Uredba (EU) 2021/692 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EU) br. 390/2014

(1)

U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca. U članku 3. UEU-a dalje se navodi da je cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda te da Unija poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osiguravanje očuvanja i unapređenja kulturnog nasljeđa Europe. Te su vrijednosti dodatno potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”).

(2)

Ključno je da se ta prava i te vrijednosti i dalje aktivno njeguju, štite, promiču, jačaju i da budu zajednički građanima i narodima te da ostanu okosnica projekta Unije jer pogoršanje u pogledu zaštite tih prava i vrijednosti u bilo kojoj državi članici može imati štetne posljedice na Uniju kao cjelinu. Stoga bi u općem proračunu Unije trebalo predvidjeti novi Fond za pravdu, prava i vrijednosti koji se sastoji od programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti te programa Pravosuđe uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/693 Europskog parlamenta i Vijeća (4). U vremenima kada se europska društva suočavaju s ekstremizmom, radikalizmom i podjelama, a prostor za neovisno civilno društvo se smanjuje, važnije je nego ikad dosad promicati, jačati i braniti pravdu, prava i vrijednosti Unije koji se odnose na poštovanje ljudskog dostojanstva, slobodu, demokraciju, jednakost, vladavinu prava te poštovanje ljudskih prava. To će imati dubok i izravan utjecaj na politički, društveni, kulturni i gospodarski život u Uniji. U okviru novog Fonda za pravdu, prava i vrijednosti, programom Pravosuđe, u skladu s programom Pravosuđe za razdoblje 2014.–2020. uspostavljenim Uredbom (EU) br. 1382/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), nastavit će se podupirati daljnji razvoj Unijina područja pravde koje se temelji na vladavini prava, neovisnosti i nepristranosti pravosuđa, uzajamnom priznavanju i povjerenju, pristupu pravosuđu i prekograničnoj suradnji.

Programom Građani, jednakost, prava i vrijednosti („Program”) objedinit će se program o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020. uspostavljen Uredbom (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i program „Europa za građane” uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) br. 390/2014 (7) („prethodni programi”).

(3)

Program bi trebalo uspostaviti na razdoblje od sedam godina kako bi se njegovo trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (8).

(4)

Fond za pravdu, prava i vrijednosti i dva programa financiranja od kojih se sastoji bit će usmjereni na osobe i subjekte koji doprinose održavanju naših zajedničkih vrijednosti i bogate raznolikosti, kao i prava i jednakosti, živima i dinamičnima. Krajnji je cilj poticanje i održavanje ravnopravnog, otvorenog, pluralističkog, uključivog i demokratskog društva utemeljenog na pravima. To uključuje dinamično i osnaženo civilno društvo koje potiče demokratsko, građansko i društveno sudjelovanje građana te njeguje bogatu raznolikost europskog društva na temelju naših zajedničkih vrijednosti, povijesti i pamćenja. Člankom 11. UEU-a zahtijeva se da institucije Unije održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s civilnim društvom te da građanima i predstavničkim udrugama na odgovarajući način omogućuju da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije.

(5)

Trebalo bi uspostaviti otvoren, transparentan i redovit dijalog s korisnicima Programa i ostalim relevantnim dionicima osnivanjem Skupine za građanski dijalog. Skupina za građanski dijalog trebala bi biti otvoren i neformalan forum za raspravu te bi trebala doprinijeti razmjeni iskustava i dobrih praksi te raspravi o razvoju politika u područjima i ciljevima obuhvaćenima Programom i povezanim područjima. Skupina za građanski dijalog ne bi trebala imati nikakvu odgovornost u pogledu upravljanja Programom.

(6)

Nadovezivanjem na pozitivna iskustva stečena provedbom prethodnih programa i daljnjim razvijanjem tih iskustava, Program bi trebao omogućiti razvoj sinergija radi rješavanja izazova koji su zajednički promicanju i zaštiti vrijednostî Unije te radi postizanja kritičke dimenzije potrebne za ostvarivanje konkretnih rezultata na terenu. Time će se omogućiti potpuno iskorištavanje potencijala za sinergije kako bi se pružila učinkovitija podrška obuhvaćenim područjima politika i kako bi se povećao potencijal povezanih politika za dopiranje do osoba i civilnog društva, u cilju ostvarenja uravnotežene geografske raspodjele. Kako bi Program bio djelotvoran, njime bi trebalo obuhvatiti posebnu narav različitih politika, njihovih različitih ciljnih skupina i posebnih potreba tih skupina pomoću prilagođenih i ciljanih pristupa.

(7)

Potpuno poštovanje i promicanje vladavine prava i demokracije od temeljne su važnosti u izgradnji povjerenja građana u Uniju i osiguranju međusobnog povjerenja među državama članicama. Promicanjem prava i vrijednosti, Program će doprinijeti izgradnji demokratskije Unije, poštovanju vladavine prava i demokratskog dijaloga, transparentnosti i dobrom upravljanju, uključujući u slučajevima u kojima se prostor za civilno društvo smanjuje.

(8)

Kako bi se Unija približila svojim građanima i kako bi se potaknulo demokratsko sudjelovanje potreban je niz djelovanja i koordiniranih napora. Potrebno je razviti i unaprijediti europsko građanstvo i europski identitet poticanjem građanskog razumijevanja postupka oblikovanja politika i promicanjem građanskog angažmana u djelovanju Unije. Nadalje, povezivanjem građana kroz projekte bratimljenja gradova i mreža gradova te podupiranjem organizacija civilnog društva na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini u područjima obuhvaćenima Programom doprinijet će se povećanju razine sudjelovanja građana u društvu i konačno njihovoj aktivnoj uključenosti u demokratski život Unije. Istodobno, podupiranjem aktivnosti kojima se promiče uzajamno razumijevanje, međukulturni dijalog, kulturna i jezična raznolikost, socijalna uključenost i poštovanje drugih, potiče se osjećaj pripadanja Uniji i zajedničkog građanstva u okviru europskog identiteta na temelju zajedničkog razumijevanja naših zajedničkih europskih vrijednosti, kulture, povijesti i baštine. Promicanje snažnijeg osjećaja pripadnosti Uniji i vrijednosti Unije osobito je važno među građanima njezinih najudaljenijih regija zbog njihove udaljenosti od kontinentalne Europe.

(9)

Aktivnosti sjećanja te kritičko promišljanje o europskom povijesnom pamćenju nužni su za upoznavanje građana, a posebno mladih, s njihovom zajedničkom prošlošću i vrijednostima koje su temelj zajedničke budućnosti. Aktivnostima sjećanja trebalo bi promišljati o uzrocima totalitarnih režima u modernoj povijesti Europe, posebno nacizma koji je doveo do holokausta; fašizma; staljinizma i totalitarnih komunističkih režima, te odati počast žrtvama njihovih zločina. Njima bi ujedno trebalo obuhvatiti i aktivnosti u vezi s ostalim ključnim trenucima i referentnim točkama u novijoj europskoj povijesti. U obzir bi trebalo uzeti i važnost povijesnih, društvenih, kulturnih i međukulturalnih čimbenika kako bi se stvorio europski identitet na temelju zajedničkih vrijednosti i osjećaja zajedničke pripadnosti.

(10)

Građani bi trebali biti osvješteniji u pogledu svojih prava koja proizlaze iz građanstva Unije i trebali bi se osjećati ugodno što se tiče života, putovanja, studiranja, rada i volontiranja u drugoj državi članici. Trebali bi osjećati da mogu uživati u svim pravima svojeg građanstva te ih ostvariti, kao i imati povjerenje u jednak pristup, u potpuno ostvarivanje i zaštitu svojih prava bez ikakve diskriminacije i bez obzira na to gdje se u Uniji nalaze. Civilno je društvo potrebno podupirati u promicanju i zaštiti zajedničkih vrijednosti Unije i u podizanju svijesti o njima te u doprinosu djelotvornom uživanju prava zajamčenih na temelju prava Unije.

(11)

Rodna ravnopravnost temeljna je vrijednost i cilj Unije. Međutim, cjelokupan napredak u području rodne ravnopravnosti stagnira. Diskriminacijom žena i djevojčica te nejednakim postupanjem prema ženama i djevojčicama, kao i različitim oblicima nasilja nad njima, krše se njihova temeljna prava i sprečava se njihovo potpuno političko, socijalno i gospodarsko sudjelovanje u društvu. Usto, postojanje političkih, strukturnih i kulturnih prepreka onemogućuje postizanje stvarne rodne ravnopravnosti. Promicanje rodne ravnopravnosti i uključivanja rodne osviještenosti u sve politike u svim aktivnostima Unije stoga je temeljna zadaća Unije i pokretač gospodarskog rasta i socijalnog razvoja te bi se trebalo podupirati Programom. Posebno je važno aktivno odgovoriti na stereotipe i pristupiti rješavanju pitanja tihe i intersekcijske diskriminacije. Jednak pristup radu, jednako sudjelovanje na tržištu rada i uklanjanje prepreka napretku u karijeri u svim sektorima, primjerice u pravosuđu i sektorima povezanima sa znanošću, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom, stupovi su rodne ravnopravnosti. Potrebno je usmjeriti pozornost i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života te na jednaku podjelu između žena i muškaraca neplaćenih kućanskih zadaća i skrbi za djecu, starije i druge uzdržavane osobe, jer su to stvari koje su neodvojivo povezane s ostvarenjem jednake ekonomske neovisnosti i sudjelovanja te s ostvarenjem ravnopravnosti žena i muškaraca.

(12)

Rodno uvjetovano nasilje i nasilje nad ugroženim skupinama (djecom, mladima i drugim ugroženim skupinama kao što su osobe LGBTIQ te osobe s invaliditetom) predstavljaju ozbiljno kršenje temeljnih prava, a postoje i dalje u cijeloj Uniji, u svim društvenim i gospodarskim kontekstima, s ozbiljnim posljedicama za tjelesno, mentalno i duševno zdravlje žrtava, kao i za cjelokupno društvo. Rodno uvjetovano nasilje i uznemiravanje u kućanstvu i javnom okruženju najviše pogađa žene. Suzbijanje takvog nasilja i uznemiravanja stoga je ključno djelovanje za promicanje rodne ravnopravnosti. Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) definira nasilje nad ženama kao sva djela rodno utemeljenog nasilja koja imaju za posljedicu ili će vjerojatno imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode, bilo da se pojavljuju u javnom ili privatnom životu. Suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja iziskuje višedimenzionalni pristup i obuhvaća rješavanje njegovih pravnih, gospodarskih, obrazovnih i zdravstvenih aspekata. Postoji i potreba za aktivnim odgovorom na rodne stereotipe od rane dobi te na sve oblike govora mržnje i nasilja na internetu. U tom je kontekstu i dalje ključno podupirati organizacije za prava žena i druge aktere koji djeluju u tom području. Djeca, mladi i druge ugrožene skupine, kao što su osobe LGBTIQ i osobe s invaliditetom, također su u povećanoj opasnosti od nasilja, posebno u okruženjima obiteljskih i intimnih odnosa.

Potrebno je poduzeti mjere u svrhu promicanja prava ugroženih osoba, posebno prava djece, uključujući siročad bilo zbog kaznenog djela nasilja u obitelji ili drugog, i druge posebno ranjive skupine djece, i doprinošenja njihovoj zaštiti te jamčenja njihovih prava na razvoj i dostojanstvo. Suzbijanje svih oblika nasilja, posebno rodno uvjetovanog nasilja, promicanje njegove prevencije te zaštita i podupiranje njegovih žrtava prioriteti su Unije kojima se pojedincima pomaže u uživanju njihovih temeljnih prava i doprinosi rodnoj ravnopravnosti. Ti bi se prioriteti trebali poduprijeti Programom. Ističe se važnost dodjele financijskih sredstava u okviru Programa organizacijama civilnog društva koje promiču rodnu ravnopravnost, bore se protiv rodno uvjetovanog nasilja i zalažu za prava žena, uključujući za spolno i reproduktivno zdravlje i prava te za prava osoba LGBTIQ, u svim državama članicama. Svim tim aktivnostima nastoje se promicati ključne vrijednosti Unije te ih stoga treba podupirati u cijeloj Uniji, bez iznimke.

(13)

Radi sprečavanja i borbe protiv svih oblika nasilja i radi zaštite žrtava potrebni su snažna politička volja i usklađeno djelovanje na temelju metoda i rezultata prethodnih programa Daphne, programa o pravima, jednakosti i građanstvu i programa Pravosuđe. Posebno je financiranje u okviru programa Daphne za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad djecom, mladima i ženama te za zaštitu žrtava bilo izuzetno uspješno od njegova pokretanja 1997., kako u pogledu popularnosti koju uživa među dionicima (tijelima javne vlasti, akademskim institucijama i nevladinim organizacijama), tako u pogledu učinkovitosti financiranih projekata. Sredstvima iz programa Daphne financirani su projekti podizanja svijesti, pružanja usluga potpore žrtvama i potpore aktivnostima organizacija civilnog društva koje rade na terenu. Taj se program bavio svim oblicima nasilja uključujući nasilje u obitelji, seksualno nasilje, trgovinu ljudima, uhođenje i štetnu tradicionalnu praksu kao što je genitalno sakaćenje žena, kao i novonastalim oblicima nasilja poput kiberzlostavljanja i uznemiravanja na internetu. S obzirom na još uvijek zabrinjavajući broj žrtava rodno uvjetovanog nasilja važno je nastaviti sa svim tim djelovanjima neovisnom dodjelom proračunskih sredstava za aktivnosti kojima se provodi specifični cilj sprečavanja i borbe protiv svih oblika rodno uvjetovanog nasilja u okviru programa Daphne i u provedbi Programa u obzir uzeti rezultate i stečena iskustva pri provedbi tih aktivnosti.

(14)

Nediskriminacija je temeljno načelo Unije. Člankom 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) omogućuje se poduzimanje odgovarajućih radnji radi suzbijanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Nediskriminacija je sadržana i u članku 21. Povelje. Trebalo bi uzeti u obzir posebne značajke različitih oblika diskriminacije, uključujući izravnu, neizravnu i strukturnu diskriminaciju, te usporedno s time razviti odgovarajuće djelovanje za sprečavanje i borbu protiv diskriminacije na temelju jedne osnove ili više njih. Programom bi se trebalo podupirati djelovanje za sprečavanje i borbu protiv svih oblika diskriminacije, rasizma, ksenofobije, afrofobije, antisemitizma, antiromizma, mržnje prema muslimanima te svih oblika netolerancije, uključujući homofobiju, bifobiju, transfobiju, interfobiju te netolerancije na temelju rodnog identiteta, na internetu i izvan njega, kao i netolerancije prema pripadnicima manjina, uzimajući u obzir višestruku diskriminaciju. U tom je kontekstu posebnu pažnju također potrebno posvetiti sprečavanju i suzbijanju svih oblika nasilja, mržnje, segregacije i stigmatizacije, kao i suzbijanju zlostavljanja, uznemiravanja i netolerantnog ponašanja. Program bi se trebao provoditi uz uzajamno jačanje s ostalim aktivnostima Unije koje imaju iste ciljeve, posebno s onima navedenima u komunikaciji Komisije od 5. travnja 2011. pod nazivom „Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.” i Preporuci Vijeća od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama (9).

(15)

Kad je riječ o osobama s invaliditetom, društvene prepreke i prepreke iz okoliša, kao i manjak pristupačnosti sprečavaju njihovo puno i djelotvorno sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima. Osobe s invaliditetom nailaze na prepreke u odnosu na, među ostalim, pristup tržištu rada, korist od uključivog i kvalitetnog obrazovanja, izbjegavanje siromaštva i socijalne isključenosti, uživanje pristupa kulturnim inicijativama i medijima te ostvarivanje svojih političkih prava. Kao stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, Unija i sve države članice obvezale su se promicati, štititi te osiguravati puno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetom. Ta Konvencija postala je sastavni dio pravnog poretka Unije.

(16)

Pravo svakoga na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja temeljno je pravo sadržano u članku 7. Povelje. Zaštita osobnih podataka temeljno je pravo sadržano u članku 16. UFEU-a i članku 8. Povelje. Poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka podliježe kontroli neovisnih nadzornih tijela. Pravnim okvirom Unije, posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (11) propisuju se odredbe radi osiguranja djelotvorne provedbe prava na zaštitu osobnih podataka. Tim je pravnim instrumentima nacionalnim nadzornim tijelima za zaštitu podataka povjerena zadaća promicanja javne svijesti i razumijevanja rizika, pravila, zaštitnih mjera i prava u vezi s obradom osobnih podataka. Unija bi trebala moći provoditi aktivnosti podizanja svijesti, među ostalim pružanjem potpore organizacijama civilnog društva u zagovaranju zaštite osobnih podataka u skladu sa standardima Unije, i provoditi studije i druge relevantne aktivnosti s obzirom na važnost prava na zaštitu osobnih podataka u vrijeme brzog tehnološkog razvoja.

(17)

Člankom 24. UFEU-a Europski parlament i Vijeće obvezuju se na usvajanje odredbi za postupke i uvjete potrebne za inicijativu građana u smislu članka 11. UEU-a. To je učinjeno donošenjem Uredbe (EU) 2019/788 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Program bi trebao podržati financiranje tehničke i organizacijske potpore za provedbu te uredbe, podupirući time ostvarivanje prava građana na pokretanje i podržavanje europskih građanskih inicijativa.

(18)

U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a u svim aktivnostima Programa trebalo bi podupirati uključivanje rodne osviještenosti i nediskriminacije u sve politike. U međuevaluaciji i završnoj evaluaciji Programa trebalo bi procijeniti učinke na rodnu ravnopravnost kako bi se ocijenilo u kojoj se mjeri njime doprinosi rodnoj ravnopravnosti te ima li neželjene negativne učinke na rodnu ravnopravnost. U tom kontekstu i uzimajući u obzir različitu prirodu i opseg aktivnosti različitih tematskih područja Programa, važno je da se, kad god je to moguće, pojedinačni podaci prikupljeni od strane promicatelja projekata raščlanjuju po spolu. Također je važno podnositeljima prijava pružiti informacije o tome kako uzeti u obzir rodnu ravnopravnost te, prema potrebi, informacije o primjeni alata za uključivanje rodne osviještenosti u sve politike kao što su uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna i procjene učinka na rodnu ravnopravnost. Pri savjetovanju sa stručnjacima i dionicima trebalo bi uzeti u obzir rodnu ravnotežu.

(19)

U članku 3. UEU-a od Unije se, između ostalog, zahtijeva da promiče zaštitu prava djeteta u skladu s člankom 24. Povelje i u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

(20)

U skladu s aktima Unije koji se odnose na jednako postupanje, države članice su uspostavile neovisna tijela za promicanje jednakog postupanja („tijela za jednakost”) s ciljem borbe protiv diskriminacije na temelju rase i etničkog podrijetla, kao i roda. Međutim, mnoge su države članice učinile i više nego što se od njih zahtijeva u tim aktima Unije te su osigurale da tijela za jednakost mogu poduzimati radnje radi suzbijanja diskriminacije na drugim osnovama poput jezika, dobi, spolnih karakteristika, rodnog identiteta i rodne raznolikosti, spolne orijentacije, vjeroispovijesti i uvjerenja, te invaliditeta. Tijela za jednakost imaju ključnu ulogu u promicanju jednakosti i osiguravanju djelotvorne primjene zakonodavstva o jednakom postupanju, posebno pružanjem neovisne pomoći žrtvama diskriminacije, provođenjem neovisnih istraživanja o diskriminaciji, objavljivanjem neovisnih izvješća i davanjem preporuka o svim pitanjima povezanima s diskriminacijom u njihovoj državi članici.Ključno je da se u tom pogledu rad tijela za jednakost koordinira na razini Unije.

Europska mreža tijela za jednakost (Equinet) stvorena je 2007. i sastoji se od nacionalnih tijela za jednakost kako je propisano direktivama Vijeća 2000/43/EZ (13) i 2004/113/EZ (14) te direktivama 2006/54/EZ (15) i 2010/41/EU (16) Europskog parlamenta i Vijeća. Komisija je 22. lipnja 2018. donijela preporuku (EU) 2018/951 (17) o standardima za tijela za jednakost, koji obuhvaćaju njihovu ovlast, neovisnost, učinkovitost te koordinaciju i suradnju. Equinet je u iznimnom položaju jer je jedini subjekt koji osigurava koordinaciju aktivnosti među tijelima za jednakost. Ta koordinacija Equineta od ključne je važnosti za učinkovitu provedbu anti-diskriminacijskog prava Unije u državama članicama i trebala bi se podupirati Programom.

(21)

Kako bi se povećala dostupnost prilagođena korisnicima te pružile nepristrane smjernice, praktične informacije i pomoć podnositeljima prijava, dionicima i korisnicima u odnosu na sve aspekte Programa, države članice trebale bi moći uspostaviti kontaktne točke Programa. Kontaktne točke Programa trebale bi svoje funkcije obavljati neovisno i bez uplitanja javnih tijela u njihovo odlučivanje. Važno je da države članice mogu odabrati najprikladniji način upravljanja takvim kontaktnim točkama Programa, među ostalim putem javnih tijela, organizacija civilnog društva ili njihovih konzorcija. Kontaktne točke Programa ne bi trebale imati nikakvu odgovornost u pogledu upravljanja Programom.

(22)

Neovisna tijela za ljudska prava i organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u promicanju i zaštiti zajedničkih vrijednosti Unije te podizanju svijesti o njima, kao i u doprinosu stvarnom uživanju prava zajamčenih pravom Unije, uključujući Povelju. Kao što je navedeno u rezoluciji Europskog parlamenta od 19. travnja 2018. (18), povećanje financiranja i dostatna financijska potpora ključni su za razvoj poticajnog i održivog okružja za organizacije civilnog društva kako bi se ojačala njihova uloga i kako bi im se omogućilo da svoje zadaće obavljaju neovisno i djelotvorno. Financiranjem od strane Unije trebalo bi nadopunjavati napore na nacionalnoj razini doprinošenjem podupiranju, osnaživanju i izgradnji kapaciteta neovisnih organizacija civilnog društva koje su aktivne u promicanju prava i vrijednosti te čijim se aktivnostima doprinosi strateškoj provedbi prava na temelju prava Unije, uključujući Povelju, među ostalim putem aktivnosti zagovaranja kao što su strateški sudski postupci, kampanje, komunikacije i druge aktivnosti nadzora, kao i promicanju, zaštiti i podizanju svijesti o vrijednostima Unije na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini. Program bi se trebao provoditi na način koji je prilagođen korisnicima, primjerice primjenjujući postupak podnošenja prijava i izvješćivanja koji je prilagođen korisnicima. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti tome da Program bude pristupačan organizacijama civilnog društva na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj, uključujući lokalne terenske organizacije civilnog društva, kao i na kapacitete korisnika. To bi trebalo uključivati razmatranje pružanja financijske potpore trećim stranama, kada je to prikladno.

(23)

Komisija bi trebala osigurati sveobuhvatnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s radom tijela, ureda i agencija Unije, posebno Europskog instituta za ravnopravnost spolova i Agencije Europske unije za temeljna prava, te bi trebala uzeti u obzir rad drugih nacionalnih i međunarodnih aktera u područjima obuhvaćenima Programom.

(24)

U Programu bi uz određene uvjete trebale moći sudjelovati članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP). Zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i zemlje potencijalne kandidatkinje koje uživaju pogodnosti pretpristupne strategije, zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva i ostale treće zemlje trebale bi isto tako moći sudjelovati u Programu.

(25)

Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije potrebno je osigurati da sva djelovanja koja se provode na temelju Programa imaju dodanu vrijednost Unije te da su komplementarna djelovanjima država članica i dosljedna drugim djelovanjima Unije. Potrebno je težiti dosljednosti, komplementarnosti i sinergijama s programima financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politika, posebno s programom Pravosuđe, kao i s programom Kreativna Europa uspostavljenim Uredbom (EU) XXXX/XXXX Europskog parlamenta i Vijeća (19) i programom Erasmus+ uspostavljenim Uredbom (EU) XXXX/XXXX Europskog parlamenta i Vijeća (20), kako bi se ostvario potencijal preplitanja u područjima kulture, medija, umjetnosti, obrazovanja i kreativnosti. Potrebno je stvoriti sinergije s drugim programima financiranja sredstvima Unije, posebno u području zapošljavanja i borbe protiv socijalne isključenosti, kao što je Europski socijalni fond plus, kao i u područjima unutarnjeg tržišta, poduzeća, mladih, zdravlja, građanstva, pravosuđa, migracija, sigurnosti, istraživanja, inovacija, tehnologije, industrije, kohezije, turizma, vanjskih odnosa, trgovine i održivog razvoja.

(26)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za cijelo trajanje Programa, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (21), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(27)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (22) („Financijska uredba”) bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva ne smatraju se prihvatljivima, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli nanijeti štetu interesima Unije, trebalo bi biti moguće, tijekom ograničenog razdoblja na početku višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., da se troškovi nastali u vezi s djelovanjima koja se podupiru na temelju ove Uredbe, a koja su već započeta, smatraju prihvatljivima od 1. siječnja 2021., čak i ako su nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

(28)

Financijska uredba primjenjuje se na Program. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(29)

Vrste financiranja i načine izvršenja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i postignu rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativno opterećenje, kapacitete relevantnih dionika i ciljnih korisnika te očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje uporabe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(30)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (23) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (24), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (25) i (EU) 2017/1939 (26), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (27).

U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(31)

Treće zemlje koje su članice EGP-a mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (28), kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. Treće zemlje također mogu sudjelovati na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo unijeti posebnu odredbu kojom se od trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(32)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(33)

U skladu s Odlukom Vijeća 2013/755/EU (29) osobe i odgovarajuća javna i/ili privatna tijela i institucije u prekomorskim zemljama i područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(34)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Programom se namjerava doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja da se 30 % proračunskih rashoda Unije namijeni za podupiranje klimatskih ciljeva i ambicije da se 7,5 % proračuna Unije odnosi na rashode u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % u 2026. i 2027., uzimajući pritom u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti. Programom treba podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te načelo „ne nanosi štetu” europskog zelenog plana. Relevantna djelovanja utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Programa te ponovno ocijeniti u okviru relevantnih postupaka evaluacija i preispitivanja.

(35)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (30) trebalo bi provesti evaluaciju Programa na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Programa u praksi.

(36)

Radi osiguranja djelotvorne procjene napretka Programa prema ostvarivanju njegovih ciljeva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s pokazateljima kako su navedeni u člancima 14. i 16. te u Prilogu II. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(37)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (31).

(38)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest zaštitu i promicanje prava i vrijednosti kako su utvrđeni Ugovorima, Poveljom i primjenjivim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(39)

Uredbe (EU) br. 1381/2013 i (EU) br. 390/2014 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(40)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.,

(a)

zaštita i promicanje vrijednosti Unije (tematsko područje Vrijednosti Unije);

(b)

promicanje prava, nediskriminacije i jednakosti, uključujući rodnu ravnopravnost, i unapređivanje uključivanja rodne osviještenosti i nediskriminacije u sve politike (tematsko područje Jednakost, prava i rodna ravnopravnost);

(c)

promicanje uključenosti građana i njihova sudjelovanja u demokratskom životu Unije i razmjene među građanima različitih država članica te podizanje svijesti o zajedničkoj europskoj povijesti (tematsko područje Uključenost i sudjelovanje građana);

(d)

borba protiv nasilja, uključujući rodno uvjetovano nasilje (tematsko područje Daphne).

1.

promicanje jednakosti te sprečavanje i suzbijanje nejednakosti i diskriminacije na osnovi spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te poštovanje načela nediskriminacije na osnovama predviđenima u članku 21. Povelje;

2.

podupiranje, unapređivanje i provedbu sveobuhvatnih politika usmjerenih na:

3.

zaštitu i promicanje prava građanstva Unije i prava na zaštitu osobnih podataka.

1.

podupiranje projekata kojima se nastoje obilježiti ključni trenuci u modernoj europskoj povijesti, kao što su dolazak na vlast autoritarnih i totalitarnih režima, uključujući njihove uzorke i posljedice, te projekata usmjerenih na podizanje svijesti europskih građana o njihovoj zajedničkoj povijesti, kulturi, kulturnoj baštini i vrijednostima, čime bi se poboljšalo njihovo razumijevanje Unije, njezina podrijetla, svrhe, raznolikosti i postignuća te važnosti uzajamnog razumijevanja i tolerancije;

2.

promicanje sudjelovanja građana i predstavničkih udruga u demokratskom i građanskom životu Unije te njihova doprinosa tom životu omogućujući im da iznose i javno razmjenjuju svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije;

3.

promicanje razmjena među građanima različitih zemalja, posebice kroz bratimljenje gradova i mreže gradova, kako bi stekli praktično iskustvo o bogatstvu i raznolikosti zajedničke baštine Unije i kako bi osvijestili da su takvo bogatstvo i raznolikost čvrst temelj za zajedničku budućnost.

1.

sprečavanje i suzbijanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i djevojčicama te nasilja u obitelji na svim razinama, među ostalim i promicanjem standarda utvrđenih u Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija);

2.

sprečavanje i suzbijanje svih oblika nasilja nad djecom, mladima te drugim ugroženim skupinama, kao što su LGBTIQ osobe i osobe s invaliditetom;

3.

podupiranje i zaštitu svih izravnih i neizravnih žrtava oblika nasilja navedenih u točkama 1. i 2., kao što su žrtve nasilja u obitelji počinjenog unutar obitelji ili unutar intimnih veza, uključujući djecu koja su zbog kaznenog djela nasilja u obitelji ostala bez roditelja, te podupiranje i osiguranje iste razine zaštite u cijeloj Uniji za žrtve rodno uvjetovanog nasilja.

(a)

297 366 097 EUR u tekućim cijenama, tj. 46,34 % financijske omotnice, za specifične ciljeve iz članka 2 stavka 2. točke (a);

(b)

169 410 120 EUR u tekućim cijenama, tj. 26,4 % financijske omotnice, za specifične ciljeve iz članka 2. stavka 2. točki (b) i (d);

(c)

174 928 783 EUR u tekućim cijenama, tj. 27,26 % financijske omotnice, za specifične ciljeve iz članka 2. stavka 2. točke (c)

(a)

43,00 %, do 344 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za specifične ciljeve iz članka 2. stavka 2. točke (a);

(b)

23,07 %, do 184 560 000 EUR u cijenama iz 2018. za specifične ciljeve iz članka 2. stavka 2. točaka (b) i (d);

(c)

23,93 %, do 191 440 000 EUR u cijenama iz 2018. za specifične ciljeve iz članka 2. stavka 2. točke (c);

(d)

10,00 %, do 80 000 000 EUR u cijenama iz 2018. za bilo koji od ciljeva iz članka 2. stavka 2.

(a)

članica EFTA-e koje su članice EGP-a, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru;

(b)

zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije koji su uspostavljeni u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili u sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)

zemalja obuhvaćenih europskom politikom susjedstva, u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije koji su uspostavljeni u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijećâ za pridruživanje ili u sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)

ostalih trećih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem programu Unije pod uvjetom da se tim sporazumom:

(a)

ocijenjena su u pozivu na podnošenje prijedlogâ u okviru Programa;

(b)

u skladu su s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalitete iz tog poziva na podnošenje prijedlogâ;

(c)

ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedlogâ zbog proračunskih ograničenja.

(a)

svaki pravni subjekt s poslovnim nastanom u:

(b)

svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

1.

podizanja svijesti, promicanja i širenja informacija u okviru područja i ciljeva obuhvaćenih Programom radi boljeg poznavanja prava, vrijednosti i povezanih politika;

2.

uzajamnog učenja i razmjene dobrih praksi među dionicima radi unapređenja znanja i boljeg uzajamnog razumijevanja;

3.

analitičkih aktivnosti i aktivnosti praćenja radi boljeg razumijevanja stanja u državama članicama i na razini Unije u područjima obuhvaćenima Programom, kao i radi bolje provedbe prava i politika Unije te vrijednostî Unije u državama članicama, kao što su aktivnosti koje uključuju prikupljanje podataka i statističkih podataka; razvoja zajedničkih metodologija te, prema potrebi, pokazatelja ili referentnih mjerila; studija, istraživanja, analiza i anketa; evaluacija; procjene učinka; te izrade i objave vodiča, izvješća i obrazovnog materijala;

4.

osposobljavanja relevantnih dionika radi boljeg poznavanja politika i prava u područjima obuhvaćenima Programom;

5.

razvoja i održavanja alata informacijske i komunikacijske tehnologije;

6.

podupiranja organizacija civilnog društva i neprofitnih dionika aktivnih u područjima obuhvaćenima Programom:

7.

povećanja svijesti među građanima, posebno mladima, o europskoj kulturi, kulturnome naslijeđu, identitetu i povijesti, među ostalim i u pogledu totalitarnih i autoritarnih režima i drugih ključnih epizoda u novijoj europskoj povijesti, radi jačanja sjećanja i posvećenosti europskih građana Uniji te poticanja tolerancije, uzajamnog razumijevanja, međukulturnog dijaloga i poštovanja raznolikosti;

8.

okupljanja građana različitih državljanstava i kultura pružajući im mogućnost da sudjeluju u aktivnostima bratimljenja gradova i projektima civilnoga društva, čime se stvaraju uvjeti za poboljšani pristup „odozdo prema gore” i potiče građansko i demokratsko sudjelovanje;

9.

poticanja i olakšavanja aktivnog i uključivog sudjelovanja u izgradnji demokratskije Unije, kao i podizanja svijesti o pravima i vrijednostima pružanjem potpore organizacijama civilnog društva;

10.

razvoja kapaciteta europskih mreža radi promicanja i daljnjeg razvoja prava, vrijednostî, ciljeva politike i strategija Unije;

11.

financiranja tehničke i organizacijske potpore provedbi Uredbe (EU) 2019/788, podupirući time ostvarivanje prava građana na pokretanje europskih građanskih inicijativa i pruža potpora tim inicijativama;

12.

unapređenja znanja o Programu i širenja i prenosivosti njegovih rezultata te poticanja informiranja, među ostalim i uspostavom kontaktnih točaka Programa i pružanjem potpore tim kontaktnim točkama.

1.

Broj osoba obuhvaćenih:

2.

Broj organizacija civilnog društva obuhvaćenih aktivnostima potpore i izgradnje kapaciteta;

3.

Broj transnacionalnih mreža i inicijativa usmjerenih na europsko pamćenje i europsku baštinu kao rezultat intervencije Programa.