Uredba (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama

(1)

U svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu („europski zeleni plan”) Komisija je utvrdila novu strategiju rasta. Tom se strategijom Uniju nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem najkasnije do 2050. neće biti neto emisija (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast neće biti povezan s iskorištavanjem resursa. Europskim zelenim planom nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. Ta preobrazba istodobno mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen. Komisija je u svojoj Komunikaciji od 12. svibnja 2021. naslovljenoj „Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” najavila i promicanje odgovarajućih instrumenata i poticaja kako bi se bolje provodilo načelo „onečišćivač plaća” utvrđeno u članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i tako dovršilo postupno ukidanje „besplatnog onečišćavanja” radi postizanja što veće sinergije između dekarbonizacije i cilja nulte stope onečišćenja.

(2)

Pariški sporazum (4), donesen 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) („Pariški sporazum”), stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Stranke Pariškog sporazuma dogovorile su se da će zadržati povećanje prosječne globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da će ulagati napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. U skladu s Klimatskim paktom iz Glasgowa, koji je usvojen 13. ., Konferencija stranaka UNFCCC-a, koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma, prepoznala je i da bi se ograničavanjem povišenja prosječne globalne temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te se obvezala na to da će do kraja 2022. ojačati svoje ciljeve za 2030. kako bi se premostio jaz u razini ambicija.

(3)

Suočavanje s klimatskim i drugim izazovima povezanima s okolišem te ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su europskog zelenog plana. U kontekstu vrlo ozbiljnih učinaka pandemije bolesti COVID-19 za zdravstvenu i gospodarsku dobrobit građana Unije vrijednost europskog zelenog plana samo je porasla.

(4)

Unija se obvezala da će do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990., kako je utvrđeno u podnesku UNFCCC-u u ime Europske unije i njezinih država članica o ažuriranju nacionalno utvrđenog doprinosa Europske unije i njezinih država članica.

(5)

Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (5) u zakonodavstvo je ugrađen cilj postizanja klimatske neutralnosti u cjelokupnom gospodarstvu najkasnije do 2050. U toj se uredbi utvrđuje i obvezujući cilj Unije u pogledu domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(6)

U posebnom izvješću Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2018. o učincima povišenja globalne temperature od 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju i povezanim putanjama globalnih emisija stakleničkih plinova iznosi se čvrsto znanstveno uporište za borbu protiv klimatskih promjena i skreće pozornost na potrebu za jačanjem djelovanja u području klime. U tom se izvješću potvrđuje da je za smanjenje vjerojatnosti ekstremnih vremenskih uvjeta potrebno hitno smanjiti emisije stakleničkih plinova i da je klimatske promjene potrebno ograničiti na povišenje globalne temperature od 1,5 °C. Osim toga, ako se brzo ne aktiviraju načini ublažavanja, u skladu s ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, bit će potrebno poduzeti mnogo skuplje i složenije mjere prilagodbe kako bi se izbjegli učinci viših razina globalnog zatopljenja. U doprinosu radne skupine I. Šestom izvješću o procjeni IPCC-a naslovljenom „Climate Change 2021: The Physical Science Basis” (Klimatske promjene 2021.: znanstveni dokazi) podsjeća se da klimatske promjene već utječu na svaku regiju na Zemlji te se predviđa da će u idućim desetljećima doći do povećanja klimatskih promjena u svim regijama. U tom se izvješću ističe da će ograničavanje zatopljenja na razini blizu 1,5 °C ili čak 2 °C biti izvan dosega ako ne dođe do trenutačnog, brzog i opsežnog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

(7)

Unija provodi ambicioznu politiku djelovanja u području klime i uspostavila je regulatorni okvir za postizanje svojeg cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. Zakonodavstvo kojim se taj cilj nastoji ostvariti među ostalim obuhvaća Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) kojom se uspostavlja sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije („EU sustav trgovanja emisijama”) i osigurava usklađeno određivanje cijena emisija stakleničkih plinova na razini Unije za energetski intenzivne sektore i podsektore, Uredbu (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (7) kojom se uspostavljaju nacionalni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. te Uredbu (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (8) kojom se od država članica zahtijeva da emisije stakleničkih plinova proizišle iz korištenja zemljišta kompenziraju uklanjanjem stakleničkih plinova iz atmosfere.

(8)

Unatoč tome što je Unija znatno smanjila svoje domaće emisije stakleničkih plinova, emisije stakleničkih plinova koje su ugrađene u uvoz rastu, čime se podrivaju nastojanja Unije da smanji svoj globalni otisak emisija stakleničkih plinova. Unija ima odgovornost i dalje predvoditi globalno djelovanje u području klime.

(9)

Sve dok znatan broj međunarodnih partnera Unije zauzima politički pristup kojim se ne ostvaruju klimatske ambicije na istoj razini kao u Uniji, postoji rizik od izmještanja emisija ugljika. Do izmještanja emisija ugljika dolazi kad zbog troškova povezanih s klimatskim politikama poduzeća u određenim industrijskim sektorima ili podsektorima premještaju proizvodnju u druge zemlje ili kad se istovjetni proizvodi s nižom razinom emisija stakleničkih plinova zamjenjuju uvezenim proizvodima iz tih zemalja. Takve situacije mogle bi dovesti do povećanja ukupnih globalnih emisija, čime bi se ugrozilo smanjenje emisija stakleničkih plinova koje je hitno potrebno ako svijet namjerava zadržati povećanje prosječne globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju i ulagati napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. S obzirom na to da Unija povećava svoje klimatske ambicije, taj bi rizik od izmještanja emisija ugljika mogao podrivati učinkovitost politika Unije za smanjenje emisija.

(10)

Inicijativa za mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) dio je zakonodavnog paketa „Spremni za 55 %”. CBAM treba služiti kao ključan element paketa instrumenata Unije kojim će se nositi s rizikom od izmještanja emisija ugljika koji proizlazi iz većih klimatskih ambicija Unije kako bi se u skladu s Pariškim sporazumom ostvario cilj klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. Očekuje se da će CBAM doprinijeti i promicanju dekarbonizacije u trećim zemljama.

(11)

Postojeći mehanizmi za nošenje s rizikom od izmještanja emisija ugljika u sektorima ili podsektorima u kojima takav rizik postoji uključuju prijelaznu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama i financijske mjere za nadoknadu troškova neizravnih emisija koji proizlaze iz troškova emisija stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije. Ti su mehanizmi utvrđeni u članku 10.a stavku 6. odnosno u članku 10.b Direktive 2003/87/EZ. Besplatna dodjela emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama na razini najuspješnijih zemalja instrument je politike za određene industrijske sektore kako bi se nosilo s rizikom od izmještanja emisija ugljika. Međutim, u usporedbi s prodajom svih jedinica na dražbi takva besplatna dodjela slabi cjenovni signal koji sustav šalje te stoga takva dodjela utječe na poticaje za ulaganje u daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova.

(12)

U okviru CBAM-a ti se postojeći mehanizmi nastoje zamijeniti drukčijim pristupom riziku od izmještanja emisija ugljika, odnosno osiguravanjem određivanja istovjetne cijene ugljika za uvezene i domaće proizvode. Kako bi se osigurao postupan prelazak s trenutačnog sustava besplatnih emisijskih jedinica na CBAM, trebalo bi postupno uvoditi CBAM i istodobno postupno ukidati besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Kombinirana i prijelazna primjena besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama i CBAM-a ni u kojem slučaju ne bi trebala dovesti do povoljnijeg postupanja prema robi iz Unije u odnosu na robu uvezenu u carinsko područje Unije.

(13)

Cijena ugljika raste, a trgovačkim društvima potrebni su dugoročna vidljivost, predvidljivost i pravna sigurnost kako bi donijela odluke o ulaganjima u dekarbonizaciju industrijskih procesa. Stoga bi, kako bi se ojačao pravni okvir za borbu protiv izmještanja emisija ugljika, trebalo zacrtati jasan put za postupno daljnje proširenje područja primjene CBAM-a na proizvode, sektore i podsektore izložene riziku od izmještanja emisija ugljika.

(14)

Iako je cilj CBAM-a spriječiti rizik od izmještanja emisija ugljika, ovom bi se Uredbom istodobno potaknuli proizvođači iz trećih zemalja da upotrebljavaju tehnologije koje su učinkovitije u pogledu emisija stakleničkih plinova kako bi nastajalo manje emisija. Zbog toga se očekuje da će se CBAM-om učinkovito poduprijeti smanjenje emisija stakleničkih plinova u trećim zemljama.

(15)

S obzirom na to da je CBAM instrument za sprečavanje izmještanja emisija ugljika i smanjenje emisija stakleničkih plinova, njime bi trebalo osigurati da uvezeni proizvodi podliježu regulatornom sustavu u kojem se primjenjuju troškovi ugljika istovjetni onima u okviru EU sustava trgovanja emisijama, što bi dovelo do toga da je cijena ugljika istovjetna za uvezene i domaće proizvode. CBAM je klimatska mjera kojom bi se trebalo poduprijeti smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova i spriječiti rizik od izmještanja emisija ugljika uz istodobno osiguravanje usklađenosti s pravom Svjetske trgovinske organizacije.

(16)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na robu uvezenu u carinsko područje Unije iz trećih zemalja, osim ako njezina proizvodnja već podliježe EU sustavu trgovanja emisijama u okviru njegove primjene na treće zemlje ili područja ili sustav određivanja cijene ugljika koji je potpuno povezan s EU sustavom trgovanja emisijama.

(17)

Kako bi se osiguralo da se prelazak na ugljično neutralno gospodarstvo stalno odvija uz ekonomsku i socijalnu koheziju, pri budućoj reviziji ove Uredbe trebalo bi u obzir uzeti posebna svojstva i ograničenja najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a, kao i otočnih država koje su dio carinskog područja Unije, ne ugrožavajući cjelovitost i dosljednost pravnog poretka Unije, uključujući unutarnje tržište i zajedničke politike.

(18)

Kako bi se spriječio rizik od izmještanja emisija ugljika u odobalnim postrojenjima, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na robu ili proizvode prerađene od te robe koji su dobiveni postupkom unutarnje proizvodnje, a koji su doneseni na umjetni otok, fiksnu ili plutajuću strukturu ili neku drugu strukturu u epikontinentalnom pojasu ili u isključivom gospodarskom pojasu države članice ako taj epikontinentalni pojas ili isključivi gospodarski pojas graniče s carinskim područjem Unije. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje detaljnih uvjeta za primjenu CBAM-a na takvu robu.

(19)

Emisije stakleničkih plinova koje bi trebale podlijegati CBAM-u trebale bi odgovarati emisijama stakleničkih plinova obuhvaćenima Prilogom I. Direktivi 2003/87/EZ, odnosno ugljikovu dioksidu (CO2) te, prema potrebi didušikovu oksidu i perfluorougljicima. CBAM bi se u početku trebao primjenjivati na izravne emisije tih stakleničkih plinova nastale od trenutka proizvodnje robe do uvoza te robe u carinsko područje Unije, odražavajući područje primjene EU sustava trgovanja emisijama kako bi se osigurala koherentnost. CBAM bi se trebao primjenjivati i na neizravne emisije. Te neizravne emisije su emisije koje potječu iz proizvodnje električne energije koja se upotrebljava za proizvodnju robe na koju se primjenjuje ova Uredba. Uključivanjem neizravnih emisija dodatno bi se povećala okolišna učinkovitost CBAM-a i njegova ambicija da doprinese borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, neizravne emisije ne bi se trebale u početku uzimati u obzir za robu na koju se primjenjuju financijske mjere u Uniji kojima se nadoknađuju troškovi neizravnih emisija koji proizlaze iz troškova emisija stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije. Ta je roba navedena u Prilogu II. ovoj Uredbi. Kad je riječ o području primjene CBAM-a trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir buduće revizije EU sustava trgovanja emisijama iz Direktive 2003/87/EZ, a posebno revizije mjera za nadoknadu neizravnih troškova. Tijekom prijelaznog razdoblja trebalo bi prikupljati podatke u svrhu dodatnog utvrđivanja metodologije za izračun neizravnih emisija. U toj bi se metodologiji trebala u obzir uzeti količina električne energije upotrijebljene za proizvodnju robe navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi, kao i zemlja podrijetla, izvor proizvodnje i faktori emisije povezani s tom električnom energijom. Trebalo bi dodatno utvrditi posebnu metodologiju kako bi se postiglo da se na najprikladniji način spriječi izmještanje emisija ugljika i kako bi se osigurao okolišni integritet CBAM-a.

(20)

EU sustav trgovanja emisijama i CBAM imaju zajednički cilj određivanja cijena emisija stakleničkih plinova ugrađenih u iste sektore i robu na temelju posebnih emisijskih jedinica ili certifikata. Oba su sustava regulatorne prirode i opravdana su zbog potrebe za ograničavanjem emisija stakleničkih plinova, u skladu s obvezujućim okolišnim ciljem na temelju prava Unije utvrđenim u Uredbi (EU) 2021/1119 da se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova Unije smanje za najmanje 55 % u odnosu na razinu iz 1990. i ciljem da se najkasnije do 2050. postigne i klimatska neutralnost u cjelokupnom gospodarstvu.

(21)

Iako se u okviru EU sustava trgovanja emisijama utvrđuje ukupni broj izdanih emisijskih jedinica (gornja granica) za emisije stakleničkih plinova iz djelatnosti obuhvaćenih njegovim područjem primjene i omogućuje se trgovanje emisijskim jedinicama (sustav određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama), u okviru CBAM-a ne bi trebalo uvoditi količinska ograničenja za uvoz kako se ne bi ograničavali trgovinski tokovi. Nadalje, premda se EU sustav trgovanja emisijama primjenjuje na postrojenja u Uniji, CBAM bi se trebao primjenjivati na određenu robu koja se uvozi u carinsko područje Unije.

(22)

Sustav CBAM-a ima određene posebne značajke u usporedbi s EU sustavom trgovanja emisijama, među ostalim značajke u pogledu izračuna cijene CBAM certifikata, mogućnosti trgovanja CBAM certifikatima i njihova razdoblja valjanosti. Te su značajke uvedene zbog potrebe da se očuva djelotvornost CBAM-a kao mjere za sprečavanje izmještanja emisija ugljika tijekom vremena. Njima se osigurava i da upravljanje sustavom CBAM ne dovodi do pretjeranog opterećenja i u smislu obveza koje se određuju operatorima i u pogledu administrativnih resursa, uz istodobno očuvanje razine fleksibilnosti dostupne operatorima istovjetne onoj u EU sustavu trgovanja emisijama. Osiguravanje takve ravnoteže posebno je važno za dotična mala i srednja poduzeća (MSP-ovi).

(23)

Kako bi se očuvala njegova djelotvornost kao mjere za sprečavanje izmještanja emisija ugljika, CBAM treba vjerno odražavati cijenu iz EU sustava trgovanja emisijama. Iako se na tržištu EU sustava trgovanja emisijama cijena emisijskih jedinica stavljenih na tržište određuje na dražbama, cijena CBAM certifikata trebala bi objektivno odražavati cijenu s takvih dražbi na temelju prosječnih vrijednosti koje se izračunavaju svakog tjedna. Takve prosječne tjedne cijene vjerno odražavaju fluktuacije cijena u EU sustavu trgovanja emisijama i razumno omogućuju da uvoznici ostvare korist od promjena cijena u tom sustavu, a istodobno osiguravaju i da upravna tijela mogu i dalje jednostavno upravljati sustavom.

(24)

U okviru EU sustava trgovanja emisijama na temelju gornje granice određuje se ponuda emisijskih jedinica i pruža se sigurnost kad je riječ o maksimalnoj razini emisija stakleničkih plinova. Cijena ugljika ovisi o ravnoteži te ponude i potražnje na tržištu. Za cjenovni poticaj nužno je pomanjkanje. Ovom se Uredbom ne namjerava uvesti gornja granica broja CBAM certifikata dostupnih uvoznicima; kad bi uvoznici mogli prenositi te certifikate i njima trgovati, ta bi mogućnost mogla dovesti do situacija u kojima cijena CBAM certifikata više ne bi odražavala kretanje cijene u EU sustavu trgovanja emisijama. Zbog takve situacije oslabio bi poticaj za dekarbonizaciju, što bi pogodovalo izmještanju emisija ugljika i naškodilo općem klimatskom cilju CBAM-a. Mogla bi se pojaviti i razlika u cijenama za operatore iz različitih zemalja. Ograničenja mogućnosti za trgovanje CBAM certifikatima i njihov prijenos stoga su opravdani zbog potrebe da se izbjegne podrivanje djelotvornosti i klimatskog cilja CBAM-a te da se osigura nepristrano postupanje prema operatorima iz različitih zemalja. Međutim, kako bi se zadržala mogućnost uvoznika da optimiziraju svoje troškove, ovom bi se Uredbom trebao predvidjeti sustav u kojem nadležna tijela mogu od uvoznika ponovno kupiti određenu količinu viška certifikata. Takva količina trebala bi se utvrditi na razini koja uvoznicima razumno omogućuje da u razdoblju valjanosti certifikatâ optimiziraju troškove i istodobno zadrže ukupni učinak prijenosa cijene, čime se održava okolišni cilj CBAM-a.

(25)

S obzirom na to da bi se CBAM primjenjivao na uvoz robe u carinsko područje Unije, a ne na postrojenja, u okviru CBAM-a trebale bi se primjenjivati i određene prilagodbe i pojednostavljenja. Jedno takvo pojednostavljenje trebalo bi biti uvođenje jednostavnog i pristupačnog sustava deklaracija u okviru kojeg bi uvoznici prijavljivali ukupne verificirane emisije stakleničkih plinova ugrađene u robu uvezenu određene kalendarske godine. Trebalo bi primijeniti i drukčiji vremenski okvir u odnosu na ciklus ispunjenja obveza za EU sustav trgovanja emisijama kako bi se izbjegla moguća uska grla koja bi mogla proizići iz obveza akreditiranih verifikatora u skladu s ovom Uredbom i Direktivom 2003/87/EZ.

(26)

Države članice trebale bi, za povrede ove Uredbe, izricati sankcije i osigurati da se te sankcije izvršavaju. Konkretnije, iznos sankcije za nepredaju CBAM certifikata za ovlaštenog CBAM deklaranta trebao bi biti jednak iznosu u skladu s člankom 16. stavcima 3. i 4. Direktive 2003/87/EZ. Međutim, ako je robu u Uniju unijela osoba koja nije ovlašteni CBAM deklarant, bez poštovanja obveza na temelju ove Uredbe, iznos tih sankcija trebao bi biti veći kako bi bio učinkovit, proporcionalan i odvraćajući, uzimajući u obzir i činjenicu da ta osoba nije obvezna predati CBAM certifikate. Izricanjem sankcija na temelju ove Uredbe ne dovode se u pitanje sankcije koje se na temelju prava Unije ili nacionalnog prava mogu izreći za povrede drugih relevantnih obveza, posebno onih koje se odnose na carinske propise.

(27)

Iako se EU sustav trgovanja emisijama primjenjuje na određene procese proizvodnje i djelatnosti, CBAM bi trebao biti usmjeren na odgovarajući uvoz robe. Za to je potrebno jasno identificirati uvezenu robu njezinim razvrstavanjem u kombiniranu nomenklaturu (KN) utvrđenu u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (9) i povezati je s ugrađenim emisijama.

(28)

Roba ili prerađeni proizvodi obuhvaćeni CBAM-om trebali bi odražavati djelatnosti obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama jer se taj sustav temelji na kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima povezanima s okolišnim ciljem Direktive 2003/87/EZ te je najopsežniji sustav za regulaciju emisija stakleničkih plinova u Uniji.

(29)

Utvrđivanje područja primjene CBAM-a tako da odražava djelatnosti obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama doprinijelo bi i tome da se prema uvezenim proizvodima ne postupa nepovoljnije u odnosu na slične proizvode domaćeg podrijetla.

(30)

Iako je krajnji cilj CBAM-a obuhvatiti širok opseg proizvoda, bilo bi razborito započeti s odabranim brojem sektora s relativno homogenom robom gdje postoji rizik od izmještanja emisija ugljika. Sektori Unije za koje se smatra da su izloženi riziku od izmještanja emisija ugljika navedeni su u Delegiranoj odluci Komisije (EU) 2019/708 (10).

(31)

Robu, na koju bi se ova Uredba trebala primjenjivati, trebalo bi odabrati nakon pažljive analize njezine važnosti u smislu kumuliranih emisija stakleničkih plinova i rizika od izmještanja emisija ugljika u odgovarajućim sektorima EU sustava trgovanja emisijama, a istodobno bi trebalo ograničiti složenost i administrativno opterećenje za dotične operatore. Osobito bi pri odabiru trebalo uzeti u obzir osnovne materijale i osnovne proizvode obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama kako bi se osiguralo da emisije ugrađene u proizvode s visokim emisijama koji su uvezeni u Uniju podliježu cijeni ugljika koja je istovjetna onoj koja se primjenjuje na proizvode iz Unije te kako bi se ublažio rizik od izmještanja emisija ugljika. Relevantni kriteriji za suženje odabira trebali bi biti sljedeći: prvo, važnost sektora u smislu emisija, odnosno je li sektor jedan od najvećih ukupnih izvora emisija stakleničkih plinova; drugo, izloženost sektora znatnom riziku od izmještanja emisija ugljika, kako je definiran u skladu s Direktivom 2003/87/EZ; i treće, potreba za uravnoteženjem širokog opsega proizvoda u smislu emisija stakleničkih plinova te ograničavanja složenosti i administrativnog opterećenja.

(32)

Primjena prvog kriterija omogućila bi navođenje sljedećih industrijskih sektora u smislu kumuliranih emisija: željezo i čelik, rafinerije, cement, aluminij, organske osnovne kemikalije, vodik i gnojiva.

(33)

Zbog svojih posebnih značajki određeni sektori navedeni u Delegiranoj odluci (EU) 2019/708 ipak se u ovoj fazi ne bi trebali razmatrati u ovoj Uredbi.

(34)

Osobito organske kemikalije ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe zbog tehničkih ograničenja koja u trenutku donošenja ove Uredbe onemogućuju jasno definiranje ugrađenih emisija takve uvezene robe. Referentna vrijednost primjenjiva na tu robu u okviru EU sustava trgovanja emisijama osnovni je parametar, na temelju kojeg nije moguće nedvosmisleno dodijeliti emisije ugrađene u pojedinačnu uvezenu robu. Za usmjereniju dodjelu organskim kemikalijama potrebno je više podataka i analiza.

(35)

Slična se tehnička ograničenja primjenjuju na rafinerijske proizvode za koje pojedinačnim izlaznim proizvodima nije moguće nedvosmisleno dodijeliti emisije stakleničkih plinova. Međutim, relevantna referentna vrijednost u EU sustavu trgovanja emisijama ne odnosi se izravno na određene proizvode, kao što su benzin, dizel ili kerozin, nego na sve rafinerijske proizvode.

(36)

Proizvode od aluminija trebalo bi uključiti u CBAM jer su izrazito izloženi izmještanju emisija ugljika. Povrh toga, u više industrijskih primjena oni izravno konkuriraju proizvodima od čelika zbog značajki koje su vrlo slične značajkama proizvoda od čelika.

(37)

U trenutku donošenja ove Uredbe uvoz vodika u Uniju relativno je nizak. Međutim, očekuje se da će se ta situacija znatno promijeniti u idućim godinama jer se u paketu Unije „Spremni za 55 %” promiče upotreba vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora. Kad je riječ o dekarbonizaciji industrije u cjelini, povećat će se potražnja za vodikom proizvedenim iz obnovljivih izvora, što će dovesti do neintegriranih procesa proizvodnje u proizvodima na kraju proizvodnog lanca u kojima je vodik prekursor. Uvrštavanje vodika u područje primjene CBAM-a primjereno je sredstvo za daljnje poticanje dekarbonizacije vodika.

(38)

Slično tome, u područje primjene CBAM-a trebalo bi uključiti određene proizvode unatoč niskoj razini ugrađenih emisija koje nastaju tijekom njihova procesa proizvodnje jer bi se njihovim izuzimanjem povećala vjerojatnost izbjegavanja uključenja čeličnih proizvoda u CBAM promjenom strukture trgovine prema proizvodima na kraju proizvodnog lanca.

(39)

S druge strane, ova se Uredba u početku ne bi trebala primjenjivati na određene proizvode čija proizvodnja ne podrazumijeva visoke razine emisija, kao što su željezna lomljevina, neke feroslitine i određena gnojiva.

(40)

U područje primjene ove Uredbe trebalo bi uključiti uvoz električne energije jer je taj sektor odgovoran za 30 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u Uniji. Veće klimatske ambicije Unije dovele bi do povećanja razlike u troškovima ugljika pri proizvodnji električne energije u Uniji i trećim zemljama. Tom razlikom u kombinaciji s napretkom u povezivanju elektroenergetske mreže Unije s elektroenergetskom mrežom njezinih susjeda povećao bi se rizik od izmještanja emisija ugljika zbog povećanog uvoza električne energije, čiji se znatan dio proizvodi u elektranama na ugljen.

(41)

Kako bi se izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje nadležnih nacionalnih uprava i uvoznika, primjereno je utvrditi ograničen broj slučajeva u kojima se obveze iz ove Uredbe ne bi trebale primjenjivati. Međutim, tom de minimis odredbom ne dovodi se u pitanje kontinuirana primjena odredbi na temelju prava Unije ili nacionalnog prava koje su potrebne kako bi se osiguralo poštovanje obveza iz ove Uredbe, a posebno carinskog zakonodavstva, uključujući sprečavanje prijevara.

(42)

S obzirom na to da uvoznici robe obuhvaćene ovom Uredbom u trenutku uvoza ne bi trebali biti dužni ispuniti svoje obveze iz ove Uredbe, trebalo bi primijeniti posebne administrativne mjere kako bi se osiguralo da se te obveze ispune kasnije. Stoga bi uvoznici trebali imati pravo na uvoz robe koja podliježe ovoj Uredbi tek nakon što im nadležna tijela izdaju ovlaštenje.

(43)

Carinska tijela ne bi trebala dopustiti uvoz robe bilo kojoj drugoj osobi osim ovlaštenom CBAM deklarantu. U skladu s člancima 46. i 48. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) carinska tijela imaju pravo provoditi provjere robe, među ostalim u pogledu identifikacije ovlaštenog CBAM deklaranta, osmeroznamenkaste oznake KN, količine i zemlje podrijetla uvezene robe, datuma deklaracije te carinskog postupka. Komisija bi trebala uvrstiti rizike povezane s CBAM-om u uspostavu zajedničkih kriterija i standarda za rizike na temelju članka 50. Uredbe (EU) br. 952/2013.

(44)

Tijekom prijelaznog razdoblja carinska tijela trebala bi obavješćivati carinske deklarante o obvezi prijavljivanja informacija kako bi se doprinijelo prikupljanju informacija te osviještenosti o potrebi da se zatraži status ovlaštenog CBAM deklaranta kad je to primjenjivo. Carinska tijela trebala bi takve informacije priopćiti na odgovarajući način kako bi se osiguralo da su carinski deklaranti svjesni te obveze.

(45)

CBAM bi se trebao temeljiti na sustavu deklaracija u kojem bi ovlašteni CBAM deklarant, koji bi mogao zastupati više uvoznika, svake godine podnio deklaraciju ugrađenih emisija u robi uvezenoj u carinsko područje Unije i predao onoliko CBAM certifikata koliko odgovara tim deklariranim emisijama. Prvu CBAM deklaraciju za kalendarsku godinu 2026. trebalo bi podnijeti do 31. svibnja 2027.

(46)

Ovlaštenom CBAM deklarantu trebalo bi omogućiti da zatraži smanjenje broja CBAM certifikata koje treba predati u skladu s cijenom ugljika koja je već stvarno plaćena u zemlji podrijetla za deklarirane ugrađene emisije.

(47)

Deklarirane ugrađene emisije trebala bi verificirati osoba koju je akreditiralo nacionalno akreditacijsko tijelo imenovano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (12) ili u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2067 (13).

(48)

U okviru CBAM-a trebalo bi omogućiti operatorima proizvodnih postrojenja u trećim zemljama da se registriraju u CBAM registru i da svoje verificirane ugrađene emisije iz proizvodnje robe stave na raspolaganje ovlaštenim CBAM deklarantima. Operatoru bi trebalo omogućiti da prema njegovoj odluci njegovo ime i prezime, adresa i informacije za kontakt u CBAM registru ne budu dostupni javnosti.

(49)

CBAM certifikati razlikovali bi se od emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama čija su ključna značajka dnevne dražbe. Zbog potrebe za određivanjem jasne cijene CBAM certifikata svakodnevno objavljivanje dovelo bi do prekomjernog opterećenja i zabune među operatorima jer postoji rizik da će dnevne cijene nakon objave postati zastarjele. Stoga bi tjedno objavljivanje cijena CBAM-a točnije odražavalo kretanje cijena emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama koje su stavljene na tržište i na taj bi se način nastojao ostvariti isti klimatski cilj. Stoga bi izračun cijene CBAM certifikata trebalo utvrditi na temelju vremenskog okvira, odnosno jednom tjedno, duljeg od onog utvrđenog EU sustavom trgovanja emisijama, odnosno jednom dnevno. Komisija bi trebala biti zadužena za izračun i objavu te prosječne cijene.

(50)

Kako bi se ovlaštenim CBAM deklarantima omogućilo da budu fleksibilni pri ispunjavanju obveza iz ove Uredbe i iskoriste fluktuacije cijena emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama, CBAM certifikati trebali bi biti valjani ograničeno razdoblje od datuma njihove kupnje. Ovlaštenom CBAM deklarantu trebalo bi biti dopušteno da suvišni dio kupljenih certifikata preproda. Kako bi predao CBAM certifikate, ovlašteni CBAM deklarant trebao bi tijekom godine prikupiti potreban broj certifikata koji odgovara pragovima postavljenima na kraju svakog tromjesečja.

(51)

Zbog fizičkih svojstava električne energije kao proizvoda opravdan je nešto drukčiji oblik CBAM-a nego kod druge robe. Zadane vrijednosti trebalo bi upotrebljavati pod jasno utvrđenim uvjetima, a ovlašteni CBAM deklaranti trebali bi moći zatražiti da se njihove obveze iz ove Uredbe izračunaju na temelju stvarnih emisija. Trgovina električnom energijom razlikuje se od trgovine drugom robom, posebno zato što se odvija u međupovezanim elektroenergetskim mrežama, na burzama električne energije i uz primjenu posebnih oblika trgovanja. Tržišno povezivanje strogo je reguliran oblik trgovine električnom energijom koji omogućuje agregiranje prodajnih i kupovnih ponuda u cijeloj Uniji.

(52)

Kako bi se spriječio rizik od izbjegavanja mjera i poboljšala sljedivost stvarnih emisija CO2 iz uvoza električne energije i njihove primjene u robi, izračun stvarnih emisija trebao bi biti dopušten isključivo pod određenim strogim uvjetima. Posebno bi trebalo dokazati da postoji jamčena nominacija dodijeljenog interkonekcijskog kapaciteta i da postoji izravan ugovorni odnos kupca i proizvođača obnovljive električne energije ili kupca i proizvođača električne energije čija je vrijednost emisija niža od zadane.

(53)

Kako bi se smanjio rizik od izmještanja emisija ugljika, Komisija bi trebala poduzeti mjere kako bi odgovorila na prakse izbjegavanja mjera. Komisija bi trebala evaluirati rizik od takvog izbjegavanja u svim sektorima na koje se primjenjuje ova Uredba.

(54)

Ugovorne stranke Ugovora o osnivanju Energetske zajednice sklopljenog Odlukom Vijeća 2006/500/EZ (14) te stranke sporazumâ o pridruživanju, uključujući detaljna i sveobuhvatna područja slobodne trgovine, predane su provedbi postupaka dekarbonizacije koji bi s vremenom trebali dovesti do donošenja mehanizama za određivanje cijene ugljika koji su slični ili istovjetni EU sustavu trgovanja emisijama ili do njihova sudjelovanja u EU sustavu trgovanja emisijama.

(55)

Integracija trećih zemalja u Unijino tržište električne energije važan je faktor za te zemlje da ubrzaju svoj prelazak na energetske sustave s visokim udjelom energije iz obnovljivih izvora. Zahvaljujući tržišnom povezivanju tržištâ električne energije, kako je utvrđeno u Uredbi Komisije (EU) 2015/1222 (15), treće zemlje mogu bolje integrirati električnu energiju iz obnovljivih izvora u tržište električne energije, učinkovito razmjenjivati takvu električnu energiju unutar šireg područja i pritom održavati ravnotežu ponude i potražnje na širem tržištu Unije te smanjiti intenzitet emisija CO2 u okviru svoje proizvodnje električne energije. Integracija trećih zemalja u Unijino tržište električne energije istodobno doprinosi sigurnosti opskrbe električnom energijom u tim zemljama i susjednim državama članicama.

(56)

Nakon što se u okviru tržišnog povezivanja tržišta električnom energijom trećih zemalja usko integriraju u Unijino tržište električne energije, trebalo bi pronaći tehnička rješenja za osiguranje primjene CBAM-a na električnu energiju koja se iz tih zemalja izvozi u carinsko područje Unije. Ako nije moguće pronaći tehnička rješenja, treće zemlje čija su tržišta povezana s tržištem Unije trebale bi do 2030. imati pravo na vremenski ograničeno izuzeće od CBAM-a isključivo u pogledu izvoza električne energije i ako ispunjavaju određene uvjete. Te treće zemlje trebale bi, međutim, izraditi plan djelovanja i obvezati se na provedbu mehanizma za određivanje cijene ugljika kojim se predviđa cijena istovjetna onoj u EU sustavu trgovanja emisijama te bi se trebale obvezati na postizanje ugljične neutralnosti najkasnije do 2050., kao i na usklađivanje sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, klime, tržišnog natjecanja i energije. Takvo bi izuzeće trebalo povući u bilo kojem trenutku ako postoje razlozi za sumnju da predmetna zemlja ne ispunjava svoje obveze ili do 2030. nije donijela sustav trgovanja emisijama istovjetan EU sustavu trgovanja emisijama.

(57)

Prijelazne odredbe trebale bi se primjenjivati tijekom ograničenog razdoblja. U tu bi svrhu, a kako bi se olakšalo njegovo neometano uvođenje i time smanjio rizik od remećenja trgovine, CBAM trebalo primjenjivati bez financijske prilagodbe. Uvoznici bi svaka tri mjeseca trebali izvješćivati o ugrađenim emisijama u robi uvezenoj tijekom prethodnog tromjesečja određene kalendarske godine i pritom navesti izravne i neizravne emisije te cijenu ugljika stvarno plaćenu u inozemstvu. Zadnje CBAM izvješće, koje je izvješće koje treba podnijeti za posljednje tromjesečje 2025., trebalo bi podnijeti do 31. siječnja 2026.

(58)

Kako bi se olakšalo i osiguralo pravilno funkcioniranje CBAM-a, Komisija bi trebala poduprijeti nadležna tijela pri izvršavanju njihovih funkcija i dužnosti na temelju ove Uredbe. Komisija bi trebala koordinirati, izdavati smjernice i podupirati razmjenu najboljih praksi.

(59)

Kako bi se ova Uredba primjenjivala na troškovno učinkovit način, Komisija bi trebala upravljati CBAM registrom koji sadržava podatke o ovlaštenim CBAM deklarantima, operatorima i postrojenjima u trećim zemljama.

(60)

Trebalo bi uspostaviti zajedničku središnju platformu za prodaju i ponovnu kupnju CBAM certifikata. Radi nadzora transakcija na zajedničkoj središnjoj platformi Komisija bi trebala olakšati razmjenu informacija i suradnju među nadležnim tijelima kao i između tih tijela i Komisije. Nadalje, trebalo bi uspostaviti brz protok informacija između zajedničke središnje platforme i CBAM registra.

(61)

Kako bi se doprinijelo učinkovitoj primjeni ove Uredbe, Komisija bi trebala provoditi provjere koje se temelje na procjeni rizika i u skladu s time preispitati sadržaj CBAM deklaracija.

(62)

Kako bi se dodatno omogućila ujednačena primjena ove Uredbe, Komisija bi, kao preliminarni doprinos, nadležnim tijelima trebala staviti na raspolaganje vlastite izračune u pogledu CBAM certifikata koje treba predati, na temelju svojeg preispitivanja CBAM deklaracija. Takav preliminarni doprinos trebalo bi dostaviti samo u indikativne svrhe i ne dovodeći u pitanje konačni izračun koji treba utvrditi nadležno tijelo. Osobito ne bi trebalo biti moguće pravo na žalbu ili drugu korektivnu mjeru protiv takvog preliminarnog doprinosa Komisije.

(63)

Države članice trebale bi za potrebe provedbe također moći provoditi preispitivanja pojedinačnih CBAM deklaracija. Zaključke preispitivanja pojedinačnih CBAM deklaracija trebalo bi podijeliti s Komisijom. Ti bi zaključci trebali biti dostupni i drugim nadležnim tijelima putem CBAM registra.

(64)

Države članice trebale bi biti odgovorne za pravilno utvrđivanje i prikupljanje prihoda koji proizlaze iz primjene ove Uredbe.

(65)

Komisija bi trebala redovito evaluirati primjenu ove Uredbe i o tome izvješćivati Europski parlament i Vijeće. U tim izvješćima posebno bi se trebala usredotočiti na mogućnosti za poboljšanje djelovanja u području klime kako bi se najkasnije do 2050. ostvario cilj klimatske neutralnosti Unije. Komisija bi u okviru tog izvješćivanja trebala prikupiti potrebne informacije s ciljem daljnjeg proširenja područja primjene ove Uredbe na ugrađene neizravne emisije u robi navedenoj u Prilogu II. što je prije moguće te na drugu robu i usluge koje bi mogle biti izložene riziku od izmještanja emisija ugljika, kao što su proizvodi na kraju proizvodnog lanca, te s ciljem osmišljavanja metoda za izračun ugrađenih emisija na temelju metoda za mjerenje ekološkog otiska, kako je utvrđeno u Preporuci Komisije 2013/179/EU (16). Ta bi izvješća trebala sadržavati i procjenu učinka CBAM-a na izmještanje emisija ugljika, među ostalim u odnosu na izvoz, te njegova gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog učinka u cijeloj Uniji, uzimajući u obzir također posebna svojstva i ograničenja najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a i otočnih država koje su dio carinskog područja Unije.

(66)

Komisija bi trebala pratiti prakse izbjegavanja mjera iz ove Uredbe i reagirati na njih, uključujući slučajeve u kojima bi operatori mogli neznatno izmijeniti svoju robu bez mijenjanja njezinih bitnih značajki ili umjetno razdvojiti pošiljke kako bi izbjegli obveze na temelju ove Uredbe. Trebalo bi pratiti i situacije u kojima je roba poslana u treću zemlju ili regiju prije njezina uvoza na tržište Unije, s ciljem izbjegavanja obveza na temelju ove Uredbe, ili one u kojima operatori iz trećih zemalja izvoze svoje proizvode s manjim emisijama stakleničkih plinova u Uniju i zadržavaju svoje proizvode s višim emisijama stakleničkih plinova za druga tržišta, ili reorganizaciju obrazaca i kanala prodaje i proizvodnje od strane izvoznika ili proizvođača ili bilo koje druge vrste dvojne proizvodnje i dvostruke prodajne prakse, radi izbjegavanja obveza na temelju ove Uredbe.

(67)

Uz potpuno poštovanje načela iz ove Uredbe, cilj rada na proširenju područja primjene ove Uredbe trebao bi biti da se do 2030. uključe svi sektori obuhvaćeni Direktivom 2003/87/EZ. Stoga bi pri preispitivanju i evaluaciji primjene ove Uredbe Komisija trebala zadržati upućivanje na taj vremenski okvir i prednost dati uključivanju, u područje primjene ove Uredbe, emisija stakleničkih plinova ugrađenih u robu koja je najviše izložena izmještanju emisija ugljika i s najvećim emisijama ugljika te u proizvode na kraju proizvodnog lanca koji sadržavaju znatan udio barem jedne robe obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. Ako Komisija ne podnese zakonodavni prijedlog za takvo proširenje područja primjene ove Uredbe do 2030., trebala bi obavijestiti Europski parlament i Vijeće o razlozima i poduzeti potrebne korake za postizanje cilja uključivanja, što je prije moguće, svih sektora obuhvaćenih Direktivom 2003/87/EZ.

(68)

Komisija bi također trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe dvije godine od kraja prijelaznog razdoblja i svake dvije godine nakon toga. Rokovi za podnošenje izvješća trebali bi biti u skladu s rokovima za funkcioniranje tržišta ugljika u skladu s člankom 10. stavkom 5. Direktive 2003/87/EZ. Ta bi izvješća trebala sadržavati procjenu učinaka CBAM-a.

(69)

Kako bi se omogućio brz i učinkovit odgovor na nepredvidive, izvanredne i neizazvane okolnosti koje imaju razorne posljedice za gospodarsku i industrijsku infrastrukturu jedne treće zemlje ili više njih koje podliježu CBAM-u, Komisija bi prema potrebi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti zakonodavni prijedlog o izmjeni ove Uredbe. Takvim zakonodavnim prijedlogom trebale bi se utvrditi mjere koje su najprikladnije s obzirom na okolnosti s kojima se treća zemlja ili treće zemlje suočavaju, uz istodobno očuvanje ciljeva ove Uredbe. Te bi mjere trebale biti vremenski ograničene.

(70)

Trebalo bi nastaviti dijalog s trećim zemljama te bi trebao postojati prostor za suradnju i rješenja koji bi mogli poslužiti kao temelj za konkretne odluke o pojedinostima CBAM-a koje će se donijeti tijekom njegove provedbe, posebno u prijelaznom razdoblju.

(71)

Komisija bi trebala nastojati nepristrano i u skladu s međunarodnim obvezama Unije surađivati s trećim zemljama na čiju trgovinu u Uniji utječe ova Uredba, kako bi istražila mogućnost za dijalog i suradnju u provedbi posebnih elemenata CBAM-a. Komisija bi trebala istražiti i mogućnost sklapanja sporazuma kojima se uzima u obzir mehanizam određivanja cijene ugljika trećih zemalja. Unija bi u te svrhe trebala pružiti tehničku pomoć zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama kako su ih utvrdili Ujedinjeni narodi.

(72)

Za uspostavu CBAM-a potrebno je razviti bilateralnu, multilateralnu i međunarodnu suradnju s trećim zemljama. U tu svrhu trebalo bi osnovati forum zemalja koje raspolažu instrumentima za određivanje cijena ugljika ili drugim usporedivim instrumentima („klimatski klub”) kako bi se promicala provedba ambicioznih klimatskih politika u svim zemljama i otvorio put globalnom okviru za određivanje cijena ugljika. Klimatski klub trebao bi biti otvoren, dobrovoljan, neisključiv i usmjeren posebno na postizanje visokih ciljeva u području klime u skladu s Pariškim sporazumom. Klimatski klub mogao bi funkcionirati pod pokroviteljstvom multilateralne međunarodne organizacije i trebao bi omogućiti usporedbu i, prema potrebi, koordinaciju relevantnih mjera koje utječu na smanjenje emisija. Klimatski klub trebao bi podupirati i usporedivost relevantnih klimatskih mjera osiguravanjem kvalitete praćenja, izvješćivanja i provjere u području klime među svojim članovima te osiguravanjem sredstava za angažman i transparentnost između Unije i njezinih trgovinskih partnera.

(73)

Kako bi se dodatno poduprlo postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u trećim zemljama, poželjno je da Unija nastavi pružati financijsku potporu iz proračuna Unije za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima u najmanje razvijenim zemljama, među ostalim u njihovim naporima usmjerenima na dekarbonizaciju i transformaciju njihovih proizvodnih industrija. Ta potpora Unije također bi trebala doprinijeti olakšavanju prilagodbe dotičnih industrija novim regulatornim zahtjevima koji proizlaze iz ove Uredbe.

(74)

S obzirom na to da se CBAM-om nastoji potaknuti čišća proizvodnja, Unija je predana suradnji s trećim zemljama s niskim i srednjim dohotkom te pružanju potpore tim zemljama kako bi se njihova proizvodna industrija dekarbonizirala u okviru vanjske dimenzije europskog zelenog plana i u skladu s Pariškim sporazumom. Unija bi trebala nastaviti podupirati te zemlje u okviru proračuna Unije, posebno najslabije razvijene zemlje, kako bi doprinijela osiguravanju njihove prilagodbe obvezama na temelju ove Uredbe. Unija bi također trebala nastaviti podupirati ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima u tim zemljama, među ostalim u njihovim naporima usmjerenima na dekarbonizaciju i transformaciju njihovih proizvodnih industrija, unutar gornje granice višegodišnjeg financijskog okvira i financijske potpore koju Unija pruža za međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Unija radi na uvođenju novih vlastitih sredstava koja se temelje na prihodima od prodaje CBAM certifikata.

(75)

Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje uredbe (EU) 2016/679 (17) i (EU) 2018/1725 (18) Europskog parlamenta i Vijeća.

(76)

Radi učinkovitosti Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 (19) trebala bi se primjenjivati mutatis mutandis na ovu Uredbu.

(77)

Kako bi dopunila ili izmijenila određene elemente ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s:

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (20). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(78)

Ta savjetovanja trebala bi se provoditi na transparentan način i mogu uključivati prethodna savjetovanja s dionicima, kao što su nadležna tijela, industrija (uključujući MSP-ove), socijalni partneri kao što su sindikati, organizacije civilnog društva i organizacije za zaštitu okoliša.

(79)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (21).

(80)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i istraživanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativne i financijske sankcije. Stoga bi se CBAM trebao oslanjati na odgovarajuće i učinkovite mehanizme za izbjegavanje gubitaka prihoda.

(81)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest sprečavanje rizika od izmještanja emisija ugljika, a time i smanjenje globalnih emisija ugljika, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(82)

Kako bi se omogućilo pravodobno donošenje delegiranih i provedbenih akata na temelju ove Uredbe, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

(a)

robu navedenu u Prilogu I. ovoj Uredbi koja se uvozi na carinsko područje Unije pod uvjetom da stvarna vrijednost takve robe ne prelazi, po pošiljci, vrijednost utvrđenu za robu zanemarive vrijednosti, kako je navedeno u članku 23. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 (22);

(b)

robu sadržanu u osobnoj prtljazi putnika koji dolaze iz treće zemlje pod uvjetom da stvarna vrijednost takve robe ne prelazi vrijednost utvrđenu za robu zanemarive vrijednosti, kako je navedeno u članku 23. Uredbe (EZ) br. 1186/2009;

(c)

robu koja se premješta ili upotrebljava u kontekstu vojnih aktivnosti u skladu s člankom 1. točkom 49. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (23).

(a)

na tu se treću zemlju ili područje primjenjuje EU sustav trgovanja emisijama ili su ta treća zemlja ili područje i Unija sklopili sporazum na temelju kojeg se EU sustav trgovanja emisijama potpuno povezuje sa sustavom trgovanja emisijama te treće zemlje ili područja;

(b)

cijena ugljika plaćena u zemlji podrijetla robe stvarno je naplaćena za emisije stakleničkih plinova ugrađene u tu robu bez ikakvih rabata, osim onih koji se primjenjuju i u skladu s EU sustavom trgovanja emisijama.

(a)

treća zemlja ili područje s Unijom su sklopili sporazum na temelju kojeg se utvrđuje obveza primjene prava Unije u području električne energije, među ostalim zakonodavstva o razvoju obnovljivih izvora energije, te drugih pravila u području energije, okoliša i tržišnog natjecanja;

(b)

u okviru nacionalnog zakonodavstva te treće zemlje ili područja provode se glavne odredbe zakonodavstva Unije o tržištu električne energije, među ostalim odredbe o razvoju obnovljivih izvora energije i tržišnom povezivanju tržišta električne energije;

(c)

treća zemlja ili područje Komisiji su dostavili plan djelovanja s rasporedom donošenja mjera za provedbu uvjeta utvrđenih u točkama (d) i (e);

(d)

treća zemlja ili područje obvezali su se na klimatsku neutralnost do 2050. i u skladu s tim, ako je primjenjivo, službeno sastavili i Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) dostavili dugoročnu razvojnu strategiju o niskim emisijama stakleničkih plinova do sredine stoljeća usklađenu s tim ciljem, te su tu obvezu proveli u svojem nacionalnom zakonodavstvu;

(e)

pri provedbi plana djelovanja iz točke (c) treća zemlja ili područje pokazali su ispunjenje zadanih rokova i znatan napredak u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s pravom Unije kad je riječ o djelovanju u području klime na temelju tog plana djelovanja, među ostalim u određivanju cijene ugljika na razini istovjetnoj onoj u Uniji, barem u pogledu proizvodnje električne energije; provedba sustava trgovanja emisijama za električnu energiju s cijenom istovjetnom onoj u EU sustavu trgovanja emisijama treba se dovršiti do 1. siječnja 2030.;

(f)

treća zemlja ili područje uspostavili su djelotvoran sustav za sprečavanje neizravnog uvoza električne energije u Uniju iz ostalih trećih zemalja ili područja koji ne ispunjavaju uvjete utvrđene u točkama od (a) do (e).

(a)

Komisija ima razloga smatrati da ta treća zemlja ili područje nisu pokazali dostatan napredak u ispunjavanju jednog od uvjeta utvrđenih u stavku 7. ili su ta treća zemlja ili područje poduzeli mjere koje nisu u skladu s ciljevima utvrđenima u zakonodavstvu Unije u području klime i okoliša;

(b)

ta treća zemlja ili područje poduzeli su mjere protivne svojim ciljevima dekarbonizacije, kao što je pružanje javne potpore uspostavi novih proizvodnih kapaciteta koji ispuštaju više od 550 grama ugljikova dioksida (CO2) iz fosilnih goriva po kilovatsatu električne energije;

(c)

Komisija ima dokaze da su se emisije po kilovatsatu električne energije proizvedene u toj trećoj zemlji ili na tom području povećale za barem 5 % u odnosu na 1. siječnja 2026. zbog povećanog izvoza električne energije u Uniju.

1.

„roba” znači roba navedena u Prilogu I.;

2.

„staklenički plinovi” znači staklenički plinovi kako su navedeni u Prilogu I. u odnosu na svaku robu navedenu u tom Prilogu;

3.

„emisije” znači ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu pri proizvodnji robe;

4.

„uvoz” znači puštanje u slobodni promet kako je predviđeno u članku 201. Uredbe (EU) br. 952/2013;

5.

„EU sustav trgovanja emisijama” znači sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije za djelatnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ koje nisu zrakoplovne djelatnosti;

6.

„carinsko područje Unije” znači područje definirano u članku 4. Uredbe (EU) br. 952/2013;

7.

„treća zemlja” znači zemlja ili područje izvan carinskog područja Unije;

8.

„epikontinentalni pojas” znači epikontinentalni pojas kako je definiran u članku 76. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora;

9.

„isključivi gospodarski pojas” znači isključivi gospodarski pojas kako je definiran u članku 55. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i koji je određena država članica proglasila isključivim gospodarskim pojasom u skladu s tom konvencijom;

10.

„stvarna vrijednost” znači stvarna vrijednost za robu komercijalne naravi kako je definirana u članku 1. točki 48. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446;

11.

„tržišno povezivanje” znači dodjela prijenosnog kapaciteta putem sustava Unije koji istodobno uparuje naloge i dodjeljuje prekozonski kapacitet kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2015/1222;

12.

„eksplicitna dodjela kapaciteta” znači dodjela prekograničnog prijenosnog kapaciteta odvojenog od trgovine električnom energijom;

13.

„nadležno tijelo” znači tijelo koje je svaka država članica odredila u skladu s člankom 11.;

14.

„carinska tijela” znači carinske uprave država članica kako su definirane u članku 5. točki 1. Uredbe (EU) br. 952/2013;

15.

„uvoznik” znači osoba koja podnosi carinsku deklaraciju za puštanje robe u slobodni promet u svoje ime i za svoj račun ili, ako carinsku deklaraciju podnosi neizravni carinski zastupnik u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 952/2013, osoba za čiji se račun takva deklaracija podnosi;

16.

„carinski deklarant” znači deklarant kako je definiran u članku 5. točki 15. Uredbe (EU) br. 952/2013 koji podnosi carinsku deklaraciju za puštanje robe u slobodni promet u svoje ime ili osoba u čije se ime ta deklaracija podnosi;

17.

„ovlašteni CBAM deklarant” znači osoba koju je ovlastilo nadležno tijelo u skladu s člankom 17.;

18.

„osoba” znači fizička osoba, pravna osoba ili svako udruženje osoba koje nije pravna osoba, ali kojem se na temelju prava Unije ili nacionalnog prava priznaje sposobnost poduzimanja pravnih radnji;

19.

„poslovni nastan u državi članici” znači:

20.

„registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta (EORI broj)” znači broj koji je dodijelilo carinsko tijelo pri provođenju registracije za carinske svrhe u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013;

21.

„izravne emisije” znači emisije iz procesa proizvodnje robe, uključujući emisije iz proizvodnje grijanja i hlađenja koje se troši tijekom procesa proizvodnje, bez obzira na lokaciju proizvodnje grijanja ili hlađenja;

22.

„ugrađene emisije” znači izravne emisije ispuštene tijekom proizvodnje robe i neizravne emisije iz proizvodnje električne energije koja se troši tijekom procesa proizvodnje, izračunane u skladu s metodama utvrđenima u Prilogu IV. i dodatno utvrđene u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 7. stavkom 7.;

23.

„tona CO2e” znači jedna metrička tona CO2 ili količina bilo kojeg drugog stakleničkog plina navedenog u Prilogu I. s ekvivalentnim potencijalom globalnog zagrijavanja;

24.

„CBAM certifikat” znači certifikat u elektroničkom obliku koji odgovara jednoj toni CO2e ugrađenih emisija u robi;

25.

„predaja” znači kompenziranje CBAM certifikata s obzirom na deklarirane ugrađene emisije u uvezenoj robi ili s obzirom na ugrađene emisije u uvezenoj robi koje su trebale biti deklarirane;

26.

„procesi proizvodnje” znači kemijski i fizički procesi koji se provode pri proizvodnji robe u postrojenju;

27.

„zadana vrijednost” znači vrijednost koja se izračunava ili izvodi na temelju sekundarnih podataka te koja se odnosi na ugrađene emisije u robi;

28.

„stvarne emisije” znači emisije izračunane na temelju primarnih podataka iz procesa proizvodnje robe i iz proizvodnje električne energije koja se troši tijekom tih procesa, kako su određene u skladu s metodama utvrđenima u Prilogu IV.;

29.

„cijena ugljika” znači novčani iznos plaćen u trećoj zemlji, u okviru sustava smanjenja emisija ugljika, u obliku poreza, pristojbe ili naknade ili u obliku emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, izračunan na temelju stakleničkih plinova obuhvaćenih takvom mjerom i ispuštenih pri proizvodnji robe;

30.

„postrojenje” znači nepokretna tehnička jedinica u kojoj se provodi određeni proces proizvodnje;

31.

„operator” znači svaka osoba koja upravlja postrojenjem u trećoj zemlji ili ga nadzire;

32.

„nacionalno akreditacijsko tijelo” znači nacionalno akreditacijsko tijelo kako ga imenuje svaka država članica u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 765/2008;

33.

„emisijska jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama” znači emisijska jedinica kako je definirana u članku 3. točki (a) Direktive 2003/87/EZ za djelatnosti navedene u Prilogu I. toj direktivi koje nisu zrakoplovne djelatnosti;

34.

„neizravne emisije” znači emisije iz proizvodnje električne energije koja se troši tijekom procesa proizvodnje robe, bez obzira na lokaciju proizvodnje potrošene električne energije.

(a)

ime, adresu i informacije za kontakt;

(b)

EORI broj;

(c)

glavnu gospodarsku djelatnost koja se obavlja u Uniji;

(d)

potvrdu poreznog tijela u državi članici u kojoj podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan o tome da za podnositelja zahtjeva nije izdan nalog za povrat nacionalnih poreznih dugova;

(e)

časnu izjavu da podnositelj zahtjeva nije sudjelovao ni u kakvim teškim povredama ni ponovljenim povredama carinskog zakonodavstva, poreznih pravila ili pravila o zlouporabi tržišta tijekom razdoblja od pet godina koje prethodi godini u kojoj je podnesen zahtjev, među ostalim da nije počinio teška kaznena djela povezana sa svojom gospodarskom djelatnošću;

(f)

informacije kojima se dokazuje financijska i operativna sposobnost podnositelja zahtjeva da ispuni svoje obveze na temelju ove Uredbe i, ako nadležno tijelo na temelju procjene rizika tako odluči, popratnu dokumentaciju kojom se te informacije potkrepljuju, kao što su račun dobiti i gubitka te bilanca stanja za najviše posljednje tri financijske godine za koje je pripremljena završna računovodstvena dokumentacija;

(g)

procijenjenu novčanu vrijednost i količinu robe koju je uvezao na carinsko područje Unije prema vrsti robe, za kalendarsku godinu tijekom koje je podnesen zahtjev i za sljedeću kalendarsku godinu;

(h)

imena i informacije za kontakt osoba za čiji račun podnositelj zahtjeva djeluje, ako je primjenjivo.

(a)

ukupnu količinu svake vrste robe uvezene tijekom prethodne kalendarske godine, izraženu u megavatsatima za električnu energiju i u tonama za drugu robu;

(b)

ukupne ugrađene emisije u robi iz točke (a) ovog stavka, izražene u tonama emisija CO2e po megavatsatu električne energije ili, za drugu robu, u tonama emisija CO2e po toni svake vrste robe, izračunane u skladu s člankom 7. i verificirane u skladu s člankom 8.;

(c)

ukupni broj CBAM certifikata koje treba predati, koji odgovara ukupnim ugrađenim emisijama iz točke (b) ovog stavka nakon smanjenja koje treba primijeniti zbog cijene ugljika plaćene u zemlji podrijetla u skladu s člankom 9. i potrebne prilagodbe kako bi se odrazio opseg besplatne dodjele emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama u skladu s člankom 31.;

(d)

preslike verifikacijskih izvješća koje su izdali akreditirani verifikatori, u skladu s člankom 8. i Prilogom VI.

(a)

primjenu elemenata metoda za izračun utvrđenih u Prilogu IV., što uključuje utvrđivanje granica sustava procesa proizvodnje i relevantnih ulaznih materijala (prekursora), faktora emisije, vrijednosti stvarnih emisija i zadanih vrijednosti za pojedino postrojenje i njihove primjene na pojedinačnu robu, te utvrđivanje metoda za osiguravanje pouzdanosti podataka na temelju kojih se utvrđuju zadane vrijednosti, uključujući razinu detalja i provjeru podataka, te uključujući dodatno utvrđivanje robe koja se smatra „jednostavnom robom” i „složenom robom” za potrebe točke 1. Priloga IV.; u tim se provedbenim aktima utvrđuju i uvjeti pod kojima se smatra da se stvarne emisije ne mogu utvrditi na odgovarajući način, kao i elementi dokaza kojima se dokazuje da su ispunjeni kriteriji navedeni u točkama 5. i 6. Priloga IV. potrebni za opravdanje uporabe stvarnih emisija za električnu energiju potrošenu u procesima proizvodnje robe za potrebe stavka 2.; i

(b)

primjenu elemenata metoda za izračun na temelju stavka 4. u skladu s točkom 4.3. Priloga IV.

(a)

mogućnosti izuzeća, u propisno opravdanim okolnostima i bez ugrožavanja pouzdane procjene ugrađenih emisija, od obveze da verifikator obiđe postrojenje u kojem se proizvodi relevantna roba;

(b)

definiranja pragova za odlučivanje o tome jesu li pogrešna prikazivanja ili neusklađenosti značajni; i

(c)

popratne dokumentacije potrebne za izvješće o verifikaciji, uključujući njegov format.

(a)

ime, adresu i informacije za kontakt operatora;

(b)

lokaciju svakog postrojenja, uključujući punu adresu i geografske koordinate izražene u obliku zemljopisne dužine i širine sa šest decimala;

(c)

glavnu gospodarsku djelatnost postrojenja.

(a)

utvrditi ugrađene emisije izračunane u skladu s metodama utvrđenima u Prilogu IV., prema vrsti robe proizvedene u postrojenju iz stavka 1. ovog članka;

(b)

osigurati da ugrađene emisije iz točke (a) ovog stavka verificira verifikator akreditiran na temelju članka 18. u skladu s načelima verifikacije utvrđenima u Prilogu VI.;

(c)

čuvati primjerak izvješća o verifikaciji i evidenciju informacija potrebnih za izračun emisija ugrađenih u robu, u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu V., tijekom razdoblja od četiri godine nakon obavljanja verifikacije.

(a)

ime, adresu i informacije za kontakt ovlaštenog CBAM deklaranta;

(b)

EORI broj ovlaštenog CBAM deklaranta;

(c)

broj CBAM računa;

(d)

identifikacijski broj, prodajnu cijenu, datum kupnje te datum predaje, ponovne kupnje ili poništenja CBAM certifikata za svakog ovlaštenog CBAM deklaranta.

(a)

podnositelj zahtjeva nije sudjelovao u teškim povredama ni ponovljenim povredama carinskog zakonodavstva, poreznih pravila, pravila o zlouporabi tržišta ili ove Uredbe i delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe, a podnositelj zahtjeva posebno nije počinio teška kaznena djela povezana sa svojom gospodarskom djelatnošću tijekom razdoblja od pet godina prije podnošenja zahtjeva;

(b)

podnositelj zahtjeva dokazuje svoju financijsku i operativnu sposobnost za ispunjavanje svojih obveza na temelju ove Uredbe;

(c)

podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan u državi članici u kojoj je zahtjev podnesen; i

(d)

podnositelju zahtjeva dodijeljen je EORI broj u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013.

(a)

ime, adresu i informacije za kontakt ovlaštenog CBAM deklaranta;

(b)

EORI broj ovlaštenog CBAM deklaranta;

(c)

broj CBAM računa koji je dodijeljen ovlaštenom CBAM deklarantu u skladu s člankom 16. stavkom 1.;

(d)

jamstvo potrebno u skladu sa stavkom 5. ovog članka.

(a)

ovlašteni CBAM deklarant zatraži opoziv; ili

(b)

ovlašteni CBAM deklarant više ne ispunjava kriterije iz stavka 2. ili 6. ovog članka, ili je sudjelovao u teškoj ili ponovljenoj povredi obveze predaje CBAM certifikatâ iz članka 22. stavka 1. ili obveze iz članka 22. stavka 2. da na kraju svakog tromjesečja na svom računu u CBAM registru osigura dostatan broj CBAM certifikata.

(a)

podnositeljima zahtjeva čiji je zahtjev za ovlaštenje odbijen u skladu sa stavkom 3.; i

(b)

osobama čiji je status ovlaštenog CBAM deklaranta opozvan u skladu sa stavkom 8.

(a)

primjenu kriterija iz stavka 2. ovog članka, uključujući kriterij nesudjelovanja u teškoj povredi ili ponovljenoj povredi iz stavka 2. točke (a) ovog članka;

(b)

primjenu jamstva iz stavaka 5., 6. i 7. ovog članka;

(c)

primjenu kriterija za tešku ili ponovljenu povredu iz stavka 8. ovog članka;

(d)

posljedice opoziva statusa ovlaštenog CBAM deklaranta iz stavka 8. ovog članka; i

(e)

posebne rokove i format postupka savjetovanja iz stavaka 1. i 8. ovog članka;

(a)

zaključku nadležnog tijela da ovlašteni CBAM deklarant ili osoba iz stavka 2. ovog članka nisu ispunili obveze na temelju ove Uredbe;

(b)

razlozima za svoj zaključak;

(c)

iznosu sankcije izrečene ovlaštenom CBAM deklarantu ili osobi iz stavka 2. ovog članka;

(d)

datumu dospijeća sankcije;

(e)

radnji koju ovlašteni CBAM deklarant ili osoba iz stavka 2. ovog članka trebaju poduzeti kako bi platili sankciju; i

(f)

pravu ovlaštenog CBAM deklaranta ili osobe iz stavka 2. ovog članka da podnesu žalbu.

(a)

neznatno mijenjanje dotične robe kako bi ta roba bila razvrstana u oznake KN koje nisu navedene u Prilogu I., osim ako se tom izmjenom mijenjaju njezine bitne značajke;

(b)

umjetno razdvajanje pošiljaka na pošiljke čija stvarna vrijednost ne premašuje gornju granicu iz članka 2. stavka 3.

(a)

mogućnosti proširenja područja primjene na:

(b)

kriterijâ za identifikaciju robe koju treba uvrstiti na popis u Prilogu I. ovoj Uredbi na temelju sektora izloženih riziku od izmještanja emisija ugljika utvrđenih u skladu s člankom 10.b Direktive 2003/87/EZ; toj se procjeni prilaže vremenski raspored postupnog uključivanja robe u područje primjene ove Uredbe koji završava 2030., posebno uzimajući u obzir razinu rizika od izmještanja emisija ugljika;

(c)

tehničkih zahtjeva za izračun ugrađenih emisija za drugu robu koju treba uvrstiti na popis u Prilogu I.;

(d)

napretka postignutog u međunarodnim raspravama o djelovanju u području klime;

(e)

sustava upravljanja, uključujući administrativne troškove;

(f)

učinka ove Uredbe na robu navedenu u Prilogu I. koja se uvozi iz zemalja u razvoju s posebnim interesom za najmanje razvijene zemlje kako su ih utvrdili Ujedinjeni narodi te na učinak pružene tehničke pomoći;

(g)

metodologije za izračun neizravnih emisija u skladu s člankom 7. stavkom 7. i točkom 4.3. Priloga IV.

(a)

procjenu učinka CBAM-a na:

(b)

procjenu:

(c)

rezultate istraga i izrečenih sankcija;

(d)

objedinjene informacije o intenzitetu emisija za svaku zemlju podrijetla za različitu robu navedenu u Prilogu I.

(a)

prerađenih proizvoda dobivenih postupkom vanjske proizvodnje iz članka 259. Uredbe (EU) br. 952/2013;

(b)

robe koja se smatra vraćenom robom u skladu s člankom 203. Uredbe (EU) br. 952/2013.

(a)

ukupnu količinu svake vrste robe za svako postrojenje koje proizvodi robu u zemlji podrijetla, izraženo u megavatsatima za električnu energiju i u tonama za drugu robu;

(b)

stvarne ukupne ugrađene emisije, izražene u tonama emisija CO2e po megavatsatu električne energije ili za drugu robu u tonama emisija CO2e po toni svake vrste robe, izračunane u skladu s metodom utvrđenom u Prilogu IV.;

(c)

ukupne neizravne emisije izračunane u skladu s provedbenim aktom iz stavka 7.;

(d)

cijenu ugljika koja se plaća u zemlji podrijetla za emisije ugrađene u uvezenu robu, uzimajući u obzir sve rabate ili druge dostupne oblike naknade.

(a)

zaključku i razlozima za zaključak da uvoznik ili, ako je primjenjivo u skladu s člankom 32., neizravni carinski zastupnik nije ispunio obvezu podnošenja izvješća za određeno tromjesečje ili poduzeo potrebne korake za ispravljanje izvješća;

(b)

iznosu sankcije izrečene uvozniku ili, ako je primjenjivo u skladu s člankom 32., neizravnom carinskom zastupniku;

(c)

datumu dospijeća sankcije;

(d)

radnji koju uvoznik ili, ako je primjenjivo u skladu s člankom 32., neizravni carinski zastupnik treba poduzeti kako bi platio sankciju; i

(e)

pravu uvoznika ili, ako je primjenjivo u skladu s člankom 32., neizravnog carinskog zastupnika da podnese žalbu.

(a)

informacije o kojima se izvješćuje, način i format tog izvješćivanja, uključujući detaljne informacije po zemlji podrijetla i vrsti robe kojima se potkrepljuju ukupni iznosi iz stavka 2. točaka (a), (b) i (c) te primjere svih relevantnih rabata ili drugih dostupnih oblika naknade kako je navedeno u stavku 2. točki (d);

(b)

okvirni raspon sankcija koje se izriču u skladu sa stavkom 5. i kriterije koje treba uzeti u obzir pri određivanju stvarnog iznosa, uključujući ozbiljnost i trajanje neizvješćivanja;

(c)

detaljna pravila o konverziji prosječne godišnje cijene ugljika iz stavka 2. točke (d), izražene u stranoj valuti u EUR prema prosječnom godišnjem tečaju;

(d)

detaljna pravila o elementima metoda za izračun utvrđenih u Prilogu IV., među ostalim za utvrđivanje granica sustava procesa proizvodnje, faktora emisije, vrijednosti stvarnih emisija za pojedino postrojenje i njihove primjene na pojedinačnu robu, te za utvrđivanje metoda za osiguravanje pouzdanosti podataka, uključujući razinu detalja; i

(e)

sredstva i format u pogledu zahtjeva za izvješćivanje o neizravnim emisijama u uvezenoj robi; taj format uključuje količinu električne energije upotrijebljene za proizvodnju robe navedene u Prilogu I., kao i zemlju podrijetla, izvor proizvodnje i faktore emisije povezane s tom električnom energijom.

(a)

članci 5., 10, 14., 16. i 17. primjenjuju se od 31. prosinca 2024.;

(b)

članak 2. stavak 2., članak 4., članci od 6. do 9., članci 15. i 19., članak 20. stavci 1., 3., 4. i 5., članci od 21. do 27. te članak 31. primjenjuju se od 1. siječnja 2026.

Oznaka KN

Staklenički plin

2507 00 80 – Ostale kaolinske gline

Ugljikov dioksid

2523 10 00 – Cement u obliku klinkera

Ugljikov dioksid

2523 21 00 – Bijeli cement, neovisno je li umjetno obojan ili ne

Ugljikov dioksid

2523 29 00 – Portland-cement, ostalo

Ugljikov dioksid

2523 30 00 – Aluminatni cement

Ugljikov dioksid

2523 90 00 – Ostali hidraulični cementi

Ugljikov dioksid

Oznaka KN

Staklenički plin

2716 00 00 – Električna energija

Ugljikov dioksid

Oznaka KN

Staklenički plin

2808 00 00 – Dušična kiselina; sulfodušične kiseline

Ugljikov dioksid i didušikov oksid

2814 – Amonijak, bezvodni ili u vodenoj otopini

Ugljikov dioksid

2834 21 00 – Nitrati kalija

Ugljikov dioksid i didušikov oksid

3102 – Dušična gnojiva, mineralna ili kemijska

Ugljikov dioksid i didušikov oksid

3105 – Mineralna ili kemijska gnojiva koja sadrže dva ili tri gnojiva elementa – dušik, fosfor i kalij; ostala gnojiva; roba iz ovog poglavlja u obliku tableta ili u sličnim oblicima ili u pakiranjima bruto mase ne veće od 10 kg

osim: 3105 60 00 – Mineralna ili kemijska gnojiva koja sadrže dva gnojiva elementa – fosfor i kalij

Ugljikov dioksid i didušikov oksid

Oznaka KN

Staklenički plin

Ugljikov dioksid

2601 12 00 – Aglomerirana željezna rudača i koncentrati (osim prženih željeznih pirita)

Ugljikov dioksid

7301 – Žmurje (talpe) od željeza ili čelika, neovisno o tome jesu li bušene, probijene ili izrađene spajanjem elemenata ili ne; zavareni profili od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7302 – Dijelovi za izgradnju željezničkih i tramvajskih kolosijeka od željeza ili čelika: tračnice, tračnice vodilice i ozubljene tračnice, skretnički jezičci, skretnička srca, skretničko polužje i drugi dijelovi skretnica, pragovi, vezice, klizni jastuci, stezni klinovi, podložne ploče, elastične pritiskalice, uporne pločice, spojne motke i drugi dijelovi posebno konstruirani za spajanje i pričvršćivanje tračnica

Ugljikov dioksid

7303 00 – Cijevi i šuplji profili od lijevanog željeza

Ugljikov dioksid

7304 – Cijevi i šuplji profili, bešavni, od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika

Ugljikov dioksid

7305 – Ostale cijevi (na primjer, zavarene, zakovane ili zatvorene na sličan način), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7306 – Ostale cijevi i šuplji profili (na primjer, s otvorenim spojevima ili zavareni, zakovani ili zatvoreni na sličan način), od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7307 – Pribor za cijevi (na primjer, spojnice, koljena, kolčaci), od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7308 – Konstrukcije (isključujući montažne zgrade iz tarifnog broja 9406 ) i dijelovi konstrukcija (na primjer, mostovi i sekcije mostova, vrata prijevodnica (splavnica), tornjevi, rešetkasti stupovi, krovovi, kosturi krovišta, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata, kapci, ograde, potporni stupovi i stupovi), od željeza ili čelika; ploče, šipke, profili, cijevi i slično, pripremljeni za uporabu u konstrukcijama, od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7309 00 – Rezervoari, cisterne, bačve i slični spremnici za bilo koji materijal (osim za stlačene ili ukapljene plinove), od željeza ili čelika, obujma većeg od 300 l, neovisno imaju li oblogu ili toplinsku izolaciju ili ne, ali neopremljeni mehaničkim ni toplinskim uređajima

Ugljikov dioksid

7310 – Cisterne, bačve, burad, limenke, kutije i slični spremnici, za bilo koji materijal (osim za stlačene ili ukapljene plinove), od željeza ili čelika, obujma ne većeg od 300 l, neovisno jesu li obloženi ili toplinski izolirani ili ne, ali neopremljeni mehaničkim ni toplinskim uređajima

Ugljikov dioksid

7311 00 – Spremnici za stlačene ili ukapljene plinove, od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7318 – Vijci, svornjaci, matice, vijci za pragove, vijci s kukom, zakovice, klinovi, rascjepke, podloške (uključujući elastične podloške) i slični proizvodi, od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7326 – Ostali proizvodi od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

Oznaka KN

Staklenički plin

7601 – Aluminij u sirovim oblicima

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7603 – Prah i ljuskice, od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7604 – Šipke i profili od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7605 – Žica od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7606 – Ploče, limovi i trake, od aluminija, debljine veće od 0,20 mm

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7607 – Folije od aluminija (neovisno jesu li tiskane ili s podlogom od papira, kartona, plastičnih masa ili sličnih materijala ili ne) debljine (ne računajući podlogu) ne veće od 0,20 mm

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7608 – Cijevi od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7609 00 00 – Pribor za cijevi od aluminija (na primjer, spojnice, koljena, kolčaci)

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7610 – Konstrukcije (osim montažnih zgrada iz tarifnog broja 9406 ) i dijelovi konstrukcija (na primjer, mostovi i sekcije mostova, tornjevi, rešetkasti stupovi, krovovi, krovišta, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata, ograde, potporni stupovi i stupovi), od aluminija; limovi, šipke, profili, cijevi i slično, od aluminija, pripremljeni za uporabu u konstrukcijama

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7611 00 00 – Rezervoari, cisterne, bačve i slično, od aluminija, za bilo koji materijal (osim stlačenih ili ukapljenih plinova), obujma većeg od 300 l, neovisno jesu li obloženi ili toplinski izolirani ili ne, ali neopremljeni mehaničkim i toplinskim uređajima

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7612 – Aluminijske bačve, burad, limenke, kutije i slični spremnici (uključujući krute ili sklopive cjevaste spremnike), za bilo koji materijal (osim za stlačene ili ukapljene plinove), obujma ne većeg od 300 l, neovisno jesu li obloženi ili toplinski izolirani ili ne, ali neopremljeni mehaničkim i toplinskim uređajima

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7613 00 00 – Aluminijski spremnici za stlačene ili ukapljene plinove

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7614 – Žica u strukovima, užad, pletene trake i slično, od aluminija, električno neizolirani

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7616 – Ostali proizvodi od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

Oznaka KN

Staklenički plin

2804 10 00 – Vodik

Ugljikov dioksid

Oznaka KN

Staklenički plin

Ugljikov dioksid

7301 – Žmurje (talpe) od željeza ili čelika, neovisno o tome jesu li bušene, probijene ili izrađene spajanjem elemenata ili ne; zavareni profili od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7302 – Dijelovi za izgradnju željezničkih i tramvajskih kolosijeka od željeza ili čelika: tračnice, tračnice vodilice i ozubljene tračnice, skretnički jezičci, skretnička srca, skretničko polužje i drugi dijelovi skretnica, pragovi, vezice, klizni jastuci, stezni klinovi, podložne ploče, elastične pritiskalice, uporne pločice, spojne motke i drugi dijelovi posebno konstruirani za spajanje i pričvršćivanje tračnica

Ugljikov dioksid

7303 00 – Cijevi i šuplji profili od lijevanog željeza

Ugljikov dioksid

7304 – Cijevi i šuplji profili, bešavni, od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika

Ugljikov dioksid

7305 – Ostale cijevi (na primjer, zavarene, zakovane ili zatvorene na sličan način), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7306 – Ostale cijevi i šuplji profili (na primjer, s otvorenim spojevima ili zavareni, zakovani ili zatvoreni na sličan način), od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7307 – Pribor za cijevi (na primjer, spojnice, koljena, kolčaci), od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7308 – Konstrukcije (isključujući montažne zgrade iz tarifnog broja 9406 ) i dijelovi konstrukcija (na primjer, mostovi i sekcije mostova, vrata prijevodnica (splavnica), tornjevi, rešetkasti stupovi, krovovi, krovišta, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata, kapci, ograde, potporni stupovi i stupovi), od željeza ili čelika; ploče, šipke, profili, cijevi i slično, pripremljeni za uporabu u konstrukcijama, od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7309 00 – Rezervoari, cisterne, bačve i slični spremnici za bilo koji materijal (osim za stlačene ili ukapljene plinove), od željeza ili čelika, obujma većeg od 300 l, neovisno imaju li oblogu ili toplinsku izolaciju ili ne, ali neopremljeni mehaničkim i toplinskim uređajima

Ugljikov dioksid

7310 – Cisterne, bačve, burad, limenke, kutije i slični spremnici, za bilo koji materijal (osim za stlačene ili ukapljene plinove), od željeza ili čelika, obujma ne većeg od 300 l, neovisno jesu li obloženi ili toplinski izolirani ili ne, ali neopremljeni mehaničkim i toplinskim uređajima

Ugljikov dioksid

7311 00 – Spremnici za stlačene ili ukapljene plinove, od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7318 – Vijci, svornjaci, matice, vijci za pragove, vijci s kukom, zakovice, klinovi, rascjepke, podloške (uključujući elastične podloške) i slični proizvodi, od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

7326 – Ostali proizvodi od željeza ili čelika

Ugljikov dioksid

Oznaka KN

Staklenički plin

7601 – Aluminij u sirovim oblicima

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7603 – Prah i ljuskice, od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7604 – Šipke i profili od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7605 – Žica od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7606 – Ploče, limovi i trake, od aluminija, debljine veće od 0,20 mm

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7607 – Folije od aluminija (neovisno jesu li tiskane ili s podlogom od papira, kartona, plastičnih masa ili sličnih materijala ili ne) debljine (ne računajući podlogu) ne veće od 0,20 mm

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7608 – Cijevi od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7609 00 00 – Pribor za cijevi od aluminija (na primjer, spojnice, koljena, kolčaci)

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7610 – Konstrukcije (osim montažnih zgrada iz tarifnog broja 9406 ) i dijelovi konstrukcija (na primjer, mostovi i sekcije mostova, tornjevi, rešetkasti stupovi, krovovi, krovišta, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata, ograde, potporni stupovi i stupovi), od aluminija; limovi, šipke, profili, cijevi i slično, od aluminija, pripremljeni za uporabu u konstrukcijama

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7611 00 00 – Rezervoari, cisterne, bačve i slično, od aluminija, za bilo koji materijal (osim stlačenih ili ukapljenih plinova), obujma većeg od 300 l, neovisno jesu li obloženi ili toplinski izolirani ili ne, ali neopremljeni mehaničkim i toplinskim uređajima

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7612 – Aluminijske bačve, burad, limenke, kutije i slični spremnici (uključujući krute ili sklopive cjevaste spremnike), za bilo koji materijal (osim za stlačene ili ukapljene plinove), obujma ne većeg od 300 l, neovisno jesu li obloženi ili toplinski izolirani ili ne, ali neopremljeni mehaničkim i toplinskim uređajima

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7613 00 00 – Aluminijski spremnici za stlačene ili ukapljene plinove

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7614 – Žica u strukovima, užad, pletene trake i slično, od aluminija, električno neizolirani

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

7616 – Ostali proizvodi od aluminija

Ugljikov dioksid i perfluorougljici

Oznaka KN

Staklenički plin

2804 10 00 – Vodik

Ugljikov dioksid

—

Island,

—

Lihtenštajn,

—

Norveška,

—

Švicarska.

—

Büsingen,

—

Heligoland,

—

Livigno,

—

Ceuta,

—

Melilla.

(a)

„jednostavna roba” znači roba proizvedena u procesu proizvodnje za koji su potrebni isključivo ulazni materijali (prekursori) i goriva s nultim ugrađenim emisijama;

(b)

„složena roba” znači roba koja nije jednostavna roba;

(c)

„specifične ugrađene emisije” znači ugrađene emisije jedne tone robe, izražene u tonama emisija CO2e po toni robe;

(d)

„faktor emisije CO2” znači ponderirani prosjek intenziteta CO2 električne energije proizvedene iz fosilnih goriva unutar nekog zemljopisnog područja; faktor emisije CO2 dobiva se dijeljenjem podataka o emisijama CO2 za sektor električne energije s bruto proizvodnjom električne energije iz fosilnih goriva na predmetnom zemljopisnom području; izražava se u tonama CO2 po megavatsatu;

(e)

„faktor emisije za električnu energiju” znači zadana vrijednost, izražena u CO2e, koja predstavlja intenzitet emisija električne energije potrošene u proizvodnji robe;

(f)

„ugovor o kupnji energije” znači ugovor na temelju kojeg osoba ugovara kupnju električne energije izravno od proizvođača električne energije;

(g)

„operator prijenosnog sustava” znači operator kako je definiran u članku 2. točki 35. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

SEEg

su specifične ugrađene emisije robe g izražene u CO2e po toni;

AttrEmg

su pripisane emisije robe g; i

ALg

je razina aktivnosti robe, koja podrazumijeva količinu robe proizvedenu u tom postrojenju u izvještajnom razdoblju.

DirEm

su izravne emisije koje nastaju u procesu proizvodnje, izražene u tonama CO2e, unutar granica sustava iz provedbenog akta donesenog u skladu s člankom 7. stavkom 7.; i

indir Em

su neizravne emisije koje nastaju u proizvodnji električne energije koja se troši tijekom procesa proizvodnje robe, izražene u tonama CO2e, unutar granica sustava iz provedbenog akta donesenog u skladu s člankom 7. stavkom 7.

AttrEmg

su pripisane emisije robe g;

ALg

je razina aktivnosti robe, koja podrazumijeva količinu robe proizvedenu u tom postrojenju u izvještajnom razdoblju; i

EEInpMat

su ugrađene emisije ulaznih materijala (prekursora) potrošenih u procesu proizvodnje. U obzir se uzimaju samo ulazni materijali (prekursori) koji su navedeni kao relevantni za granice sustava u procesu proizvodnje kako su navedene u provedbenom aktu donesenom u skladu s člankom 7. stavkom 7. Relevantne emisije EEInpMat izračunavaju se na sljedeći način:

Mi

je masa ulaznog materijala (prekursora) i koji se upotrebljava u procesu proizvodnje; i

SEEi

su specifične ugrađene emisije za ulazni materijal (prekursor) i. Za SEEi operator postrojenja primjenjuje vrijednost emisija koje proizlaze iz postrojenja u kojem je ulazni materijal (prekursor) proizveden, pod uvjetom da se podatci tog postrojenja mogu na odgovarajući način izmjeriti.

—

sprječavanja izmještanja emisija ugljika;

—

osiguravanja okolišnog integriteta CBAM-a.

(a)

količina električne energije za koju se traži primjena stvarnih ugrađenih emisija obuhvaćena je ugovorom o kupnji energije između ovlaštenog CBAM i proizvođača električne energije koji se nalazi u trećoj zemlji;

(b)

postrojenje koje proizvodi električnu energiju izravno je povezano s prijenosnim sustavom Unije ili se može dokazati da u vrijeme izvoza nije bilo fizičkog zagušenja mreže ni u jednoj točki mreže između postrojenja i prijenosnog sustava Unije;

(c)

postrojenje koje proizvodi električnu energiju ne ispušta više od 550 grama CO2 iz fosilnih goriva po kilovatsatu električne energije;

(d)

svi nadležni operatori prijenosnih sustava u zemlji podrijetla, zemlji odredišta i, ako je relevantno, svakoj zemlji provoza za dodijeljeni interkonekcijski kapacitet jamčeno su imenovali količinu električne energije za koju se traži primjena stvarnih ugrađenih emisija, a imenovani kapacitet i proizvodnja električne energije u postrojenju odnose se na isto razdoblje, koje ne smije biti dulje od jednog sata;

(e)

ispunjavanje prethodno navedenih kriterija potvrđuje akreditirani verifikator, kojem se dostavljaju barem mjesečna privremena izvješća u kojima se pokazuje kako su ti kriteriji ispunjeni.

1.

podatci na temelju kojih se identificira ovlašteni CBAM deklarant:

2.

podatci o uvezenoj robi:

(a)

identifikacija postrojenja u kojem je roba proizvedena;

(b)

informacije za kontakt operatora postrojenja u kojem je roba proizvedena;

(c)

izvješće o verifikaciji kako je utvrđeno u Prilogu VI.;

(d)

specifične ugrađene emisije robe.

(a)

verifikatori provode verifikacije uz stručni skepticizam;

(b)

ukupne ugrađene emisije koje treba deklarirati u CBAM deklaraciji smatraju se verificiranima samo ako verifikator s razumnom sigurnošću utvrdi da u izvješću o verifikaciji nema značajnih pogrešnih prikazivanja i značajnih neusklađenosti u odnosu na izračun ugrađenih emisija u skladu s pravilima iz Priloga IV.;

(c)

verifikator je dužan obilaziti postrojenja, osim ako su ispunjeni specifični kriteriji za izuzeće od obilaska postrojenja;

(d)

verifikator se pri donošenju odluke o tome jesu li pogrešna prikazivanja ili neusklađenosti značajni koristi pragovima koji su navedeni u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 8. stavkom 3.

U slučaju parametara za koje takvi pragovi nisu određeni, verifikator stručnom prosudbom utvrđuje trebaju li se pogrešna prikazivanja ili neusklađenosti, pojedinačno ili zajedno s drugim pogrešnim prikazivanjima ili neusklađenostima, smatrati značajnima.

(a)

identifikaciju postrojenja u kojem je roba proizvedena;

(b)

informacije za kontakt operatora postrojenja u kojem je roba proizvedena;

(c)

primjenjivo izvještajno razdoblje;

(d)

ime i informacije za kontakt verifikatora;

(e)

akreditacijski broj verifikatora i naziv akreditacijskog tijela;

(f)

datum obilaska postrojenja, ako je primjenjivo, ili razloge zbog kojih obilazak postrojenja nije proveden;

(g)

količine svake vrste deklarirane robe koja je proizvedena u izvještajnom razdoblju;

(h)

kvantifikaciju izravnih emisija iz postrojenja tijekom izvještajnog razdoblja;

(i)

opis načina na koji se emisije postrojenja pripisuju različitim vrstama robe;

(j)

kvantitativne informacije o robi, emisijama i energetskim tokovima koji nisu povezani s tom robom;

(k)

u slučaju složene robe:

(l)

izjavu verifikatora kojom potvrđuje da s razumnom sigurnošću smatra da izvješće ne sadržava značajna pogrešna prikazivanja i značajne neusklađenosti u odnosu na pravila za izračun iz Priloga IV.;

(m)

informacije o značajnim pogrešnim prikazivanjima koja su utvrđena i ispravljena;

(n)

informacije o značajnim neusklađenostima s pravilima za izračun iz Priloga IV. koje su utvrđene i ispravljene.