REGISTAR ZAKONODAVSTVA EU - EU19 Područje slobode, sigurnosti i pravde
Službeni link: 32021R2303 verzija: 30.12.2021. na snazi od 19.01.2022.
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 78. stavke 1. i 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),
budući da:
|
(1) |
Cilj je Unijine politike o azilu razviti i uspostaviti zajednički europski sustav azila (CEAS) koji je u skladu s vrijednostima i humanitarnom tradicijom Unije te koji se vodi načelom solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti. |
|
(2) |
Zajednička politika o azilu koja se temelji na potpunoj i inkluzivnoj primjeni Ženevske konvencije o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je izmijenjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967., sastavni je dio cilja Unije da se postupno uspostavi područje slobode, sigurnosti i pravde otvoreno za državljane trećih zemalja ili osobe bez državljanstva koji traže međunarodnu zaštitu u Uniji. |
|
(3) |
CEAS se temelji na zajedničkim minimalnim standardima za postupke za međunarodnu zaštitu, priznavanje i zaštitu koja se pruža na razini Unije i za uvjete prihvata te se njime uspostavlja sustav za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjevâ za međunarodnu zaštitu. Neovisno o napretku ostvarenom u vezi s CEAS-om još postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu priznavanja međunarodne zaštite i u pogledu oblika te međunarodne zaštite. S tim bi se razlikama trebalo uhvatiti u koštac osiguranjem veće usklađenosti pri procjeni zahtjevâ za međunarodnu zaštitu te jamčenjem ujednačene razine primjene prava Unije na temelju visokih standarda zaštite diljem Unije. |
|
(4) |
Komisija je u svojoj Komunikaciji od 6. travnja 2016. naslovljenoj „Prema reformi zajedničkog europskog sustava azila i proširivanju zakonitih mogućnosti za dolazak u Europu” utvrdila prioritetna područja za strukturno poboljšanje CEAS-a i to uspostavljanje održivog i pravednog sustava za određivanje države članice odgovorne za tražitelje azila, pojačavanje Eurodaca, postizanje veće usklađenosti u sustavu azila Unije, sprečavanje sekundarnih kretanja unutar Unije i razvoj novog mandata Europskog potpornog ureda za azil (EASO). Ta je komunikacija u skladu s pozivom Europskog vijeća od 18. veljače 2016. za ostvarenjem napretka u smjeru reformiranja postojećeg okvira Unije kako bi se osigurala humana, pravedna i učinkovita politika azila. U toj komunikaciji predlažu se i daljnji koraci u skladu s cjelovitim pristupom migraciji koji je Europski parlament utvrdio u izvješću o vlastitoj inicijativi od 12. travnja 2016. naslovljenom „Stanje na Sredozemlju i potreba za cjelovitim pristupom EU-a migraciji”. |
|
(5) |
EASO je osnovan Uredbom (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i počeo je s radom 1. veljače 2011. EASO jača praktičnu suradnju među državama članicama u pitanjima povezanima s azilom te pomaže državama članicama pri ispunjavanju njihovih obveza u okviru CEAS-a. EASO ujedno pruža potporu državama članicama čiji su sustavi azila i prihvata izloženi posebnom pritisku. Međutim, njegovu ulogu i funkciju treba dodatno ojačati ne samo radi potpore praktičnoj suradnji među državama članicama, nego i radi jačanja sustava azila i prihvata država članica i pružanja doprinosa osiguranju učinkovitog funkcioniranja tih sustava. |
|
(6) |
S obzirom na strukturne nedostatke CEAS-a koji su postali vidljivi zbog masovnog i nekontroliranog priljeva migranata i tražitelja azila u Uniju te na potrebu za učinkovitom, visokom i ujednačenom razinom primjene prava Unije o azilu u državama članicama, potrebno je poboljšati provedbu i funkcioniranje CEAS-a nadovezivanjem na rad EASO-a i daljnjim razvojem EASO-a prema punopravnoj agenciji. Takva bi agencija trebala biti centar stručnog znanja u području azila. Trebala bi olakšavati i poboljšavati funkcioniranje CEAS-a koordinacijom i jačanjem praktične suradnje i razmjene informacija o azilu među državama članicama, promicanjem prava Unije o azilu i međunarodnog prava o azilu te operativnih standarda kako bi osigurala visok stupanj ujednačenosti na temelju visokih standarda zaštite u pogledu postupaka za međunarodnu zaštitu, uvjetâ prihvata i procjene potreba za zaštitom diljem Unije, omogućavanjem istinske i praktične solidarnosti među državama članicama kako bi se općenito pomoglo pogođenim državama članicama i posebno podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a u skladu s člankom 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u kojem se navodi da relevantni akti Unije sadržavaju odgovarajuće mjere za primjenu načela solidarnosti, kako bi se na održiv način primijenila pravila Unije za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjevâ za međunarodnu zaštitu, te kako bi se omogućila usklađenost pri procjeni zahtjevâ za međunarodnu zaštitu diljem Unije, praćenjem operativne i tehničke primjene CEAS-a, pružanjem potpore državama članicama u pogledu preseljenja i provedbe Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) te pružanjem operativne i tehničke pomoći državama članicama pri upravljanju njihovim sustavima azila i prihvata, a posebno onim državama članicama čiji su sustavi izloženi nerazmjernom pritisku. |
|
(7) |
Zadaće EASO-a trebalo bi proširiti te bi ga, kako bi se odrazile te promjene, trebalo zamijeniti agencijom pod nazivom Agencija Europske unije za azil („Agencija”) koja bi bila njegov sljednik, uz potpuni kontinuitet u svim njegovim aktivnostima i postupcima. |
|
(8) |
Kako bi se zajamčilo da je Agencija neovisna i da može ispravno obavljati svoje zadaće, trebalo bi joj dodijeliti dovoljne financijske i ljudske resurse, uključujući dovoljan broj vlastitog osoblja koje bi činilo timove za potporu u pitanjima azila i timove stručnjaka za mehanizam za praćenje iz ove Uredbe. |
|
(9) |
Agencija bi trebala blisko surađivati s nacionalnim tijelima nadležnima za azil i imigraciju i s drugim relevantnim službama, oslanjajući se na kapacitet i stručno znanje tih tijela i službi, te s Komisijom. Države članice trebale bi surađivati s Agencijom kako bi se osiguralo da je Agencija sposobna ispuniti svoj mandat. Za potrebe ove Uredbe važno je da Agencija i države članice djeluju u dobroj vjeri te da pravodobno i točno razmjenjuju informacije. Pri svakom pružanju statističkih podataka poštuju se tehničke i metodološke specifikacije utvrđene u Uredbi (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (4). |
|
(10) |
Agencija bi trebala prikupljati i analizirati informacije o stanju azila u Uniji i u trećim zemljama u mjeri u kojoj bi to stanje moglo imati utjecaj na Uniju. To prikupljanje i analiziranje informacija trebalo bi Agenciji omogućiti da državama članicama pruža ažurirane informacije, među ostalim i o migracijskim i izbjegličkim tokovima, kao i da utvrdi moguće rizike za sustave azila i prihvata država članica. U tu bi svrhu Agencija trebala blisko surađivati s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu osnovanom Uredbom (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća (5). |
|
(11) |
Nikakvi osobni podatci koji se odnose na razvoj prava u području azila, uključujući relevantnu sudsku praksu, ne bi se trebali pohranjivati u baze podataka niti objavljivati na internetskim portalima Agencije, osim ako su ti podatci već javno dostupni. |
|
(12) |
Agencija bi trebala moći rasporediti časnike za vezu u države članice kako bi poticali suradnju i djelovali kao posrednici između Agencije, nacionalnih tijela nadležnih za azil i imigraciju i drugih relevantnih službi. Časnici za vezu trebali bi olakšavati komunikaciju između dotične države članice i Agencije i s dotičnom državom članicom dijeliti relevantne informacije Agencije. Trebali bi podupirati prikupljanje informacija i doprinositi promicanju primjene i provedbe prava Unije o azilu, među ostalim i u pogledu poštovanja temeljnih prava. Časnici za vezu trebali bi redovito izvješćivati izvršnog direktora Agencije o stanju azila u državama članicama, a ta bi izvješća trebalo uzimati u obzir za potrebe mehanizma za praćenje iz ove Uredbe. Ako u tim izvješćima postoje razlozi za zabrinutost u vezi s jednim ili više aspekata važnih za dotičnu državu članicu, izvršni direktor trebao bi o tome bez odgode obavijestiti tu državu članicu. |
|
(13) |
Agencija bi državama članicama trebala pružati potrebnu potporu pri provedbi njihovih zadaća i obveza iz Uredbe (EU) br. 604/2013. |
|
(14) |
U pogledu preseljenja, Agencija bi trebala biti u mogućnosti pružati potrebnu potporu državama članicama na njihov zahtjev. Agencija bi u tu svrhu trebala razviti i nuditi stručno znanje u području preseljenja kako bi poduprla djelovanja povezana s preseljenjem koja poduzimaju države članice. |
|
(15) |
Agencija bi trebala pomagati državama članicama pri osposobljavanju stručnjaka iz cijele nacionalne uprave, sudova te nacionalnih tijela nadležnih za pitanja azila, među ostalim i izradom europskog programa osposobljavanja u području azila. Države članice trebale bi razviti odgovarajuće osposobljavanje na temelju europskog programa osposobljavanja u području azila a u cilju promicanja najboljih praksi i zajedničkih standarda u provedbi prava Unije o azilu. U tom bi pogledu države članice trebale uvrstiti ključne dijelove europskog programa osposobljavanja u području azila u svoje osposobljavanje. Važno je da ti ključni dijelovi obuhvaćaju pitanja povezana s utvrđivanjem ispunjavaju li podnositelji zahtjeva uvjete za međunarodnu zaštitu, tehnike vođenja intervjua i ocjenu dokaza. Osim toga, Agencija bi trebala provjeriti i, ako je to potrebno, osigurati da su svi stručnjaci koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila ili su dio pričuve za azil uspostavljene ovom Uredbom („pričuva za azil”) prošli potrebno osposobljavanje prije sudjelovanja u operativnim aktivnostima koje ona organizira. |
|
(16) |
Agencija bi na razini Unije trebala osigurati strukturiraniju, ažuriraniju i jednostavniju pripremu informacija o relevantnim trećim zemljama. Agencija bi trebala prikupljati relevantne informacije i sastavljati izvješća s informacijama o zemljama. Agencija bi u tu svrhu trebala uspostaviti europske mreže za informacije o trećim zemljama i upravljati tim mrežama kako bi se izbjeglo udvostručavanje i stvorile sinergije s nacionalnim izvješćima. Potrebno je da se informacije o trećim zemljama odnose, između ostalog, na političku, vjersku i sigurnosnu situaciju te na kršenja ljudskih prava u dotičnim trećim zemljama, uključujući mučenje i zlostavljanje. |
|
(17) |
Kako bi se potaknula usklađenost pri procjeni zahtjevâ za međunarodnu zaštitu te u pogledu vrste zaštite koja se priznaje, Agencija bi trebala, zajedno s državama članicama, izraditi zajedničku analizu o stanju u određenim zemljama podrijetla („zajednička analiza”) i smjernice. Zajednička analiza trebala bi se sastojati od procjene stanja u relevantnim zemljama podrijetla na temelju informacija o zemljama podrijetla. Smjernice bi se trebale temeljiti na tumačenju te zajedničke analize koje su dale Agencija i države članice. Agencija bi prilikom izrade zajedničke analize i smjernica trebala uzeti u obzir najnovije smjernice Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) o prihvatljivosti pri procjenjivanju potreba za međunarodnom zaštitom tražitelja azila iz određenih zemalja podrijetla te bi trebala moći uzeti u obzir druge relevantne izvore. Ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica za odlučivanje o pojedinačnim zahtjevima za međunarodnu zaštitu, države članice trebale bi uzimati u obzir predmetnu zajedničku analizu i predmetne smjernice pri ocjenjivanju zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje su podnijeli podnositelji podrijetlom iz trećih zemalja za koje su zajednička analiza i smjernice izrađene u skladu s ovom Uredbom. |
|
(18) |
Agencija bi trebala pomagati Komisiji i trebala bi moći pomagati državama članicama pružanjem informacija i analiza o trećim zemljama u pogledu koncepta sigurne zemlje podrijetla i koncepta sigurne treće zemlje. Pri pružanju takvih informacija i analiza, Agencija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće u skladu s ovom Uredbom. |
|
(19) |
Kako bi osigurala visoku razinu ujednačenosti na temelju visokih standarda zaštite u pogledu postupaka za međunarodnu zaštitu, uvjetâ prihvata i procjene potreba za zaštitom diljem Unije, Agencija bi trebala neobvezujućim alatima organizirati i koordinirati aktivnosti kojima se promiče točna i djelotvorna provedba prava Unije o azilu. U tu bi svrhu Agencija trebala razraditi operativne standarde i pokazatelje te smjernice za pitanja povezana s azilom. Agencija bi trebala omogućiti i promicati razmjenu najboljih praksi među državama članicama. |
|
(20) |
Agencija bi, u bliskoj suradnji s Komisijom i ne dovodeći u pitanje odgovornost Komisije kao čuvarice Ugovorâ, trebala pratiti operativnu i tehničku primjenu CEAS-a u cilju sprečavanja ili utvrđivanja mogućih nedostataka u sustavima azila i prihvata država članica i procjene njihova kapaciteta i njihove spremnosti za upravljanje situacijama nerazmjernog pritiska kako bi se povećala učinkovitost tih sustava („mehanizam za praćenje”). Mehanizam za praćenje trebao bi biti sveobuhvatan a praćenje bi se trebalo moći temeljiti na informacijama koje je dostavila predmetna država članica, na analizi informacija o stanju azila koju je izradila Agencija, na posjetima na licu mjesta, uključujući kratko unaprijed najavljene posjete, na uzorkovanju i informacijama koje su na temelju svojeg stručnog znanja pružile međuvladine organizacije ili međuvladina tijela, osobito UNHCR, i druge relevantne organizacije. Izvršni direktor trebao bi dotičnoj državi članici omogućiti iznošenje primjedbi na nacrt nalaza postupka praćenja provedenog u okviru mehanizma za praćenje, a zatim i na nacrt preporuka. Izvršni direktor trebao bi izraditi nacrt preporuka uz savjetovanje s Komisijom. Nakon što uzme u obzir primjedbe dotične države članice, izvršni direktor trebao bi upravnom odboru podnijeti nalaze postupka praćenja i nacrt preporuka u kojem se navode mjere koje dotična država članica treba poduzeti, među ostalim i uz pomoć Agencije, prema potrebi, radi uklanjanja svih nedostataka ili problema u pogledu kapaciteta i spremnosti. U nacrtu preporuka trebalo bi odrediti rokove u kojima bi trebalo poduzeti te mjere. Upravni odbor trebao bi donijeti preporuke. Dotična država članica trebala bi moći zatražiti pomoć Agencije pri provedbi preporuka te može zatražiti posebnu financijsku potporu iz relevantnih financijskih instrumenata Unije. |
|
(21) |
Postupak praćenja trebalo bi provesti u bliskoj suradnji s dotičnom državom članicom, među ostalim, ako je to potrebno, i u pogledu posjetâ na licu mjesta i uzorkovanja. Primjereno je da se uzorkovanje sastoji od odabira pozitivnih i negativnih odluka koje obuhvaćaju određeno razdoblje i koje su bitne za aspekt CEAS-a koji se prati. Primjereno je temeljiti uzorkovanje na objektivnim pokazateljima, kao što su stope priznavanja. Uzorkovanjem se ne dovodi u pitanje nadležnost država članica za odlučivanje o pojedinačnim zahtjevima za međunarodnu zaštitu te ga treba provoditi na način kojim se potpuno poštuje načelo povjerljivosti. |
|
(22) |
Kako bi se postupak praćenje usmjerio na određene elemente CEAS-a, Agencija bi trebala imati mogućnost praćenja tematskih ili posebnih aspekata CEAS-a. Ako Agencija pokrene postupak praćenja tematskih ili posebnih aspekata CEAS-a, trebala bi osigurati da se sve države članice podvrgnu tom tematskom ili posebnom praćenju. Međutim, kako bi se izbjeglo udvostručavanje rada Agencije, ne bi bilo primjereno državu članicu podvrgnuti postupku praćenja tematskih ili posebnih aspekata CEAS-a u godini tijekom koje se prati operativna i tehnička primjena svih aspekata CEAS-a te države članice. |
|
(23) |
Ako dotična država članica u utvrđenom roku ne poduzme mjere potrebne za provedbu preporuka koje je donio upravni odbor i stoga ne otkloni utvrđene nedostatke u svojim sustavima azila i prihvata ili eventualne probleme u pogledu kapaciteta i spremnosti koji imaju ozbiljne posljedice na funkcioniranje CEAS-a, Komisija bi trebala, na temelju vlastite procjene, donijeti preporuke upućene toj državi članici u kojima utvrđuje mjere potrebne za popravljanje stanja, uključujući, ako je to potrebno, posebne mjere koje treba poduzeti Agencija kako bi pružila potporu toj državi članici. Komisija bi trebala moći organizirati posjete na licu mjesta u dotičnoj državi članici kako bi provjerila provedbu preporuka. Komisija bi u svojoj procjeni trebala razmotriti ozbiljnost utvrđenih nedostataka s obzirom na njihove posljedice za funkcioniranje CEAS-a. Ako nakon isteka roka utvrđenog u preporukama država članica nije postupila u skladu s preporukama, Komisija bi trebala moći podnijeti prijedlog provedbenog akta Vijeća kojim se utvrđuju mjere koje Agencija treba poduzeti kako bi pružila potporu toj državi članici te kojim se od te države članice zahtijeva da surađuje s Agencijom pri provedbi tih mjera. |
|
(24) |
Prilikom okupljanja tima stručnjaka za provedbu postupka praćenja Agencija bi trebala pozvati promatrača iz UNHCR-a. Ako takav promatrač nije prisutan, to ne sprečava timove da obavljaju svoje zadaće. |
|
(25) |
Kako bi olakšala i poboljšala pravilno funkcioniranje CEAS-a te pomogla državama članicama pri ispunjavanju njihovih obveza u okviru CEAS-a, Agencija bi trebala državama članicama pružati operativnu i tehničku pomoć, posebno ako su njihovi sustavi azila i prihvata izloženi nerazmjernom pritisku. Takvu pomoć trebala bi pružati na temelju operativnog plana i raspoređivanjem timova za potporu u pitanjima azila. U sastavu timova za potporu u pitanjima azila trebali bi biti stručnjaci iz redova osoblja Agencije, stručnjaci iz država članica, stručnjaci koje su države članice uputile Agenciji ili drugi stručnjaci koji nisu zaposleni u Agenciji i koji imaju dokazano relevantno znanje i iskustvo u skladu s operativnim potrebama. Važno je da se Agencija koristi tim drugim stručnjacima koji nisu zaposleni u Agenciji samo ako inače ne može osigurati pravilno i pravodobno izvršavanje svojih zadaća zbog nedostatka dostupnih stručnjaka iz država članica ili osoblja Agencije. |
|
(26) |
Timovi za potporu u pitanjima azila trebali bi moći podupirati države članice operativnim i tehničkim mjerama, među ostalim i stručnim znanjem o identifikaciji i registraciji državljana trećih zemalja, uslugama usmenog prevođenja te informacijama o zemljama podrijetla, i u pogledu rješavanja slučajeva azila i upravljanju njima, pomaganjem nacionalnim tijelima nadležnima za razmatranje zahtjevâ za međunarodnu zaštitu te pomaganjem pri premještanju ili transferu podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite. Pojedinosti u vezi s timovima za potporu u pitanjima azila trebalo bi urediti ovom Uredbom kako bi se osiguralo njihovo djelotvorno raspoređivanje. |
|
(27) |
Stručnjaci koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila trebali bi završiti potrebno osposobljavanje koje je relevantno za njihove dužnosti i funkcije da bi sudjelovali u operativnim aktivnostima. Agencija bi trebala, ako je to potrebno, prije ili nakon raspoređivanja tim stručnjacima pružiti posebno osposobljavanje za pružanje operativne i tehničke pomoći u dotičnoj državi članici („država članica domaćin”). Da bi stručnjaci koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila bili uključeni u olakšavanje razmatranja zahtjevâ za međunarodnu zaštitu, bitno je da dokažu relevantno iskustvo od najmanje godine dana. |
|
(28) |
Trebalo bi uspostaviti pričuvu za azil radi osiguranja dostupnosti stručnjaka za timove za potporu u pitanjima azila te mogućnosti njihova hitnog raspoređivanja. Pričuvu za azil trebala bi činiti skupina stručnjaka iz država članica koja broji najmanje 500 osoba. |
|
(29) |
Ako su sustavi azila i prihvata pojedine države članice izloženi nerazmjernom pritisku, Agencija bi na zahtjev te države članice ili na vlastitu inicijativu uz suglasnost te države članice trebala moći pomoći toj državi članici sveobuhvatnim skupom mjera, među ostalim i raspoređivanjem stručnjaka iz pričuve za azil. |
|
(30) |
Kako bi se suočila sa stanjem kada je sustav azila ili sustav prihvata pojedine države članice postao nedjelotvoran do te mjere da to ima ozbiljne posljedice za funkcioniranje CEAS-a te kada je izložen nerazmjernom pritisku koji taj sustav opterećuje posebno teškim i hitnim zahtjevima, a dotična država članica ne poduzima dostatne mjere za rješavanje tog pritiska, među ostalim i tako da ne zahtijeva operativnu i tehničku pomoć ili tako da ne da suglasnost na inicijativu Agencije za takvu pomoć, ili ne djeluje u skladu s preporukama Komisije nakon postupka praćenja, Komisija bi trebala moći Vijeću predložiti provedbeni akt kojim se utvrđuju mjere koje treba poduzeti Agencija i kojim se od dotične države članice zahtijeva da surađuje s Agencijom pri provedbi tih mjera. Ovlast za donošenje takvog provedbenog akta trebalo bi dodijeliti Vijeću zbog moguće politički osjetljive prirode mjera o kojima treba odlučiti i mogućeg učinka tih mjera na zadaće nacionalnih tijela. Agencija bi trebala moći intervenirati na temelju tog provedbenog akta kako bi pružila podršku državi članici ako je njezin sustav azila ili sustav prihvata postao nedjelotvoran do te mjere da to ima ozbiljne posljedice za funkcioniranje CEAS-a. Takvom intervencijom Agencije ne bi trebalo dovoditi u pitanje bilo koji postupak zbog povrede prava koji je pokrenula Komisija. |
|
(31) |
Kako bi se osiguralo da timovi za potporu u pitanjima azila, uključujući stručnjake raspoređene iz pričuve za azil, mogu djelotvorno ispunjavati svoje zadaće uz potrebna sredstva, Agencija bi trebala moći nabaviti ili unajmiti tehničku opremu. Time se, međutim, ne bi trebalo utjecati na obvezu država članica domaćina da osiguraju potrebne objekte i potrebnu opremu kako bi Agencija mogla pružati traženu operativnu i tehničku pomoć. Prije nabave ili najma opreme Agencija bi trebala provesti temeljitu analizu potreba te analizu troškova i koristi. |
|
(32) |
Za države članice koje su suočene s posebnim i nerazmjernim pritiskom na svoje sustave azila i prihvata, što je posebno posljedica njihova zemljopisnog položaja ili demografskog stanja, Agencija bi trebala podupirati mjere solidarnosti unutar Unije i izvršavati svoje zadaće i obveze u pogledu premještanja ili transfera podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite unutar Unije, osiguravajući pritom da ne dođe do iskorištavanja sustava azila i prihvata. |
|
(33) |
Kad je pojedina država članica suočena s posebnim i nerazmjernim migracijskim izazovima na određenim područjima vanjskih granica, koja se nazivaju žarišnim područjima, ona bi trebala moći od Agencije zatražiti da joj pruži operativnu i tehničku pomoć. U takvim slučajevima država članica može se osloniti na povećano operativno i tehničko pojačanje u obliku timova za potporu upravljanju migracijama koji se sastoje od timova stručnjaka iz država članica koje su rasporedili Agencija, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) osnovana Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (6) ili druga relevantna tijela, uredi i agencije Unije, kao i od stručnjaka iz redova osoblja Agencije i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu radi nošenja s takvim izazovima. Primjereno je da Agencija pomaže Komisiji pri koordinaciji različitih tijela, ureda i agencija Unije na terenu. |
|
(34) |
U žarišnim područjima države članice surađuju s odgovarajućim tijelima, uredima i agencijama Unije, pod koordinacijom Komisije. Tijela, uredi i agencije Unije trebaju djelovati u skladu sa svojim mandatima i ovlastima. Komisija u suradnji s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije treba osigurati da aktivnosti u žarišnim područjima budu u skladu s relevantnim pravom Unije. |
|
(35) |
Radi ispunjavanja njezine misije i u mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjavanje njezinih zadaća, Agencija bi trebala surađivati s tijelima, uredima i agencijama Unije, osobito s tijelima, uredima i agencijama iz područja pravosuđa i unutarnjih poslova u pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom u okviru radnih dogovora sklopljenih u skladu s pravom i politikom Unije. Komisija bi trebala prethodno odobriti te radne dogovore. |
|
(36) |
Bitno je da Agencija surađuje s Europskom migracijskom mrežom, koja je uspostavljena Odlukom Vijeća 2008/381/EZ (7), kako bi se osigurale sinergije i izbjeglo udvostručavanje aktivnosti. |
|
(37) |
Agencija bi u okviru radnih dogovora trebala surađivati s međunarodnim organizacijama, posebno s UNHCR-om, u pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom kako bi iskoristila njihovo stručno znanje i potporu. U tu bi svrhu uloga UNHCR-a i drugih relevantnih međunarodnih organizacija trebala biti u cijelosti priznata i te bi organizacije trebale biti uključene u rad Agencije. Komisija bi trebala prethodno odobriti te radne dogovore. |
|
(38) |
Agencija bi trebala olakšati operativnu suradnju između država članica i trećih zemalja u pitanjima povezanim s njezinim aktivnostima i u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njezinih zadaća. Agencija bi također trebala moći surađivati s tijelima trećih zemalja u pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom u okviru radnih dogovora koje bi trebala prethodno odobriti Komisija. Agencija bi trebala djelovati u skladu s vanjskom politikom Unije i primjereno je da uključi svoje vanjske aktivnosti u širu stratešku suradnju s trećim zemljama. Formuliranje neovisne vanjske politike ni u kojem slučaju nije dio mandata Agencije. Agencija i države članice trebale bi u okviru svoje suradnje s trećim zemljama poštovati temeljna prava utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) te norme i standarde koji su dio prava Unije, među ostalim i u slučajevima u kojima se aktivnosti provode na državnom području trećih zemalja. |
|
(39) |
Agencija bi trebala moći rasporediti stručnjake koji su dio njezina osoblja kao časnike za vezu u relevantne treće zemlje kako bi olakšala suradnju s trećim zemljama u pitanjima povezanim s azilom. Prije raspoređivanja časnika za vezu Agencija bi trebala procijeniti stanje ljudskih prava u dotičnoj zemlji kako bi osigurala da ta zemlja ispunjava one standarde u pogledu ljudskih prava od kojih se ne smije odstupiti. |
|
(40) |
Agencija bi trebala održavati blizak dijalog s civilnim društvom radi razmjene informacija i objedinjavanja znanja u području azila. Agencija bi trebala uspostaviti savjetodavni forum koji bi predstavljao mehanizam za razmjenu informacija i dijeljenje znanja o azilu. Savjetodavni forum trebao bi savjetovati izvršnog direktora i upravni odbor u pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom. Bitno je da sastav i veličina savjetodavnog foruma budu određeni uzimajući u obzir učinkovitost njegovih aktivnosti te da Agencija savjetodavnom forumu dodijeli odgovarajuće ljudske i financijske resurse. |
|
(41) |
Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su priznata osobito međunarodnim pravom i pravom Unije, uključujući Povelju. Sve aktivnosti Agencije trebale bi se provoditi na način kojim se u potpunosti poštuju ta temeljna prava i načela, osobito pravo na azil, načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, uključujući spajanje obitelji u skladu s pravom Unije, prava djeteta, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na djelotvoran pravni lijek i pravo na pošteno suđenje. Uvijek bi trebalo uzeti u obzir prava djeteta i posebne potrebe osoba u ranjivom položaju. Agencija bi, stoga, trebala izvršavati svoje zadaće poštujući najbolje interese djeteta u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i vodeći računa o dobrobiti i socijalnom razvoju maloljetnika, pitanjima u vezi sa sigurnošću i zaštitom te mišljenju maloljetnika u skladu s njegovom dobi i zrelošću. |
|
(42) |
Kad se operativna i tehnička pomoć koju Agencija pruža odnosi na osobe u ranjivom položaju, tu pomoć trebalo bi prilagoditi položaju tih osoba u skladu sa zahtjevima utvrđenima u pravu Unije o azilu i nacionalnom pravu o azilu. |
|
(43) |
Agencija bi trebala donijeti i provoditi strategiju o temeljnim pravima kako bi pratila i osigurala njihovu zaštitu. |
|
(44) |
Trebalo bi imenovati neovisnog službenika za temeljna prava kako bi se osiguralo da Agencija djeluje u skladu s temeljnim pravima te kako bi se promicalo poštovanje temeljnih prava u okviru Agencije u skladu s Poveljom, među ostalim i tako da izradi prijedlog strategije Agencije o temeljnim pravima i osigura njezinu provedbu te postupa povodom pritužbi koje Agencija primi u okviru mehanizma Agencije za podnošenje pritužbi. U tu je svrhu bitno da Agencija službeniku za temeljna prava pruži odgovarajuća sredstva i osoblje koji odgovaraju njezinu mandatu i opsegu zadaća. |
|
(45) |
Agencija bi trebala uspostaviti mehanizam za podnošenje pritužbi pod odgovornošću službenika za temeljna prava. Svrha mehanizma za podnošenje pritužbi trebala bi biti da se osigura poštovanje temeljnih prava u svim aktivnostima Agencije. Mehanizam za podnošenje pritužbi trebao bi biti administrativni mehanizam. Službenik za temeljna prava trebao bi biti odgovoran za postupanje povodom pritužbi koje je primila Agencija u skladu s pravom na dobru upravu. Bitno je da mehanizam za podnošenje pritužbi bude djelotvoran i da osigurava odgovarajuće postupanje nakon primanja pritužbe. Mehanizmom za podnošenje pritužbi ne dovodi se u pitanje pristup upravnim i sudskim pravnim sredstvima te on ne predstavlja uvjet za podnošenje takvih pravnih sredstava. Mehanizam za podnošenje pritužbi ne bi trebao biti mehanizam za osporavanje odluke nacionalnog tijela o pojedinačnim zahtjevima za međunarodnu zaštitu. Ključno je da države članice provode kaznene istrage ako je to potrebno. Kako bi se povećala transparentnost i odgovornost, Agencija bi o mehanizmu za podnošenje pritužbi trebala izvješćivati u svojem godišnjem izvješću o stanju azila u Uniji. Bitno je da godišnje izvješće Agencije o stanju azila u Uniji obuhvaća osobito informacije o broju primljenih pritužbi, vrstama kršenja temeljnih prava te, relevantnim operacijama, kada je to moguće, i o daljnjim mjerama koje su poduzele Agencija i države članice. |
|
(46) |
Komisija i države članice trebale bi imati predstavnike u upravnom odboru Agencije kako bi mogle nadzirati provedbu politika te obavljati politički nadzor nad njezinim radom. Upravni odbor trebao bi davati opće usmjerenje za aktivnosti Agencije te osiguravati da Agencija obavlja svoje zadaće. Ako je to moguće, poželjno je da se upravni odbor sastoji od operativnih voditelja uprava za azil država članica ili njihovih predstavnika i da sve strane koje imaju predstavnike u upravnom odboru nastoje, radi osiguranja kontinuiteta njegova rada, ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika. Upravnom odboru trebalo bi dodijeliti potrebne ovlasti, osobito za uspostavljanje proračuna, provjeru njegova izvršavanja, donošenje prikladnih financijskih pravila, uspostavljanje transparentnih radnih postupaka za donošenje odluka Agencije i imenovanje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora. Primjereno je da se Agencijom upravlja te da ona posluje u skladu s načelima zajedničkog pristupa u vezi s decentraliziranim agencijama Unije koji su 19. srpnja 2012. donijeli Europski parlament, Vijeće i Komisija. |
|
(47) |
Agencija bi trebala biti neovisna u operativnim i tehničkim pitanjima te imati pravnu, upravnu i financijsku samostalnost. Radi toga je potrebno i prikladno da se Agencija uspostavi kao agencija Unije koja ima pravnu osobnost i koja izvršava ovlasti koje su joj dodijeljene ovom Uredbom. |
|
(48) |
Agencija bi o svojim aktivnostima trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće. |
|
(49) |
Kako bi joj se zajamčila samostalnost, Agencija bi trebala imati vlastiti proračun koji bi većinom trebali činiti doprinosi Unije. Financiranje Agencije bit će podložno odobrenju proračunskog tijela kako je utvrđeno u točki 27. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (8). Proračunski postupak Unije trebao bi se primjenjivati na doprinos Unije i sva druga bespovratna sredstava koja se isplaćuju iz općeg proračuna Unije. Revizorski sud trebao bi obavljati reviziju računovodstvene dokumentacije Agencije. |
|
(50) |
Bitno je da se u konsolidiranom godišnjem izvješću o aktivnostima Agencije utvrdi udio rashoda za svaku od njezinih glavnih aktivnosti. |
|
(51) |
Financijska sredstva koja Agencija stavlja na raspolaganje u obliku bespovratnih sredstava, delegiranih sporazuma ili ugovora u skladu s ovom Uredbom ne smiju dovesti do dvostrukog financiranja uz druga nacionalna financijska sredstva, financijska sredstva Unije ili međunarodna financijska sredstva. |
|
(52) |
Na Agenciju bi se trebala primjenjivati Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 (9). |
|
(53) |
Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) trebala bi se bez ograničenja primjenjivati na Agenciju, koja bi trebala pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (11). |
|
(54) |
Na Agenciju bi se trebala primjenjivati Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (12). |
|
(55) |
Svaka obrada osobnih podataka koju provodi Agencija u okviru ove Uredbe trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (13) te načelima nužnosti i proporcionalnosti. Agencija bi trebala obrađivati osobne podatke samo kako bi obavljala svoje zadaće povezane s pružanjem operativne i tehničke pomoći državama članicama, preseljenjem, olakšavanjem razmjene informacija s državama članicama, Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, Europolom ili Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), koja je osnovana Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća (14), i s analizom informacija o stanju azila u svrhu provedbe uzorkovanja za potrebe postupka praćenja i eventualne obrade zahtjevâ za međunarodnu zaštitu, u okviru informacija dobivenih pri obavljanju svojih zadaća u timovima za potporu upravljanju migracijama u žarišnim područjima, te u administrativne svrhe. Svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti strogo ograničena na osobne podatke potrebne za navedene svrhe te bi trebala poštovati načelo proporcionalnosti. Svaka daljnja obrada pohranjenih osobnih podataka u bilo koje svrhe osim onih navedenih u ovoj Uredbi trebala bi biti zabranjena. |
|
(56) |
Svi osobni podatci koje Agencija obrađuje, osim onih koji se obrađuju u administrativne svrhe, trebali bi se brisati nakon 30 dana. Dulje razdoblje pohrane nije potrebno za svrhe u koje Agencija obrađuje osobne podatke u okviru ove Uredbe. |
|
(57) |
Osjetljivi osobni podatci koji su potrebni za procjenu ispunjava li državljanin treće zemlje uvjete za međunarodnu zaštitu trebali bi se obrađivati samo u svrhu olakšavanja razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, u svrhu pružanja potrebne pomoći u postupku za pružanje međunarodne zaštite ili u svrhu preseljenja. Takva bi obrada trebala biti ograničena na ono što je neophodno za provedbu potpune procjene zahtjeva za međunarodnu zaštitu u interesu podnositelja zahtjeva. |
|
(58) |
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (15) primjenjuje se na obradu osobnih podataka od strane država članica obavljenu u okviru primjene ove Uredbe, osim ako takvu obradu obavljaju nadležna tijela država članica u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje. |
|
(59) |
Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (16) primjenjuje se na obradu osobnih podataka od strane nadležnih tijela država članica u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona terorističkih kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje, u skladu s ovom Uredbom. |
|
(60) |
Pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2016/679 koja se odnose na zaštitu prava i sloboda pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka, a posebno njihova prava na zaštitu osobnih podataka koji se na njih odnose, trebalo bi specificirati u pogledu odgovornosti za obradu podataka, zaštite prava ispitanikâ i nadzora zaštite podataka, posebno u odnosu na određena područja. |
|
(61) |
S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno olakšavanje provedbe CEAS-a i poboljšavanje njegova funkcioniranja, jačanje praktične suradnje i razmjene informacija među državama članicama u pitanjima povezanima s azilom, promicanje prava Unije o azilu i operativnih standarda kako bi se osigurao visok stupanj ujednačenosti u pogledu postupaka za međunarodnu zaštitu, uvjetâ prihvata i procjene potreba za zaštitom diljem Unije, praćenje operativne i tehničke primjene CEAS-a te pružanje povećane operativne i tehničke pomoći državama članicama pri upravljanju njihovim sustavima azila i prihvata, posebno državama članicama koje su izložene nerazmjernom pritisku na njihove sustave azila i prihvata, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi okvire onoga što je potrebno za postizanje tih ciljeva. |
|
(62) |
U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. |
|
(63) |
U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. |
|
(64) |
S obzirom na to da je Danska do sada doprinosila praktičnoj suradnji među državama članicama u području azila, Agencija bi trebala olakšati operativnu suradnju s Danskom. U tu bi svrhu predstavnika Danske trebalo pozivati na sve sastanke upravnog odbora, bez prava glasa. |
|
(65) |
Kako bi ostvarila svoju svrhu, Agencija bi trebala biti otvorena za sudjelovanje zemalja koje su s Unijom sklopile sporazume na temelju kojih su donijele i primjenjuju pravo Unije u području koje je obuhvaćeno ovom Uredbom, a posebno za sudjelovanje Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske. Slijedom navedenog i uzimajući u obzir činjenicu da Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska sudjeluju u aktivnostima EASO-a na temelju dogovora koje su te zemlje sklopile s Unijom o njihovu sudjelovanju u EASO-u, Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska trebali bi moći sudjelovati u aktivnostima Agencije i doprinositi praktičnoj suradnji između država članica i Agencije u skladu s uvjetima utvrđenima u postojećim ili novim dogovorima. Predstavnicima Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske u tu bi svrhu trebalo dopustiti da sudjeluju na sastancima upravnog odbora u svojstvu promatrača. |
|
(66) |
Ovom se Uredbom ne utječe na nadležnost nacionalnih tijela za azil za odlučivanje o pojedinačnim zahtjevima za međunarodnu zaštitu. |
|
(67) |
Cilj je ove Uredbe izmijeniti i proširiti odredbe Uredbe (EU) br. 439/2010. S obzirom na to da su izmjene koje treba provesti značajne po broju i prirodi, tu bi uredbu radi jasnoće trebalo u cijelosti zamijeniti u odnosu na države članice koje obvezuje ova Uredba. Agencija uspostavljena ovom Uredbom trebala bi zamijeniti EASO i preuzeti funkcije EASO-a osnovanog Uredbom (EU) br. 439/2010, koju bi, slijedom toga, trebalo staviti izvan snage. U odnosu na države članice koje obvezuje ova Uredba, upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu. |
|
(68) |
Odredbe ove Uredbe o mehanizmu za praćenje operativne i tehničke primjene CEAS-a povezane su, među ostalim, sa sustavom za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjevâ za međunarodnu zaštitu uspostavljenim Uredbom (EU) br. 604/2013. Budući da bi se sustav uspostavljen tom uredbom mogao promijeniti, smatra se potrebnim odgoditi primjenu tih odredaba na kasniji datum, odnosno na 31. prosinca 2023. Nadalje, odredbe o mehanizmu za praćenje koje se odnose na donošenje preporuka upućenih predmetnoj državi članici i odredbe o situacijama nerazmjernog pritiska ili nedjelotvornosti sustavâ azila i prihvata izravnije su povezane s aspektima odgovornosti sustava uspostavljenog Uredbom (EU) br. 604/2013 i ti aspekti odgovornosti tog sustava utječu na navedene odredbe. Budući da bi ta uredba mogla biti zamijenjena novim pravnim aktom o kojem su u tijeku pregovori i s obzirom na važnost relevantnih aspekata takvog novog pravnog akta, te bi se odredbe trebale primjenjivati tek od datuma na koji se ta uredba zamijeni, osim ako se ta uredba zamijeni prije 31. prosinca 2023., u kojem bi se slučaju te odredbe trebale primjenjivati od 31. prosinca 2023. |
|
(69) |
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (17) te je on dao mišljenje 21. rujna 2016. (18), |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE 1.
AGENCIJA EUROPSKE UNIJE ZA AZIL
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom se Uredbom osniva Agencija Europske unije za azil („Agencija”). Agencija zamjenjuje Europski potporni ured za azil (EASO) osnovan Uredbom (EU) br. 439/2010 i njegov je pravni sljednik.
2. Agencija doprinosi osiguravanju učinkovite i ujednačene primjene prava Unije o azilu u državama članicama na način kojim se u potpunosti poštuju temeljna prava. Agencija olakšava i podržava aktivnosti država članica u provedbi zajedničkog europskog sustava azila (CEAS), među ostalim i omogućavanjem usklađenosti pri procjeni zahtjevâ za međunarodnu zaštitu diljem Unije te koordinacijom i jačanjem praktične suradnje i razmjene informacija.
Agencija poboljšava funkcioniranje CEAS-a, među ostalim i s pomoću mehanizma za praćenje iz članka 14. te pružanjem operativne i tehničke pomoći državama članicama, posebno kada su njihovi sustavi azila i prihvata izloženi nerazmjernom pritisku.
3. Agencija je centar stručnog znanja na temelju svoje neovisnosti, znanstvene i tehničke kvalitete pomoći koju pruža i informacija koje prikuplja i širi, transparentnosti svojih operativnih postupaka i metoda, svoje predanosti izvršavanju zadaća koje su joj dodijeljene te potpore informacijske tehnologije koja je potrebna za izvršavanje njezina mandata.
Članak 2.
Zadaće
1. Za potrebe članka 1. Agencija obavlja sljedeće zadaće:
|
(a) |
olakšava, koordinira i jača praktičnu suradnju i razmjenu informacija među državama članicama o njihovim sustavima azila i prihvata; |
|
(b) |
prikuplja i analizira kvalitativne i kvantitativne informacije o stanju azila i provedbi CEAS-a; |
|
(c) |
pruža potporu državama članicama pri izvršavanju njihovih zadaća i obveza u okviru CEAS-a; |
|
(d) |
pruža pomoć državama članicama u pogledu osposobljavanja i, prema potrebi, osposobljava stručnjake država članica iz cijele nacionalne uprave, sudova i nacionalnih tijela nadležnih za pitanja azila, među ostalim i izradom europskog programa osposobljavanja u području azila; |
|
(e) |
izrađuje i redovito ažurira izvješća i druge dokumente s informacijama o stanju u relevantnim trećim zemljama, uključujući i u zemlje podrijetla, na razini Unije; |
|
(f) |
uspostavlja i koordinira europske mreže za informacije o trećim zemljama; |
|
(g) |
organizira aktivnosti i koordinira napore država članica na izradi zajedničke analize o stanju u zemljama podrijetla i smjernica; |
|
(h) |
pruža informacije i analize o trećim zemljama u pogledu koncepta sigurne zemlje podrijetla i koncepta sigurne treće zemlje („koncepti sigurne zemlje”); |
|
(i) |
pruža djelotvornu operativnu i tehničku pomoć državama članicama, posebno kad su njihovi sustavi azila i prihvata izloženi nerazmjernom pritisku; |
|
(j) |
pruža odgovarajuću potporu državama članicama pri provedbi njihovih zadaća i obveza iz Uredbe (EU) br. 604/2013; |
|
(k) |
pruža pomoć pri premještanju ili transferu unutar Unije podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ te zaštite; |
|
(l) |
uspostavlja i raspoređuje timove za potporu u pitanjima azila; |
|
(m) |
uspostavlja pričuvu za azil u skladu s člankom 19. stavkom 6. („pričuva za azil”); |
|
(n) |
nabavlja i raspoređuje potrebnu tehničku opremu za timove za potporu u pitanjima azila i raspoređuje stručnjake iz pričuve za azil; |
|
(o) |
razvija operativne standarde, pokazatelje, smjernice i najbolje prakse povezane s provedbom prava Unije o azilu; |
|
(p) |
raspoređuje časnike za vezu u države članice; |
|
(q) |
prati operativnu i tehničku primjenu CEAS-a s ciljem pružanja pomoći državama članicama u poboljšanju učinkovitosti njihovih sustava azila i prihvata; |
|
(r) |
pruža potporu državama članicama u njihovoj suradnji s trećim zemljama u pitanjima povezanima s vanjskom dimenzijom CEAS-a, među ostalim i raspoređivanjem časnika za vezu u treće zemlje; |
|
(s) |
pomaže državama članicama u njihovim djelovanjima povezanima s preseljenjem. |
2. Agencija se na vlastitu inicijativu bavi komunikacijskim aktivnostima u područjima u okviru svojega mandata. Javnosti pruža točne i sveobuhvatne informacije o svojim aktivnostima. Agencija ne smije baviti komunikacijskim aktivnostima kojima se ugrožavaju zadaće iz stavka 1. ovog članka. Komunikacijske aktivnosti provode se ne dovodeći u pitanje članak 65. i u skladu s relevantnim planovima komunikacije i širenja informacija koje donosi Upravni odbor.
Članak 3.
Nacionalne kontaktne točke za komunikaciju
Svaka država članica imenuje barem jednu nacionalnu kontaktnu točku za komunikaciju s Agencijom o pitanjima povezanima sa zadaćama iz članku 2.
POGLAVLJE 2.
PRAKTIČNA SURADNJA I INFORMACIJE O AZILU
Članak 4.
Dužnost suradnje u dobroj vjeri i razmjene informacija
1. Agencija i nacionalna tijela nadležna za azil i imigraciju te druge relevantne službe surađuju u dobroj vjeri.
2. Kako bi izvršili zadaće i obveze koje su im dodijeljene ovom Uredbom, a posebno kako bi Agencija izvršila zadaće iz članka 2., Agencija i nacionalna tijela nadležna za azil i imigraciju te druge relevantne službe pravodobno i točno razmjenjuju sve potrebne informacije.
3. Agencija blisko surađuje s nacionalnim tijelima nadležnima za azil i imigraciju te s drugim relevantnim službama i s Komisijom. Agencija izvršava svoje zadaće ne dovodeći u pitanje zadaće dodijeljene drugim relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije. Agencija surađuje s tim tijelima, uredima i agencijama, međuvladinim organizacijama, posebno s Visokim povjerenikom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), te s drugim relevantnim organizacijama kako je predviđeno u ovoj Uredbi.
4. Agencija organizira, promiče i koordinira aktivnosti kojima se omogućuje razmjena informacija među državama članicama, uključujući uspostavljanjem mreža prema potrebi.
5. Ako izvršni direktor nakon što je pozvao pojedinu državu članicu da Agenciji pruži informacije koje su joj potrebne za izvršavanje njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom, ustanovi da dotična država članica to sustavno ne čini, on o toj činjenici izvješćuje upravni odbor i Komisiju.
Članak 5.
Analiza informacija o stanju azila
1. Agencija prikuplja i analizira informacije o stanju azila u Uniji i u trećim zemljama u mjeri u kojoj bi to stanje moglo imati utjecaj na Uniju, uključujući ažurirane informacije o uzrocima, migracijskim i izbjegličkim tokovima, prisutnosti maloljetnika bez pratnje, sveukupnom prihvatnom kapacitetu i potrebama za preseljenjem u trećim zemljama te o mogućim dolascima velikog broja državljana trećih zemalja koji bi mogli izložiti sustave država članica za azil i prihvat nerazmjernom pritisku, s ciljem pružanja pravodobnih i pouzdanih informacija državama članicama i utvrđivanja mogućih rizika za sustave azila i prihvata država članica.
U svrhu navedenu u prvom podstavku ovog stavka Agencija blisko surađuje s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu i prema potrebi uzima u obzir analizu rizika koju je provela Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu s člankom 29. Uredbe (EU) 2019/1896 kako bi se osigurala najviša razina dosljednosti i usklađenosti informacija koje pružaju Agencija i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu.
2. Agencija temelji svoju analizu na informacijama koje su pružile osobito države članice, relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) te UNHCR, a osobito na izvješćima UNHCR-a o globalnim potrebama za preseljenjem. Agencija također može uzeti u obzir dostupne informacije relevantnih organizacija koje se temelje na njihovu stručnom znanju.
3. Agencija osigurava brzu razmjenu relevantnih informacija među državama članicama te s Komisijom. Agencija također pravodobno i točno dostavlja rezultate svoje analize upravnom odboru. Agencija dva puta godišnje izvješćuje Europski parlament o svojoj analizi.
Članak 6.
Informacije o provedbi CEAS-a
1. Agencija organizira, koordinira i promiče razmjenu informacija među državama članicama te između Komisije i država članica o provedbi prava Unije o azilu.
2. Agencija izrađuje baze podataka i internetske portale o instrumentima Unije te nacionalnim instrumentima i međunarodnim instrumentima u vezi s azilom, pri čemu se posebno koristi postojećim mehanizmima. U tim se bazama podataka ne pohranjuju odnosno na tim se internetskim portalima ne objavljuju osobni podatci, osim ako ih je Agencija dobila iz izvora koji su javno dostupni.
3. Baze podataka i internetski portali iz stavka 2. imaju javno dostupne dijelove koji sadržavaju sljedeće:
|
(a) |
statističke podatke o zahtjevima za međunarodnu zaštitu i o odlukama koje su donijela nacionalna tijela nadležna za pitanja azila; |
|
(b) |
informacije o nacionalnom pravu u području azila i o nacionalnom razvoju prava u tom području, uključujući sudsku praksu; |
|
(c) |
informacije o relevantnoj sudskoj praksi Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. |
Članak 7.
Časnici za vezu u državama članicama
1. Izvršni direktor imenuje stručnjake iz redova osoblja Agencije koji se raspoređuju kao časnici za vezu u državama članicama.
2. Izvršni direktor uz savjetovanje s predmetnim državama članicama iznosi prijedlog u vezi s prirodom i uvjetima raspoređivanja te u vezi s državom članicom ili regijom u koju časnik za vezu može biti raspoređen. Izvršni direktor može odlučiti da časnik za vezu bude nadležan za najviše četiri geografski međusobno bliske države članice. Prijedlog izvršnog direktora podliježe odobrenju upravnog odbora.
3. Izvršni direktor obavješćuje predmetnu državu članicu o imenovanju časnika za vezu i zajedno s tom državom članicom utvrđuje lokaciju na koju se časnik za vezu raspoređuje.
4. Časnici za vezu djeluju u ime Agencije te potiču suradnju i dijalog između Agencije i nacionalnih tijela nadležnih za azil i imigraciju te drugih relevantnih službi. Časnici za vezu osobito:
|
(a) |
djeluju kao posrednici između Agencije i nacionalnih tijela nadležnih za azil i imigraciju te drugih relevantnih službi; |
|
(b) |
podupiru prikupljanje informacija iz članka 5. i svih drugih informacija koje zahtijeva Agencija; |
|
(c) |
pridonose promicanju primjene prava Unije o azilu, među ostalim i u pogledu poštovanja temeljnih prava; |
|
(d) |
pomažu državama članicama, na njihov zahtjev, u pripremi njihovih planova djelovanja u nepredvidivim situacijama radi poduzimanja mjera za suočavanje s eventualnim nerazmjernim pritiskom na njihove sustave azila i prihvata; |
|
(e) |
pospješuju komunikaciju među državama članicama i komunikaciju između predmetne države članice i Agencije te dijele relevantne informacije Agencije s predmetnom državom članicom, uključujući informacije o pružanju pomoći koje je u tijeku; |
|
(f) |
redovito podnose izvješća izvršnom direktoru o stanju azila u predmetnoj državi članici i o njezinom kapacitetu za djelotvorno upravljanje njezinim sustavima azila i prihvata. |
Ako u izvješćima iz prvog podstavka točke (f) postoje razlozi za zabrinutost u vezi s jednim ili više aspekata važnih za predmetnu državu članicu, izvršni direktor tu državu o tome obavješćuje bez odgode. Ta se izvješća uzimaju u obzir za potrebe mehanizma za praćenje iz članka 14. i dostavljaju se predmetnoj državi članici.
5. Za potrebe stavka 4. časnici za vezu održavaju redoviti kontakt s nacionalnim tijelima nadležnima za azil i imigraciju te s drugim relevantnim službama, pri čemu obavješćuju kontaktnu točku koju je odredila dotična država članica.
6. U izvršavanju svojih dužnosti časnici za vezu upute primaju samo od Agencije.
Članak 8.
Osposobljavanje
1. Agencija organizira, razvija i preispituje osposobljavanje za članove vlastitog osoblja i članove osoblja relevantnih nacionalnih uprava, sudova i nacionalnih tijela nadležnih za azil i prihvat.
2. Agencija razvija osposobljavanje iz stavka 1. u bliskoj suradnji s državama članicama i, prema potrebi, s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, s Agencijom Europske unije za temeljna prava, osnovanom Uredbom Vijeća (EZ) br. 168/2007 (19), kao i s relevantnim subjektima koji provode osposobljavanja, akademskim institucijama, pravosudnim udruženjima, mrežama za osposobljavanje i organizacijama.
3. Agencija razvija europski program osposobljavanja u području azila, uzimajući u obzir postojeću suradnju unutar Unije u području azila s ciljem promicanja najboljih praksi i visokih standarda u provedbi prava Unije o azilu.
Države članice u skladu sa svojim obvezama prema pravu Unije o azilu a na temelju europskog programa osposobljavanja u području azila razvijaju odgovarajuće osposobljavanje za članove svoje osoblje, te u to osposobljavanje uključuju ključne dijelove tog programa osposobljavanja.
4. Osposobljavanje koje nudi Agencija mora biti visoke kvalitete te se njime utvrđuju ključna načela i najbolje prakse radi osiguravanja veće usklađenosti administrativnih metoda, odluka i pravnih praksi, uz potpuno poštovanje neovisnosti nacionalnih sudova.
Kao dio europskog programa osposobljavanja u području azila, osposobljavanje koje nudi Agencija obuhvaća posebno:
|
(a) |
međunarodne standarde za temeljna prava i standarde Unije za temeljna prava, posebno odredbe Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) te međunarodnog prava o azilu i prava Unije o azilu, uključujući specifična pravna pitanja i sudsku praksu; |
|
(b) |
pitanja povezana s utvrđivanjem ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za međunarodnu zaštitu i s pravima korisnikâ međunarodne zaštite; |
|
(c) |
pitanja povezana s obradom zahtjevâ za međunarodnu zaštitu; |
|
(d) |
tehnike vođenja intervjua; |
|
(e) |
ocjenu dokaza; |
|
(f) |
relevantnu sudsku praksu nacionalnih sudova, Suda Europske unije, Europskog suda za ljudska prava te druge relevantne pomake u području prava o azilu; |
|
(g) |
pitanja povezana s podatcima o otiscima prstiju, uključujući aspekte zaštite podataka, zahtjeve u pogledu kvalitete podataka i zahtjeve u pogledu sigurnosti podataka; |
|
(h) |
uporabu stručnih medicinskih i pravnih izvješća u postupku za pružanje međunarodne zaštite; |
|
(i) |
pitanja povezana s proizvodnjom i uporabom informacija o trećim zemljama; |
|
(j) |
uvjete prihvata; |
|
(k) |
pitanja povezana s maloljetnicima, posebno onima bez pratnje, u pogledu procjene najboljih interesa djeteta, posebnih postupovnih zaštitnih mjera, kao što su poštovanje prava djeteta na saslušanje i ostali aspekti zaštite djeteta, tehnike za procjenu dobi te uvjeti prihvata za djecu i obitelji; |
|
(l) |
pitanja povezana s podnositeljima zahtjeva kojima su potrebna posebna postupovna jamstva, s podnositeljima zahtjeva s posebnim potrebama za prihvat i drugim osobama u ranjivom položaju, pri čemu se posebna pažnja posvećuje žrtvama mučenja, žrtvama trgovine ljudima i povezanim rodno osjetljivim pitanjima; |
|
(m) |
pitanja povezana s usmenim prevođenjem i kulturnim posredovanjem; |
|
(n) |
pitanja povezana s preseljenjem; |
|
(o) |
pitanja povezana s obradom postupaka premještanja; |
|
(p) |
vještine otpornosti i upravljanja stresom osobito za osoblje na rukovodećim položajima. |
5. Agencija pruža opće, posebno ili tematsko osposobljavanje, kao i aktivnosti ad hoc osposobljavanja, među ostalim i primjenom metodologije osposobljavanja instruktora i e-učenja.
6. Agencija pokreće inicijative potrebne kako bi provjerila i prema potrebi osigurala da su stručnjaci koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila, uključujući stručnjake koji nisu zaposlenici Agencije, prošli osposobljavanje relevantno za njihove dužnosti i funkcije koje je potrebno za njihovo sudjelovanje u operativnim aktivnostima Agencije.
Agencija, ako je to potrebno te prije ili nakon raspoređivanja, pruža stručnjacima iz prvog podstavka osposobljavanje koje je specifično za operativnu i tehničku pomoć koja se pruža u dotičnoj državi članici („država članica domaćin”).
7. Agencija može organizirati aktivnosti osposobljavanja na državnom području pojedine države članice ili pojedine treće zemlje u suradnji s tom državom članicom ili tom trećom zemljom.
POGLAVLJE 3.
INFORMACIJE O ZEMLJAMA I SMJERNICE
Članak 9.
Informacije o trećim zemljama na razini Unije
1. Agencija je centar za prikupljanje relevantnih, pouzdanih, objektivnih, točnih i ažuriranih informacija o relevantnim trećim zemljama na transparentan i nepristran način, uz korištenje relevantnih informacija, uključujući informacije o djeci i rodno specifične informacije te ciljane informacije o osobama koje pripadaju ranjivim skupinama i manjinama. Agencija izrađuje i redovito ažurira izvješća i druge dokumente s informacijama o relevantnim trećim zemljama na razini Unije, među ostalim i o tematskim pitanjima svojstvenima relevantnim trećim zemljama.
2. Agencija posebno:
|
(a) |
rabi sve relevantne izvore informacija, uključujući informacije koje je prikupila od međunarodnih organizacija, posebno od UNHCR-a i drugih relevantnih organizacija, uključujući članove savjetodavnog foruma iz članka 50., institucija, tijela, ureda i agencija Unije i ESVD-a, kao i putem mreža iz članka 10. i misija za utvrđivanje činjenica; |
|
(b) |
upravlja internetskim portalom za prikupljanje i dijeljenje informacija o relevantnim trećim zemljama, koji uključuje javni dio za opće korisnike i dio s ograničenim pristupom za korisnike koji su zaposlenici nacionalnih tijela nadležnih za azil i imigraciju ili bilo kojeg drugog tijela kojem je država članica dala mandat za istraživanje informacija o trećim zemljama, i dalje razvija taj internetski portal; |
|
(c) |
razvija zajednički format i zajedničku metodologiju uključujući opis zadatka, u skladu sa zahtjevima prava Unije o azilu, za izradu izvješćâ i drugih dokumenata s informacijama o relevantnim trećim zemljama na razini Unije. |
Članak 10.
Europske mreže za informacije o trećim zemljama
1. Agencija osigurava koordinaciju nacionalnih inicijativa iz kojih se dobivaju informacije o trećim zemljama uspostavljanjem mreža među državama članicama za informacije o trećim zemljama i upravljanjem tim mrežama. Takve mreže mogu, kada je to prikladno te u pojedinačnim slučajevima, uključivati vanjske stručnjake s relevantnim stručnim znanjem, iz UNHCR-a ili iz drugih relevantnih organizacija.
2. Svrha je mreža iz stavka 1. da države članice osobito:
|
(a) |
razmjenjuju i ažuriraju nacionalna izvješća, druge dokumente i ostale relevantne informacije o trećim zemljama, uključujući informacije o tematskim pitanjima; |
|
(b) |
Agenciji podnose upite i pomažu u odgovaranju na upite povezane sa specifičnim činjeničnim pitanjima koja bi mogla proizaći iz zahtjevâ za međunarodnu zaštitu, ne dovodeći u pitanje pravila o privatnosti, pravila o zaštiti podataka i pravila povjerljivosti kako su utvrđena u nacionalnom pravu; |
|
(c) |
doprinose izradi i ažuriranju dokumenata na razini Unije s informacijama o relevantnim trećim zemljama. |
Članak 11.
Zajednička analiza o stanju u zemljama podrijetla i smjernice
1. Kako bi se potakla usklađenost u primjeni kriterija za procjenu utvrđenih u Direktivi 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (20), Agencija koordinira napore država članica na izradi zajedničke analize o stanju u određenim zemljama podrijetla („zajednička analiza”) i smjernica za pomoć državama članicama pri ocjenjivanju relevantnih zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Pri izradi zajedničke analize i smjernica Agencija uzima u obzir najnovije smjernice UNHCR-a o prihvatljivosti pri procjenjivanju potreba tražitelja azila iz određenih zemalja podrijetla za međunarodnom zaštitom.
2. Izvršni direktor nakon savjetovanja s Komisijom podnosi smjernice upravnom odboru na potvrđivanje. Smjernicama mora biti priložena zajednička analiza.
3. Države članice pri razmatranju zahtjevâ za međunarodnu zaštitu uzimaju u obzir zajedničku analizu i smjernice, čime se ne dovodi u pitanje njihova nadležnost za odlučivanje o pojedinačnim zahtjevima za međunarodnu zaštitu.
4. Agencija osigurava da se zajednička analiza i smjernice redovito preispituju i prema potrebi ažuriraju. Takvo preispitivanje i ažuriranje provode se ako je došlo do promjene stanja u zemlji podrijetla ili ako postoje objektivni pokazatelji da se zajednička analiza i smjernice ne koriste. Za svako preispitivanje ili ažuriranje zajedničke analize i smjernica potrebno je prethodno savjetovanje s Komisijom i potvrda upravnog odbora kako je navedeno u stavku 2.
5. Države članice Agenciji dostavljaju sve relevantne informacije koje ukazuju na to da je potrebno preispitati ili ažurirati zajedničku analizu i smjernice.
Članak 12.
Informacije i analize o sigurnim zemljama podrijetla i sigurnim trećim zemljama
1. Agencija može pružanjem informacija i analiza pomoći državama članicama u primjeni koncepata sigurne zemlje u skladu s Direktivom 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća (21).
2. Agencija pružanjem informacija i analiza pomaže Komisiji u kontekstu njezinih zadaća koje se odnose na koncepte sigurne zemlje u skladu s Direktivom 2013/32/EU.
3. Kada pruža informacije i analize u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka Agencija poštuje opća načela navedena u članku 9.
4. Agencija informacije i analize koje pruža u skladu sa stavcima 1. i 2. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, i redovito i na zahtjev.
POGLAVLJE 4.
OPERATIVNI STANDARDI I SMJERNICE
Članak 13.
Operativni standardi, pokazatelji, smjernice i najbolje prakse
1. Agencija organizira i koordinira aktivnosti kojima se promiče pravilna i djelotvorna provedba prava Unije o azilu, među ostalim i izradom operativnih standarda, pokazatelja, smjernica ili najboljih praksi u pitanjima povezanima s azilom, te razmjenu najboljih praksi u pitanjima povezanima s azilom među državama članicama.
2. Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev upravnog odbora ili Komisije Agencija izrađuje operativne standarde, pokazatelje, smjernice i najbolje prakse povezane s provedbom prava Unije o azilu.
3. Prilikom izrade operativnih standarda, pokazatelja, smjernica i najboljih praksi iz stavka 2. Agencija se savjetuje s Komisijom, državama članicama i, prema potrebi, UNHCR-om. Agencija se također može savjetovati, na temelju relevantnog stručnog znanja, s međuvladinim ili drugim organizacijama kao i s pravosudnim udruženjima i mrežama stručnjaka.
4. Upravni odbor donosi operativne standarde, pokazatelje, smjernice i najbolje prakse iz stavka 2. Nakon njihova donošenja Agencija obavješćuje države članice i Komisiju o tim operativnim standardima, pokazateljima, smjernicama i najboljim praksama.
5. Na zahtjev država članica Agencija im pomaže pri primjeni operativnih standarda, pokazatelja, smjernica i najboljih praksi iz stavka 2. na njihove sustave azila i prihvata pružanjem potrebnog stručnog znanja ili operativne i tehničke pomoći.
6. Agencija za potrebe mehanizma za praćenje iz članka 14. uzima u obzir operativne standarde, pokazatelje, smjernice i najbolje prakse iz stavka 2. ovog članka.
POGLAVLJE 5.
PRAĆENJE
Članak 14.
Mehanizam za praćenje operativne i tehničke primjene CEAS-a
1. Agencija u bliskoj suradnji s Komisijom uspostavlja mehanizam za praćenje u svrhu praćenja operativne i tehničke primjene CEAS-a u cilju sprečavanja ili utvrđivanja mogućih nedostataka u sustavima azila i prihvata država članica i procjene njihova kapaciteta i njihove spremnosti za upravljanje situacijama nerazmjernog pritiska kako bi se povećala učinkovitost tih sustava.
2. Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora i uz savjetovanje s Komisijom uspostavlja zajedničku metodologiju za mehanizam za praćenje utvrđen u ovom poglavlju. Zajednička metodologija uključuje objektivne kriterije prema kojima se provodi praćenje, opis metoda, procesa i alata za mehanizam za praćenje, kao što su praktični aranžmani za posjete na licu mjesta, uključujući kratko unaprijed najavljene posjete, te pravila i načela za uspostavu timova stručnjaka.
3. Praćenje obuhvaća operativnu i tehničku primjenu svih aspekata CEAS-a, a posebno:
|
(a) |
sustav za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjevâ za međunarodnu zaštitu koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 604/2013, postupke za međunarodnu zaštitu, primjenu kriterija prema kojima se procjenjuje potreba za zaštitom te vrsta zaštite koja se priznaje, među ostalim i u pogledu poštovanja temeljnih prava, mjera za zaštitu djece i posebnih potreba osoba u ranjivom položaju; |
|
(b) |
dostupnost osoblja i kapacitet osoblja za pismeni i usmeni prijevod, te kapacitet osoblja za učinkovito postupanje u predmetima koji se odnose na azil i upravljanje tim predmetima, uključujući postupanje povodom žalbi, ne dovodeći u pitanje neovisnost pravosuđa te uz potpuno poštovanje organizacije pravosuđa svake države članice; |
|
(c) |
uvjete prihvata, kapacitet za prihvat, infrastrukturu za prihvat i opremu za prihvat te, u mjeri u kojoj je to moguće, financijska sredstva za prihvat. |
4. Praćenje se može provoditi osobito na temelju informacija koje je pružila predmetna država članica, analize informacija o stanju azila iz članka 5. i uzorkovanja.
Agencija može uzeti u obzir dostupne informacije relevantnih međuvladinih organizacija ili tijela, osobito UNHCR-a, i drugih relevantnih organizacija, koje se temelje na njihovu stručnom znanju.
5. Agencija može u svrhu postupka praćenja provoditi posjete na licu mjesta. Agencija provodi kratko unaprijed najavljene posjete samo za potrebe članka 15. stavka 2.
6. Države članice Agenciji na zahtjev dostavljaju informacije o aspektima CEAS-a navedenima u stavku 3.
Države članice Agenciji na njezin zahtjev dostavljaju informacije o svojim planovima djelovanja u nepredvidivim situacijama radi donošenja mjera za suočavanje s mogućim nerazmjernim pritiskom na svoj sustav azila ili svoj sustav prihvata. Agencija uz suglasnost predmetne države članice pomaže državama članicama pri izradi i preispitivanju njihovih planova djelovanja u nepredvidivim situacijama.
7. Države članice surađuju s Agencijom, među ostalim i tako da olakšavaju posjete na licu mjesta koji se provode u svrhu praćenja. Izvršni direktor obavješćuje predmetne države članice o svim takvim posjetima dovoljno unaprijed. U slučaju kratko unaprijed najavljenih posjeta izvršni direktor dotičnoj državi članici dostavlja obavijest o provjeri 72 sata unaprijed.
Članak 15.
Postupak i daljnje mjere
1. Upravni odbor na temelju prijedloga izvršnog direktora i uz savjetovanje s Komisijom donosi program za potrebe mehanizma za praćenje iz članka 14. („program za praćenje”) koji obuhvaća:
|
(a) |
operativnu i tehničku primjenu svih aspekata CEAS-a u svakoj državi članici; i |
|
(b) |
tematske ili posebne aspekte CEAS-a u pogledu svih država članica. |
U programu za praćenje navode se države članice čije sustave azila i prihvata treba pratiti u određenoj godini. Programom za praćenje osigurava se da se svaka država članica prati barem jednom u svakom razdoblju od pet godina.
2. Ako analiza informacija o stanju azila iz članka 5. izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s funkcioniranjem sustava azila ili sustava prihvata pojedine države članice, Agencija na vlastitu inicijativu uz savjetovanje s Komisijom ili na zahtjev Komisije pokreće postupak praćenja.
3. Izvršni direktor nalaze postupka praćenja šalje predmetnoj državi članici kako bi dala svoje primjedbe te, prema potrebi, navela svoje potrebe. Države članice imaju mjesec dana od datuma primitka nalaza za podnošenje primjedbi.
4. Izvršni direktor na temelju nalaza iz stavka 3. i uzimajući u obzir primjedbe predmetne države članice, te uz savjetovanje s Komisijom, sastavlja nacrt preporuka. U nacrtu preporuka navode se mjere koje predmetna država članica mora poduzeti, među ostalim i uz pomoć Agencije, prema potrebi, i rok do kojeg dotična država članica mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi uklonila nedostatke ili probleme u pogledu kapaciteta i spremnosti utvrđene u postupku praćenja. Izvršni direktor šalje nacrt preporuka predmetnoj državi članici. Predmetna država članica ima mjesec dana od datuma primitka nacrta preporuka za podnošenje primjedbi na taj nacrt. U slučajevima navedenima u stavku 2. predmetna država članica svoje primjedbe mora dati u roku od 15 dana.
Nakon što je uzeo u obzir primjedbe predmetne države članice, izvršni direktor podnosi nalaze i nacrt preporuka upravnom odboru. Upravni odbor dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa donosi preporuke. Agencija dostavlja preporuke Europskom parlamentu. Agencija obavješćuje Komisiju o provedbi preporuka.
5. Ako država članica ne provede mjere navedene u preporukama Agencije iz stavka 4. u utvrđenom roku što je dovelo do ozbiljnih posljedica za funkcioniranje CEAS-a, Komisija na temelju vlastite procjene donosi preporuke upućene toj državi članici u kojima se utvrđuju mjere potrebne za uklanjanje nedostataka te, ako je to potrebno, posebne mjere koje Agencija treba poduzeti kako bi pružila potporu toj državi članici.
6. Uzimajući u obzir ozbiljnost nedostataka, Komisija može organizirati posjete na licu mjesta u dotičnoj državi članici. Komisija pravodobno unaprijed obavješćuje dotičnu državu članicu o svim takvim posjetima.
7. Dotična država članica izvješćuje Komisiju o provedbi preporuka iz stavka 5. ovog članka u roku utvrđenom u tim preporukama. Ako po isteku tog roka predmetna država članica nije postupila u skladu s tim preporukama, Komisija može podnijeti prijedlog provedbenog akta Vijeća u skladu s člankom 22. stavkom 1.
8. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svim daljnjim mjerama koje poduzima nakon postupka praćenja. Komisija šalje preporuke iz stavka 5. Europskom parlamentu i Vijeću i redovito ih obavješćuje o napretku dotične države članice u pogledu provedbe tih preporuka.
POGLAVLJE 6.
OPERATIVNA I TEHNIČKA POMOĆ
Članak 16.
Operativna i tehnička pomoć koju pruža Agencija
1. Agencija pruža operativnu i tehničku pomoć državi članici u skladu s ovim poglavljem:
|
(a) |
na zahtjev države članice u pogledu provedbe njezinih obveza u okviru CEAS-a; |
|
(b) |
na zahtjev države članice ako je njezin sustav azila ili sustav prihvata izložen nerazmjernom pritisku; |
|
(c) |
ako je država članica suočena s nerazmjernim migracijskim izazovima te zahtijeva operativno i tehničko pojačanje raspoređivanjem timova za potporu upravljanju migracijama u skladu s člankom 21.; |
|
(d) |
na vlastitu inicijativu uz suglasnost predmetne države članice ako je sustav azila ili sustav prihvata države članice izložen nerazmjernom pritisku; |
|
(e) |
kad pruža operativnu i tehničku pomoć u skladu s člankom 22. |
2. Agencija organizira i koordinira odgovarajuću operativnu i tehničku pomoć koja može uključivati jednu ili više sljedećih operativnih i tehničkih mjera na način kojim se potpuno poštuju temeljna prava:
|
(a) |
pružanje pomoći državama članicama pri identifikaciji i registraciji državljana trećih zemalja, prema potrebi u bliskoj suradnji s drugim tijelima, uredima i agencijama Unije; |
|
(b) |
pružanje pomoći državama članicama pri zaprimanju i registraciji zahtjeva za međunarodnu zaštitu; |
|
(c) |
olakšavanje razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje obavljaju nadležna nacionalna tijela ili pružanje potrebne pomoći tim tijelima u postupku za pružanje međunarodne zaštite; |
|
(d) |
olakšavanje zajedničkih inicijativa država članica za obradu zahtjeva za međunarodnu zaštitu; |
|
(e) |
pomoć u pružanju informacija o postupku za pružanje međunarodne zaštite; |
|
(f) |
savjetovanje, pružanje pomoći ili koordinacija pri uspostavljanju ili stavljanju na raspolaganje prihvatnih objekata od strane država članica, posebno u pružanju smještaja, prijevoza i medicinske pomoći u izvanrednim situacijama; |
|
(g) |
pružanje odgovarajuće potpore državama članicama pri izvršavanju njihovih zadaća i obveza iz Uredbe (EU) br. 604/2013; |
|
(h) |
pružanje pomoći pri premještanju ili transferu unutar Unije podnositeljâ zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnikâ međunarodne zaštite; |
|
(i) |
pružanje usluga usmenog prevođenja; |
|
(j) |
pružanje pomoći državama članicama u osiguravanju uspostavljenosti svih potrebnih zaštitnih mjera u odnosu na prava djece i zaštitu djece, posebno u pogledu maloljetnika bez pratnje; |
|
(k) |
pružanje pomoći državama članicama pri određivanju podnositelja zahtjeva kojima su potrebna posebna postupovna jamstva ili podnositelja zahtjeva koji imaju posebne potrebe u pogledu prihvata ili drugih osoba u ranjivom položaju, uključujući maloljetnike, pri upućivanju tih osoba nadležnim nacionalnim tijelima radi pružanja prikladne pomoći na temelju nacionalnih mjera te pri osiguravanju da imaju uspostavljene sve potrebne zaštitne mjere za te osobe; |
|
(l) |
sudjelovanje u timovima za potporu upravljanju migracijama u žarišnim područjima iz Uredbe (EU) 2019/1896 u bliskoj suradnji s drugim relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije; |
|
(m) |
raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila; |
|
(n) |
raspoređivanje tehničke opreme za timove za potporu u pitanjima azila prema potrebi. |
3. Agencija iz vlastitog proračuna financira ili sufinancira operativne i tehničke mjere iz stavka 2. u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju.
4. Izvršni direktor provodi evaluaciju rezultata operativnih i tehničkih mjera iz stavka 2. ovog članka. U roku od 60 dana od završetka pružanja tih mjera izvršni direktor dostavlja upravnom odboru detaljna evaluacijska izvješća zajedno s opažanjima službenika za temeljna prava u skladu sa sustavom izvješćivanja i evaluacije utvrđenim u operativnim planovima kako je navedeno u članku 18. stavku 2. točki (k). Agencija provodi sveobuhvatnu usporednu analizu tih rezultata koja se uključuje u godišnje izvješće o stanju azila u Uniji iz članka 69.
Članak 17.
Postupak za pružanje operativne i tehničke pomoći
1. Države članice upućuju zahtjeve za pomoć u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a), točkom (b) ili točkom (c) izvršnom direktoru. U tim se zahtjevima opisuje stanje i navodi svrha zahtjeva te im se prilaže detaljna procjena potreba i, prema potrebi, opis mjera koje su već poduzete na nacionalnoj razini.
2. Ako država članica da suglasnost za pomoć predloženu na inicijativu Agencije u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (d), dotična država članica Agenciji dostavlja detaljnu procjenu potreba i, prema potrebi, opis mjera koje su već poduzete na nacionalnoj razini.
3. Izvršni direktor provodi evaluaciju zahtjeva za pomoć te odobrava i koordinira zahtjeve za pomoć, uključujući raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila. Izvršni direktor odmah obavješćuje upravni odbor o primitku zahtjeva za pomoć na temelju članka 16. stavka 1. točke (a), točke (b) ili točke (c) ili o prijedlogu Agencije za pružanje pomoći na vlastitu inicijativu na temelju članka 16. stavka 1. točke (d). Izvršni direktor razmatra detaljnu procjenu potreba koju je dostavila dotična država članica u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ovog članka.
4. Agencija podvrgava svaki zahtjev za pomoć u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a), točkom (b) ili točkom (c) i prijedloge za pružanje pomoći na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (d) iscrpnoj i pouzdanoj procjeni koja joj omogućuje da odredi i predloži jednu ili više mjera navedenih u članku 16. stavku 2. radi zadovoljenja potreba dotične države članice. Ako je to potrebno, izvršni direktor može poslati stručnjake iz Agencije da procijene stanje u državi članici koja zahtijeva pomoć.
5. Izvršni direktor donosi odluku o pružanju operativne i tehničke pomoći, među ostalim i o raspoređivanju timova za potporu u pitanjima azila:
|
(a) |
u roku od tri radna dana od datuma primitka zahtjeva u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a), točkom (b) ili točkom (c); ili |
|
(b) |
u roku od tri radna dana od datuma na koji je predmetna država članica dala suglasnost na prijedlog Agencije za pružanje pomoći na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (d). |
Ako izvršni direktor šalje stručnjake u predmetnu državu članicu u skladu sa stavkom 4., izvršni direktor donosi odluku iz prvog podstavka u roku od pet radnih dana od datuma navedenog u točki (a) odnosno u točki (b).
Istodobno s donošenjem odluke iz prvog podstavka izvršni direktor u pisanom obliku obavješćuje dotičnu državu članicu i upravni odbor o svojoj odluci, pri čemu navodi glavne razloge na kojima se odluka temelji.
Članak 18.
Operativni plan
1. Ako se pružaju operativna i tehnička pomoć, izvršni direktor sastavlja operativni plan u suradnji s državom članicom domaćinom. Izvršni direktor i država članica domaćin dogovaraju operativni plan:
|
(a) |
u roku od deset radnih dana od datuma donošenja odluke iz članka 17. stavka 5. u slučaju zahtjeva za pomoć u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a); |
|
(b) |
u roku od pet radnih dana od datuma donošenja odluke iz članka 17. stavka 5. u slučaju zahtjeva za pomoć u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (b); ili |
|
(c) |
u roku od pet radnih dana od datuma na koji je država članica dala svoju suglasnost na prijedlog Agencije za pružanje pomoći na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (d). |
Ako je to potrebno, Agencija se savjetuje s državama članicama sudionicama o operativnom planu preko nacionalnih kontaktnih točaka iz članka 24.
2. Operativni plan obvezujući je za Agenciju, državu članicu domaćina i države članice sudionice. U njemu su detaljno utvrđeni uvjeti za raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila u okviru pružanja operativne i tehničke pomoći i organizacijski aspekti, uključujući sljedeće:
|
(a) |
opis stanja i način djelovanja te ciljevi raspoređivanja timova za potporu u pitanjima azil, uključujući operativni cilj; |
|
(b) |
predviđeno trajanje raspoređivanja timova za potporu u pitanjima azil; |
|
(c) |
lokaciju u državi članici domaćinu na koju se raspoređuju timovi za potporu u pitanjima azila; |
|
(d) |
logistička rješenja, uključujući informacije o uvjetima rada timova za potporu u pitanjima azila; |
|
(e) |
detaljan i jasan opis zadaća i odgovornosti timova za potporu u pitanjima azila, među ostalim i u pogledu temeljnih prava; |
|
(f) |
upute za timove za potporu u pitanjima azila, među ostalim i u pogledu nacionalnih i europskih baza podataka čije pregledavanje im je odobreno te opreme koju mogu upotrebljavati ili nositi u državi članici domaćinu; |
|
(g) |
sastav timova za potporu u pitanjima azila u smislu profilâ i broja stručnjaka; |
|
(h) |
tehničku opremu, uključujući posebne odredbe kao što su uvjeti upotrebe, prijevoz te druge logističke i financijske odredbe; |
|
(i) |
aktivnosti za izgradnju kapaciteta povezane s pruženom operativnom i tehničkom pomoći; |
|
(j) |
kad je riječ o pružanju pomoći u pogledu zahtjeva za međunarodnu zaštitu, uključujući u pogledu razmatranja tih zahtjeva, i ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica za odlučivanje o pojedinačnim zahtjevima za međunarodnu zaštitu, posebne informacije o zadaćama koje timovi za potporu u pitanjima azila mogu obavljati te jasan opis njihovih odgovornosti i primjenjivog prava Unije, nacionalnog prava i međunarodnog prava, uključujući režim odgovornosti; |
|
(k) |
sustav izvješćivanja i evaluacije koji sadržava mjerila za izvješće o evaluaciji i datum za podnošenje završnog izvješća o evaluaciji; |
|
(l) |
prema potrebi, uvjete za suradnju s trećim zemljama, drugim tijelima, uredima i agencijama Unije ili međunarodnim organizacijama u okviru njihovih mandata; |
|
(m) |
mjere za upućivanje osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, žrtava trgovanja ljudima, maloljetnika i svih drugih osoba u ranjivom položaju nadležnim nacionalnim tijelima radi pružanja prikladne pomoći; |
|
(n) |
praktične aranžmane povezane s mehanizmom za podnošenje pritužbi iz članka 51. |
3. U državama članicama u kojima UNHCR djeluje i u kojima ima kapacitete kojima može doprinijeti odgovaranju na zahtjev za operativnu i tehničku pomoć u skladu s člankom 16. stavkom 1., Agencija, prema potrebi, i uz suglasnost dotične države članice, koordinira se s UNHCR-om u pogledu provedbe operativnog plana.
4. S obzirom na stavak 2. točku (f), država članica domaćin odobrava stručnjacima koji sudjeluju u timova za potporu u pitanjima azila da pregledavaju europske baze podataka te im može odobriti da pregledavaju njezine nacionalne baze podataka u skladu s relevantnim pravom Unije i relevantnim nacionalnim pravom o pristupu i pregledavanju tih baza podataka, u mjeri u kojoj je to potrebno za ostvarivanje ciljeva i obavljanje zadaća navedenih u operativnom planu.
5. O svim izmjenama ili prilagodbama operativnog plana moraju se usuglasiti izvršni direktor i država članica domaćin nakon što se, ako je to potrebno, savjetuju s državama članicama sudionicama. Agencija odmah šalje primjerak izmijenjenog ili prilagođenog operativnog plana nacionalnim kontaktnim točkama država članica sudionica iz članka 24.
6. Izvršni direktor, nakon što je o tome obavijestio državu članicu domaćina, u cijelosti ili djelomično suspendira ili okončava raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila ako:
|
(a) |
uvjeti za poduzimanje operativnih i tehničkih mjera kako je navedeno u članku 16. stavku 2. više nisu ispunjeni; |
|
(b) |
država članica domaćin ne poštuje operativni plan; |
|
(c) |
nakon savjetovanja sa službenikom za temeljna prava izvršni direktor smatra da je država članice domaćin počinila kršenja temeljnih prava ili obveza međunarodne zaštite koja su po svojoj prirodi ozbiljna ili je vjerojatno da će se nastaviti. |
Članak 19.
Sastav timova za potporu u pitanjima azila
1. Izvršni direktor određuje sastav svakog tima za potporu u pitanjima azila. Timovi za potporu u pitanjima azila sastoje se od:
|
(a) |
stručnjaka iz redova osoblja Agencije; |
|
(b) |
stručnjaka iz država članica; |
|
(c) |
stručnjaka koje su države članice uputile Agenciji; ili |
|
(d) |
drugih stručnjaka koji nisu zaposleni u Agenciji. |
Pri određivanju sastava tima za potporu u pitanjima azila izvršni direktor uzima u obzir posebne okolnosti predmetne države članice. Tim za potporu u pitanjima azila sastavlja se u skladu s relevantnim operativnim planom.
2. Na prijedlog izvršnog direktora upravni odbor odlučuje o profilima i ukupnom broju stručnjaka koji se stavljaju na raspolaganje timu za potporu u pitanjima azila. Isti postupak primjenjuje se i pri svim naknadnim promjenama profilâ i ukupnog broja stručnjaka.
3. Države članice doprinose timovima za potporu u pitanjima azila imenovanjem nacionalnih stručnjaka koji odgovaraju traženim profilima o kojima je odlučio upravni odbor u skladu sa stavkom 2. Broj stručnjaka koji svaka država članica stavlja i na raspolaganje za sljedeću godinu utvrđuje se na temelju godišnjih bilateralnih pregovora i sporazuma između Agencije i dotične države članice.
U skladu s dogovorima iz prvog podstavka države članice na zahtjev Agencije stavljaju svoje stručnjake ili stručnjake koje su uputile Agenciji na raspolaganje za raspoređivanje. Međutim, ako je država članica suočena s izvanrednim stanjem koje značajno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća, od nje se ne zahtijeva da stavi te stručnjake na raspolaganje.
4. Agencija timovima za potporu u pitanjima azila doprinosi stručnjacima iz vlastitih redova, uključujući stručnjake koji su angažirani i osposobljeni za rad na terenu te usmene prevoditelje koji su prošli barem osnovno osposobljavanje ili koji imaju dokazano iskustvo, a koji se mogu zaposliti u državama članicama domaćinima, ili drugim stručnjacima koji nisu zaposleni u Agenciji i koji imaju dokazano relevantno znanje i iskustvo u skladu s operativnim potrebama.
5. Agencija sastavlja popis usmenih prevoditelja koji čine dio timova za potporu u pitanjima azila. Države članice pomažu Agenciji pri identificiranju usmenih prevoditelja za uvrštavanje na popis usmenih prevoditelja, što uključuje i pojedince koji nisu dio nacionalnih uprava država članica. Pomoć u području usmenog prevođenja može se pružati raspoređivanjem usmenih prevoditelja u dotičnoj državi članici ili, prema potrebi, putem videokonferencija.
6. U svrhu raspoređivanja timova za potporu u pitanjima azila u okviru zahtjevâ za pomoć u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (b), prijedlogâ Agencije za pružanje pomoći na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (d) te pomoći koju Agencija pruža u skladu s člankom 22. uspostavlja se pričuva za azil koja se sastoji od najmanje 500 stručnjaka. Pričuva za azil sastoji od stručnjaka koji su na neposrednom raspolaganju Agenciji. U tu svrhu svaka država članica pričuvi za azil stavlja na raspolaganje broj stručnjaka utvrđen u Prilogu I. Upravni odbor, na prijedlog izvršnog direktora, tročetvrtinskom većinom glasova članova s pravom glasa odlučuje o profilima stručnjaka koje se uključuje u pričuvu za azil. Isti postupak primjenjuje se i pri svim naknadnim promjenama profilâ stručnjaka.
7. Izvršni direktor može provjeriti odgovaraju li stručnjaci, koje su države članice stavile na raspolaganje pričuvi za azil u skladu sa stavkom 6., profilima o kojima je u skladu s tim stavkom odlučio upravni odbor. Prije raspoređivanja izvršni direktor može od države članice zatražiti da povuče stručnjaka iz pričuve za azil ako taj stručnjak ne odgovara traženom profilu i da ga zamijeni stručnjakom koji odgovara nekom od traženih profila.
8. Ne dovodeći u pitanje članak 22. stavak 5. i kada je suočena s izvanrednim stanjem koje znatno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća, što je vidljivo iz analize informacija o stanju azila iz članka 5., država članica može pisanim putem od upravnog odbora zatražiti da bude privremeno izuzeta od svoje obveze stavljanja na raspolaganje stručnjaka pričuvi za azil. U takvom se zahtjevu moraju navesti sveobuhvatno obrazloženje i informacije o stanju u toj državi članici. Upravni odbor tročetvrtinskom većinom glasova članova s pravom glasa odlučuje o privremenom izuzimanju te države članice od dijela njezina doprinosa utvrđenog u Prilogu I.
Članak 20.
Raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila
1. Agencija raspoređuje timove za potporu u pitanjima azila u države članice kako bi pružali operativnu i tehničku pomoć u skladu s člankom 16. stavkom 1.
2. Čim je operativni plan usuglašen u skladu s člankom 18. stavkom 1. ili člankom 22. stavkom 2., izvršni direktor od država članica zahtijeva da rasporede svoje stručnjake u roku od deset radnih dana. Zahtjev se šalje u pisanom obliku, zajedno s primjerkom operativnog plana, nacionalnim kontaktnim točkama iz članka 24., te se u njemu navodi planirani datum raspoređivanja.
3. Izvršni direktor raspoređuje timove za potporu u pitanjima azila iz pričuve za azil u okviru zahtjeva za pomoć u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (b), prijedloga Agencije za pružanje pomoći na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (d) ili pomoći koju Agencija pruža u skladu s člankom 22. Raspoređivanje stručnjaka iz pričuve za azil provodi se u roku od sedam radnih dana od datuma na koji je postignut dogovor o operativnom planu u skladu s člankom 18. stavkom 1. ili člankom 22. stavkom 2.
4. Države članice stavljaju stručnjake iz pričuve za azil na raspolaganje za raspoređivanje bez nepotrebne odgode, kako je utvrdio izvršni direktor. Država članica domaćin ne smije rasporediti stručnjake koji čine dio njezina fiksnog doprinosa pričuvi za azil. Ako u pričuvi za azil nema dovoljno stručnjaka za raspoređivanje, upravni odbor na temelju prijedloga izvršnog direktora odlučuje kako popuniti taj manjak. Izvršni direktor o tome na odgovarajući način obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.
5. Trajanje raspoređenosti utvrđuje država članica iz koje je stručnjak raspoređen („matična država članica”). Trajanje raspoređenosti u svakom slučaju ne smije biti kraće od 45 dana, osim ako je dotična operativna i tehnička pomoć potrebna na kraće razdoblje.
6. Izvršni direktor zahtijeva od države članice da povuče stručnjaka iz tima za potporu u pitanjima azila u slučaju povrede dužnosti ili kršenja važećih pravila o raspoređivanju. U takvim slučajevima dotični stručnjak ne uzima se u obzir za buduća raspoređivanja.
7. Agencija putem svojeg godišnjeg izvješća o stanju azila u Uniji iz članka 69. obavješćuje Europski parlament o broju stručnjaka stavljenih na raspolaganje i raspoređenih u timove za potporu u pitanjima azila u skladu s ovim člankom. U tom se izvješću navodi popis država članica koje su se u prethodnoj godini pozvale na izvanredno stanje iz članka 19. stavka 3. ili stavka 8. U njemu se također navode razlozi za pozivanje na izvanredno stanje i informacije koje je dotična država članica dostavila.
Članak 21.
Timovi za potporu upravljanju migracijama
1. Ako država članica zahtijeva operativno i tehničko pojačanje u obliku timova za potporu upravljanju migracijama u skladu s člankom 40. Uredbe (EU) 2019/1896 ili ako su timovi za potporu upravljanju migracijama raspoređeni u žarišna područja u skladu s člankom 42. te uredbe, izvršni direktor blisko surađuje s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu kada, kako je predviđeno u članku 40. stavku 2. te uredbe, u koordinaciji s drugim relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije, razmatra zahtjev države članice za pojačanje i procjenu njezinih potreba radi utvrđivanja sveobuhvatnog paketa za pojačanje koji obuhvaća različite aktivnosti koje koordiniraju relevantna tijela, uredi i agencije Unije i za koji dotična država članica daje svoju suglasnost.
2. Komisija u suradnji s državom članicom domaćinom i relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije uspostavlja uvjete suradnje u žarišnom području i nadležna je za koordinaciju aktivnosti timova za potporu upravljanju migracijama.
3. Izvršni direktor u slučajevima iz stavka 1. pokreće postupak za raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila u sklopu timova za potporu upravljanju migracijama, uključujući, prema potrebi, stručnjake iz pričuve za azil. Operativno i tehničko pojačanje koje pružaju timovi za potporu u pitanjima azila u okviru timova za potporu upravljanju migracijama može uključivati:
|
(a) |
pomoć prilikom provjere državljana trećih zemalja, uključujući njihovu identifikaciju i registraciju te, na zahtjev države članice domaćina, uzimanje otisaka prstiju, te pružanje informacija o svrsi tih postupaka; |
|
(b) |
pružanje početnih informacija državljanima trećih zemalja koji žele podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu i upućivanje tih državljana trećih zemalja na nadležna nacionalna tijela; |
|
(c) |
pružanje informacija podnositeljima zahtjeva za međunarodnu pomoć o postupku za pružanje međunarodne zaštite, o uvjetima prihvata, prema potrebi, i o premještanju, te pružanje potrebne pomoći podnositeljima ili potencijalnim podnositeljima tih zahtjeva koji bi mogli podlijegati premještanju; |
|
(d) |
registraciju zahtjeva za međunarodnu zaštitu te, na zahtjev države članice domaćina, olakšavanje razmatranja tih zahtjeva. |
Članak 22.
Stanje nerazmjernog pritiska na sustave azila i prihvata ili nedjelotvornosti tih sustava
1. Vijeće može na temelju prijedloga Komisije, u skladu s člankom 15. stavkom 7., bez odgode provedbenim aktom donijeti odluku kojom utvrđuje jednu ili više mjera iz članka 16. stavka 2. koje Agencija poduzima kako bi poduprla pojedinu državu članicu i kojom od te države članice zahtijeva da surađuje s Agencijom pri provedbi tih mjera ako je sustav azila ili sustav prihvata te države članice postao nedjelotvorni do te mjere da to ima ozbiljne posljedice za funkcioniranje CEAS-a i ako:
|
(a) |
sustav azila ili sustav prihvata te države članice izložen je nerazmjernom pritisku koji taj sustav opterećuje posebno teškim i hitnim zahtjevima, a ta država članica ne poduzima dostatne mjere za rješavanje tog pritiska, među ostalim i tako da ne zahtijeva operativnu i tehničku pomoć u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a), točkom (b) ili točkom (c) ili tako da ne da suglasnost na prijedlog Agencije za pružanje takve pomoći na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (d); ili |
|
(b) |
ta država članica ne pridržava se preporuka Komisije iz članka 15. stavka 5. |
Vijeće odluku iz prvog podstavka šalje Europskom parlamentu.
2. Izvršni direktor u roku od tri radna dana od datuma donošenja odluke Vijeća iz stavka 1. utvrđuje pojedinosti u vezi s praktičnom provedbom te odluke Vijeća. Izvršni direktor istodobno sastavlja operativni plan i podnosi ga predmetnoj državi članici. Izvršni direktor i predmetna država članica usuglašavaju operativni plan u roku od tri radna dana od datuma njegova podnošenja.
3. Agencija raspoređuje potrebne stručnjake iz pričuve za azil kao i stručnjake iz redova svojeg osoblja u skladu s člankom 20. stavkom 3. Agencija prema potrebi može rasporediti dodatne timove za potporu u pitanjima azila.
4. Dotična država članica mora poštovati odluku Vijeća iz stavka 1. U tu svrhu ona mora surađivati s Agencijom te odmah poduzeti mjere potrebne kako bi olakšala provedbu te odluke i praktično izvršavanje mjera utvrđenih u toj odluci i u operativnom planu, čime se ne dovodi u pitanje njezina nadležnost za odlučivanje o pojedinačnim zahtjevima za međunarodnu zaštitu.
5. Za potrebe ovog članka države članice stavljaju na raspolaganje za raspoređivanje stručnjake iz pričuve za azil, kako je utvrdio izvršni direktor, i ne smiju se pozivati na izvanredno stanje iz članka 19. stavka 3. ili stavka 8. Država članica domaćin ne smije rasporediti stručnjake koji čine dio njezina fiksnog doprinosa pričuvi za azil.
Članak 23.
Tehnička oprema
1. Ne dovodeći u pitanje obvezu države članice domaćina da Agenciji osigura potrebne objekte i potrebnu opremu kako bi mogla pružati potrebnu operativnu i tehničku pomoć, Agencija može rasporediti vlastitu opremu u državu članicu domaćina, među ostalim i na zahtjev te države članice, u mjeri u kojoj bi timovima za potporu u pitanjima azila takva oprema mogla biti potrebna i ako bi se takvom opremom mogla nadopuniti oprema koju su već na raspolaganje stavile država članica domaćin ili druga tijela, uredi i agencije Unije.
2. Agencija može nabaviti ili unajmiti tehničku opremu odlukom izvršnog direktora uz savjetovanje s upravnim odborom. Svakoj nabavi ili svakom najmu tehničke opreme mora prethoditi temeljita analiza potreba te analiza troškova i koristi. Svaki rashod povezan s takvom nabavom ili takvim najmom mora biti predviđen u proračunu Agencije i mora biti u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju.
3. Agencija osigurava sigurnost svoje opreme tijekom cijelog životnog ciklusa te opreme.
Članak 24.
Nacionalna kontaktna točka
Svaka država članica imenuje nacionalnu kontaktnu točku za komunikaciju s Agencijom o svim pitanjima povezanima s operativnom i tehničkom pomoći iz članaka 16. i 22.
Članak 25.
Koordinacijski službenik Agencije
1. Tijekom pružanja operativne i tehničke pomoći u skladu s člankom 16. ili člankom 22. Agencija osigurava operativnu provedbu svih organizacijskih aspekata, uključujući prisutnost osoblja Agencije, povezanih s raspoređivanjem timova za potporu u pitanjima azila.
2. Izvršni direktor imenuje jednog ili više stručnjaka iz redova osoblja Agencije koji djeluje ili se raspoređuje kao koordinacijski službenik za svrhe iz stavka 1. Izvršni direktor o takvim imenovanjima obavješćuje državu članicu domaćina.
3. Koordinacijski službenik potiče suradnju i koordinaciju između države članice domaćina i država članica sudionica. Koordinacijski službenik osobito:
|
(a) |
djeluje kao posrednik između Agencije, države članice domaćina i stručnjaka koji sudjeluju u timova za potporu u pitanjima azila te pruža pomoć, u ime Agencije, u svim pitanjima povezanima s uvjetima raspoređivanja stručnjaka; |
|
(b) |
prati pravilnost provedbe operativnog plana; |
|
(c) |
djeluje u ime Agencije u pogledu svih aspekata raspoređivanja timova za potporu u pitanjima azila te izvješćuje Agenciju o svim tim aspektima; |
|
(d) |
izvješćuje izvršnog direktora ako se operativni plan ne provodi odgovarajuće. |
4. Izvršni direktor može odobriti koordinacijskom službeniku da pomaže u rješavanju sporova povezanih s provedbom operativnog plana i s razmještanjem timova za potporu u pitanjima azila.
5. Pri izvršavanju svojih dužnosti službenik za koordinaciju blisko surađuje s nadležnim nacionalnim tijelima i slijedi isključivo upute izvršnog direktora.
Članak 26.
Građanskopravna odgovornost
1. Država članica domaćin odgovorna je u skladu sa svojim nacionalnim pravom za svu štetu koju prouzroče stručnjaci koji sudjeluju u timu za potporu u pitanjima azila koji djeluje na njezinu državnom području tijekom operacija.
2. Ako je stručnjak koji sudjeluje u timu za potporu u području azila takvu štetu uzrokovao krajnjom nepažnjom ili namjerno, država članica domaćin može od matične države članice ili od Agencije zahtijevati da joj nadoknade sve iznose koje je platila oštećenim stranama ili osobama koje imaju pravo u njihovo ime primiti takve iznose.
3. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svojih prava prema trećim osobama, svaka država članica odriče se svih svojih zahtjeva prema državi članici domaćinu ili bilo kojoj drugoj državi članici za štetu koju je pretrpjela, osim u slučaju krajnje nepažnje ili namjere.
4. Sporove među državama članicama ili između države članice i Agencije u vezi s primjenom stavaka 2. i 3. ovog članka koji se ne mogu riješiti pregovorima među njima one podnose Sudu Europske unije u skladu s člankom 273. UFEU-a.
5. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svojih prava prema trećim osobama, Agencija snosi troškove štete nastale na vlastitoj opremi tijekom raspoređivanja, osim u slučaju krajnje nepažnje ili namjere.
Članak 27.
Kaznenopravna odgovornost
Tijekom raspoređivanja tima za potporu u pitanjima azila prema raspoređenim stručnjacima postupa se jednako kao prema službenicima države članice domaćina kad je riječ o bilo kojem kaznenom djelu koje bi bilo počinjeno protiv njih ili koje bi oni počinili.
Članak 28.
Troškovi
1. Agencija snosi troškove stručnjaka koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila, a posebno:
|
(a) |
troškove povezane s putovanjem iz matične države članice u državu članicu domaćina, troškove povezane s putovanjem iz države članice domaćina u matičnu državu članicu te troškove povezane s putovanjem unutar države članice domaćina za potrebe raspoređivanja; |
|
(b) |
troškove povezane s cijepljenjima; |
|
(c) |
troškove povezane s posebnim osiguranjem; |
|
(d) |
troškove povezane sa zdravstvenom skrbi; |
|
(e) |
dnevnice, uključujući troškove smještaja; |
|
(f) |
troškove povezane s tehničkom opremom Agencije; |
|
(g) |
naknade za stručnjake; |
|
(h) |
troškove prijevoza, uključujući troškove najma automobila, i sve troškove koji su s tim povezani, kao što su osiguranje, gorivo i cestarine; |
|
(i) |
telekomunikacijske troškove. |
2. Upravni odbor utvrđuje i prema potrebi ažurira detaljna pravila u pogledu isplate troškova stručnjaka u skladu sa stavkom 1.
POGLAVLJE 7.
RAZMJENA INFORMACIJA I ZAŠTITA PODATAKA
Članak 29.
Sustavi za razmjenu informacija
1. Agencija olakšava razmjenu informacija relevantnih za njezine zadaće s Komisijom, državama članicama te, prema potrebi, s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije.
2. Agencija, u suradnji s Agencijom Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), osnovanom Uredbom (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća (22), razvija informacijski sustav za razmjenu klasificiranih podataka u skladu s Odlukom Vijeća 2013/488/EU (23) i Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (24) i osobnih podataka kako je navedeno u člancima 31. i 32. ove Uredbe sa subjektima iz stavka 1. ovog članka i upravlja njime.
Članak 30.
Zaštita podataka
1. Agencija pri obradi osobnih podataka primjenjuje Uredbu (EU) 2018/1725.
2. Upravni odbor poduzima mjere kojima Agencija primjenjuje Uredbu (EU) 2018/1725, uključujući mjere o imenovanju službenika Agencije za zaštitu podataka. Te se mjere poduzimaju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.
3. Ne dovodeći u pitanje članke 31. i 32., Agencija može obrađivati osobne podatke u potrebne administrativne svrhe povezane s osobljem.
4. Zabranjeni su prijenos osobnih podataka koje obrađuje Agencija i daljnji prijenos osobnih podataka koji su obrađeni u okviru ove Uredbe koji bi provodile države članice prema tijelima trećih zemalja ili prema trećim osobama, među ostalim i prema međunarodnim organizacijama.
5. Odstupajući od stavka 4., Agencija može, uz informiranu i dobrovoljnu privolu državljanina treće zemlje čiji je identitet utvrđen isključivo u svrhu provedbe postupka preseljenja, prenijeti puno ime tog državljanina treće zemlje, informacije o tijeku postupka preseljenja u koji je taj državljanin treće zemlje uključen i informacije o ishodu takvog postupka preseljenja relevantnim međunarodnim organizacijama, u mjeri u kojoj je to potrebno u tu svrhu. Takvi osobni podatci ne smiju se dalje obrađivati u bilo koju drugu svrhu niti dalje prenositi.
6. Kad podatke obrađuju stručnjaci koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila prema uputama države članice domaćina tijekom pružanja operativne i tehničke pomoći, primjenjuje se Uredba (EU) 2016/679.
Članak 31.
Svrhe obrade osobnih podataka
1. Agencija obrađuje osobne podatke samo u mjeri u kojoj je to potrebno i u sljedeće svrhe:
|
(a) |
pružanje operativne i tehničke pomoći u skladu s člankom 16. stavkom 2. i člankom 21. stavcima 2. i 3.; |
|
(b) |
provedba uzorkovanja za potrebe praćenja iz članka 14.; |
|
(c) |
olakšavanje razmjene informacija s nadležnim nacionalnim tijelima, Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, Europolom ili Eurojustom u skladu s člankom 37. te u okviru informacija dobivenih pri obavljanju zadaća navedenih u članku 21. stavku 3., ako je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća u skladu s njihovim mandatima; |
|
(d) |
analiziranje informacija o stanju azila kako je navedeno u članku 5.; |
|
(e) |
pružanje pomoći državama članicama u njihovim djelovanjima povezanima s preseljenjem. |
2. Pri svakoj obradi osobnih podataka mora se poštovati načelo proporcionalnosti, a obrada mora biti strogo ograničena na osobne podatke potrebne za svrhe iz stavka 1.
3. Države članice ili druga tijela, uredi i agencije Unije koje Agenciji dostavljaju osobne podatke prenose ih Agenciji isključivo za svrhe iz stavka 1. Zabranjena je svaka obrada pohranjenih osobnih podataka u bilo koje svrhe osim onih iz stavka 1.
4. Države članice ili druga tijela, uredi i agencije Unije koje Agenciji dostavljaju osobne podatke mogu u trenutku prijenosa osobnih podataka naznačiti sva ograničenja pristupa ili upotrebe, opće ili posebne vrste, uključujući u pogledu prijenosa, brisanja ili uništavanja. Ako se potreba za takvim ograničenjima pokaže nakon prijenosa osobnih podataka, predmetna država članica ili predmetni tijelo, ured ili agencija Unije o tome na odgovarajući način obavješćuju Agenciju. Agencija mora poštovati ta ograničenja.
Članak 32.
Obrada osobnih podataka za pružanje operativne i tehničke pomoći i za potrebe preseljenja
1. Kad Agencija obrađuje osobne podatke koje su prikupile ili koje su joj prenijele države članice ili njezino vlastito osoblje prilikom pružanja operativne i tehničke pomoći državama članicama i za svrhe preseljenja, ta je obrada ograničena na sljedeće podatke o državljanima trećih zemalja:
|
(a) |
puno ime; |
|
(b) |
datum i mjesto rođenja; |
|
(c) |
mjesto boravišta ili privremenog boravka; |
|
(d) |
spol; |
|
(e) |
dob; |
|
(f) |
državljanstvo; |
|
(g) |
zanimanje; |
|
(h) |
obrazovanje; |
|
(i) |
članovi obitelj; |
|
(j) |
datum i mjesto dolaska; |
|
(k) |
podatke o otiscima prstiju; |
|
(l) |
podatke o prikazu lica; i |
|
(m) |
status u pogledu međunarodne zaštite. |
2. Agencija smije obrađivati osobne podatke iz stavka 1. ako je to potrebno za neku od sljedećih svrha:
|
(a) |
za poduzimanje operativne i tehničke mjere u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (a), točkom (b), točkom (c), točkom (g) ili točkom (h); |
|
(b) |
radi prijenosa tih osobnih podataka Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, Europolu ili Eurojustu za obavljanje njihovih zadaća u skladu s njihovim mandatima i u skladu s člankom 30.; |
|
(c) |
radi prijenosa tih osobnih podataka nacionalnim tijelima nadležnima za azil i imigraciju te drugim relevantnim službama u skladu s nacionalnim pravom te nacionalnim pravilima o zaštiti podataka i pravilima Unije o zaštiti podataka; |
|
(d) |
za analizu informacija o stanju azila kako je navedeno u članku 5.; |
|
(e) |
za pomoć državama članicama u njihovim djelovanjima povezanima s preseljenjem. |
3. Ako je to neophodno za operativnu i tehničku mjeru u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (c) ili u svrhu iz stavka 2. točke (e) ovog članka, Agencija može, u vezi sa specifičnim slučajem, obrađivati osobne podatke potrebne za procjenu toga ispunjava li državljanin treće zemlje uvjete za međunarodnu zaštitu i osobne podatke o zdravstvenom stanju ili specifičnim ranjivostima državljanina treće zemlje. Pristup tim osobnim podatcima dopušta se samo onom osoblju kojem su u tom konkretnom slučaju ti podatci potrebni. To osoblje mora čuvati povjerljivost tih podataka. Takvi osobni podatci ne smiju se dalje obrađivati niti dalje prenositi.
4. Agencija briše osobne podatke čim ih je prenijela Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, Europolu ili Eurojustu ili nadležnim nacionalnim tijelima ili čim su upotrijebljeni za analizu informacija o stanju azila kako je navedeno u članku 5. Razdoblje pohrane podataka ne smije ni u kojem slučaju biti dulje od 30 dana od datuma kad je Agencija prikupila ili primila te podatke. Agencija anonimizira osobne podatke u analizi podataka o stanju azila iz članka 5.
5. Agencija briše osobne podatke dobivene u svrhu iz članka 31. stavka 1. točke (e) čim više nisu potrebni za svrhu za koju su dobiveni, a u svakom slučaju najkasnije u roku od 30 dana od datuma preseljenja državljanina treće zemlje.
6. Ne dovodeći u pitanje druga prava predviđena u Uredbi (EU) 2016/679 te dodatno uz informacije iz članka 13. te uredbe, stručnjaci koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila koji prenose osobne podatke na temelju stavka 1. ovog članka državljanima treće zemlje u trenutku prikupljanja njihovih osobnih podataka dostavljaju podatke za kontakt relevantnog nadzornog tijela nadležnog za praćenje i provedbu usklađenosti s tom uredbom.
Članak 33.
Suradnja s Danskom
Agencija olakšava operativnu suradnju s Danskom, uključujući razmjenu informacija i najboljih praksi u pitanjima koja su obuhvaćena njezinim aktivnostima.
Članak 34.
Suradnja s pridruženim zemljama
1. Agencija je otvorena za sudjelovanje Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske.
2. Priroda, opseg i način sudjelovanja Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske u radu Agencije utvrđuju se u odgovarajućim dogovorima. Ti dogovori moraju uključivati odredbe o sudjelovanju u inicijativama koje poduzima Agencija, financijskim doprinosima, sudjelovanju na sastancima upravnog odbora i osoblju. U pogledu osoblja dogovori moraju biti u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije („Pravilnik o osoblju”) i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Unije („Uvjeti zaposlenja”), utvrđenima Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (25).
Članak 35.
Suradnja s trećim zemljama
1. U pitanjima koja su povezana s njezinim aktivnostima i u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njezinih zadaća, Agencija u okviru vanjske politike Unije, među ostalim i u pogledu zaštite temeljnih prava, te u suradnji s ESVD-om, olakšava i potiče operativnu suradnju između država članica i trećih zemalja. Agencija i države članice promiču i poštuju norme i standarde koji čine dio prava Unije i onda kada aktivnosti provode na državnom području trećih zemalja.
2. Agencija može surađivati s tijelima trećih zemalja nadležnima za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom uz potporu delegacija Unije i u koordinaciji s njima, osobito radi promicanja standardâ Unije u pogledu azila, pružanja pomoći trećim zemljama u pogledu stjecanja stručnog znanja i izgradnje kapaciteta za njihove sustave azila i prihvata i provedbe programâ regionalnog razvoja i zaštite te drugih mjera. Agencija može provoditi takvu suradnju u okviru radnih dogovora sklopljenih s tim tijelima u skladu s pravom i politikama Unije. Upravni odbor odlučuje o tim radnim dogovorima za koje je potrebno prethodno odobrenje Komisije. Prije sklapanja radnog dogovora Agencija obavješćuje Europski parlament i Vijeće.
3. U okviru suradnje s trećima zemljama Agencija može podupirati državu članicu pri provedbi programâ preseljenja, na zahtjev te države članice.
4. Agencija u okviru vanjske politike Unije prema potrebi sudjeluje u provedbi međunarodnih sporazuma koje je Unija sklopila s trećim zemljama u pogledu pitanja obuhvaćenih ovom Uredbom.
5. Agencija može dobiti financijska sredstva Unije u skladu s odredbama odgovarajućih instrumenata kojima se podupire vanjska politika Unije. Agencija može pokrenuti i financirati projekte tehničke pomoći u trećim zemljama u pogledu pitanja obuhvaćenih ovom Uredbom.
6. Agencija obavješćuje Europski parlament o aktivnostima provedenima na temelju ovog članka putem svojeg godišnjeg izvješća o stanju azila u Uniji iz članka 69. To izvješće sadržava i ocjenu suradnje s trećim zemljama.
Članak 36.
Časnici za vezu u trećim zemljama
1. Agencija može rasporediti stručnjake iz redova svojeg osoblja kao časnike za vezu. Časnicima za vezu pri izvršavanju njihovih dužnosti u trećim zemljama mora biti osigurana najveća moguća zaštita. Časnici za vezu raspoređuju se samo u one treće zemlje čija je praksa upravljanja pitanjima migracije i azila u skladu sa standardima u pogledu ljudskih prava od kojih se ne smije odstupiti.
2. U okviru vanjske politike Unije prioritet pri raspoređivanju časnika za vezu daje se onim trećim zemljama koje su, na temelju analize informacija o njihovu stanju azila iz članka 5., zemlje podrijetla ili tranzita kad je riječ o migraciji povezanoj s azilom. Raspoređivanje časnika za vezu podliježe odobrenju upravnog odbora.
3. U skladu s pravom Unije i uz potpuno poštovanje temeljnih prava zadaće časnika za vezu uključuju uspostavu i održavanje kontakata s nadležnim tijelima treće zemlje u koju su raspoređeni kako bi prikupljali informacije, doprinijeli uspostavi upravljanja migracijama kojim se uzima u obzir aspekt zaštite i, prema potrebi, olakšali pristup zakonitim putovima prema Uniji za osobe kojima je potrebna zaštita, uključujući s pomoću preseljenja. Časnici za vezu blisko surađuju s delegacijama Unije, te, prema potrebi, s međunarodnim organizacijama i tijelima, a posebno s UNHCR-om.
4. Odluka Agencije o raspoređivanju časnika za vezu u treće zemlje podliježe prethodnom mišljenju Komisije. Europski parlament obavješćuje se u cijelosti se i bez odgode na odgovarajući način.
Članak 37.
Suradnja s tijelima, uredima i agencijama Unije
1. Agencija surađuje s tijelima, uredima i agencijama Unije koje provode aktivnosti povezane s njezinim područjem djelovanja, osobito s tijelima, uredima i agencijama u području pravosuđa i unutarnjih poslova koji su nadležni za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom.
2. Suradnja iz stavka 1. odvija u okviru radnih dogovora sklopljenih s tijelima, uredima i agencijama Unije iz tog stavka za koje je potrebno prethodno odobrenje Komisije. Agencija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o takvim radnim dogovorima.
3. Suradnjom iz stavka 1. stvara se sinergija među relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije i sprečava se bilo koje preklapanje rada koji tijela, uredi i agencije Unije obavljaju u skladu sa svojim mandatom.
Članak 38.
Suradnja s UNHCR-om i drugim međunarodnim organizacijama
Agencija surađuje s međunarodnim organizacijama, osobito s UNHCR-om, u područjima uređenima ovom Uredbom, u okviru radnih dogovora sklopljenih s tim organizacijama, u skladu s Ugovorima i s instrumentima o nadležnosti tih organizacija. Upravni odbor odlučuje o radnim dogovorima za koje je potrebno prethodno odobrenje Komisije. Agencija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o takvim radnim dogovorima.
POGLAVLJE 8.
ORGANIZACIJA AGENCIJE
Članak 39.
Administrativna i upravljačka struktura
Administrativna i upravljačka struktura Agencije sastoji se od:
|
(a) |
upravnog odbora, koji izvršava funkcije navedene u članku 41.; |
|
(b) |
izvršnog direktora, koji ima odgovornosti navedene u članku 47.; |
|
(c) |
zamjenika izvršnog direktora, kako je utvrđeno u članku 48; |
|
(d) |
službenika za temeljna prava, kako je utvrđeno u članku 49.; i |
|
(e) |
savjetodavnog foruma, kako je utvrđeno u članku 50. |
Članak 40.
Sastav upravnog odbora
1. Upravni odbor sastoji se od jednog predstavnika svake države članice i dva predstavnika Komisije. Svaki od tih predstavnika ima pravo glasa.
2. Upravni odbor uključuje jednog predstavnika UNHCR-a. Taj predstavnik nema pravo glasa.
3. Svaki član upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana upravnog odbora u njegovoj odsutnosti.
4. Članovi upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se uzimajući u obzir njihovo znanje i stručnost u području azila te relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Sve uključene strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u upravnom odboru.
5. Mandat članova upravnog odbora traje četiri godine. Taj mandat može se obnoviti. Po isteku njihova mandata ili u slučaju njihove ostavke članovi ostaju na dužnosti sve dok se njihov mandat ne obnovi ili dok ih se ne zamijeni.
Članak 41.
Funkcije upravnog odbora
1. Upravni odbor daje opće usmjerenje za aktivnosti Agencije te osigurava da Agencija obavlja svoje zadaće. Upravni odbor osobito:
|
(a) |
donosi godišnji proračun Agencije dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa te izvršava druge funkcije u odnosu na proračun Agencije u skladu s poglavljem 9.; |
|
(b) |
donosi konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Agencije, šalje ga do 1. srpnja svake godine Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te ga čini dostupnim javnosti; |
|
(c) |
donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju u skladu s člankom 56; |
|
(d) |
donosi sve odluke radi izvršavanja mandata Agencije kako je utvrđen u ovoj Uredbi; |
|
(e) |
donosi strategiju za borbu protiv prijevara koja je razmjerna riziku od prijevare, uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje se provode kao dio te strategije; |
|
(f) |
donosi pravila, za svoje članove, o sprečavanju sukoba interesa i upravljanju njime; |
|
(g) |
donosi i redovito ažurira planove komunikacije i širenja informacija iz članka 2. stavka 2. na temelju analize potreba; |
|
(h) |
donosi svoj poslovnik; |
|
(i) |
u skladu sa stavkom 2. izvršava ovlasti u odnosu na osoblje Agencije koje se Pravilnikom o osoblju dodjeljuju tijelu za imenovanje te ovlasti koje se Uvjetima zaposlenja dodjeljuju tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu („ovlasti tijela za imenovanja”); |
|
(j) |
donosi odgovarajuća provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju; |
|
(k) |
imenuje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora, izvršava disciplinske ovlasti u odnosu na njih te, ako je to potrebno, produljuje im mandat ili ih razrješuje dužnosti u skladu s člankom 46. odnosno člankom 48.; |
|
(l) |
imenuje službenika za temeljna prava, podložno Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja, na temelju odabira kandidata koji je predložio izvršni direktor; |
|
(m) |
imenuje računovodstvenog službenika, podložno Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja, koji je u potpunosti neovisan u obavljanju svojih dužnosti; |
|
(n) |
donosi godišnje izvješće o stanju azila u Uniji u skladu s člankom 69.; |
|
(o) |
donosi sve odluke o razvoju informacijskih sustava predviđenih u ovoj Uredbi, uključujući informacijski portal iz članka 9. stavka 2. točke (b); |
|
(p) |
donosi detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u skladu s člankom 63. ove Uredbe; |
|
(q) |
poduzima mjere kojima Agencija primjenjuje Uredbu (EU) 2018/1725, uključujući mjere koje se odnose na imenovanje službenika Agencije za zaštitu podataka; |
|
(r) |
donosi kadrovsku politiku Agencije u skladu s člankom 60.; |
|
(s) |
svake godine donosi programski dokument Agencije u skladu s člankom 42.; |
|
(t) |
donosi sve odluke o uspostavi unutarnjih struktura Agencije te, ako je to potrebno, o izmjeni tih struktura; |
|
(u) |
osigurava odgovarajuće postupanje na temelju nalaza i preporuka koji proizlaze iz izvješća unutarnje ili vanjske revizije i evaluacija te istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF); |
|
(v) |
donosi operativne standarde, pokazatelje, smjernice i najbolje prakse koje je Agencija razvila u skladu s člankom 13. stavkom 2.; |
|
(w) |
potvrđuje smjernice u vezi s informacijama o zemlji podrijetla i svako preispitivanje ili ažuriranje tih smjernica u skladu s člankom 11. stavcima 2. i 4; |
|
(x) |
donosi odluku kojom se utvrđuje zajednička metodologija za mehanizam za praćenje iz članka 14.; |
|
(y) |
donosi program praćenja operativne i tehničke primjene CEAS-a u skladu s člankom 15. stavkom 1.; |
|
(z) |
donosi preporuke nakon postupka praćenja u skladu s člankom 15. stavkom 4.; |
|
(aa) |
odlučuje o profilima i ukupnom broju stručnjaka koji se stavljaju na raspolaganje za timove za potporu u pitanjima azila i za pričuvu za azil u skladu s člankom 19. stavcima 2. i 6.; |
|
(ab) |
donosi strategiju za odnose s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama u pogledu pitanja za koja je Agencija nadležna, te sklapa radni dogovor s Komisijom radi njezine provedbe; |
|
(ac) |
dopušta i odobrava sklapanje radnih dogovora u skladu s člancima 35., 37. i 38. |
2. Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima se ta delegacija ovlasti tijela za imenovanje može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati ovlasti tijela za imenovanje.
Ako to zahtijevaju izvanredne okolnosti, upravni odbor može odlukom privremeno suspendirati delegaciju ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru i ovlasti koje je izvršni direktor delegirao dalje te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.
3. Upravni odbor može osnovati izvršni odbor s malim brojem članova koji bi njemu i izvršnom direktoru pomagao u pripremi odluka, programa i aktivnosti koje donosi upravni odbor. Prema potrebi, izvršni odbor može donositi određene privremene, hitne odluke u ime upravnog odbora, osobito o pitanjima povezanima s administrativnim upravljanjem. Izvršni odbor ne donosi odluke za koje se zahtijeva dvotrećinska ili tročetvrtinska većina glasova članova upravnog odbora. Upravni odbor može izvršnom odboru delegirati određene jasno utvrđene zadaće, osobito u slučajevima u kojima bi se takvom delegacijom poboljšala učinkovitost Agencije. Upravni odbor ne smije izvršnom odboru delegirati zadaće povezane s odlukama za koje se zahtijeva dvotrećinska ili tročetvrtinska većina glasova članova upravnog odbora. Za potrebe osnivanja izvršnog odbora upravni odbor donosi svoj poslovnik. Tim poslovnikom obuhvaćeni su osobito sastav i funkcije izvršnog odbora.
Članak 42.
Višegodišnje programiranje i godišnji programi rada
1. Upravni odbor do 31. siječnja svake godine šalje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji nacrt programskog dokumenta koji sadržava višegodišnje i godišnje programiranje, na temelju nacrta koji je predložio izvršni direktor. Upravni odbor šalje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji i sve kasnije ažurirane nacrte programskog dokumenta.
Upravni odbor do 30. studenoga svake godine dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa donosi programski dokument, uzimajući pritom u obzir mišljenje Komisije, i, u slučaju višegodišnjeg programiranja, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Upravni odbor šalje programski dokument Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.
Programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije te se, ako je potrebno, prilagođava na odgovarajući način.
2. U višegodišnjem programiranju utvrđuje se srednjoročni i dugoročni opći strateški program, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. U višegodišnjem programiranju također se utvrđuje programiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun i broj članova osoblja.
U višegodišnjem programiranju određuju se strateška područja intervencije te se objašnjava što je potrebno učiniti kako bi se ostvarili ciljevi koji su u njemu postavljeni. Višegodišnje programiranje uključuje strategiju za odnose s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama iz članka 35. odnosno članka 38., aktivnosti povezane s tom strategijom te specifikaciju s tim povezanih resursa.
Višegodišnje programiranje provodi se godišnjim programima rada. Višegodišnje programiranje ažurira se jednom godišnje i prema potrebi, posebno kako bi se uzeli u obzir rezultati evaluacije iz članka 70.
3. Godišnji program rada obuhvaća detaljne ciljeve i očekivane rezultate, uključujući pokazatelje uspješnosti. Godišnji program rada sadržava i opis djelovanja koja je potrebno financirati te naznaku financijskih i ljudskih resursa dodijeljenih za svaku aktivnost, u skladu s načelima donošenja proračuna i upravljanja zasnovanih na aktivnostima. Godišnji program rada mora biti usklađen s višegodišnjim programiranjem iz stavka 2. U godišnjem programu rada moraju se jasno navesti zadaće koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u usporedbi s prethodnom financijskom godinom.
4. Upravni odbor mijenja godišnji program rada kada Agencija dobije novi zadatak.
Svaka značajna izmjena godišnjeg programa rada donosi se jednakim postupkom kao i prvotni godišnji program rada. Upravni odbor može ovlast za donošenje izmjena godišnjeg programa rada koje nisu značajne delegirati izvršnom direktoru.
Članak 43.
Predsjednik upravnog odbora
1. Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima s pravom glasa. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom članova upravnog odbora s pravom glasa.
Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.
2. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje četiri godine i može se jednom obnoviti. Međutim, ako njihovo članstvo u upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata, njihov mandat automatski prestaje na taj datum.
Članak 44.
Sastanci upravnog odbora
1. Predsjednik saziva sastanke upravnog odbora.
2. Izvršni direktor sudjeluje u raspravama upravnog odbora, ali nema pravo glasa.
3. Predstavnik UNHCR-a ne sudjeluje na sastancima tijekom kojih upravni odbor izvršava zadaće utvrđene u članku 41. stavku 1. točki (e), točki (f), točki i., točki (j), točki (k), točki (p), točki (r), točki (s), točki (t) ili točki (u) ili u članku 41. stavku 2. te kad upravni odbor odlučuje o stavljanju na raspolaganje financijskih sredstava za financiranje aktivnosti UNHCR-a kako je predviđeno u članku 52. kako bi se Agenciji omogućilo da se koristi stručnim znanjem UNHCR-a.
4. Upravni odbor održava najmanje dva redovna sastanka godišnje. Osim toga, upravni odbor sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev jedne trećine svojih članova.
5. Upravni odbor na svoje sastanke može kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi.
6. Danska se poziva da pošalje svojeg predstavnika da prisustvuje sastancima upravnog odbora.
7. Članovima i zamjenicima članova upravnog odbora mogu, podložno njegovu poslovniku, pomagati savjetnici ili stručnjaci.
8. Agencija upravnom odboru pruža usluge tajništva.
Članak 45.
Pravila o glasovanju upravnog odbora
1. Ako nije drukčije predviđeno, upravni odbor donosi odluke apsolutnom većinom glasova članova s pravom glasa.
2. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Ako član s pravom glasa nije prisutan, njegovo pravo glasa ovlašten je izvršavati njegov zamjenik.
3. Predsjednik sudjeluje u glasovanju.
4. Izvršni direktor ne sudjeluje u glasovanju.
5. Predstavnici država članica koje ne sudjeluju u potpunosti u pravnoj stečevini Unije u području azila ne glasuju kada upravni odbor donosi operativne standarde, pokazatelje, smjernice ili najbolje prakse koji se odnose isključivo na instrument Unije u području azila koji države članice koje oni predstavljaju ne obvezuje.
6. Poslovnikom upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, osobito okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana.
Članak 46.
Izvršni direktor
1. Izvršni direktor član je osoblja i zapošljava se kao član privremenog osoblja Agencije u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja.
2. Komisija predlaže najmanje tri kandidata za mjesto izvršnog direktora na temelju popisa sastavljenog nakon objave tog mjesta u Službenom listu Europske unije i, prema potrebi, u drugim tiskovnim medijima ili na internetskim stranicama.
3. Upravni odbor imenuje izvršnog direktora na temelju postignuća, dokazane visoke razine administrativnih i upravljačkih vještina i profesionalnog iskustva stečenog na visokom položaju u području migracija i azila. Kandidati koje je predložila Komisija pozivaju se, prije imenovanja, da pred nadležnim odborom ili nadležnim odborima Europskog parlamenta daju izjavu te da odgovore na pitanja koja im postave članovi tog ili tih odbora.
Nakon te izjave Europski parlament donosi mišljenje u kojem izražava svoja stajališta i u kojem može navesti kojem kandidatu daje prednost.
Upravni odbor imenuje izvršnog direktora uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta iz drugog podstavka.
Ako upravni odbor odluči imenovati kandidata koji nije onaj kandidat kojemu je Europski parlament dao prednost, upravni odbor u pisanom obliku obavješćuje Europski parlament i Vijeće o načinu na koji je uzeo u obzir mišljenje Europskog parlamenta.
Za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom Agenciju zastupa predsjednik upravnog odbora.
4. Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Prije isteka tog razdoblja Komisija provodi procjenu u kojoj uzima u obzir evaluaciju rada izvršnog direktora te buduće zadaće i izazove Agencije.
5. Upravni odbor, djelujući na prijedlog Komisije u kojem se uzima u obzir procjena iz stavka 4., može mandat izvršnog direktora produljiti jednom, za najviše pet godina.
6. Upravni odbor obavješćuje Europski parlament ako namjerava produljiti mandat izvršnog direktora. U roku od mjesec dana prije takvog produljenja izvršni direktor može biti pozvan da pred nadležnim odborom ili nadležnim odborima Europskog parlamenta dâ izjavu i odgovori na pitanja koja mu postave članovi tog odbora ili tih odbora.
7. Izvršni direktor kojem je produljen mandat ne smije na kraju posljednjeg mandata sudjelovati u drugom postupku odabira za isto radno mjesto.
8. Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti isključivo odlukom upravnog odbora donesenom na prijedlog Komisije.
9. Odluke o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju izvršnog direktora upravni odbor donosi dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa.
Članak 47.
Odgovornosti izvršnog direktora
1. Izvršni direktor upravlja Agencijom. Izvršni direktor odgovara upravnom odboru.
2. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije i upravnog odbora, izvršni direktor neovisan je u obavljanju svojih dužnosti te ne smije tražiti niti primati upute ni od koje vlade, institucije, osobe ili od nekog drugog tijela.
3. Izvršni direktor na poziv izvješćuje Europski parlament o izvršavanju svojih dužnosti. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da ga izvijesti o izvršavanju svojih dužnosti.
4. Izvršni direktor pravni je zastupnik Agencije.
5. Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih Agenciji ovom Uredbom. Izvršni je direktor posebno odgovoran za:
|
(a) |
svakodnevno upravljanje Agencijom; |
|
(b) |
provedbu odluka koje donese upravni odbor; |
|
(c) |
pripremanje programskih dokumenata iz članka 42. i njihovo podnošenje upravnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom; |
|
(d) |
provedbu programskih dokumenata iz članka 42. i izvješćivanje upravnog odbora o njihovoj provedbi; |
|
(e) |
pripremanje konsolidiranih godišnjih izvješća o aktivnostima Agencije i njihovo podnošenje upravnom odboru na donošenje; |
|
(f) |
pripremanje akcijskog plana na temelju zaključaka iz izvješća i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije te istraga OLAF-a i podnošenje izvješća o napretku dvaput godišnje Komisiji, a redovito upravnom odboru i, ako je primjenjivo, izvršnom odboru; |
|
(g) |
ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a, zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, određivanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i financijskih sankcija; |
|
(h) |
pripremanje strategije Agencije za borbu protiv prijevara i njezino podnošenje Upravnom odboru na odobrenje; |
|
(i) |
pripremanje nacrta financijskih pravila koja se primjenjuju na Agenciju; |
|
(j) |
izradu privremenog nacrta izvješća o procjenama prihoda i rashoda Agencije u skladu s člankom 53. i izvršenje njezina proračuna; |
|
(k) |
izvršavanje ovlasti utvrđenih u članku 60. u odnosu na osoblje Agencije; |
|
(l) |
donošenje svih odluka o upravljanju informacijskim sustavima predviđenima u ovoj Uredbi, uključujući informacijski portal iz članka 9. stavka 2. točke (b); |
|
(m) |
donošenje svih odluka o upravljanju unutarnjim strukturama Agencije; |
|
(n) |
sastavljanje izvješćâ o stanju u trećim zemljama kako je navedeno u članku 9.; |
|
(o) |
podnošenje zajedničke analize i smjernica upravnom odboru u skladu s člankom 11. stavkom 2.; |
|
(p) |
osnivanje timova stručnjaka za potrebe članaka 14. i 15., koji se sastoje od stručnjaka iz redova vlastitog osoblja Agencije, Komisije i, ako je to potrebno, država članica, a u svojstvu promatrača i iz UNHCR-a; |
|
(q) |
pokretanje postupka praćenja u skladu s člankom 15. stavkom 2.; |
|
(r) |
podnošenje nalaza i nacrta preporuka u kontekstu postupka praćenja dotičnoj državi članici te nakon toga upravnom odboru u skladu s člankom 15. stavcima 3. i 4.; |
|
(s) |
podnošenje izvješća upravnom odboru i Komisiji u skladu s člankom 4. stavkom 5.; |
|
(t) |
evaluaciju, odobravanje i koordiniranje zahtjeva za operativnu i tehničku pomoć u skladu s člankom 16. stavkom 1. i člankom 20.; |
|
(u) |
osiguravanje provedbe operativnih planova iz članka 18.; |
|
(v) |
osiguravanje koordinacije aktivnosti Agencije u timovima za potporu upravljanju migracijama s Komisijom i drugim relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije u skladu s člankom 21. stavkom 1.; |
|
(w) |
osiguravanje provedbe odluka Vijeća iz članka 22. stavka 2.; |
|
(x) |
odlučivanje, uz savjetovanje s upravnim odborom, o nabavi ili najmu tehničke opreme u skladu s člankom 23. stavkom 2.; |
|
(y) |
predlaganje odabira kandidata među kojima će se odabrati službenik za temeljna prava u skladu s člankom 49. stavkom 1.; |
|
(z) |
imenovanje koordinacijskog službenika Agencije u skladu s člankom 25. stavkom 2. |
Članak 48.
Zamjenik izvršnog direktora
1. Zamjenik izvršnog direktora pomaže izvršnom direktoru u upravljanju Agencijom i u obavljanju zadaća izvršnog direktora kako su navedene u članku 47. stavku 5. Ako je izvršni direktor odsutan ili spriječen, zamjenjuje ga njegov zamjenik.
2. Upravni odbor imenuje zamjenika izvršnog direktora na prijedlog izvršnog direktora. Zamjenik izvršnog direktora imenuje se na temelju postignuća, odgovarajućih administrativnih i upravljačkih vještina i relevantnog stručnog iskustva stečenog u području azila. Izvršni direktor predlaže najmanje tri kandidata za mjesto zamjenika izvršnog direktora. Upravni odbor ovlašten je na prijedlog izvršnog direktora produljiti mandat zamjenika izvršnog direktora ili ga razriješiti dužnosti. Članak 46. stavci 1., 4., 7. i 9. primjenjuju se mutatis mutandis na zamjenika izvršnog direktora.
Članak 49.
Službenik za temeljna prava
1. Upravni odbor imenuje službenika za temeljna prava na temelju odabira kandidata koji je predložio izvršni direktor. Službenik za temeljna prava mora imati potrebne kvalifikacije i iskustvo u području temeljnih prava i azila.
2. Službenik za temeljna prava mora biti neovisan u obavljanju svojih zadaća i izravno izvješćuje upravni odbor.
3. Službenik za temeljna prava odgovoran je za osiguravanje usklađenosti Agencije s temeljnim pravima u svim njezinim aktivnostima i za promicanje poštovanja temeljnih prava od strane Agencije. Službenik za temeljna prava također je odgovoran za provedbu mehanizma za podnošenje pritužbi iz članka 51.
4. Službenik za temeljna prava surađuje sa savjetodavnim forumom.
5. Savjetovanje sa službenikom za temeljna prava provodi se, među ostalim, u pogledu operativnih planova iz članka 18., evaluacije operativne i tehničke pomoći Agencije, kodeksa ponašanja iz članka 58. i europskog programa osposobljavanja u području azila iz članka 8. stavka 3. Službenik za temeljna prava ima pristup svim informacijama koje se odnose na poštovanje temeljnih prava u vezi sa svim aktivnostima Agencije, uključujući organizaciju posjeta, uz suglasnost predmetne države članice, lokacijama na kojima Agencija provodi operativne aktivnosti.
Članak 50.
Savjetodavni forum
1. Agencija održava bliski dijalog s relevantnim organizacijama civilnog društva i relevantnim nadležnim tijelima koja djeluju u području politike azila na lokalnoj razini, regionalnoj razini, nacionalnoj razini, na razini Unije ili na međunarodnoj razini. U tu svrhu Agencija uspostavlja savjetodavni forum.
2. Savjetodavni forum mehanizam je za razmjenu informacija i dijeljenje znanja. Savjetodavni forum osigurava bliski dijalog između Agencije i relevantnih organizacija i tijela iz stavka 1.
3. Agencija u članstvo savjetodavnog foruma poziva Agenciju Europske unije za temeljna prava, Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, UNHCR te druge relevantne organizacije i tijela iz stavka 1.
Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora odlučuje o sastavu savjetodavnog foruma, uključujući o savjetodavnim skupinama usmjerenima na tematska ili geografska područja, te o uvjetima za dostavljanje informacija savjetodavnom forumu. Savjetodavni forum nakon savjetovanja s upravnim odborom i izvršnim direktorom utvrđuje svoje metode rada, uključujući radne skupine usmjerene na tematska ili geografska područja, kada procijeni da su takve radne skupine potrebne i korisne.
4. Savjetodavni forum savjetuje izvršnog direktora i upravni odbor u pitanjima povezanima s azilom u skladu sa specifičnim potrebama Agencije u područjima definiranima kao prioritet njezina rada.
5. Savjetodavni forum osobito:
|
(a) |
daje prijedloge upravnom odboru u pogledu godišnjeg i višegodišnjeg programiranja iz članka 42.; |
|
(b) |
dostavlja povratne informacije upravnom odboru i predlaže mjere koje treba poduzeti na temelju godišnjeg izvješća o stanju azila iz članka 69.; i |
|
(c) |
izvršnom direktoru i upravnom odboru priopćuje zaključke i preporuke konferencija, seminara i sastanaka te nalaze studija ili terenskog rada koje su provele bilo koje organizacije ili bilo koja tijela koji su članovi savjetodavnog foruma, i koji su relevantni za rad Agencije. |
6. Sa savjetodavnim forumom savjetuje se o pripremi, donošenju i provedbi strategije o temeljnim pravima iz članka 57. stavka 3. i kodeksa ponašanja iz članka 58., uspostavi mehanizma za podnošenje pritužbi iz članka 51. i izradi europskog programa osposobljavanja u području azila iz članka 8. stavka 3.
7. Savjetodavni forum sastaje se u punom sastavu najmanje jednom godišnje i prema potrebi organizira sastanke savjetodavnih skupina usmjerenih na tematska ili geografska područja.
Članak 51.
Mehanizam za podnošenje pritužbi
1. Agencija uspostavlja mehanizam za podnošenje pritužbi kako bi se osiguralo poštovanje temeljnih prava u svim aktivnostima Agencije.
2. Svaka osoba na koju izravno utječu djelovanja stručnjaka koji sudjeluje u timu za potporu u pitanjima azila i koja smatra da su joj zbog tih djelovanja prekršena temeljna prava, ili bilo koja treća strana koja zastupa takvu osobu, može Agenciji podnijeti pritužbu u pisanom obliku.
3. Dopuštene su samo obrazložene pritužbe koje se odnose na konkretna kršenja temeljnih prava. Pritužbe kojima se osporava odluka nacionalnog tijela u vezi s pojedinačnim zahtjevom za međunarodnu zaštitu nisu dopuštene. Pritužbe koje su anonimne, zlouporabne, zlonamjerne, frivolne, uznemirujuće, hipotetske ili netočne također nisu dopuštene.
4. Službenik za temeljna prava odgovoran je za postupanje s pritužbama koje je primila Agencija i to čini u skladu s pravom na dobru upravu. U tu svrhu službenik za temeljna prava:
|
(a) |
ispituje dopuštenost pritužbe; |
|
(b) |
registrira dopuštene pritužbe; |
|
(c) |
prosljeđuje sve registrirane pritužbe izvršnom direktoru; |
|
(d) |
prosljeđuje matičnoj državi članici pritužbe u vezi sa stručnjacima koji sudjeluju u timu za potporu u pitanjima azila; |
|
(e) |
obavješćuje o pritužbi relevantno tijelo vlasti ili tijelo nadležno za temeljna prava u državi članici; te |
|
(f) |
registrira i osigurava daljnje postupanje Agencije ili dotične države članice. |
5. U skladu s pravom na dobru upravu, ako je pritužba dopuštena, podnositelja pritužbe obavješćuje se da je pritužba registrirana, da je pokrenuta ocjena te da se odgovor može očekivati čim bude dostupan. Ako je pritužba proslijeđena nacionalnom tijelu vlasti ili tijelu, podnositelja pritužbe obavješćuje se o podatcima za kontakt tog tijela vlasti ili tog tijela. Ako pritužba nije dopuštena, podnositelja pritužbe obavješćuje se o razlozima nedopuštenosti te mu se, ako je to moguće, priopćuju daljnje mogućnosti za rješavanje njegovih pitanja. Svaka se odluka izrađuje u pisanom obliku i obrazlaže.
6. U slučaju registrirane pritužbe koja se odnosi na člana osoblja Agencije izvršni direktor, uz savjetovanje sa službenikom za temeljna prava, osigurava odgovarajuće daljnje postupanje, uključujući, prema potrebi, disciplinske mjere. Izvršni direktor u utvrđenom roku izvješćuje službenika za temeljna prava o nalazima i daljnjem postupanju Agencije po pritužbi, uključujući eventualne disciplinske mjere.
7. Ako se pritužba odnosi na pitanja u vezi sa zaštitom podataka, izvršni direktor o tome obavješćuje službenika Agencije za zaštitu podataka. Službenik za temeljna prava i službenik za zaštitu podataka izrađuju, u pisanom obliku, memorandum o razumijevanju u kojemu se navodi podjela zadaća između njih i način na koji surađuju u pogledu primljenih pritužbi.
8. U slučaju pritužbe koja se odnosi na stručnjaka države članice, uključujući upućene nacionalne stručnjake, matična država članica osigurava odgovarajuće daljnje postupanje, uključujući, prema potrebi, disciplinske mjere ili druge mjere u skladu s nacionalnim pravom. Matična država članica izvješćuje službenika za temeljna prava o nalazima i daljnjem postupanju po pritužbi u utvrđenom roku te, prema potrebi, u redovitim intervalima nakon toga. Ako ne primi izvješće od matične države članice, Agencija provodi daljnje postupanje u vezi s tim pitanjem.
9. Ako se otkrije da je stručnjak kojeg je rasporedila država članica, uključujući upućene nacionalne stručnjake, prekršio temeljna prava ili obveze međunarodne zaštite, izvršni direktor zahtijeva od države članice da odmah povuče tog stručnjaka ili tog upućenog nacionalnog stručnjaka iz aktivnosti Agencije. Ako se utvrdi da je stručnjak kojeg je rasporedila Agencija prekršio temeljna prava ili obveze međunarodne zaštite, izvršni direktor tog stručnjaka povlači iz aktivnosti Agencije.
10. Službenik za temeljna prava izvješćuje izvršnog direktora i upravni odbor o nalazima i daljnjem postupanju Agencije i predmetnih država članica na temelju pritužbe. Agencija u svoje godišnje izvješće o stanju azila u Uniji iz članka 69. uvrštava informacije o mehanizmu za podnošenje pritužbi.
11. Agencija, uključujući službenika za temeljna prava, sa svim osobnim podatcima sadržanima u pritužbi postupa te ih obrađuje u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725. Države članice sa svim osobnim podatcima sadržanima u pritužbi postupaju te ih obrađuju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 odnosno Direktivom (EU) 2016/680. Smatra se da je podnošenjem pritužbe podnositelj pritužbe dao privolu da Agencija i službenik za temeljna prava obrađuju njegove osobne podatke u smislu članka 5. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) 2018/1725. Kako bi se zaštitili interesi podnositelja pritužbi, službenik za temeljna prava s pritužbama postupa kao s povjerljivima, u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije, osim ako se podnositelj pritužbe izričito odrekne svojeg prava na povjerljivost. Ako se podnositelj pritužbe odrekne svojeg prava na povjerljivost, smatra se da je taj podnositelj pritužbe dao privolu da službenik za temeljna prava ili Agencija otkriju, ako je to potrebno, njegov identitet nadležnim tijelima vlasti ili tijelima u vezi s predmetom pritužbe.
POGLAVLJE 9.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 52.
Proračun
1. Procjene prihoda i rashoda Agencije pripremaju se svake financijske godine, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju se u proračunu Agencije.
2. Proračun Agencije mora biti uravnotežen u pogledu prihoda i rashoda.
3. Ne dovodeći u pitanje druge izvore, prihodi Agencije obuhvaćaju:
|
(a) |
doprinos Unije uvršten u opći proračun Unije; |
|
(b) |
financijska sredstva Unije u okviru neizravnog upravljanja ili u obliku ad hoc bespovratnih sredstava u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju i odredbama relevantnih instrumenata kojima se podupiru politike Unije; |
|
(c) |
sve dobrovoljne doprinose država članica; |
|
(d) |
sve doprinose pridruženih zemalja; |
|
(e) |
naknade za publikacije i sve ostale usluge koje pruža Agencija. |
4. Rashodi Agencije obuhvaćaju primitke od rada osoblja, administrativne i infrastrukturne troškove te troškove poslovanja.
Članak 53.
Utvrđivanje proračuna
1. Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt izvještaja o procjenama prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, u koji je uključen i plan radnih mjesta, te ga šalje upravnom odboru.
2. Upravni odbor na temelju privremenog nacrta izvještaja o procjenama iz stavka 1. donosi nacrt izvještaja o procjenama prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu.
3. Nacrt izvještaja o procjenama prihoda i rashoda Agencije iz stavka 2. šalje se Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću do 31. siječnja svake godine.
4. Komisija šalje izvještaj o procjenama proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije.
5. Komisija na temelju izvještaja o procjenama u nacrt općeg proračuna Unije uvrštava procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos doprinosa Unije na teret općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.
6. Proračunsko tijelo odobrava odobrena sredstva za doprinos Unije Agenciji.
7. Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Agencije.
8. Upravni odbor donosi proračun Agencije. Proračun Agencije postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Ako je to potrebno, proračun Agencije prilagođava se na odgovarajući način.
9. Na svaki projekt povezan s nekretninama koji bi mogao imati znatan utjecaj na proračun Agencije primjenjuje se Delegirana uredba (EU) 2019/715.
Članak 54.
Izvršenje proračuna
1. Izvršni direktor izvršava proračun Agencije.
2. Izvršni direktor svake godine šalje proračunskom tijelu sve informacije koje su važne za nalaze postupaka evaluacije.
Članak 55.
Financijsko izvještavanje i razrješnica
1. Računovodstveni službenik Agencije do 1. ožujka financijske godine N+1 šalje privremenu računovodstvenu dokumentaciju za financijsku godinu N računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu.
2. Agencija do 31. ožujka financijske godine N+1 šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za financijsku godinu N Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu.
Računovodstveni službenik Komisije do 31. ožujka financijske godine N+1 šalje Revizorskom sudu privremenu računovodstvenu dokumentaciju Agencije za financijsku godinu N, konsolidiranu s financijskim izvještajem Komisije.
3. Nakon primitka opažanja Revizorskog suda u pogledu privremene računovodstvene dokumentacije Agencije na temelju članka 246. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (26), izvršni direktor sastavlja završnu računovodstvenu dokumentaciju Agencije za financijsku godinu N na svoju odgovornost i podnosi je upravnom odboru na mišljenje.
4. Upravni odbor daje mišljenje o završnoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu N.
5. Izvršni direktor do 1. srpnja financijske godine N+1 šalje završnu računovodstvenu dokumentaciju za financijsku godinu N, zajedno s mišljenjem upravnog odbora, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.
6. Završna računovodstvena dokumentacija za financijsku godinu N objavljuje se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga financijske godine N+1.
7. Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu do 30. rujna financijske godine N+1 odgovor na njegova opažanja. Izvršni direktor taj odgovor šalje i upravnom odboru.
8. Izvršni direktor Europskom parlamentu na njegov zahtjev podnosi sve informacije potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za dotičnu financijsku godinu, u skladu s člankom 261. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.
9. Na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja financijske godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru za izvršenje proračuna za financijsku godinu N.
Članak 56.
Financijska pravila
1. Upravni odbor donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju nakon savjetovanja s Komisijom. Financijska pravila moraju biti u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2019/715, osim ako je odstupanje od te uredbe posebno potrebno za rad Agencije, a Komisija je dala svoju prethodnu suglasnost.
2. Agencija može dodijeliti bespovratna sredstva povezana s ispunjavanjem zadaća iz članka 2. ove Uredbe i koristiti se okvirnim ugovorima u skladu s ovom Uredbom ili ako joj je Komisija delegirala tu zadaću na temelju članka 62. stavka 1. točke (c) podtočke iv. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Primjenjuju se relevantne odredbe Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.
POGLAVLJE 10.
OPĆE ODREDBE
Članak 57.
Zaštita temeljnih prava i strategija za temeljna prava
1. Agencija jamči zaštitu temeljnih prava pri obavljanju svojih zadaća na temelju ove Uredbe u skladu s relevantnim pravom Unije, uključujući Povelju, i relevantnim međunarodnim pravom, osobito Ženevskom konvencijom o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je izmijenjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967.
2. Pri primjeni ove Uredbe prvenstveno se uzimaju u obzir najbolji interes djeteta.
3. Agencija, na temelju prijedloga službenika za temeljna prava, donosi i provodi strategiju za temeljna prava kako bi osigurala poštovanje temeljnih prava u svim aktivnostima Agencije.
Članak 58.
Kodeks ponašanja
Agencija razvija, donosi i provodi kodeks ponašanja koji se primjenjuje na sve stručnjake koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila. U kodeksu ponašanja utvrđuju se postupci namijenjeni jamčenju načelâ vladavine prava i poštovanja temeljnih prava, s posebnim naglaskom na djecu, maloljetne osobe bez pratnje i ostale osobe u ranjivom položaju.
Članak 59.
Pravni status
1. Agencija je agencija Unije. Agencija ima pravnu osobnost.
2. U svim državama članicama Agencija ima najširu pravnu sposobnost koja prema njihovim zakonima pripada pravnim osobama. Agencija osobito može stjecati pokretnine i nekretnine i otuđivati ih te biti stranka u sudskim postupcima.
3. Agencija je neovisna u pogledu operativnih i tehničkih pitanja.
4. Agenciju zastupa njezin izvršni direktor.
5. Sjedište Agencije je u Malti.
Članak 60.
Osoblje
1. Na osoblje Agencije primjenjuju se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja te pravila koja su institucije Unije zajednički donijele za provedbu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.
2. Upravni odbor donosi odgovarajuća provedbena pravila za provedbu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zapošljavanja, na temelju članka 110. Pravilnika o osoblju.
3. Agencija u odnosu na svoje osoblje izvršava ovlasti tijela za imenovanje.
4. Agencija može angažirati upućene nacionalne stručnjake ili drugo osoblje koje nije u njoj zaposleno. Upravni odbor donosi odluku o utvrđivanju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Agenciju.
5. Agencija može zapošljavati osoblje za terenski rad u državama članicama.
Članak 61.
Povlastice i imuniteti
Na Agenciju i njezino osoblje primjenjuje se Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije priložen UEU-u i UFEU-u.
Članak 62.
Pravila o jezicima
1. Na Agenciju se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1. (27).
2. Ne dovodeći u pitanje odluke donesene na temelju članka 342. UFEU-a, konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Agencije i programski dokumenti iz članka 42. sastavljaju se na svim službenim jezicima institucija Unije.
3. Prevoditeljski centar za tijela Europske unije pruža usluge prevođenja potrebne za funkcioniranje Agencije.
Članak 63.
Transparentnost
1. Na dokumente koje Agencija ima u posjedu primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.
2. Agencija o pitanjima koja ulaze u opseg njezinih zadaća može komunicirati na vlastitu inicijativu. Agencija objavljuje konsolidirano godišnje izvješće o svojim aktivnostima te posebno osigurava da javnost i sve zainteresirane strane brzo dobiju objektivne, pouzdane i lako razumljive informacije u pogledu njezina rada.
3. Upravni odbor u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka donosi detaljna pravila za primjenu stavaka 1. i 2.
4. Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo obratiti se Agenciji u pisanom obliku na bilo kojem od službenih jezika institucija Unije. Ta osoba ima pravo primiti odgovor na istom jeziku.
5. Protiv odluka koje Agencija donese na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 može se podnijeti pritužba Europskom ombudsmanu ili pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije pod uvjetima utvrđenima u članku 228. odnosno članku 263. UFEU-a.
Članak 64.
Borba protiv prijevara
1. U svrhu borbe protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 primjenjuju se bez ograničenja. Agencija pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama koje provodi OLAF i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Agencije na temelju predloška iz Priloga tom sporazumu.
2. Revizorski sud ovlašten je provoditi reviziju, na temelju dokumenata i provjera i inspekcija na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su od Agencije primili sredstva Unije.
3. OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (28), kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirala Agencija.
4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., radni dogovori s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke Agencije o bespovratnim sredstvima moraju sadržavati odredbe kojima se Revizorskom sudu i OLAF-u izričito daje ovlast za provođenje tih revizija i istraga u skladu s nadležnostima svakog od njih.
Članak 65.
Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka
1. Agencija primjenjuje sigurnosna pravila Komisije utvrđena u odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (29) i (EU, Euratom) 2015/444. Ta se pravila primjenjuju osobito na razmjenu, obradu i pohranu klasificiranih podataka.
2. Agencija primjenjuje sigurnosna načela koja se odnose na obradu neklasificiranih osjetljivih podataka kako je utvrđeno u odlukama (EU, Euratom) 2015/443 i (EU, Euratom) 2015/444 i kako ih je provela Komisija. Upravni odbor donosi mjere za primjenu tih sigurnosnih načela.
3. Klasifikacija podataka ne sprečava da se podatci stave na raspolaganje Europskom parlamentu. Slanje podataka i dokumenata te postupanje s podatcima i dokumentima poslanima Europskom parlamentu u skladu s ovom Uredbom mora biti u skladu s pravilima o prosljeđivanju klasificiranih podataka i postupanju s njima, koja se primjenjuju između Europskog parlamenta i Komisije.
Članak 66.
Odgovornost
1. Ugovorna odgovornost Agencije uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni ugovor.
2. Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje arbitražne klauzule koja je sadržana u ugovoru koji je sklopila Agencija.
3. U slučaju izvanugovorne odgovornosti Agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju pri obavljanju svojih dužnosti prouzroče njezine službe ili njezino osoblje.
4. U sporovima o naknadi štete iz stavka 3. nadležan je Sud Europske unije.
5. Osobna odgovornost osoblja Agencije prema Agenciji uređena je odredbama Pravilnika o osoblju ili Uvjeta zaposlenja koje se na njih primjenjuju.
Članak 67.
Administrativni nadzor
Aktivnosti Agencije podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.
Članak 68.
Sporazum o sjedištu i uvjeti djelovanja
1. Potrebni dogovori o smještaju Agencije u državi članici u kojoj Agencija ima sjedište, objekti i oprema koje ta država članica stavlja na raspolaganje te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na članove upravnog odbora, osoblje Agencije i članove njihovih obitelji utvrđuju se u sporazumu o sjedištu između Agencije i te države članice. Sporazum o sjedištu sklapa se nakon dobivanja odobrenja upravnog odbora.
2. Država članica u kojoj Agencija ima sjedište osigurava Agenciji uvjete potrebne za njezino pravilno funkcioniranje, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.
Članak 69.
Godišnje izvješće o stanju azila u Uniji
Agencija sastavlja godišnje izvješće o stanju azila u Uniji. Agencija to izvješće dostavlja upravnom odboru, Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, a izvršni direktor predstavlja ga Europskom parlamentu. Godišnje izvješće o stanju azila u Uniji objavljuje se.
Članak 70.
Evaluacija i preispitivanje
1. Tri mjeseca nakon zamjene Uredbe (EU) br. 604/2013 Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima svoje evaluacije u pogledu potrebe izmjene ove Uredbe radi osiguranja koherentnosti i unutarnje dosljednosti pravnog okvira Unije, a posebno u pogledu odredaba o mehanizmu za praćenje iz članka 14. te, prema potrebi, predstavlja potrebne prijedloge za izmjenu ove Uredbe.
2. Komisija do 20. siječnja 2025. te svakih pet godina nakon toga naručuje neovisnu vanjsku evaluaciju kako bi se procijenila osobito uspješnost djelovanja Agencije u odnosu na njezine ciljeve, mandat i zadaće. Tom je evaluacijom obuhvaćen učinak Agencije na praktičnu suradnju u pitanjima povezanima s azilom i na olakšavanje provedbe CEAS-a. U evaluaciji se posebno uzima u obzir napredak postignut u okviru mandata Agencije, uključujući procjenu jesu li potrebne dodatne mjere za osiguravanje djelotvorne solidarnosti i podjele odgovornosti s državama članicama koje su pod posebnim pritiskom.
Evaluacijom iz prvog podstavka posebno se obuhvaćaju moguća potreba za izmjenom mandata Agencije i financijske posljedice bilo koje takve izmjene. U okviru evaluacije razmatra se i je li upravljačka struktura primjerena za izvršavanje zadaća Agencije. Pri evaluaciji se uzimaju u obzir mišljenja dionika na razini Unije i na nacionalnoj razini.
3. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i upravnom odboru šalje izvješće koje je rezultat evaluacije iz stavka 2. zajedno sa svojim zaključcima o tom izvješću.
4. Prilikom svake druge evaluacije iz stavka 2. Komisija razmatra je li nastavak postojanja Agencije opravdan uzimajući u obzir njezine ciljeve, mandat i zadaće te može predložiti da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni ili stavi izvan snage.
Članak 71.
Prijelazna odredba
Agencija je sljednik EASO-a u pogledu vlasništva, sporazumâ, pravnih obveza, ugovora o radu, financijskih obveza i odgovornosti. Ovom se Uredbom osobito ne utječe na prava i obveze osoblja EASO-a čiji se kontinuitet karijere osigurava se u svim pogledima.
Članak 72.
Zamjena i stavljanje izvan snage
Uredba (EU) br. 439/2010 zamjenjuje se u odnosu na države članice koje obvezuje ova Uredba. Stoga se Uredba (EU) br. 439/2010 stavlja izvan snage.
U odnosu na države članice koje obvezuje ova Uredba upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.
Članak 73.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 2. stavak 1. točka (q), članak 14. i članak 15. stavci 1., 2. i 3. primjenjuju se od 31. prosinca 2023., a članak 15. stavci od 4. do 8. i članak 22. primjenjuju se od datuma na koji se zamjeni Uredba (EU) br. 604/2013, osim ako se ta uredba zamijeni prije 31. prosinca 2023., u kojem se slučaju te odredbe primjenjuju od 31. prosinca 2023.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u Strasbourgu 15. prosinca 2021.
Za Europski parlament
Predsjednik
D. M. SASSOLI
Za Vijeće
Predsjednik
A. LOGAR
(1) Stajalište Europskog parlamenta od 11. studenoga 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 9. prosinca 2021.
(2) Uredba (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil (SL L 132, 29.5.2010., str. 11.).
(3) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).
(4) Uredba (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima (SL L 199, 31.7.2007., str. 23.).
(5) Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624 (SL L 295, 14.11.2019., str. 1.).
(6) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).
(7) Odluka Vijeća 2008/381/EZ od 14. svibnja 2008. o uspostavi Europske migracijske mreže (SL L 131, 21.5.2008., str. 7.).
(8) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.
(9) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 оd 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).
(10) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(11) SL L 136, 31.5.1999., str. 15.
(12) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
(13) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(14) Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).
(15) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(16) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.)
(17) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(18) SL C 9, 21.1.2017., str. 3.
(19) Uredba Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava (SL L 53, 22.2.2007., str. 1.).
(20) Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).
(21) Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).
(22) Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011 (SL L 295, 21.11.2018., str. 99.).
(23) Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).
(24) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).
(25) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.
(26) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(27) Uredba Vijeća br. 1. od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).
(28) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(29) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 od 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).
PRILOG I
TABLICA S BROJEM STRUČNJAKA KOJI JE POTREBNO OSIGURATI ZA PRIČUVU ZA AZIL IZ ČLANKA 19. STAVKA 6.
|
Belgija |
15 |
|
Bugarska |
8 |
|
Češka |
8 |
|
Njemačka |
86 |
|
Estonija |
6 |
|
Grčka |
25 |
|
Španjolska |
46 |
|
Francuska |
80 |
|
Hrvatska |
5 |
|
Italija |
40 |
|
Cipar |
3 |
|
Latvija |
5 |
|
Litva |
6 |
|
Luksemburg |
4 |
|
Mađarska |
10 |
|
Malta |
4 |
|
Nizozemska |
24 |
|
Austrija |
15 |
|
Poljska |
40 |
|
Portugal |
7 |
|
Rumunjska |
20 |
|
Slovenija |
5 |
|
Slovačka |
10 |
|
Finska |
9 |
|
Švedska |
19 |
|
Ukupno |
500 /500 |
PRILOG II.
Korelacijska tablica
|
Uredba (EU) br. 439/2010 |
Ova Uredba |
|
Članak 1. |
Članak 1. stavci 1. i 2. |
|
Članak 2. stavak 1. |
Članak 2. stavak 1. točka (a) |
|
Članak 2. stavak 2. |
Članak 2. stavak 1. točka i. |
|
Članak 2. stavak 3. |
- |
|
Članak 2. stavak 4. |
Članak 1. stavak 3. |
|
Članak 2. stavak 5. |
Članak 4. stavak 3. |
|
Članak 2. stavak 6. |
- |
|
- |
Članak 2. stavak 1. osim točaka (a), (e), i., (k), (l), (r) i (s) |
|
- |
Članak 2. stavak 2. |
|
- |
Članak 3. |
|
Članak 3. |
Članak 4. stavak 4. |
|
- |
Članak 4. stavci 1., 2. i 5. |
|
Članak 4. točke od (a) do (d) |
Članak 2. stavak 1. točka (e) i članak 9. |
|
Članak 4. točka (e) |
Članak 11. stavak 1. |
|
Članak 5. |
Članak 2. stavak 1. točka (k) |
|
Članak 6. |
Članak 8. |
|
Članak 7. prvi stavak |
Članak 2. stavak 1. točka (r) |
|
Članak 7. drugi stavak |
Članak 2. stavak 1. točka (s) i članak 35. stavak 3. |
|
Članak 7. treći stavak |
Članak 35. stavak 2. |
|
- |
Članak 7. |
|
- |
Članak 10. |
|
|
Članak 11. stavci od 2. do 5. |
|
- |
Članak 12. |
|
- |
Članak 13. stavci 4., 5. i 6. |
|
- |
Članak 14. |
|
- |
Članak 15. |
|
Članak 8. |
Članak 16. stavak 1. točka (b) |
|
Članak 9. |
Članak 5. |
|
Članak 10. |
Članak 16. |
|
Članak 11. |
Članak 6. |
|
Članak 12. stavak 1. |
Članak 69. |
|
Članak 12. stavak 2. |
Članak 13. stavci 1., 2. i 3. |
|
Članak 13. stavak 1. |
Članak 16. stavak 1. točka (b) i članak 17. stavak 1. |
|
Članak 13. stavak 2. |
Članak 16. stavak 2. uvodni dio |
|
Članak 14. |
Članak 16. stavak 2. točke (e) i i. |
|
- |
Članak 16. stavak 1. osim točke (b) |
|
- |
Članak 16. stavak 2. osim točaka (e) i i. |
|
- |
Članak 16. stavci 3. i 4. |
|
- |
Članak 17. stavci od 2. do 5. |
|
Članak 15. |
Članak 2. stavak 1. točka (l) i članak 19. stavci 2., 3. i 5. |
|
Članak 16. |
Članak 19. stavci 1., 2. i 3. |
|
- |
Članak 19. stavci 4., 6., 7. i 8. |
|
Članak 17. |
Članak 20. |
|
Članak 18. |
Članak 18. |
|
Članak 19. |
Članak 24. |
|
Članak 20. |
Članak 25. |
|
Članak 21. |
Članak 26. |
|
- |
Članak 21. |
|
- |
Članak 22. |
|
- |
Članak 23. |
|
Članak 22. |
Članak 27. |
|
Članak 23. |
Članak 28. |
|
- |
Članak 23. |
|
- |
Članak 29. |
|
- |
Članak 30. stavci od 2. do 6. |
|
- |
Članak 31. |
|
- |
Članak 32. |
|
Članak 24. |
Članak 39. |
|
Članak 25. |
Članak 40. |
|
Članak 26. |
Članak 43. |
|
Članak 27. |
Članak 44. |
|
Članak 28. |
Članak 44. |
|
Članak 29. |
Članak 41. |
|
Članak 30. |
Članak 46. |
|
Članak 31. |
Članak 47. |
|
- |
Članak 48. |
|
- |
Članak 49. |
|
- |
Članak 51. |
|
Članak 32. |
- |
|
Članak 33. |
Članak 52. |
|
Članak 34. |
Članak 53. |
|
Članak 35. |
Članak 54. |
|
Članak 36. |
Članak 55. |
|
Članak 37. |
Članak 56. stavak 1. |
|
- |
Članak 56. stavak 2. |
|
- |
Članak 57. |
|
- |
Članak 58. |
|
Članak 38. |
Članak 60. |
|
Članak 39. |
Članak 61. |
|
Članak 40. |
Članak 59. |
|
Članak 41. |
Članak 62. |
|
Članak 42. stavci od 1. do 3. |
Članak 63. stavci od 1. do 4. |
|
Članak 42. stavak 4. |
Članak 30. stavak 1. |
|
Članak 43. |
Članak 65. |
|
Članak 44. |
Članak 64. |
|
Članak 45. |
Članak 66. |
|
Članak 46. |
Članak 70. |
|
Članak 47. |
Članak 67. |
|
Članak 48. |
Članak 33. |
|
Članak 49. stavak 1. |
Članak 34. |
|
Članak 49. stavak 2. |
Članak 35. stavak 1. |
|
- |
Članak 35. stavci 4., 5. i 6. |
|
Članak 50. prvi stavak |
Članak 38. |
|
Članak 50. drugi stavak |
- |
|
Članak 51. |
Članak 50. |
|
Članak 52. |
Članak 37. |
|
Članak 53. |
Članak 68. |
|
- |
Članak 67. |
|
Članak 54. |
- |
|
- |
Članak 71. |
|
- |
Članak 72. |
|
Članak 55. |
Članak 73. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.