br. 1309/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage,

1.

„radnik koji je proglašen viškom” znači radnik, neovisno o vrsti ili trajanju njegova radnog odnosa, čiji je ugovor o radu ili radni odnos zbog viškova završio ranije ili čiji se ugovor o radu ili radni odnos ne obnavlja zbog ekonomskih razloga;

2.

„samozaposlena osoba” znači fizička osoba koja zapošljava manje od 10 radnika;

3.

„korisnik” znači fizička osoba koja sudjeluje u mjerama koje se sufinanciraju iz EGF-a;

4.

„nepravilnost” znači povreda primjenjivog prava koja je posljedica činjenja ili propuštanja gospodarskog subjekta uključenog u provedbu EGF-a koja šteti ili bi mogla štetiti proračunu Unije terećenjem tog proračuna neopravdanim rashodima;

5.

„razdoblje provedbe” znači razdoblje koje počinje na datume iz članka 8. stavka 7. točke (j) i završava 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu odluke o financijskom doprinosu na temelju članka 15. stavka 2.

(a)

prestanak obavljanja djelatnosti najmanje 200 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici, uključujući slučajeve u kojima se taj prestanak obavljanja djelatnosti događa kod dobavljačâ ili daljnjih proizvođača tog poduzeća;

(b)

prestanak obavljanja djelatnosti najmanje 200 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba u referentnom razdoblju od šest mjeseci, osobito u MSP-ovima, pri čemu svi djeluju u istom gospodarskom sektoru razine odjeljka NACE-a Revizija 2 i smješteni su u jednoj regiji ili u dvije susjedne regije razine NUTS 2 ili u više od dvije susjedne regije razine NUTS 2 ako je najmanje 200 radnika ili samozaposlenih osoba pogođeno u dvjema regijama zajedno;

(c)

prestanak obavljanja djelatnosti najmanje 200 radnika koji su proglašeni viškom ili samozaposlenih osoba u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, osobito u MSP-ovima, pri čemu svi djeluju u istom gospodarskom sektoru ili različitim gospodarskim sektorima razine odjeljka NACE-a Revizija 2 i smješteni su u istoj regiji razine NUTS 2.

(a)

datum na koji je poslodavac pisanim putem priopćio nadležnom tijelu javne vlasti planirano kolektivno otkazivanje u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive Vijeća 98/59/EZ (18);

(b)

datum na koji je poslodavac obavijestio radnika o otpuštanju ili otkazivanju ugovora o radu ili prestanku radnog odnosa;

(c)

datum stvarnog otkazivanja ili isteka ugovora o radu ili prestanka ili isteka radnog odnosa;

(d)

datum završetka ustupanja radnika poduzetniku korisniku;

(e)

kada je riječ o samozaposlenim osobama, datum prestanka obavljanja djelatnosti kako je određen u skladu s nacionalnim zakonima ili administrativnim odredbama.

(a)

radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale obavljati svoju djelatnost, čiji je broj utvrđen u skladu s člankom 5., u okviru referentnih razdoblja predviđenih u članku 4. stavcima od 1. do 4.;

(b)

radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale obavljati svoju djelatnost, čiji je broj utvrđen u skladu s člankom 5., izvan referentnog razdoblja predviđenog u članku 4., odnosno šest mjeseci prije početka referentnog razdoblja ili između završetka referentnog razdoblja i posljednjeg dana prije datuma na koji Komisija dovrši svoju procjenu.

(a)

osposobljavanje i ponovno osposobljavanje po mjeri, među ostalim i u pogledu informacijske i komunikacijske tehnologije i drugih vještina potrebnih u digitalno doba, certifikaciju stečenog znanja i vještina, individualne usluge pružanja pomoći pri traženju posla i aktivnosti za ciljane skupine, profesionalnu orijentaciju, savjetodavne usluge, mentorstvo, pomoć u pronalaženju zamjenskog radnog mjesta, promicanje poduzetništva, pomoć pri samozapošljavanju, pokretanje posla, preuzimanje poslovanja od strane zaposlenika te aktivnosti suradnje;

(b)

posebne vremenski ograničene mjere kao što su naknade za traženje posla, poticaji za zapošljavanje koji se isplaćuju poslodavcima, naknade za mobilnost, naknade za skrb o djeci, naknade za osposobljavanje, dnevnice i naknade za pružatelje skrbi.

(a)

posebne vremenski ograničene mjere, kako je navedeno u stavku 2. drugom podstavku točki (b), ako te mjere nisu uvjetovane aktivnim sudjelovanjem ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

(b)

mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora.

(a)

procjenu broja otpuštanja u skladu s člankom 5., kao i metodu izračuna;

(b)

ako je poduzeće koje provodi otpuštanja nakon otpuštanja nastavilo s djelatnošću, potvrdu da je djelovalo u skladu sa svojim pravnim obvezama kojima se uređuju ta otpuštanja te da se u skladu s time pobrinulo za svoje radnike;

(c)

objašnjenje u kojoj su mjeri u obzir uzete preporuke navedene u Okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja i način na koji se usklađenim paketom dopunjuju djelovanja koja se financiraju drugim sredstvima Unije ili nacionalnim sredstvima, uključujući informacije o mjerama koje su za dotična poduzeća koja provode otpuštanja obvezne na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora i informacije o aktivnostima koje su države članice već poduzele u pogledu potpore za radnike koji su proglašeni viškom;

(d)

kratak opis događaja koji su doveli do toga da su radnici proglašeni viškom;

(e)

ako je to primjenjivo, identifikaciju poduzeća, dobavljača ili daljnjih proizvođača i sektora koji provode otpuštanja;

(f)

procijenjenu raščlambu sastava ciljanih korisnika prema rodu, dobnoj skupini i razini obrazovanja koja se koristi za izradu usklađenog paketa;

(g)

očekivani učinak otpuštanjâ s obzirom na gospodarstvo i zaposlenost na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;

(h)

detaljan opis usklađenog paketa i povezanih rashoda, uključujući osobito mjere kojima se podržavaju inicijative za zapošljavanje za korisnike u nepovoljnom položaju te mlade i starije korisnike;

(i)

procjenu proračuna za svaku od sastavnica usklađenog paketa u potporu ciljanim korisnicima te za sve aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja;

(j)

datume na koje je započelo ili treba započeti pružanje usklađenog paketa ciljanim korisnicima te poduzimanje aktivnosti za provedbu EGF-a, kako je utvrđeno u članku 7.;

(k)

postupke koji su se primjenjivali pri savjetovanju s ciljanim korisnicima ili njihovim predstavnicima ili socijalnim partnerima te s lokalnim i regionalnim tijelima ili drugim relevantnim dionicima, ovisno o slučaju;

(l)

izjavu o tome da je tražena potpora iz EGF-a usklađena s postupovnim i materijalnim pravilima Unije o državnim potporama te izjavu u kojoj se navodi razlog zbog kojeg se usklađenim paketom ne zamjenjuju mjere za koje su poslodavci odgovorni na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora;

(m)

izvore pretfinanciranja ili sufinanciranja na nacionalnoj razini te druge vrste sufinanciranja ako je to primjenjivo.

(a)

procjenu provedenu u skladu s člankom 8. stavkom 6., zajedno sa sažetkom informacija na kojima se temelji ta procjena; i

(b)

razloge kojima se opravdavaju iznosi predloženi u skladu s člankom 13. stavkom 1.

(a)

vrsti mjera i rezultatima, uz objašnjenje izazova, pouka, sinergija i komplementarnosti s drugim fondovima Unije, osobito ESF+-om, i navođenje, kada je to moguće, komplementarnosti mjera s mjerama koje se financiraju iz drugih programa Unije ili nacionalnih programa u skladu s Okvirom EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja;

(b)

nazivima tijela koja pružaju usklađeni paket u državi članici;

(c)

pokazateljima navedenima u Prilogu II. točkama 1. i 2.;

(d)

tome je li poduzeće koje provodi otpuštanja, osim ako je riječ o mikropoduzeću ili MSP-u, bilo korisnik državne potpore ili ranijeg financiranja iz kohezijskih fondova ili strukturnih fondova Unije tijekom prethodnih pet godina; i

(e)

izjavi kojom se opravdavaju rashodi.

(a)

evaluaciju u sredini provedbenog razdoblja do 30. lipnja 2025.; i

(b)

retrospektivnu evaluaciju do 31. prosinca 2029.

(a)

provjeru jesu li uspostavljeni aranžmani za upravljanje i kontrolu i provode li se ti aranžmani na način kojim se osigurava da se sredstva Unije upotrebljavaju učinkovito i pravilno, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

(b)

osiguravanje da je dostava podataka o praćenju obvezan uvjet u ugovorima s tijelima koja pružaju usklađene pakete;

(c)

provjeru jesu li financirane mjere pravilno provedene;

(d)

osiguravanje da su financirani rashodi utemeljeni na provjerljivoj popratnoj dokumentaciji, da su zakoniti i pravilni;

(e)

sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, uključujući prijevare, i povrat nepropisno isplaćenih iznosa, prema potrebi sa zateznim kamatama.

1.

interna uporaba, odnosno pravo na reprodukciju i umnožavanje materijala namijenjenih za komunikaciju i vidljivost te njihovo stavljanje na raspolaganje institucijama i agencijama Unije i država članica te njihovom osoblju;

2.

reprodukcija materijala namijenjenih za komunikaciju i vidljivost bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

3.

komunikacija s javnošću u vezi s materijalima namijenjenima za komunikaciju i vidljivost uporabom bilo kojih sredstava komunikacije;

4.

distribucija javnosti materijala namijenjenih za komunikaciju i vidljivost (ili njihovih preslika) u bilo kojem obliku;

5.

pohrana i arhiviranje materijala namijenjenih za komunikaciju i vidljivost;

6.

podlicenciranje pravâ na materijale namijenjene za komunikaciju i vidljivost trećim stranama.

1.

Zajednički pokazatelji ostvarenja za korisnike:

Ukupan broj korisnika izračunava se automatski na temelju zajedničkih pokazatelja ostvarenja povezanih s radnim statusom (4).

2.

Zajednički dugoročni pokazatelji rezultata za korisnike

Ti podaci trebaju obuhvaćati izračunani ukupni broj korisnika kako je naveden u okviru zajedničkih pokazatelja ostvarenja navedenih u točki 1. Postotci se stoga također odnose na taj izračunani ukupni broj.