Uredba (EU) 2022/1031 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2022. o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz trećih zemalja tržištu javne nabave Unije i tržištu koncesija Unije i o postupcima kojima se podupiru pregovori o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz Unije tržištu javne nabave trećih zemalja i tržištu koncesija trećih zemalja (Instrument za međunarodnu nabavu – IMN)

(1)

U skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) Unija utvrđuje i provodi zajedničke politike i djelovanja te poboljšava suradnju u svim područjima međunarodnih odnosa, između ostaloga, radi poticanja integracije svih zemalja u svjetsko gospodarstvo, uključujući i postupnim ukidanjem ograničenja u međunarodnoj trgovini.

(2)

Prema članku 206. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Unija uspostavom carinske unije u zajedničkom interesu doprinosi skladnom razvoju svjetske trgovine, postupnom ukidanju ograničenja međunarodne trgovine i izravnih stranih ulaganja te smanjenju carinskih i ostalih prepreka.

(3)

U skladu s člankom 26. UFEU-a Unija donosi mjere s ciljem uspostave ili osiguranja funkcioniranja unutarnjeg tržišta koje obuhvaća područje bez unutarnjih granica na kojemu se slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala osigurava u skladu s Ugovorima. Pristup gospodarskih subjekata, robe i usluga iz trećih zemalja tržištu javne nabave Unije ili tržištu koncesija Unije obuhvaćen je područjem primjene zajedničke trgovinske politike.

(4)

Članak III. stavak 8. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. i članak XIII. Općeg sporazuma o trgovini uslugama isključuju javnu nabavu iz glavnih multilateralnih postupaka Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

(5)

U okviru WTO-a i putem svojih bilateralnih odnosa Unija se zalaže za ambiciozno otvaranje međunarodnog tržišta javne nabave Unije i njezinih trgovačkih partnera te međunarodnog tržišta koncesija Unije i njezinih trgovačkih partnera u duhu reciprociteta i zajedničke koristi.

(6)

Plurilateralnim Sporazumom WTO-a o javnoj nabavi i trgovinskim sporazumima Unije koji sadržavaju odredbe o javnoj nabavi omogućuje se gospodarskim subjektima Unije pristup samo tržištu javne nabave trećih zemalja ili tržištu koncesija trećih zemalja koje su stranke tih sporazuma.

(7)

Ako je treća zemlja stranka Sporazuma WTO-a o javnoj nabavi ili je sklopila trgovinski sporazum s Unijom koji sadržava odredbe o javnoj nabavi, Komisija bi trebala slijediti mehanizme savjetovanja ili postupke rješavanja sporova utvrđene u tim sporazumima ako se ograničavajuće prakse odnose na javnu nabavu koja je obuhvaćena obvezama u pogledu pristupa tržištu koje je ta treća zemlja preuzela u odnosu na Uniju.

(8)

Mnoge treće zemlje nisu sklone otvoriti svoje tržište javne nabave ili svoje tržište koncesija međunarodnom tržišnom natjecanju niti poboljšati pristup tim tržištima. Stoga se gospodarski subjekti Unije suočavaju s ograničavajućim praksama javne nabave u mnogim trećim zemljama, što dovodi do gubitka znatnih trgovinskih mogućnosti.

(9)

Uredbom (EU) br. 654/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuju se pravila i postupci kako bi se osiguralo ostvarivanje pravâ Unije na temelju međunarodnih trgovinskih sporazuma koje je Unija sklopila. Takva pravila i postupci ne postoje za postupanje s gospodarskim subjektima, robom i uslugama koji nisu obuhvaćeni takvim međunarodnim sporazumima.

(10)

Međunarodne obveze koje je Unija preuzela u odnosu na treće zemlje u pogledu pristupa tržištu u području javne nabave i koncesija zahtijevaju, među ostalim, ravnopravan tretman gospodarskih subjekata iz tih trećih zemalja. Stoga se mjere donesene na temelju ove Uredbe mogu primjenjivati samo na gospodarske subjekte, robu ili usluge iz trećih zemalja koje nisu stranke plurilateralnog Sporazuma WTO-a o javnoj nabavi ili bilateralnih ili multilateralnih trgovinskih sporazuma sklopljenih s Unijom koji sadržavaju obveze o pristupu tržištu javne nabave ili tržištu koncesija ili na gospodarske subjekte, robu ili usluge iz zemalja koje su stranke takvih sporazuma, ali samo u pogledu postupaka javne nabave za robu, usluge ili koncesije koji nisu obuhvaćeni tim sporazumima. U skladu s direktivama 2014/23/EU (4), 2014/24/EU (5) i 2014/25/EU (6) Europskog parlamenta i Vijeća i kako je pojašnjeno u Komunikaciji Komisije od 24. srpnja 2019. o smjernicama za sudjelovanje ponuditelja i robe iz trećih zemalja na tržištu javne nabave EU-a, gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje nisu sklopile sporazum kojim se predviđa otvaranje tržišta javne nabave EU-a ili čija roba, usluge i radovi nisu obuhvaćeni takvim sporazumom, nemaju osiguran pristup postupcima javne nabave u EU-u te mogu biti isključeni.

(11)

Djelotvorna primjena mjera donesenih na temelju ove Uredbe radi poboljšavanja pristupa gospodarskih subjekata Unije tržištu javne nabave određenih trećih zemalja ili tržištu koncesija određenih trećih zemalja zahtijeva jasan skup pravila o podrijetlu za gospodarske subjekte, robu i usluge.

(12)

Podrijetlo robe trebalo bi utvrditi u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(13)

Podrijetlo usluge trebalo bi utvrditi na temelju podrijetla fizičke ili pravne osobe koja je pruža. Trebalo bi smatrati da je pravna osoba podrijetlom iz zemlje u skladu s čijim je zakonima osnovana ili na drugi način organizirana te na čijem državnom području obavlja znatne poslovne aktivnosti. Trebalo bi smatrati da pravne osobe koje su osnovane ili na drugi način organizirane u skladu sa zakonima države članice imaju podrijetlo u Uniji samo ako imaju izravnu i stvarnu vezu s gospodarstvom države članice. Kako bi se izbjeglo moguće izbjegavanje mjere Instrumenta za međunarodnu nabavu (IMN), možda će biti potrebno utvrditi podrijetlo pravnih osoba pod stranom kontrolom ili u stranom vlasništvu koje ne obavljaju znatne poslovne aktivnosti na državnom području treće zemlje ili na državnom području države članice u skladu s čijim zakonima su osnovane ili na drugi način organizirane uzimajući u obzir i druge elemente, kao što je podrijetlo vlasnikâ ili drugih osoba koje imaju prevladavajući utjecaj na tu pravnu osobu.

(14)

Pri procjenjivanju postoje li u trećoj zemlji posebne mjere ili posebne prakse koje bi mogle dovesti do narušavanja pristupa gospodarskih subjekata, robe ili usluga Unije tržištu javne nabave ili tržištu koncesija te treće zemlje, Komisija bi trebala ispitati u kojoj mjeri zakoni, pravila ili druge mjere u pogledu tržišta javne nabave ili tržišta koncesija dotične treće zemlje osiguravaju transparentnost u skladu s međunarodnim standardima i ne dovode do ozbiljnih i opetovanih ograničenja protiv gospodarskih subjekata, robe ili usluga Unije. Osim toga, Komisija bi trebala ispitati u kojoj mjeri pojedinačni javni naručitelji iz trećih zemalja ili naručitelji iz trećih zemalja donose restriktivne prakse protiv gospodarskih subjekata, robe ili usluga Unije ili zadržavaju takve prakse.

(15)

Komisija bi trebala moći u svakom trenutku pokrenuti transparentnu istragu o navodno restriktivnim mjerama ili praksama koje je donijela ili koje zadržava treća zemlja.

(16)

S obzirom na opći cilj politike Unije da se podrži gospodarski rast najmanje razvijenih zemalja i njihova integracija u globalne vrijednosne lance, Komisija ne bi trebala pokretati istragu kad je riječ o zemljama koje ostvaruju korist od dogovora „sve osim oružja” koje su navedene na popisu u Prilogu IV. Uredbi (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(17)

Pri provođenju istrage Komisija bi trebala pozvati dotičnu treću zemlju da započne savjetovanja s ciljem uklanjanja ili ispravljanja svih restriktivnih mjera ili praksi te time poboljšanja mogućnosti nadmetanja za gospodarske subjekte, robu i usluge Unije na tržištu javne nabave u toj trećoj zemlji ili na tržištu koncesija u toj trećoj zemlji.

(18)

Iznimno je važno da se istraga provodi transparentno. Izvješće o glavnim nalazima istrage trebalo bi stoga biti javno dostupno.

(19)

Ako se istragom potvrdi postojanje restriktivnih mjera ili praksi, a savjetovanja s dotičnom trećom zemljom ne dovedu do zadovoljavajućih korektivnih djelovanja kojima se u razumnom roku ispravlja ozbiljno i opetovano narušavanje pristupa za gospodarske subjekte, robu i usluge Unije, ili ako dotična treća zemlja odbije započeti savjetovanja, Komisija bi na temelju ove Uredbe, ako smatra da je takvo donošenje u interesu Unije, trebala donijeti mjeru IMN-a u obliku prilagodbe bodova ili isključenja ponuda.

(20)

Utvrđivanje je li donošenje mjere IMN-a u interesu Unije trebalo bi se temeljiti na procjeni svih različitih interesa u cjelini, među ostalim i interesa gospodarskih subjekata Unije. Komisija bi trebala odvagnuti posljedice donošenja takve mjere u odnosu na njezin utjecaj na šire interese Unije. Važno je posvetiti posebnu pozornost općem cilju postizanja reciprociteta otvaranjem tržišta trećih zemalja i poboljšanjem mogućnosti pristupa tržištima za gospodarske subjekte Unije. Trebalo bi uzeti u obzir i cilj ograničavanja nepotrebnog administrativnog opterećenja javnih naručitelja i naručitelja, kao i gospodarskih subjekata.

(21)

Prilagodba bodova trebala bi se primjenjivati samo u svrhu evaluacije ponuda koje su podnijeli gospodarski subjekti koji su podrijetlom iz dotične treće zemlje. Takva mjera ne bi trebala utjecati na cijenu koju treba platiti na temelju ugovora koji treba sklopiti s uspješnim ponuditeljem. Kad javni naručitelji ili naručitelji odluče temeljiti svoju evaluaciju ponuda na cijeni ili trošku kao jedinom kriteriju za dodjelu ugovora, razina prilagodbe bodova trebala bi biti znatno viša kako bi se osigurala usporediva djelotvornost mjere IMN-a.

(22)

Mjere IMN-a trebale bi se primjenjivati na postupke javne nabave obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe, uključujući okvirne sporazume i dinamičke sustave nabave. Ako je određeni ugovor dodijeljen u okviru dinamičkog sustava nabave na koji se primjenjuje mjera IMN-a, mjere IMN-a trebale bi se primjenjivati i na taj konkretni ugovor. Međutim, mjere IMN-a ne bi se trebale primjenjivati na ugovore ispod određenog praga kako bi se ograničilo ukupno administrativno opterećenje javnih naručitelja i naručitelja. Kako bi se izbjegla moguća dvostruka primjena mjera IMN-a, takve se mjere ne bi trebale primjenjivati na ugovore dodijeljene na temelju okvirnog sporazuma ako su mjere IMN-a već primijenjene u fazi sklapanja tog okvirnog sporazuma.

(23)

Kako bi se izbjeglo moguće izbjegavanje određene mjere IMN-a, uspješnim ponuditeljima trebalo bi uvesti odgovarajuće obveze. Te bi se obveze trebale primjenjivati samo na postupke javne nabave koji podliježu određenoj mjeri IMN-a, kao i na ugovore dodijeljene na temelju okvirnog sporazuma ako je vrijednost takvih ugovora jednaka ili viša od određenog praga i ako taj okvirni sporazum podliježe određenoj mjeri IMN-a.

(24)

Ako treća zemlja sudjeluje u sadržajnim i uznapredovalim pregovorima s Unijom o pristupu tržištu u području javne nabave s ciljem uklanjanja ili ispravljanja narušavanja pristupa gospodarskih subjekata, robe ili usluga Unije svojem tržištu javne nabave ili svojem tržištu koncesija, Komisija bi trebala moći, tijekom pregovora, suspendirati mjere IMN-a koje se odnose na dotičnu treću zemlju.

(25)

Važno je da javni naručitelji i naručitelji ujednačeno primjenjuju mjere IMN-a u Uniji. Kako bi se uzela u obzir raznolikost administrativnih kapaciteta javnih naručitelja i naručitelja, države članice trebale bi moći, pod određenim strogim uvjetima, zatražiti izuzeće od mjera IMN-a za ograničeni popis lokalnih javnih naručitelja. Pri provjeri popisa lokalnih javnih naručitelja, kako su ih predložile države članice, važno je da Komisija uzme u obzir posebnu situaciju tih javnih naručitelja u pogledu, među ostalim, broja stanovnika i geografskog položaja. Takvo bi se izuzeće moglo odnositi i na postupke javne nabave koje bi ti javni naručitelji trebali moći provoditi na temelju okvirnih sporazuma ili dinamičkih sustava nabave.

(26)

Nužno je da javni naručitelji i naručitelji imaju pristup nizu visokokvalitetnih proizvoda koji zadovoljavaju njihove zahtjeve za kupnju po konkurentnoj cijeni. Javni naručitelji i naručitelji trebali bi stoga imati mogućnost neprimjene mjera IMN-a kojima se ograničava pristup neobuhvaćene robe i neobuhvaćenih usluga ako nema dostupne robe ili usluga Unije ili obuhvaćene robe ili obuhvaćenih usluga koje zadovoljavaju zahtjeve javnog naručitelja ili naručitelja ili ako trebaju zaštititi ključne potrebe javne politike, primjerice kad je riječ o prevladavajućim razlozima u vezi s javnim zdravljem ili zaštitom okoliša. Kad javni naručitelji ili naručitelji primjenjuju te iznimke, o tome bi trebalo pravodobno i sveobuhvatno obavijestiti Komisiju kako bi se omogućio odgovarajući nadzor provedbe ove Uredbe.

(27)

U slučaju da javni naručitelji ili naručitelji pogrešno primjenjuju mjere IMN-a čime se negativno utječe na izglede gospodarskih subjekata koji imaju pravo sudjelovati u postupku javne nabave, trebale bi se primjenjivati direktive Vijeća 89/665/EEZ (9) i 92/13/EEZ (10). Pogođeni gospodarski subjekti trebali bi moći pokrenuti postupak pravne zaštite u skladu s nacionalnim pravom kojim se te direktive provode ako, na primjer, ti gospodarski subjekti smatraju da je konkurentski gospodarski subjekt trebao biti isključen ili da je ponuda trebala biti niže rangirana zbog primjene mjere IMN-a. Komisija bi također trebala moći primijeniti korektivni mehanizam u skladu s člankom 3. Direktive 89/665/EEZ ili člankom 8. Direktive 92/13/EEZ.

(28)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(29)

Za donošenje provedbenih akata u pogledu donošenja, povlačenja, suspenzije, ponovnog uvođenja ili produljenja mjere IMN-a trebalo bi primjenjivati postupak ispitivanja, a Komisiji bi trebao pomagati Odbor za trgovinske prepreke osnovan Uredbom (EU) 2015/1843 Europskog parlamenta i Vijeća (12). S obzirom na to da bi mjere IMN-a mogle imati različite učinke na tržište javne nabave Unije ili na tržište koncesija Unije, trebalo bi prilagoditi postupak odbora koji se primjenjuje na nacrte provedbenih akata kojima se predviđa isključenje ponuda te bi se u takvim slučajevima trebao primjenjivati članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

(30)

U vezi s pitanjima koja utječu na primjenu pravnog okvira Unije o javnoj nabavi i ako je to potrebno, Komisija bi trebala moći zatražiti savjet Savjetodavnog odbora za ugovore o javnoj nabavi osnovanog Odlukom Vijeća 71/306/EEZ (13).

(31)

Informacije primljene u skladu s ovom Uredbom trebale bi se upotrebljavati samo u svrhu za koju su zatražene te uz odgovarajuće poštovanje primjenjivih zahtjeva u pogledu zaštite i povjerljivosti podataka na razini Unije i na nacionalnoj razini. Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (14) te članak 28. Direktive 2014/23/EU, članak 21. Direktive 2014/24/EU i članak 39. Direktive 2014/25/EU trebali bi se primjenjivati na odgovarajući način.

(32)

U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (15) i radi, među ostalim, smanjivanja administrativnog opterećenja, posebno za države članice, Komisija bi trebala redovito preispitivati područje primjene, funkcioniranje i učinkovitost ove Uredbe. Takvo preispitivanje obuhvatilo bi, među ostalim, mogućnost upotrebe svih dostupnih sredstava kako bi se olakšala razmjena informacija, uključujući rješenja za elektroničku javnu nabavu kao što su standardni obrasci za objavljivanje obavijesti u području javne nabave, u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1780 (16), kao i opterećenje koje snose javni naručitelji i naručitelji pri primjeni ove Uredbe. Komisija bi o svojoj procjeni trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće te, prema potrebi, podnijeti odgovarajuće zakonodavne prijedloge.

(33)

Pravila i načela javne nabave koja se primjenjuju na ugovore o javnoj nabavi koje institucije Unije dodjeljuju za svoj račun utvrđena su u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (17) i stoga nisu obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe. U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 ta se pravila temelje na pravilima utvrđenima u direktivama 2014/23/EU i 2014/24/EU. Stoga je primjereno procijeniti bi li, u kontekstu revizije Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, pravila i načela utvrđena u ovoj Uredbi trebalo učiniti primjenjivima i na ugovore o javnoj nabavi koje dodjeljuju institucije Unije.

(34)

Kako bi se javnim naručiteljima, naručiteljima i gospodarskim subjektima olakšala primjena ove Uredbe, Komisija bi trebala izdati smjernice. Te bi smjernice trebale posebno pružiti informacije o pojmovima podrijetla fizičkih i pravnih osoba, podrijetla robe i usluga, dodatnim obvezama i primjeni tih odredaba u okviru ove Uredbe. U kontekstu općeg cilja politike Unije da se pruži podrška malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), tim bi se smjernicama trebale uzeti u obzir i posebne informacijske potrebe MSP-ova pri njihovoj primjeni ove Uredbe kako bi se spriječilo preopterećenje MSP-ova.

(35)

U skladu s načelom proporcionalnosti i kako bi se ostvario temeljni cilj poboljšavanja pristupa gospodarskih subjekata, robe i usluga Unije tržištu javne nabave trećih zemalja ili tržištu koncesija trećih zemalja uspostavljanjem mjera u vezi s neobuhvaćenom nabavom, potrebno je i primjereno utvrditi pravila o postupcima prema kojima Komisija treba pokrenuti istrage navodnih mjera ili praksi treće zemlje protiv gospodarskih subjekata, robe i usluga Unije te pokrenuti savjetovanja s dotičnim trećim zemljama. Ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva u skladu s člankom 5. stavkom 4. UEU-a,

(a)

Direktiva 2014/23/EU;

(b)

Direktiva 2014/24/EU;

(c)

Direktiva 2014/25/EU.

(a)

„gospodarski subjekt” znači gospodarski subjekt kako je definiran u direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU;

(b)

„roba” znači roba navedena u predmetu postupka javne nabave i u specifikacijama relevantnog ugovora, ali ne obuhvaća nikakve unose, materijale ili sastojke ugrađene u isporučenu robu;

(c)

„procijenjena vrijednost” znači procijenjena vrijednost ugovora izračunana u skladu s direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU;

(d)

„prilagodba bodova” znači relativno smanjenje za određeni postotak ocjene ponude, koja proizlazi iz evaluacije koju je proveo javni naručitelj ili naručitelj na temelju kriterija za dodjelu ugovora utvrđenih u relevantnoj dokumentaciji o javnoj nabavi. U slučajevima kad je cijena ili trošak jedini kriterij za dodjelu ugovora, prilagodba bodova znači, za potrebe evaluacije ponuda, relativno povećanje cijene koju nudi ponuditelj za određeni postotak;

(e)

„dokaz” znači svaka informacija, potvrda, popratni dokument ili izjava čiji je cilj dokazivanje usklađenosti s obvezama utvrđenima u članku 8., kao što su:

(f)

„javni naručitelj” znači javni naručitelj kako je definiran u direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU;

(g)

„naručitelj” znači naručitelj kako je definiran u direktivama 2014/23/EU i 2014/25/EU;

(h)

„zainteresirana strana” znači svaka osoba ili subjekt na čiji bi interes mogla utjecati mjera ili praksa treće zemlje, kao što su poduzetnici, udruženja poduzetnika ili glavne međusektorske organizacije koje predstavljaju socijalne partnere na razini Unije;

i.

„mjera ili praksa treće zemlje” znači bilo kakva zakonodavna, regulatorna ili administrativna mjera, postupak ili praksa, ili njihova kombinacija, što ih donose ili zadržavaju tijela javne vlasti ili pojedinačni javni naručitelji ili naručitelji u trećoj zemlji na bilo kojoj razini, koji dovedu do ozbiljnog i opetovanog narušavanja pristupa gospodarskih subjekata, robe ili usluga Unije tržištu javne nabave te treće zemlje ili tržištu koncesija te treće zemlje;

(j)

„mjera IMN-a” znači mjera koju je donijela Komisija u skladu s ovom Uredbom kojom se ograničava pristup gospodarskim subjektima, robi ili uslugama podrijetlom iz trećih zemalja tržištu javne nabave Unije ili tržištu koncesija Unije u području neobuhvaćene nabave;

(k)

„neobuhvaćena nabava” znači postupci javne nabave robe, usluga ili koncesija za koje Unija nije međunarodnim sporazumom u području javne nabave ili koncesija preuzela obveze u pogledu pristupa tržištu;

(l)

„ugovori” znači ugovori o javnoj nabavi kako su definirani u Direktivi 2014/24/EU, koncesije kako su definirane u Direktivi 2014/23/EU i ugovori o nabavi robe, radovima i uslugama kako su definirani u Direktivi 2014/25/EU;

(m)

„ponuditelj” znači ponuditelj kako je definiran u direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU;

(n)

„zemlja” znači bilo koja država ili zasebno carinsko područje, a da takav izraz nema utjecaja na suverenitet;

(o)

„podugovaranje” znači dogovaranje da dio ugovora izvrši treća strana i ne uključuje samu isporuku robe ili dijelova potrebnih za pružanje usluge.

(a)

u slučaju fizičke osobe, zemlja čiji je osoba državljanin ili u kojoj ta osoba ima pravo stalnog boravka;

(b)

u slučaju pravne osobe, jedno od sljedećeg:

(a)

drže većinu upisanog kapitala pravne osobe;

(b)

kontroliraju većinu glasova koji se odnose na dionice koje je izdala pravna osoba; ili

(c)

mogu imenovati više od polovice članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela pravne osobe;

(a)

poduzme zadovoljavajuća korektivna djelovanja radi uklanjanja ili ispravljanja ozbiljnog i opetovanog narušavanja pristupa gospodarskih subjekata, robe ili usluga Unije tržištu javne nabave treće zemlje ili tržištu koncesija treće zemlje i time poboljša navedeni pristup; ili

(b)

obveže se Uniji da će u razumnom roku, a najkasnije u roku od šest mjeseci od preuzimanja obveze, okončati ili postupno ukinuti mjeru ili praksu treće zemlje, među ostalim i proširenjem područja primjene postojećeg sporazuma na javnu nabavu.

(a)

razmjernost mjere IMN-a s obzirom na mjeru ili praksu treće zemlje;

(b)

dostupnost alternativnih izvora nabave dotičnih roba i usluga kako bi se izbjegao ili na najmanju moguću mjeru smanjio znatan negativan utjecaj na javne naručitelje i naručitelje.

(a)

uvedu prilagodbu bodova za ponude koje dostave gospodarski subjekti podrijetlom iz te treće zemlje; ili

(b)

isključe ponude koje su dostavili gospodarski subjekti podrijetlom iz te treće zemlje.

(a)

sektore ili kategorije roba, usluga i koncesija na temelju Jedinstvenog rječnika javne nabave uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (18) i sve primjenjive iznimke;

(b)

određene kategorije javnih naručitelja ili naručitelja;

(c)

određene kategorije gospodarskih subjekata;

(d)

određene pragove koji su jednaki ili viši od onih utvrđenih u stavku 4.;

(e)

prema potrebi, postotne vrijednosti prilagodbe bodova iz stavka 6. točke (a).

(a)

da neće dati u podugovor više od 50 % ukupne vrijednosti ugovora gospodarskim subjektima koji su podrijetlom iz treće zemlje koja podliježe mjeri IMN-a;

(b)

za ugovore čiji predmet obuhvaća nabavu robe, da će za vrijeme trajanja ugovora osigurati da vrijednost robe ili usluga isporučenih odnosno pruženih pri izvršavanju ugovora i podrijetlom iz treće zemlje koja podliježe mjeri IMN-a, neće činiti više od 50 % ukupne vrijednosti ugovora, bez obzira na to isporučuje li takvu robu odnosno pruža li takve usluge izravno uspješni ponuditelj ili podugovaratelj;

(c)

da će javnom naručitelju ili naručitelju, na njihov zahtjev, pružiti odgovarajuće dokaze u skladu s točkom (a) ili (b), najkasnije po završetku izvršenja ugovora;

(d)

da će platiti razmjernu naknadu u slučaju neispunjenja obveza iz točke (a) ili (b) u iznosu između 10 % i 30 % ukupne vrijednosti ugovora.

(a)

samo ponude gospodarskih subjekata koji su podrijetlom iz treće zemlje koja podliježe mjeri IMN-a zadovoljavaju zahtjeve natječaja; ili

(b)

je odluka da se ne primijeni mjera IMN-a opravdana zbog prevladavajućih razloga od javnog interesa, kao što su javno zdravlje ili zaštita okoliša.

(a)

naziv i podatke za kontakt javnog naručitelja ili naručitelja;

(b)

opis predmeta ugovora;

(c)

informacije o podrijetlu gospodarskih subjekata;

(d)

osnovu na kojoj se temelji odluka da se ne primijeni mjera IMN-a i detaljno obrazloženje za primjenu iznimke;

(e)

prema potrebi, sve dodatne informacije koje javni naručitelj ili naručitelj smatra korisnima.