(1)

Snažno, otvoreno i konkurentno unutarnje tržište omogućuje i europskim i stranim poduzećima da se natječu na temelju zasluga. Unija ima koristi od sofisticiranog i djelotvornog sustava kontrole državnih potpora čiji je cilj osigurati pravedne uvjete za sva poduzeća koja se bave gospodarskom djelatnošću na unutarnjem tržištu. Taj sustav kontrole državnih potpora sprečava države članice da dodjeljuju državne potpore kojima se neopravdano narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(2)

Istodobno, i privatna poduzeća i javna poduzeća koja su pod izravnom ili neizravnom kontrolom države ili u državnom vlasništvu, mogu dobiti subvencije od trećih zemalja koje se zatim upotrebljavaju, primjerice, za financiranje gospodarskih djelatnosti na unutarnjem tržištu u bilo kojem gospodarskom sektoru, kao što su sudjelovanje u postupcima javne nabave ili stjecanje poduzeća, među ostalim i onih sa strateškom imovinom poput kritične infrastrukture i inovativnih tehnologija. Takve strane subvencije trenutačno ne podliježu pravilima Unije o državnim potporama.

(3)

Ovom Uredbom obuhvaćeni su svi gospodarski sektori, među ostalim i oni od strateškog interesa za Uniju, i kritične infrastrukture, kao što su one navedene u članku 4. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(4)

Stranim subvencijama može se narušiti unutarnje tržište i mogu se ugroziti ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja za razne gospodarske djelatnosti u Uniji. Do toga bi posebno moglo doći u kontekstu koncentracija koje podrazumijevaju promjenu kontrole nad poduzećima iz Unije ako se takve koncentracije u potpunosti ili djelomično financiraju stranim subvencijama ili ako se gospodarskim subjektima koji ostvaruju korist od stranih subvencija dodjeljuju ugovori u Uniji.

(5)

Nijedan postojeći instrument Unije ne bavi se pitanjem narušavanja tržišnog natjecanja uzrokovanih stranim subvencijama. Instrumenti trgovinske zaštite omogućuju Komisiji da djeluje kada se subvencionirana roba uvozi u Uniju, ali ne i kada se strane subvencije pojavljuju u obliku subvencioniranih ulaganja ili kada je riječ o uslugama i financijskim tokovima. U skladu sa Sporazumom WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama Unija ima mogućnost pokrenuti postupak rješavanja sporova između država protiv određenih stranih subvencija koje su dodijelile članice WTO-a i koje su ograničene na robu.

(6)

Stoga je potrebno dopuniti postojeće instrumente Unije novim alatom za djelotvorno rješavanje pitanja narušavanja na unutarnjem tržištu uzrokovanih stranim subvencijama kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja. Posebice, novim se alatom dopunjuju pravila Unije o državnim potporama koja se odnose na narušavanja na unutarnjem tržištu uzrokovana subvencijama država članica.

(7)

Važno je utvrditi pravila i postupke za istrage stranih subvencija kojima se stvarno ili moguće narušava unutarnje tržište te da se ta narušavanja prema potrebi otklone. Stranim subvencijama moglo bi se narušiti unutarnje tržište ako se poduzeće koje ostvaruje korist od strane subvencije bavi gospodarskom djelatnošću u Uniji. Pravilna primjena i izvršavanje ove Uredbe trebaju doprinijeti otpornosti unutarnjeg tržišta na narušavanja uzrokovana stranim subvencijama i time doprinijeti otvorenoj strateškoj autonomiji Unije. Ovom se Uredbom stoga utvrđuju pravila za sva poduzeća, uključujući javna poduzeća koja su pod izravnom ili neizravnom kontrolom države, koja se bave gospodarskom djelatnošću u Uniji. Posebnu pozornost treba posvetiti učinku ove Uredbe na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), a s obzirom na važnost gospodarskih djelatnosti koje ona obavljaju i njihov doprinos ostvarenju ključnih ciljeva politike Unije.

(8)

Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja na cijelom unutarnjem tržištu i dosljednost u primjeni ove Uredbe, Komisija je jedino tijelo nadležno za primjenu ove Uredbe. Komisija bi trebala imati ovlast da u svakom sektoru gospodarstva na vlastitu inicijativu ispita svaku stranu subvenciju u mjeri u kojoj je ta subvencija obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe, oslanjajući se pritom na informacije iz svih dostupnih izvora. Kako bi se osigurala djelotvorna kontrola, u posebnom slučaju velikih koncentracija (spajanja i stjecanja) i postupaka javne nabave iznad određenih pragova, Komisija bi trebala imati ovlast za preispitivanje stranih subvencija na temelju prethodne prijave poduzeća Komisiji.

(9)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati i tumačiti uzimajući u obzir relevantno zakonodavstvo Unije, uključujući zakonodavstvo koje se odnosi na državne potpore, spajanja i javnu nabavu.

(10)

Provedbom ove Uredbe ne dovodi se u pitanje pravo svake države članice da zaštiti svoje osnovne sigurnosne interese u skladu s člankom 346. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(11)

Stranu subvenciju u kontekstu ove Uredbe trebalo bi tumačiti kao financijski doprinos koji izravno ili neizravno dodjeljuje treća zemlja, kojim se ostvaruje korist i koji je ograničen na jedno ili više poduzeća ili na jednu ili više gospodarskih grana. Navedeni uvjeti su kumulativni.

(12)

Financijski doprinos može se dodijeliti kroz javne ili privatne subjekte. Dodjelu financijskog doprinosa od strane javnog subjekta trebalo bi utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju, uzimajući na odgovarajući način u obzir elemente kao što su značajke dotičnog subjekta te pravno i gospodarsko okružje koje prevladava u trećoj zemlji u kojoj subjekt posluje, uključujući ulogu vlade u gospodarstvu te zemlje. Financijski doprinosi mogu se dodijeliti i kroz privatni subjekt ako se aktivnosti tog privatnog subjekta mogu pripisati trećoj zemlji. Koncept financijskog doprinosa obuhvaća širok raspon mjera potpore koje nisu ograničene na novčane prijenose, na primjer, dodjelu posebnih ili isključivih prava poduzeću bez primanja primjerene naknade u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima.

(13)

Financijskim bi doprinosom poduzeće koje se bavi gospodarskom djelatnošću na unutarnjem tržištu trebalo ostvarivati korist. Trebalo bi se smatrati da poduzeće financijskim doprinosom ostvaruje korist ako se ta korist ne bi mogla ostvariti u uobičajenim tržišnim uvjetima. Postojanje koristi trebalo bi utvrditi na temelju komparativnih referentnih vrijednosti, kao što su investicijska praksa privatnih ulagača, stope financiranja koje se nude na tržištu, usporedivi porezni tretman ili primjerena naknada za određenu robu ili uslugu. Ako izravno usporedive referentne vrijednosti nisu dostupne, postojeće referentne vrijednosti mogle bi se prilagoditi ili bi se mogle utvrditi alternativne referentne vrijednosti na temelju općeprihvaćenih metoda procjene. Koristi se mogu ostvariti, na primjer, u kontekstu odnosa uspostavljenog između tijelâ javne vlasti i javnih poduzeća, ako takav odnos, a posebno bilo kakvo financiranje javnih poduzeća od strane tijelâ javne vlasti, nije u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima. Za pružanje ili kupnju robe ili usluga u okviru konkurentnog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka javne nabave smatra se da je u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima. Financijski doprinos poduzeću koje se bavi gospodarskom djelatnošću na unutarnjem tržištu ne bi trebalo smatrati ostvarivanjem koristi ako procjena referentne vrijednosti pokaže da bi poduzeće tu korist ostvarilo i u uobičajenim tržišnim uvjetima. Transfernim cijenama u kontekstu robe i usluga koji su razmijenjeni unutar poduzeća može se ostvariti korist ako te transferne cijene nisu u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima. Korist ostvarena financijskim doprinosom može se prenijeti na poduzeće koje se bavi gospodarskom djelatnošću u Uniji.

(14)

Korist bi trebalo ostvariti jedno ili više poduzeća ili jedna ili više gospodarskih grana. Specifičnost strane subvencije može se utvrditi pravom ili činjenično.

(15)

Strana subvencija trebala bi se smatrati dodijeljenom od trenutka kada korisnik stekne pravo na primanje strane subvencije. Stvarna isplata strane subvencije nije nužan uvjet za obuhvaćanje strane subvencije područjem primjene ove Uredbe.

(16)

Financijski doprinos dodijeljen isključivo za negospodarske djelatnosti poduzeća ne čini stranu subvenciju. Međutim, ako se financijski doprinos za negospodarsku djelatnost upotrebljava za unakrsno subvencioniranje gospodarskih djelatnosti poduzeća, može biti jednak stranoj subvenciji koja je obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe. Ako poduzeće upotrebljava financijske doprinose, na primjer u obliku posebnih ili isključivih prava, ili financijske doprinose koje je primilo kao nadoknadu za opterećenja koja su nametnula tijela javne vlasti, za unakrsno subvencioniranje drugih djelatnosti, to unakrsno subvencioniranje mogla bi biti naznaka za to da su posebna ili isključiva prava pružena bez primjerene naknade ili da je opterećenje prekomjerno nadoknađeno i stoga čini stranu subvenciju.

(17)

Nakon što se utvrdi postojanje strane subvencije, Komisija bi u svakom pojedinačnom slučaju trebala procijeniti narušava li se njome unutarnje tržište. Za razliku od državnih potpora koje dodjeljuje država članica, strane subvencije općenito nisu zabranjene.

(18)

Moguće je da je zbog nedostatka transparentnosti u pogledu mnogih stranih subvencija i složenosti poslovne stvarnosti teško nedvojbeno utvrditi ili kvantificirati učinak određene strane subvencije na unutarnje tržište. Stoga se čini da je za utvrđivanje narušavanja potrebno upotrijebiti netaksativan skup pokazatelja. Pri procjeni u kojoj se mjeri stranom subvencijom može poboljšati konkurentni položaj nekog poduzeća i ako se na taj način tom stranom subvencijom stvarno ili moguće negativno utječe na tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu, Komisija bi mogla uzeti u obzir određene pokazatelje, uključujući iznos i prirodu strane subvencije, svrhu i uvjete povezane s tom stranom subvencijom te njezinu upotrebu na unutarnjem tržištu.

(19)

Pri upotrebi pokazateljâ kako bi se utvrdilo postojanje narušavanja na unutarnjem tržištu Komisija bi mogla uzeti u obzir različite elemente poput veličine strane subvencije u apsolutnom iznosu ili u odnosu na veličinu tržišta ili vrijednost ulaganja. Na primjer, koncentracijom u čijem se kontekstu stranom subvencijom pokriva znatan dio kupovne cijene ciljnog poduzeća vjerojatno će se narušiti tržišno natjecanje. Slično tome, vjerojatno je da će strane subvencije koje pokrivaju znatan dio procijenjene vrijednosti ugovora koji se dodjeljuje u postupku javne nabave uzrokovati narušavanje tržišnog natjecanja. Čini se vjerojatnijim da će strana subvencija uzrokovati narušavanja tržišnog natjecanja ako se dodjeljuje za operativne troškove, nego ako se dodjeljuje za troškove ulaganja. Moglo bi se smatrati da je manje vjerojatno da će narušavanja tržišnog natjecanja uzrokovati strane subvencije MSP-ovima nego strane subvencije velikim poduzećima. Nadalje, trebalo bi uzeti u obzir značajke tržišta, a posebno uvjete tržišnog natjecanja na tržištu, kao što su prepreke ulasku na tržište. Strane subvencije na tržištima s prekomjernim kapacitetom ili strane subvencije koje dovode do prekomjernog kapaciteta održavanjem neisplative imovine ili poticanjem ulaganja u proširenje kapaciteta koji se inače ne bi ni izgrađivali vjerojatno će uzrokovati narušavanja tržišnog natjecanja. Manje je vjerojatno da će narušavanja tržišnog natjecanja uzrokovati strana subvencija korisniku koji pokazuje nizak stupanj aktivnosti na unutarnjem tržištu koja se mjeri primjerice u vidu prometa ostvarenog u Uniji, nego strana subvencija korisniku koji ima znatno veću razinu aktivnosti. Kao opće pravilo trebalo bi smatrati da nije vjerojatno da će se stranim subvencijama koje tijekom razdoblja od tri uzastopne godine ne premašuju 4 milijuna EUR narušiti unutarnje tržište u smislu ove Uredbe. Za strane subvencije dodijeljene jednom poduzeću koje ne premašuju iznos de minimis potpore kako je definirana u članku 3. stavku 2. Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 (4) po trećoj zemlji tijekom razdoblja od tri uzastopne godine trebalo bi smatrati da ne narušavaju unutarnje tržište u smislu ove Uredbe.

(20)

Kao što je to slučaj s određenim vrstama državnih potpora, postoji vjerojatnost da će i određene kategorije stranih subvencija, poput neograničenih jamstava, odnosno jamstava bez ikakvog ograničenja iznosa ili trajanja, zbog svoje prirode dovesti do narušavanja na unutarnjem tržištu. Isto vrijedi i za neopravdano povoljnu ponudu čija se prednost, kao što je njezina cijena, ne može opravdati drugim čimbenicima. Nadalje, subvencije u obliku financiranja izvoza mogle bi, osim ako su dodijeljene u skladu sa Sporazumom OECD-a o službeno podupiranim izvoznim kreditima, biti razlog za posebnu zabrinutost zbog svojih učinaka narušavanja tržišnog natjecanja. Budući da za te kategorije stranih subvencija postoji najveća vjerojatnost da će dovesti do narušavanja na unutarnjem tržištu, nije potrebno da Komisija provede detaljnu procjenu na temelju pokazatelja. Poduzeće bi svakako moglo dokazati da dotična strana subvencija ne bi dovela do narušavanja unutarnjeg tržišta u posebnim okolnostima konkretnog slučaja.

(21)

Države članice, kao i sve fizičke ili pravne osobe, mogu dostaviti informacije o pozitivnim učincima strane subvencije, koje bi Komisija trebala na odgovarajući način uzeti u obzir pri provedbi testa ravnoteže. Komisija bi trebala razmotriti pozitivne učinke strane subvencije na temelju dokaza o takvim pozitivnim učincima dostavljenima tijekom ispitnog postupka. Pozitivni učinci trebali bi se odnositi na razvoj relevantne subvencionirane gospodarske djelatnosti na unutarnjem tržištu. Trebalo bi uzeti u obzir druge pozitivne učinke, ako je to primjereno, kako bi se izbjeglo da odvagivanje dovede do neopravdane diskriminacije. Komisija bi također trebala ispitati šire pozitivne učinke u odnosu na relevantne ciljeve politike, posebno ciljeve politike Unije. Ti ciljevi politike posebno mogu uključivati visoku razinu zaštite okoliša i socijalnih standarda te promicanje istraživanja i razvoja. Komisija bi te pozitivne učinke trebala odvagnuti u odnosu na negativne učinke strane subvencije u pogledu narušavanja na unutarnjem tržištu. U kontekstu postupka javne nabave Komisija bi trebala uzeti u obzir dostupnost alternativnih izvora opskrbe za dotičnu robu i usluge. Odvagivanje može dovesti do zaključka o neuvođenju korektivnih mjera ako pozitivni učinci strane subvencije nadmašuju njezine negativne učinke. U slučaju onih kategorija stranih subvencija za koje se smatra da postoji najveća vjerojatnost da će narušiti unutarnje tržište, manje je vjerojatno da će pozitivni učinci nadmašiti negativne učinke. Ako prevladaju negativni učinci, test ravnoteže može pomoći kako bi se odredile primjerena priroda i razina obveza ili korektivnih mjera. U svakom slučaju, s obzirom na to da se pri testu ravnoteže razmatraju pozitivni učinci strane subvencije, primjena tog testa ravnoteže ne bi trebala dovesti do ishoda koji bi za poduzeće bio nepovoljniji nego da test ravnoteže nije primijenjen. Ako Komisija provede test ravnoteže, trebala bi iznijeti svoje obrazloženje u odluci o okončanju temeljitog ispitnog postupka.

(22)

Ako Komisija ispituje stranu subvenciju na vlastitu inicijativu, trebala bi imati ovlast da poduzeću nametne korektivne mjere kako bi se otklonilo svako narušavanje uzrokovano stranom subvencijom na unutarnjem tržištu. Te korektivne mjere trebale bi uključivati strukturne i nestrukturne mjere i povrat strane subvencije te bi trebale biti prikladne za otklanjanje dotičnog narušavanja i razmjerne. Ako Komisija razmatra alternativne korektivne mjere, od kojih bi svaka u potpunosti i djelotvorno otklonila narušavanje, Komisija bi trebala odabrati mjeru koja najmanje opterećuje poduzeće koje je predmet ispitnog postupka.

(23)

Poduzeće koje je predmet ispitnog postupka trebalo bi imati mogućnost ponuditi da će preuzeti obveze radi otklanjanja narušavanja koje je uzrokovano stranom subvencijom. Ako Komisija smatra da se ponuđenim obvezama u potpunosti i djelotvorno otklanja narušavanje, mogla bi ih prihvatiti te ih učiniti obvezujućima putem odluke. U tom slučaju Komisija ne bi trebala nametnuti korektivne mjere.

(24)

Poduzeće koje je predmet ispitnog postupka moglo bi ponuditi povrat subvencije zajedno s odgovarajućim kamatama. Komisija bi trebala prihvatiti povrat koji se nudi kao obveza ako može utvrditi da se njime u potpunosti otklanja narušavanje, da je proveden na transparentan i provjerljiv način i da je djelotvoran u praksi, uzimajući pritom u obzir rizik od zaobilaženja ciljeva ove Uredbe.

(25)

Osim ako poduzeće koje je predmet ispitnog postupka ponudi da će preuzeti obveze kojima bi se u potpunosti i na djelotvoran način otklonilo utvrđeno narušavanje tržišnog natjecanja, Komisija bi trebala imati ovlast zabraniti koncentraciju ili dodjelu ugovora o nabavi prije nego što do njih dođe. Ako je koncentracija već provedena, posebno u slučajevima u kojima nije bila potrebna prethodna prijava jer pragovi za prijavu nisu dosegnuti, narušavanje tržišnog natjecanja ipak može biti toliko značajno da se ne može otkloniti mjerama praćenja poslovanja, strukturnim mjerama ili povratom subvencije. U takvim bi slučajevima Komisija trebala moći odlučiti otkloniti narušavanje tržišnog natjecanja tako da poduzećima naloži da ponište koncentraciju.

(26)

Poduzeće koje je predmet ispitnog postupka moglo bi ponuditi ili bi Komisija, ako je to razmjerno i potrebno, mogla od poduzeća koja su predmet ispitnog postupka zahtijevati da tijekom odgovarajućeg razdoblja obavješćuju Komisiju o svojem sudjelovanju u budućim koncentracijama ili postupcima javne nabave u Uniji. Dostavljanje takvih informacija ili odgovor ili izostanak odgovora Komisije ne mogu dovesti do legitimnih očekivanja poduzeća da Komisija kasnije neće pokrenuti ispitni postupak o mogućim stranim subvencijama poduzeću koje sudjeluje u koncentraciji ili u postupku javne nabave.

(27)

Komisija bi trebala imati ovlast da na vlastitu inicijativu ispita sve informacije o stranim subvencijama. Države članice i sve fizičke ili pravne osobe ili udruženja trebali bi moći Komisiji pružiti informacije o navodnim stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište. Komisija bi mogla uspostaviti kontaktnu točku kako bi olakšala pružanje takvih informacija na povjerljiv način. Kada države članice Komisiji pružaju relevantne informacije o navodnim stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište, Komisija bi trebala osigurati da te države članice u vezi s time prime odgovor. Kako bi se istražile moguće strane subvencije i narušavaju li one unutarnje tržište te kako bi se otklonila takva narušavanja, ovom Uredbom uspostavlja se postupak koji se sastoji od dva koraka, odnosno preliminarnog preispitivanja i temeljitog ispitnog postupka. Poduzeće koje podliježe bilo kojem od ta dva koraka trebalo bi se smatrati poduzećem koje je predmet ispitnog postupka.

(28)

Komisiji bi trebalo dodijeliti primjerene istražne ovlasti za prikupljanje svih potrebnih informacija. Stoga bi trebala imati ovlast da tijekom cijelog postupka zatraži informacije od bilo kojeg poduzeća ili udruženja poduzeća. Usto, Komisija bi trebala imati ovlast za izricanje novčanih kazni ili određivanje periodičnih penala zbog toga što tražene informacije nisu pravodobno dostavljene ili zbog dostavljanja nepotpunih, netočnih ili obmanjujućih informacija. Komisija bi ujedno trebala moći uputiti pitanja državama članicama ili trećim zemljama. Nadalje, Komisija bi trebala imati ovlast za provedbu posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica u prostorima poduzeća ili udruženja poduzeća koji se nalaze u Uniji ili, ako je dotična treća zemlja službeno obaviještena i nije podnijela prigovor, u prostorima poduzeća u trećoj zemlji. Kako bi se osigurala djelotvorna inspekcija, Komisija bi trebala imati ovlast zatražiti od poduzeća ili udruženja poduzeća da pristanu na inspekciju. Komisija bi isto tako trebala imati ovlast za donošenje odluka na temelju dostupnih činjenica ako poduzeće koje je predmet ispitnog postupka ili treća zemlja koja je dodijelila subvenciju ne surađuju.

(29)

Nadalje, ako je to potrebno kako bi se spriječila nepopravljiva šteta za tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu, Komisija bi trebala imati ovlast za donošenje privremenih mjera.

(30)

Ako Komisija, kao rezultat preliminarnog preispitivanja, ima dostatne naznake o postojanju strane subvencije kojom se narušava unutarnje tržište, Komisija bi trebala imati ovlast za pokretanje temeljitog ispitnog postupka kako bi prikupila dodatne relevantne informacije za procjenu strane subvencije. Poduzeću koje je predmet ispitnog postupka trebalo bi omogućiti da ostvari svoja prava na obranu.

(31)

Komisija bi trebala okončati temeljiti ispitni postupak donošenjem odluke. Trebala bi u najvećoj mogućoj mjeri nastojati okončati temeljiti ispitni postupak u roku od 18 mjeseci, posebno uzimajući u obzir složenost predmeta te razinu suradnje koju su pokazali dotična poduzeća i dotične treće zemlje.

(32)

Komisija bi trebala imati odgovarajuće instrumente kako bi osigurala djelotvornost obveza i korektivnih mjera. Ako poduzeće ne postupi u skladu s odlukom o obvezama, odlukom o korektivnim mjerama ili odlukom o određivanju privremenih mjera, Komisija bi trebala imati ovlast za izricanje novčanih kazni ili određivanje periodičnih penala dovoljno odvraćajuće prirode. Komisija bi pri izricanju takvih novčanih kazni ili određivanju takvih periodičnih penala trebala uzeti u obzir slučajeve opetovane neusklađenosti. Kako bi se ojačala djelotvornost ove Uredbe, Komisija može primjenjivati obveze ili korektivne mjere istodobno s novčanim kaznama ili periodičnim penalima.

(33)

Kako bi se osigurala ispravna i djelotvorna primjena ove Uredbe, Komisija bi trebala imati ovlast opozvati odluku i donijeti novu ako se odluka temeljila na nepotpunim, netočnim ili obmanjujućim informacijama, ako poduzeće postupa protivno svojim obvezama ili nametnutim korektivnim mjerama, ili ako obveze ili korektivne mjere nisu bile djelotvorne.

(34)

S obzirom na potencijalno značajan učinak koncentracija na unutarnje tržište, Komisija bi trebala imati ovlast nakon prijave ispitati informacije o stranim financijskim doprinosima u kontekstu predložene koncentracije. Poduzećima se ne bi smjelo dopustiti da provedu koncentraciju prije okončanja preispitivanja koje provodi Komisija. Ispitivanje koje provodi Komisija trebalo bi se odvijati prema istom postupku kao i preispitivanje strane subvencije na inicijativu Komisije, uz prilagodbe ovisno o specifičnostima koncentracija.

(35)

Potrebno je uspostaviti ravnotežu između djelotvorne zaštite unutarnjeg tržišta i potrebe za ograničavanjem administrativnog opterećenja poduzeća koja podliježu ovoj Uredbi. Stoga bi obveznoj prethodnoj prijavi trebale podlijegati samo koncentracije koje dosežu kombinirane pragove kako su definirani u ovoj Uredbi na temelju veličine prometa u Uniji i veličine stranih financijskih doprinosa.

(36)

Ispod pragova za prijavu Komisija bi trebala moći zahtijevati prijavljivanje moguće subvencioniranih koncentracija koje još nisu provedene ili prijavljivanje moguće subvencioniranih ponuda prije dodjele ugovora o nabavi ako smatra da bi koncentracija ili ponuda, zbog svojeg učinka u Uniji, zasluživala ex ante preispitivanje. Komisija bi također trebala imati mogućnost na vlastitu inicijativu provesti preispitivanje već provedenih koncentracija ili već dodijeljenih ugovora o nabavi.

(37)

Pri preispitivanju koncentracije procjena o tome je li došlo do narušavanja na unutarnjem tržištu trebala bi biti ograničena na dotičnu koncentraciju te bi u procjeni trebalo uzeti u obzir samo one strane subvencije koje su dodijeljene u razdoblju od tri godine prije nastanka te koncentracije.

(38)

U kontekstu mehanizma ex ante preispitivanja za koncentracije poduzeća bi trebala moći u dobroj vjeri zatražiti konzultacije s Komisijom prije prijavljivanja kako bi dobila smjernice o tome jesu li dosegnuti pragovi za prijavu.

(39)

Kada se koncentracija prijavljuje Komisiji na temelju članka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (5) i na temelju ove Uredbe, Komisija bi trebala nastojati ograničiti administrativno opterećenje za podnositelje prijave u okviru ove Uredbe. Posebno, poduzeća bi trebala imati mogućnost navesti specifične informacije podnesene u kontekstu postupka na temelju ove Uredbe koje Komisija također ima pravo upotrebljavati u postupcima na temelju Uredbe (EZ) br. 139/2004.

(40)

Potreba za rješavanjem pitanja stranih subvencija kojima se narušava unutarnje tržište posebno je vidljiva u javnoj nabavi s obzirom na njezin ekonomski značaj na unutarnjem tržištu i činjenicu da se financira sredstvima poreznih obveznika. Komisija bi trebala imati ovlast da nakon prijave koja prethodi dodjeli ugovora ispita informacije o stranim financijskim doprinosima dodijeljenima sudjelujućem gospodarskom subjektu u kontekstu postupka javne nabave. Prethodne prijave trebale bi biti obvezne iznad praga utvrđenog u ovoj Uredbi kako bi se obuhvatili ekonomski značajni slučajevi, smanjujući pritom administrativno opterećenje na najmanju moguću mjeru i ne ometajući sudjelovanje MSP-ova u javnoj nabavi. Ta obveza prethodne prijave kada je dosegnut određeni prag trebala bi se primjenjivati i na skupine gospodarskih subjekata iz članka 26. stavka 2. Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6), članka 19. stavka 2. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) i članka 37. stavka 2. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (8). Komisija također ima pravo zatražiti prethodnu prijavu stranog financijskog doprinosa tijekom postupka javne nabave unatoč tome što je njegova procijenjena vrijednost ispod pragova za prijavu. Komisija bi trebala nastojati ograničiti uplitanje u postupke javne nabave tako što pri odlučivanju o tome hoće li zatražiti takvu prethodnu prijavu uzima u obzir koliko je blizu datum dodjele ugovora.

(41)

Ravnoteža između razvoja europskog tržišta obrambene i sigurnosne opreme, koje je ključno za održavanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze, i zaštite nacionalne sigurnosti država članica zahtijeva poseban režim za ugovore u području obrane i sigurnosti obuhvaćene Direktivom 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9). Javna nabava za dodjelu takvih ugovora stoga ne bi trebala podlijegati zahtjevima u pogledu prijavljivanja u okviru ove Uredbe. Ipak, trebalo bi biti moguće ispitati strane subvencije u kontekstu takvih ugovora u okviru preispitivanja po službenoj dužnosti. Nadalje, javna nabava obuhvaćena Direktivom 2009/81/EZ i izuzeta tom direktivom ili za koju su ispunjeni uvjeti za primjenu članka 346. UFEU-a, uzimajući u obzir, primjerice, da bi se u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, mogućnost pribjegavanja takvoj iznimci trebala tumačiti tako da njezini učinci ne idu dalje od onog što je nužno za zaštitu legitimnih interesa čijoj zaštiti pomažu te odredbe i Interpretativnu komunikaciju Komisije o primjeni članka 296. UFEU-a u području nabave za potrebe obrane, ne bi trebala biti obuhvaćena ovom Uredbom.

(42)

Okvirni sporazumi učinkovita su tehnika nabave kojom se javni naručitelji i naručitelji često koriste. Ova Uredba ne bi trebala utjecati na fleksibilnost koju kupci imaju nakon sklapanja okvirnog sporazuma. Stoga bi obveza prijave stranih financijskih doprinosa u postupcima javne nabave predviđena u ovoj Uredbi trebala biti ograničena na postupak koji prethodi sklapanju samih okvirnih sporazuma i ne bi se trebala primjenjivati na ugovore koji se temelje na okvirnom sporazumu.

(43)

Uzimajući u obzir hitnu prirodu postupaka javne nabave koji se provode u skladu s člankom 27. stavkom 3. ili člankom 28. stavkom 6. Direktive 2014/24/EU ili člankom 45. stavkom 3. Direktive 2014/25/EU, Komisija bi trebala uložiti najveće napore kako bi tijekom preliminarnog preispitivanja i temeljitog ispitnog postupka dala prednost takvim postupcima s ciljem postizanja smislenog zaključka čim to bude izvedivo. To bi se na odgovarajući način trebalo primjenjivati na slične postupke koji se provode u skladu s Direktivom 2014/23/EU.

(44)

Zbog posebnosti postupaka javne nabave koji se sastoje od više faza Komisija bi trebala započeti preliminarno preispitivanje na temelju relevantnih informacija dostupnih u prijavi pri podnošenju zahtjeva za sudjelovanje. Kako bi se osigurala potpunost informacija i brzina ispitnog postupka, uz konačnu ponudu trebalo bi podnijeti ažuriranu prijavu. Komisija bi također trebala imati pravo zatražiti bilo kakve dopunske informacije prije podnošenja konačne ponude.

(45)

Ova se Uredba ne odnosi na pristup gospodarskih subjekata iz trećih zemalja tržištu javne nabave Unije. To je pitanje obuhvaćeno relevantnim pravom Unije i međunarodnim sporazumima.

(46)

Kada se u kontekstu postupka javne nabave prijavi strani financijski doprinos, procjena bi trebala biti ograničena na taj postupak.

(47)

Komisija bi, ako je to primjereno, trebala tražiti načine kako bi se osigurala upotreba elektroničkih sredstava komunikacije radi olakšavanja ispunjavanja obveza u vezi s javnom nabavom u okviru ove Uredbe.

(48)

Trebalo bi osigurati poštovanje načelâ javne nabave, posebno proporcionalnosti, nediskriminacije, jednakog postupanja, transparentnosti i tržišnog natjecanja, u odnosu na sve gospodarske subjekte koji sudjeluju u postupku javne nabave, bez obzira na ispitne postupke koji su pokrenuti i koji su u tijeku na temelju ove Uredbe. Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje direktive 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU u pogledu primjenjivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava.

(49)

Javni naručitelji ili naručitelji mogu odlučiti dodijeliti ugovor u obliku odvojenih grupa, u skladu s, posebno, člankom 46. Direktive 2014/24/EU i člankom 65. Direktive 2014/25/EU te poštujući zabranu umjetnog razdvajanja. Strane financijske doprinose trebalo bi prijaviti za ponuditelje koji podnose ponudu za grupe čija je vrijednost veća od primjenjivog praga.

(50)

Ova Uredba ne bi trebala utjecati na mogućnost gospodarskih subjekata da se oslanjaju na kapacitete drugih subjekata u skladu s direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU.

(51)

Ova Uredba ne bi trebala utjecati na mogućnost javnog naručitelja ili naručitelja da od gospodarskih subjekata zahtijeva da dopune, razjasne ili upotpune relevantne informacije ili dokumentaciju, kako je predviđeno Direktivom 2014/23/EU, Direktivom 2014/24/EU ili Direktivom 2014/25/EU ili kako je predviđeno nacionalnim pravom kojim se one provode, pod uvjetom da su takvi zahtjevi u potpunosti u skladu s načelima jednakog postupanja i transparentnosti.

(52)

Javni kupci izrazito su skloni centralizirati svoje nabave kako bi postigli ekonomiju razmjera i veću učinkovitost. Takva središnja tijela za nabavu su javni naručitelji ili naručitelji u smislu direktiva 2009/81/EZ, 2014/24/EU i 2014/25/EU. Stoga je primjereno Komisiji omogućiti ispitivanje stranih subvencija u kontekstu ugovora koje dodjeljuju takvi javni naručitelji ili naručitelji.

(53)

Strane subvencije kojima se gospodarskom subjektu omogućuje podnošenje ponude koja je neopravdano povoljna u odnosu na dotične radove, robu ili usluge trebalo bi smatrati stranim subvencijama kojima se stvarno uzrokuje ili bi se moglo uzrokovati narušavanje u postupku javne nabave. Ta narušavanja trebalo bi stoga procjenjivati na temelju netaksativnog skupa pokazatelja. Na temelju tih pokazatelja trebalo bi se moći odrediti na koji se način stranom subvencijom narušava tržišno natjecanje tako što se njome poboljšava konkurentni položaj određenog poduzeća i omogućuje mu se da podnese neopravdano povoljnu ponudu. Gospodarskim subjektima trebalo bi omogućiti da obrazlože da ponuda nije neopravdano povoljna, među ostalim i navođenjem elemenata iz članka 69. stavka 2. Direktive 2014/24/EU ili članka 84. stavka 2. Direktive 2014/25/EU, kojima se reguliraju izuzetno niske ponude. Zabrana dodjele trebala bi se primjenjivati samo ako se povoljan karakter ponude koja je ostvarila korist od stranih subvencija ne može opravdati drugim čimbenicima, ako bi se ponuditelju dodijelio ugovor te ako poduzeće koje je podnijelo ponudu nije ponudilo da će preuzeti obveze koje se smatraju primjerenima i dostatnima za potpuno i djelotvorno otklanjanje narušavanja. Stoga se zabrana dodjele odnosi na specifičan postupak u kojem je neopravdano povoljna ponuda podnesena. Nalaz Komisije da je gospodarski subjekt ostvario korist od strane subvencije kojom se narušava unutarnje tržište i koja mu je omogućila da podnese neopravdano povoljnu ponudu stoga ne bi trebalo smatrati elementom koji dovodi do isključenja na temelju fakultativnih osnova za isključenje utvrđenih u članku 38. stavku 7. Direktive 2014/23/EU, članku 57. stavku 4. Direktive 2014/24/EU ili članku 80. Direktive 2014/25/EU u istom ili drugom postupku javne nabave koji se provodi u skladu s tim direktivama.

(54)

Neopravdano povoljna ponuda također bi mogla biti rezultat stranih subvencija dodijeljenih podugovaratelju ili dobavljaču zbog njezina učinka na tržišno natjecanje u odnosu na ponudu podnesenu javnom naručitelju ili naručitelju. Međutim, kako bi se ograničilo administrativno opterećenje, strane financijske doprinose trebali bi prijavljivati samo glavni podugovaratelji ili glavni dobavljači, to jest oni čiji su proizvodi ili usluge povezani s ključnim elementima ugovora ili premašuju određeni postotak vrijednosti ugovora. Elementi ugovora mogu se smatrati ključnim elementima, osobito na temelju posebne važnosti elementa za kvalitetu ponude, uključujući posebno stručno znanje, tehnologiju, specijalizirano osoblje, patente ili slične prednosti dostupne podugovaratelju ili dobavljaču, prije svega ako su ti elementi važni za ispunjavanje većine barem jednog od kriterija za odabir u postupku javne nabave. Kako bi se osigurala stabilna činjenična osnova za preispitivanje, u preliminarnom preispitivanju trebalo bi uzeti u obzir glavne podugovaratelje i glavne dobavljače koji su već poznati u fazi podnošenja potpune prijave ili izjave ili, u slučaju postupaka koji se sastoje od više faza, ažurirane prijave ili izjave. Ova Uredba ne bi trebala utjecati na mogućnost za gospodarske subjekte da se pri izvršavanju svojih ugovora koriste novim podugovarateljima. Zbog toga promjena podugovarateljâ i dobavljačâ nakon podnošenja potpune prijave ili izjave ili ažurirane prijave ili izjave ili tijekom izvršenja ugovora ne bi trebala rezultirati dodatnim obvezama prijave, ali Komisija bi trebala moći pokrenuti preispitivanje po službenoj dužnosti ako ima informacije, uključujući one koje je dobila od bilo koje države članice, fizičke ili pravne osobe ili udruženja, o tome da su ti podugovaratelji i dobavljači možda ostvarili korist od stranih subvencija.

(55)

U skladu s direktivama o javnoj nabavi ekonomski najpovoljniju ponudu sa stajališta javnog naručitelja ili naručitelja trebalo bi utvrditi na temelju cijene ili troška, primjenom pristupa troškovne učinkovitosti, kao što je trošak životnog vijeka, te može uključivati najbolji omjer cijene i kvalitete, koji bi se trebao procjenjivati na temelju kriterija povezanih s predmetom dotičnog ugovora, uključujući kvalitativne, okolišne ili socijalne aspekte.

(56)

U kontekstu pravnih sredstava povezanih s primjenom ove Uredbe koja se osobito odnose na postupke javne nabave, nacionalni sud u smislu članka 267. UFEU-a, koji odluku o tom pitanju smatra potrebnom da bi mogao donijeti presudu, ima pravo, ili u slučaju predviđenom u članku 267. UFEU-a, mora, zatražiti od Suda da donese odluku o prethodnim pitanjima u vezi s tumačenjem prava Unije, među ostalim i ove Uredbe. Međutim, s obzirom na ustaljenu sudsku praksu Suda, taj nacionalni sud nema pravo uputiti pitanje o valjanosti odluke Komisije na zahtjev dotičnog gospodarskog subjekta koji je imao priliku pokrenuti postupak za poništenje te odluke, ali to nije učinio u roku utvrđenom u članku 263. UFEU-a, osobito ako se ta odluka izravno i pojedinačno odnosila na njega.

(57)

Uzimajući u obzir prirodu mehanizma ex ante preispitivanja za koncentracije i dodjelu ugovora o javnoj nabavi te potrebu za pravnom sigurnošću u pogledu tih posebnih transakcija, Komisija ne bi trebala na vlastitu inicijativu ponovno preispitivati koncentraciju ili natječaj javne nabave koji su prijavljeni i procijenjeni u skladu s odgovarajućim postupcima. Moguće je, međutim, da su financijski doprinosi o kojima je Komisija obaviještena u postupku prijave relevantni i izvan okvira te koncentracije ili tog postupka nabave.

(58)

Države članice trebale bi djelotvorno surađivati s Komisijom u primjeni ove Uredbe. Kako bi se olakšala takva suradnja, Komisija bi trebala moći uspostaviti mehanizam suradnje.

(59)

Kako bi prikupila informacije o stranim subvencijama, Komisija bi trebala imati mogućnost pokretanja istraživanjâ u pogledu određenih gospodarskih sektora, određenih vrsta gospodarskih djelatnosti ili upotrebe određenih stranih subvencijskih instrumenata. Komisija bi se trebala moći koristiti informacijama dobivenima takvim istraživanjima tržišta kako bi preispitala određene transakcije u okviru postupaka na temelju ove Uredbe.

(60)

Ako Komisija sumnja da postoje opetovane strane subvencije kojima se narušava unutarnje tržište ili ako su tijekom nekoliko mjera izvršavanja u okviru ove Uredbe utvrđene strane subvencije kojima se narušava unutarnje tržište koje je dodijelila ista treća zemlja, Komisija bi trebala moći započeti dijalog s dotičnom trećom zemljom kako bi istražila mogućnosti čiji je cilj obustava ili izmjena stranih subvencija kojima se narušava unutarnje tržište radi uklanjanja njihovih učinaka narušavanja na unutarnjem tržištu. Ako je bilateralnim sporazumom između Unije i treće zemlje predviđen mehanizam savjetovanja kojim su obuhvaćene strane subvencije kojima se narušava unutarnje tržište iz područja primjene ove Uredbe, takav bi se mehanizam savjetovanja mogao upotrebljavati za olakšavanje dijaloga s trećom zemljom. Dijalog s trećom zemljom ne bi trebao spriječiti Komisiju da pokrene ili nastavi preispitivanja u skladu s ovom Uredbom. Komisija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o relevantnim promjenama.

(61)

Radi pravne sigurnosti primjereno je ograničiti razdoblje u kojem Komisija može istraživati stranu subvenciju na 10 godina od datuma dodjele te strane subvencije.

(62)

Iz istih razloga primjereno je predvidjeti rokove zastare za izricanje i izvršenje novčanih kazni odnosno za određivanje i izvršenje periodičnih penala.

(63)

U interesu transparentnosti i pravne sigurnosti primjereno je da Komisija objavi ili učini dostupnima javnosti, ako je to primjenjivo, sve odluke koje donese na temelju ove Uredbe, u cijelosti ili u sažetom obliku.

(64)

Prilikom objavljivanja svojih odluka Komisija bi trebala poštovati pravila o čuvanju poslovne tajne, uključujući zaštitu svih povjerljivih podataka i poslovnih tajni, u skladu s člankom 339. UFEU-a. Obrada osobnih podataka za potrebe ove Uredbe trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (11), ovisno o tome koja se od te dvije uredbe primjenjuje na dotičnu obradu.

(65)

Ako se ne čini da su podaci koje je poduzeće označilo kao povjerljive ili kao poslovnu tajnu obuhvaćeni obvezama čuvanja poslovne tajne, primjereno je imati mehanizam s pomoću kojega Komisija ima pravo odlučiti u kojoj se mjeri takvi podaci smiju otkriti. U svakoj odluci o odbijanju tvrdnje o povjerljivosti podataka trebalo bi naznačiti razdoblje na kraju kojeg će se podaci otkriti kako bi primatelj zahtjeva za objavljivanje podataka mogao iskoristiti svaku sudsku zaštitu koja mu je dostupna, uključujući privremenu mjeru.

(66)

Poduzeća koja su predmet ispitnog postupka u skladu s ovom Uredbom trebala bi imati mogućnost dostaviti svoje očitovanje o razlozima zbog kojih Komisija namjerava donijeti odluku te bi stoga trebala imati pravo na uvid u spis predmeta. Uz osiguravanje očuvanja prava na obranu poduzeća koja su predmet ispitnog postupka, ključno je zaštititi poslovne tajne.

(67)

Ako je pružatelj informacija suglasan, Komisija bi se informacijama dobivenima na temelju ove Uredbe trebala moći koristiti i u primjeni drugih akata Unije.

(68)

Države članice i Komisija trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala zaštita klasificiranih podataka posebno u skladu sa Sporazumom među državama članicama Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Europske unije (12), Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (13) i Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (14).

(69)

Unijina provedba ove Uredbe trebala bi biti usklađena s pravom Unije i Sporazumom o WTO-u te biti u skladu s obvezama preuzetima na temelju drugih sporazuma o trgovini i ulaganjima čije su stranke Unija ili države članice. Ovom bi se Uredbom trebali dopuniti napori Unije za poboljšanje multilateralnih pravila o rješavanju problema subvencija kojima se narušava tržišno natjecanje.

(70)

Ograničenja sloboda utvrđena u člancima 34., 49., 56. i 63. UFEU-a mogu se opravdati potrebom za izbjegavanjem nepoštenog tržišnog natjecanja pod uvjetom da su takva ograničenja, kao i druga ograničenja temeljnih sloboda, u skladu s općim načelima prava Unije, kao što su proporcionalnost i pravna sigurnost, te temeljnim pravima.

(71)

Moguće je da se provedba ove Uredbe preklapa sa sektorskim pravilima, posebno u području pomorskog i zračnog prometa. Stoga je potrebno pojasniti odnos između ove Uredbe i sektorskih instrumenata koji se odnose na strane subvencije, odnosno Uredbe Vijeća (EEZ) br. 4057/86 (15), Uredbe (EU) 2016/1035 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i Uredbe (EU) 2019/712 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(72)

Akti koje Komisija donosi na temelju ove Uredbe podliježu preispitivanju Suda u skladu s člankom 263. UFEU-a. Sudu bi trebalo, u skladu s člankom 261. UFEU-a, dodijeliti neograničenu nadležnost u pogledu odluka kojima Komisija izriče novčane kazne ili određuje periodične penale.

(73)

Radi veće predvidljivosti ove Uredbe, Komisija bi trebala objavljivati i redovito ažurirati smjernice u vezi sa sljedećim: kriterijima za utvrđivanje postojanja narušavanja na unutarnjem tržištu uzrokovanog stranom subvencijom, primjenom testa ravnoteže, primjenom svoje ovlasti da zatraži prethodnu prijavu svake koncentracije ili svih stranih financijskih doprinosa koje je primio gospodarski subjekt u postupku javne nabave te procjenom narušavanja u postupku javne nabave. Pri izdavanju takvih smjernica Komisija bi trebala provesti odgovarajuća savjetovanja s dionicima i državama članicama. Kako bi se olakšala provedba ove Uredbe u ranim fazama njezine primjene, Komisija bi trebala nastojati objaviti pojašnjenja o primjeni tih odredaba prije objave smjernica.

(74)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u skladu s člankom 291. UFEU-a. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (18), a odnose se na: odluke o okončanju temeljitih ispitnih postupaka, određivanje privremenih mjera, odluke o koncentracijama koje su provedene protivno obvezi prijave ili protivno odluci o obvezama ili odluci kojom se zabranjuje koncentracija ili dodjela ugovora u postupku javne nabave, opoziv određenih odluka i provedbene ovlasti koje se odnose na oblik, sadržaj, postupovne pojedinosti i povezane elemente u vezi s preliminarnim preispitivanjem i temeljitim ispitnim postupkom.

(75)

Komisija bi trebala imati mogućnost uspostave pojednostavljenog postupka u okviru kojeg postupa s određenim koncentracijama ili postupcima javne nabave na temelju toga da se čini manje vjerojatnim da će oni dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu uzrokovanih stranim subvencijama.

(76)

Kako bi se i dugoročno osigurali ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu s ciljem osiguranja primjerenog obuhvaćanja slučajeva koji se istražuju i temeljem prijava i po službenoj dužnosti, uz istodobno ograničavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom pragova za prijavu za koncentracije i za postupke javne nabave te skraćivanjem rokova za preliminarno preispitivanje i temeljite ispitne postupke prijavljenih koncentracija ili prijavljenih financijskih doprinosa u kontekstu postupka javne nabave. Ne dovodeći u pitanje mogućnost izmjene pragova za prijavu za koncentracije i javnu nabavu zakonodavnim prijedlogom, među ostalim i u kontekstu preispitivanja predviđenog ovom Uredbom, ti se pragovi tijekom razdoblja delegiranja iz ove Uredbe mogu jedanput izmijeniti delegiranim aktom. Kada je riječ o financijskim doprinosima u kontekstu postupka javne nabave, ovlast za donošenje takvog akta trebala bi se izvršavati na način kojim se uzimaju u obzir interesi MSP-ova. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (19). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(77)

Ako koncentracija podliježe obvezi prijavljivanja na temelju ove Uredbe, financijski doprinosi dodijeljeni bilo kojoj stranci u koncentraciji u razdoblju od tri godine prije datuma početka primjene ove Uredbe trebali bi biti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe. U kontekstu postupka javne nabave ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na financijski doprinos dodijeljen gospodarskom subjektu u razdoblju od tri godine prije datuma početka primjene ove Uredbe,

1.

„poduzeće” u kontekstu postupaka javne nabave znači gospodarski subjekt kako je definiran u članku 1. točki 14. Direktive 2009/81/EZ, članku 5. točki 2. Direktive 2014/23/EU, članku 2. stavku 1. točki 10. Direktive 2014/24/EU i članku 2. točki 6. Direktive 2014/25/EU;

2.

„ugovor” u kontekstu postupaka javne nabave i osim ako je drukčije propisano znači ugovor o javnoj nabavi kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 5. Direktive 2014/24/EU, „ugovori” kako su definirani u članku 1. točki 2. Direktive 2009/81/EZ i „ugovori o nabavi robe, radovima i uslugama” kako su definirani u članku 2. točki 1. Direktive 2014/25/EU, kao i „koncesije” kako su definirane u članku 5. točki 1. Direktive 2014/23/EU;

3.

„postupak javne nabave” znači:

4.

„javni naručitelj” u kontekstu postupaka javne nabave znači javni naručitelj kako je definiran u članku 1. točki 17. Direktive 2009/81/EZ, članku 6. Direktive 2014/23/EU, članku 2. stavku 1. točki 1. Direktive 2014/24/EU i članku 3. Direktive 2014/25/EU;

5.

„naručitelj” u kontekstu postupaka javne nabave znači naručitelj kako je definiran u članku 1. točki 17. Direktive 2009/81/EZ, članku 7. Direktive 2014/23/EU i članku 4. Direktive 2014/25/EU;

6.

„postupak koji se sastoji od više faza” znači postupak javne nabave u skladu s člancima od 28. do 32. Direktive 2014/24/EU i člancima od 46. do 52. Direktive 2014/25/EU, bilo ograničeni postupak, natjecateljski postupak uz pregovore, pregovarački postupak bez prethodne objave, natjecateljski dijalog ili partnerstvo za inovacije, ili sličan postupak u skladu s Direktivom 2014/23/EU.

(a)

prijenos sredstava ili obveza, kao što su dokapitalizacija, bespovratna sredstva, zajmovi, jamstva za zajmove, fiskalni poticaji, prijeboj operativnih gubitaka, nadoknada za financijske obveze koje su nametnula tijela javne vlasti, oprost duga, zamjena duga za vlasnički udio ili reprogramiranje duga;

(b)

odricanje od inače dospjelih prihoda, kao što su oslobođenja od poreza ili dodjela posebnih ili isključivih prava bez primjerene naknade; ili

(c)

pružanje robe ili usluga ili kupnju robe ili usluga.

(a)

središnja državna tijela i tijela javne vlasti na svim ostalim razinama;

(b)

strani javni subjekt čija se djelovanja mogu pripisati trećoj zemlji, uzimajući u obzir elemente poput značajki subjekta te pravnog i gospodarskog okružja koje prevladava u državi u kojoj subjekt djeluje, uključujući ulogu vlade u gospodarstvu; ili

(c)

privatni subjekt čija se djelovanja mogu pripisati trećoj zemlji, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti.

(a)

iznos strane subvencije;

(b)

prirodu strane subvencije;

(c)

položaj poduzeća, uključujući njegovu veličinu, i dotičnih tržišta ili sektora;

(d)

razinu i razvoj gospodarske djelatnosti poduzeća na unutarnjem tržištu;

(e)

svrhu strane subvencije i uvjete povezane s njom, kao i njezinu upotrebu na unutarnjem tržištu.

(a)

strana subvencija dodijeljena poduzeću u teškoćama, odnosno poduzeću koje će bez subvencija u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju vjerojatno prestati poslovati, osim ako postoji plan restrukturiranja koji može dovesti do dugoročne održivosti tog poduzeća i taj plan uključuje znatan vlastiti doprinos tog poduzeća;

(b)

strana subvencija u obliku neograničenog jamstva za dugove ili obveze poduzeća, odnosno bez ograničenja u pogledu iznosa ili trajanja takvog jamstva;

(c)

mjera financiranja izvoza koja nije u skladu sa Sporazumom OECD-a o službeno podupiranim izvoznim kreditima;

(d)

strana subvencija kojom se izravno olakšava koncentracija;

(e)

strana subvencija kojom se poduzeću omogućuje da podnese neopravdano povoljnu ponudu na temelju koje bi se poduzeću mogao dodijeliti relevantni ugovor.

(a)

pružanja pristupa pod poštenim, razumnim i nediskriminacijskim uvjetima infrastrukturi, među ostalim i istraživačkim objektima, proizvodnim kapacitetima ili ključnim postrojenjima, koja je stečena ili podržana stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište, osim ako je takav pristup već predviđen zakonodavstvom Unije;

(b)

smanjenja kapaciteta ili prisutnosti na tržištu, među ostalim i privremenim ograničenjem komercijalne aktivnosti;

(c)

suzdržavanja od određenih ulaganja;

(d)

licenciranja pod poštenim, razumnim i nediskriminacijskim uvjetima za imovinu stečenu ili razvijenu uz pomoć stranih subvencija;

(e)

objavljivanja rezultata istraživanja i razvoja;

(f)

otuđenja određene imovine;

(g)

zahtijevanja od poduzeća da ponište dotičnu koncentraciju;

(h)

povrata strane subvencije, zajedno s odgovarajućom kamatnom stopom, izračunanom u skladu s metodom utvrđenom u Uredbi Komisije (EZ) br. 794/2004 (20);

(i)

zahtijevanja od dotičnih poduzeća da prilagode svoju upravljačku strukturu.

(a)

zatražiti informacije u skladu s člankom 13.; i

(b)

provoditi inspekcije unutar i izvan Unije u skladu s člankom 14. ili člankom 15.

(a)

donosi odluku o pokretanju temeljitog ispitnog postupka („odluka o pokretanju temeljitog ispitnog postupka”) u kojoj se sažimaju relevantna činjenična i pravna pitanja i koja uključuje preliminarnu procjenu o postojanju strane subvencije te preliminarnu procjenu je li došlo do stvarnog ili mogućeg narušavanja na unutarnjem tržištu;

(b)

obavješćuje poduzeće koje je predmet ispitnog postupka;

(c)

obavješćuje države članice i, ako je pokrenut temeljiti ispitni postupak u vezi s postupkom javne nabave, dotičnog javnog naručitelja ili naručitelja; i

(d)

objavljuje obavijest u Službenom listu Europske unije u kojoj poziva na podnošenje stajalištâ u pisanom obliku i unutar roka koji je propisala Komisija.

(a)

da preliminarna procjena kako je utvrđena u njezinoj odluci o pokretanju temeljitog ispitnog postupka nije potvrđena; ili

(b)

da pozitivni učinci, u smislu članka 6., nadmašuju narušavanje na unutarnjem tržištu.

(a)

ako postoje dostatne naznake da je financijski doprinos strana subvencija i da se njime narušava unutarnje tržište; i

(b)

ako postoji opasnost od ozbiljne i nepopravljive štete za tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(a)

navode o pravnoj osnovi i svrsi zahtjeva za informacije, informacije koje se zahtijevaju i odgovarajući rok u kojem se informacije moraju pružiti;

(b)

izjavu o tome da bi se u slučaju da su dostavljene informacije netočne, nepotpune ili obmanjujuće mogle izreći novčane kazne ili odrediti periodični penali iz članka 17.;

(c)

izjavu o tome da Komisija na temelju članka 16. zbog nesuradnje može donijeti odluku na temelju činjenica koje su joj dostupne.

(a)

obavješćuje državu članicu na čijem se državnom području treba obaviti razgovor; ili

(b)

pribavlja suglasnost treće zemlje na čijem se državnom području treba obaviti razgovor.

(a)

ući u sve prostore, na zemljišta i u prijevozna sredstva poduzeća ili udruženja poduzeća;

(b)

pregledati poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju, bez obzira na medij na kojem su pohranjeni, pristupiti svim informacijama koje su dostupne subjektu koji je predmet inspekcije te uzeti ili zatražiti primjerke ili izvatke iz tih poslovnih knjiga ili te poslovne dokumentacije;

(c)

zatražiti od bilo kojeg predstavnika ili člana osoblja poduzeća ili udruženja poduzeća objašnjenja u vezi s činjenicama ili dokumentima koji se odnose na predmet i svrhu inspekcije te zabilježiti odgovore;

(d)

zapečatiti svaki poslovni prostor te poslovne knjige ili poslovnu dokumentaciju za vrijeme trajanja inspekcije i u opsegu koji je potreban za inspekciju.

(a)

u kojoj se navode predmet i svrha inspekcije;

(b)

koja sadržava izjavu o tome da Komisija na temelju članka 16. zbog nesuradnje može donijeti odluku na temelju činjenica koje su joj dostupne;

(c)

u kojoj se upućuje na mogućnost izricanja novčanih kazni ili određivanja periodičnih penala iz članka 17.; i

(d)

u kojoj se navodi pravo na preispitivanje odluke pred Sudom na temelju članka 263. UFEU-a.

(a)

pruži nepotpune, netočne ili obmanjujuće informacije kao odgovor na zahtjev za informacije iz članka 13.;

(b)

ne pruži tražene informacije unutar roka koji je propisala Komisija;

(c)

odbije podvrgnuti se inspekciji Komisije unutar Unije ili izvan nje, naloženoj u skladu s člankom 14. ili člankom 15.; ili

(d)

na neki drugi način ometa preliminarno preispitivanje ili temeljiti ispitni postupak.

(a)

dostavi nepotpune, netočne ili obmanjujuće informacije kao odgovor na zahtjev za informacije u skladu s člankom 13. ili ne pruži informacije u propisanom roku;

(b)

tijekom inspekcija u skladu s člankom 14. pruži na uvid nepotpune poslovne knjige ili drugu poslovnu dokumentaciju koji su zatraženi;

(c)

kao odgovor na pitanje postavljeno u skladu s člankom 14. stavkom 2. točkom (c):

(d)

odbije podvrgnuti se inspekcijama koje su naložene u skladu s člankom 14. ili je skinulo pečate postavljene u skladu s člankom 14. stavkom 2. točkom (d); ili

(e)

ne ispuni uvjete za uvid u spis predmeta ili uvjete objave koje je odredila Komisija na temelju članka 42. stavka 4.

(a)

izreći novčane kazne koje ne premašuju 10 % ukupnog prometa dotičnog poduzeća u prethodnoj financijskoj godini; ili

(b)

odrediti periodične penale koji ne premašuju 5 % prosječnog ukupnog dnevnog prometa dotičnog poduzeća u prethodnoj financijskoj godini za svaki dan u kojem nije postupilo u skladu s navedenim odlukama, počevši od datuma odluke Komisije kojom se određuju takvi periodični penali, sve dok Komisija ne utvrdi da je dotično poduzeće postupilo u skladu s odlukom.

(a)

ako poduzeće kojem je upućena prvotna odluka postupa protivno svojim obvezama ili nametnutim korektivnim mjerama;

(b)

ako se prvotna odluka temeljila na nepotpunim, netočnim ili obmanjujućim informacijama;

(c)

ako obveze ili korektivne mjere nisu djelotvorne.

(a)

spajanja dvaju ili više prethodno neovisnih poduzeća ili njihovih dijelova;

(b)

situacije kada jedna osoba ili više njih koje već kontroliraju najmanje jedno poduzeće odnosno kada jedno poduzeće ili više njih, kupnjom vrijednosnih papira ili imovine, na temelju ugovora ili na bilo koji drugi način, steknu izravnu ili neizravnu kontrolu nad cijelim drugim poduzećem ili više njih odnosno nad dijelovima drugog poduzeća ili više njih.

(a)

ako barem jedno od poduzeća koja se spajaju, stečeno poduzeće ili zajednički pothvat ima poslovni nastan u Uniji i ostvaruje ukupni promet u Uniji od najmanje 500 milijuna EUR; i

(b)

ako su sljedećim poduzećima tijekom tri godine koje prethode sklapanju sporazuma, objavi javnog nadmetanja ili stjecanju kontrolnog udjela iz trećih zemalja dodijeljeni kombinirani ukupni financijski doprinosi u iznosu većem od 50 milijuna EUR:

(a)

kreditne institucije ili druge financijske institucije ili osiguravajuća društva, čija redovna djelatnost uključuje transakcije i trgovanje vrijednosnim papirima za vlastiti račun ili za račun drugih, privremeno drže vrijednosne papire, koje su stekle u određenom poduzeću s ciljem njihove daljnje prodaje, pod uvjetom da se ne koriste glasačkim pravima povezanima s tim vrijednosnim papirima kako bi odredile tržišno postupanje tog poduzeća ili pod uvjetom da se takvim glasačkim pravima koriste samo s ciljem pripremanja otuđivanja cijelog tog poduzeća ili njegova dijela ili njegove imovine odnosno otuđivanja tih vrijednosnih papira te da se takvo otuđivanje provede u roku od godine dana od datuma stjecanja;

(b)

kontrolu stječe nositelj javne funkcije, u skladu s propisima pojedine države članice koji se odnose na stečaj, likvidaciju, nesolventnost, obustavu plaćanja, stečajnu nagodbu ili slične postupke;

(c)

operacije iz stavka 1. točke (b) provode financijska holding poduzeća kako su definirana u članku 2. točki 15. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (21) pod uvjetom da se glasačkim pravima povezanim s udjelima kojima raspolažu, osobito u odnosu na imenovanje članova upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća u kojima imaju udjele, koriste samo kako bi se očuvala puna vrijednost tih ulaganja, a ne kako bi se izravno ili neizravno odredilo tržišno postupanje tih poduzeća.

(a)

vlasništva ili prava korištenja cjelokupne imovine određenog poduzeća ili njezina dijela;

(b)

pravâ ili ugovorâ koji daju mogućnost ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja na sastav, glasovanje ili odluke tijelâ određenog poduzeća.

(a)

osobe ili poduzeća koji su nositelji prava ili su ovlašteni koristiti se pravima iz dotičnih ugovora; ili

(b)

osobe ili poduzeća koji iako nisu nositelji takvih prava ili nisu ovlašteni koristiti se pravima iz takvih ugovora, imaju ovlast za ostvarivanje prava koja iz njih proizlaze.

(a)

za kreditne institucije i druge financijske institucije, zbroj sljedećih stavki prihoda kako su definirane u Direktivi Vijeća 86/635/EEZ (22), nakon odbitka, prema potrebi, poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza izravno povezanih s tim stavkama:

(b)

za osiguravajuća društva, vrijednost zaračunanih bruto premija koja obuhvaća sve primljene iznose i iznose koji se potražuju s obzirom na ugovore o osiguranju koje su sklopila ta osiguravajuća društva ili koji su sklopljeni za njihov račun, uključujući isplaćene premije reosiguranja, nakon odbitka porezâ i parafiskalnih doprinosa ili nameta obračunanih na iznose pojedinačnih premija ili ukupni opseg premija.

(a)

dotičnog poduzeća;

(b)

poduzeća u kojima dotično poduzeće, izravno ili neizravno:

(c)

poduzeća koja u dotičnom poduzeću imaju bilo koje od prava ili bilo koju od ovlasti iz točke (b);

(d)

poduzeća u kojima poduzeće iz točke (c) ima bilo koje od prava ili bilo koju od ovlasti iz točke (b);

(e)

poduzeća u kojima dva ili više poduzeća iz točaka od (a) do (d) zajednički imaju bilo koje od prava ili bilo koju od ovlasti iz točke (b).

(a)

uzima se u obzir promet proizišao iz prodaje proizvodâ i pružanja usluga između zajedničkog poduzeća i bilo kojeg trećeg poduzeća, a taj se promet ravnomjerno raspodjeljuje među dotičnim poduzećima;

(b)

ne uzima se u obzir promet proizišao iz prodaje proizvodâ ili pružanja usluga između zajedničkog poduzeća i svakog od dotičnih poduzeća ili bilo kojeg drugog poduzeća povezanog s bilo kojim od njih, kao što je utvrđeno u stavku 4. točkama od (b) do (e).

(a)

ako Komisija primi potpunu prijavu, koncentracija se ne smije provesti u razdoblju od 25 radnih dana nakon primitka te prijave;

(b)

ako Komisija pokrene temeljiti ispitni postupak najkasnije 25 radnih dana nakon primitka potpune prijave, koncentracija se ne smije provesti u razdoblju od 90 radnih dana od pokretanja temeljitog ispitnog postupka. Taj se rok produljuje za 15 radnih dana ako dotična poduzeća ponude da će preuzeti obveze na temelju članka 7. s ciljem otklanjanja narušavanja na unutarnjem tržištu;

(c)

ako je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 25. stavkom 3. točkom (a) ili točkom (b), koncentracija se nakon toga smije provesti.

(a)

koncentracija je bez odgode prijavljena Komisiji na temelju članka 21.; i

(b)

stjecatelj se ne koristi glasačkim pravima povezanima s dotičnim vrijednosnim papirima ili to čini samo da bi očuvao punu vrijednost svojih ulaganja na temelju odstupanja koje je Komisija odobrila u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

(a)

ako utvrdi da je koncentracija provedena protivno obvezama povezanima s odlukom donesenom na temelju članka 25. stavka 3. točke (a); ili

(b)

ako je odluka opozvana na temelju članka 25. stavka 1.

(a)

odluke o obvezama na temelju članka 11. stavka 3.;

(b)

odluke o nepodnošenju prigovora na temelju članka 11. stavka 4.; ili

(c)

odluke o zabrani koncentracije ako utvrdi da se stranom subvencijom narušava unutarnje tržište na temelju članaka od 4. do 6.

(a)

zahtijevati od dotičnih poduzeća da ponište koncentraciju, posebno poništavanjem spajanja ili otuđivanjem svih stečenih udjela ili sve stečene imovine, kako bi se ponovo uspostavilo stanje prije provedbe koncentracije; ili ako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća poništavanjem koncentracije, donijeti bilo koju drugu odgovarajuću mjeru kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri uspostavilo takvo prijašnje stanje;

(b)

naložiti bilo koju drugu odgovarajuću mjeru kako bi se osiguralo da dotična poduzeća ponište koncentraciju ili poduzmu druge mjere za uspostavljanje prijašnjeg stanja, kao što se zahtijeva u odluci Komisije.

(a)

ako je koncentracija provedena protivno članku 21.;

(b)

ako je koncentracija provedena protivno odluci o obvezama iz stavka 3. točke (a) ovog članka.

(a)

ne prijave koncentraciju koja podliježe obvezi prijavljivanja u skladu s člankom 21. prije njezine provedbe, osim ako im je to izričito odobreno u skladu s člankom 24.;

(b)

provedu prijavljenu koncentraciju protivno članku 24.;

(c)

provedu prijavljenu koncentraciju koja je zabranjena u skladu s člankom 25. stavkom 3. točkom (c);

(d)

zaobiđu ili pokušaju zaobići zahtjeve u pogledu prijavljivanja, kako je navedeno u članku 39. stavku 1.

(a)

procijenjena vrijednost te javne nabave ili okvirnog sporazuma bez PDV-a, izračunana u skladu s odredbama utvrđenima u članku 8. Direktive 2014/23/EU, članku 5. Direktive 2014/24/EU i članku 16. Direktive 2014/25/EU, ili posebne nabave u okviru dinamičkog sustava nabave, jednaka je ili veća od 250 milijuna EUR; i

(b)

gospodarskom subjektu, uključujući njegova društva kćeri bez poslovne autonomije, njegova holding društva i, ako je to primjenjivo, njegove glavne podugovaratelje i glavne dobavljače uključene u istu ponudu u postupku javne nabave, tijekom tri godine prije podnošenja prijave ili, ako je to primjenjivo, ažurirane prijave, dodijeljeni su ukupni financijski doprinosi jednaki ili veći od 4 milijuna EUR po trećoj zemlji.

(a)

ne prijave strane financijske doprinose u skladu s člankom 29. tijekom postupka javne nabave;

(b)

zaobiđu ili pokušaju zaobići zahtjeve u pogledu prijavljivanja, kako je navedeno u članku 39. stavku 1.

(a)

donijela odluku na temelju članka 10. ili članka 11. u slučajevima navedenima u stavku 1. ovog članka; ili

(b)

izrekla novčanu kaznu ni odredila periodične penale u situaciji navedenoj u stavku 2. ovog članka.

(a)

primjenom kriterija za utvrđivanje postojanja narušavanja u skladu s člankom 4. stavkom 1.;

(b)

primjenom testa ravnoteže u skladu s člankom 6.;

(c)

primjenom svoje ovlasti da zatraži prethodnu prijavu svake koncentracije u skladu s člankom 21. stavkom 5. ili stranih financijskih doprinosa koje je primio gospodarski subjekt u postupku javne nabave u skladu s člankom 29. stavkom 8.; te

(d)

procjenom narušavanja u postupku javne nabave u skladu s člankom 27.

(a)

oblik, sadržaj i postupovne pojedinosti prijava koncentracija na temelju članka 21., uključujući mogući pojednostavljeni postupak, uzimajući u najvećoj mogućoj mjeri u obzir cilj ograničavanja administrativnog opterećenja za podnositelje prijave na temelju članka 21. ove Uredbe i članka 4. Uredbe (EZ) br. 139/2004;

(b)

oblik, sadržaj i postupovne pojedinosti prijava stranih financijskih doprinosa i izjava o nepostojanju stranih financijskih doprinosa u postupcima javne nabave na temelju članka 29., uključujući mogući pojednostavljeni postupak;

(c)

postupovne pojedinosti za usmene izjave na temelju članka 13. stavka 7., članka 14. stavka 2. točke (c) i članka 15.;

(d)

pojedinosti u vezi s otkrivanjem informacija na temelju članka 42. i poslovnoj tajni na temelju članka 43.;

(e)

oblik, sadržaj i postupovne pojedinosti zahtjevâ u pogledu transparentnosti;

(f)

detaljna pravila o izračunu rokova;

(g)

postupovne pojedinosti i rokove za predlaganje obveza u skladu s člankom 25. i člankom 31.;

(h)

detaljna pravila o postupovnim koracima iz članaka od 29. do 32. u pogledu ispitnih postupaka koji se odnose na postupke javne nabave.

(a)

procijenila taj prag s obzirom na svoje iskustvo stečeno tijekom provedbe i izvršavanja ove Uredbe; te

(b)

utvrdila potrebu za izmjenom tog praga kako bi se:

(a)

udjela prijava na temelju članka 21. stavka 1. koje su dovele do toga da je Komisija okončala preliminarno preispitivanje na temelju članka 10. stavka 4. ili do toga da je Komisija donijela odluku o nepodnošenju prigovora na temelju članka 25. stavka 3. točke (b);

(b)

udjela prijava na temelju članka 21. stavka 1. koje su dovele do toga da je Komisija donijela odluku kojom zabranjuje koncentraciju na temelju članka 25. stavka 3. točke (c) ili odluku o obvezama na temelju članka 25. stavka 3. točke (a);

(c)

udjela prijava na temelju članka 21. stavka 5. koje su dovele do toga da je Komisija donijela odluku kojom zabranjuje koncentraciju na temelju članka 25. stavka 3. točke (c) ili odluku o obvezama na temelju članka 25. stavka 3. točke (a);

(d)

udjela preispitivanja po službenoj dužnosti na temelju članka 9. u kontekstu koncentracija koje ne podliježu obvezi prijavljivanja u smislu članka 20. koja su dovela do odluke o korektivnim mjerama na temelju članka 11. stavka 2. ili do odluke o obvezama na temelju članka 11. stavka 3.;

(e)

usporedbe praga utvrđenog u članku 20. stavku 3. točki (a) i prosječnog stvarnog ukupnog prometa iznad tog praga u slučajevima koji su doveli do odluke kojom se zabranjuje koncentracija na temelju članka 25. stavka 3. točke (c) ili do odluke o obvezama na temelju članka 25. stavka 3. točke(a);

(f)

broja prijava na temelju članka 21. stavka 1. i kretanja tog broja.

(a)

velik dio odluka kojima se zabranjuje koncentracija na temelju članka 25. stavka 3. točke (c) ili odluka o obvezama na temelju članka 25. stavka 3. točke (a) odnosio se na slučajeve u kojima je ukupni promet iznad praga iz članka 20. stavka 3. točke (a) bio znatno viši od tog praga; ili

(b)

velik dio prijava na temelju članka 21. stavka 1. doveo je do toga da je Komisija okončala preliminarno preispitivanje na temelju članka 10. stavka 4. ili do toga da je Komisija donijela odluku o nepodnošenju prigovora na temelju članka 25. stavka 3. točke (b).

(a)

velik dio prijava na temelju članka 21. stavka 5. doveo je do toga da je Komisija donijela odluku o zabrani koncentracije na temelju članka 25. stavka 3. točke (c) ili odluku o obvezama na temelju članka 25. stavka 3. točke (a); ili

(b)

velik dio preispitivanja stranih subvencija po službenoj dužnosti u kontekstu koncentracija koje nisu bile koncentracije koje podliježu obvezi prijavljivanja u smislu članka 20. doveo je do toga da je Komisija donijela odluku o korektivnim mjerama na temelju članka 11. stavka 2. ili odluku o obvezama na temelju članka 11. stavka 3.

(a)

procijenila te pragove s obzirom na svoje iskustvo stečeno tijekom provedbe i izvršavanja ove Uredbe; te

(b)

utvrdila potrebu za izmjenom tih pragova kako bi se:

(a)

udjela prijava na temelju članka 29. stavka 1. koje su dovele do toga da je Komisija okončala preliminarno preispitivanje na temelju članka 10. stavka 4. ili do toga da je Komisija donijela odluku o nepodnošenju prigovora na temelju članka 31. stavka 3.;

(b)

udjela prijava na temelju članka 29. stavka 1. koje su dovele do toga da je Komisija donijela odluku kojom zabranjuje dodjelu ugovora na temelju članka 31. stavka 2. ili odluku o obvezama na temelju članka 31. stavka 1.;

(c)

udjela prijava na temelju članka 29. stavka 8. koje su dovele do toga da je Komisija donijela odluku kojom zabranjuje dodjelu ugovora na temelju članka 31. stavka 2. ili odluku o obvezama na temelju članka 31. stavka 1.;

(d)

broja odluka o korektivnim mjerama na temelju članka 11. stavka 2. i odluka o obvezama na temelju članka 11. stavka 3., slijedom preispitivanja po službenoj dužnosti na temelju članka 9. u kontekstu stranog financijskog doprinosa u postupku javne nabave koji nije podlijegao obvezi prijavljivanja u smislu članka 28. stavka 1. ili koji je bio obuhvaćen područjem primjene članka 30. stavka 4., u odnosu na ukupni broj takvih preispitivanja po službenoj dužnosti;

(e)

usporedbe odgovarajućih pragova utvrđenih u članku 28. stavku 1. točki (a) i članku 28. stavku 2. i prosječne procijenjene vrijednosti ugovorâ ili prosječne vrijednosti grupe iznad odgovarajućeg praga u slučajevima koji su doveli do odluke kojom se zabranjuje dodjela ugovora na temelju članka 31. stavka 2. ili odluke o obvezama na temelju članka 31. stavka 1.;

(f)

broja prijava na temelju članka 29. stavka 1. i kretanja tog broja.

(a)

velik dio odluka kojima se zabranjuje dodjela ugovora na temelju članka 31. stavka 2. i odluka o obvezama na temelju članka 31. stavka 1. odnosio se na slučajeve u kojima je procijenjena vrijednost ugovorâ iznad praga iz članka 28. stavka 1. točke (a) ili u kojima je vrijednost grupa za koje je podnesena ponuda iznad praga iz članka 28. stavka 2., bila znatno viša od odgovarajućih pragova utvrđenih u članku 28. stavku 1. točki (a) i članku 28. stavku 2.; ili

(b)

velik dio prijava na temelju članka 29. stavka 1. doveo je do toga da je Komisija okončala preliminarno preispitivanje na temelju članka 10. stavka 4. ili do toga da je Komisija donijela odluku o nepodnošenju prigovora na temelju članka 31. stavka 3.

(a)

velik dio prijava na temelju članka 29. stavka 8. doveo je do toga da je Komisija donijela odluku o obvezama na temelju članka 31. stavka 1. ili odluku kojom se zabranjuje dodjela ugovora na temelju članka 31. stavka 2.; ili

(b)

velik dio preispitivanja stranih subvencija po službenoj dužnosti u kontekstu stranih financijskih doprinosa u postupku javne nabave koji nisu podlijegali obvezi prijavljivanja u smislu članka 28. stavka 1. ili su bili obuhvaćeni područjem primjene članka 30. stavka 4. doveo je do toga da je Komisija donijela odluku o korektivnim mjerama na temelju članka 11. stavka 2. ili odluku o obvezama na temelju članka 11. stavka 3.

(a)

izmjenu pragova za prijave kako su utvrđeni u člancima 20. i 28.;

(b)

izuzimanje određenih kategorija dotičnih poduzeća iz obveze prijavljivanja na temelju članaka 21. i 29., posebno ako Komisijina praksa omogućuje identifikaciju gospodarskih djelatnosti u kojima nije vjerojatno da strane subvencije narušavaju unutarnje tržište;

(c)

utvrđivanje posebnih pragova za prijave za određene gospodarske sektore ili različitih pragova za različite vrste ugovora o javnoj nabavi, posebno ako praksa Komisije omogućuje identifikaciju gospodarskih djelatnosti u kojima je vjerojatnije da će strane subvencije narušiti unutarnje tržište, među ostalim i u pogledu strateških sektora i kritične infrastrukture;

(d)

izmjene rokova za preispitivanje i temeljite ispitne postupke kako su utvrđeni u člancima 25. i 30.

(e)

stavljanje izvan snage ove Uredbe ako Komisija smatra da su multilateralna pravila za suočavanje s problemom stranih subvencija kojima se narušava unutarnje tržište ovu Uredbu učinila potpuno suvišnom.