Uredba (EU) 2023/969 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi platforme za suradnju radi pružanja potpore radu zajedničkih istražnih timova i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726

(1)

Unija si je postavila cilj da svojim građanima ponudi područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica na kojem je osigurano slobodno kretanje osoba. Unija bi istodobno trebala osigurati da to područje ostane sigurno mjesto. Taj se cilj može postići samo djelotvornijom, usklađenom suradnjom nacionalnih i međunarodnih tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnih tijela te odgovarajućim mjerama za sprječavanje i suzbijanje kriminaliteta, uključujući organizirani kriminal i terorizam.

(2)

Postizanje tog cilja posebno je složeno ako kriminalitet ima prekograničnu dimenziju na državnom području dviju ili više država članica i/ili trećih zemalja. U takvim situacijama države članice moraju moći udružiti svoje snage i operacije kako bi omogućile djelotvorne i učinkovite prekogranične istrage i kazneni progon, za koje je ključna razmjena informacija i dokaza. Jedan su od najuspješnijih alata za takvu prekograničnu suradnju zajednički istražni timovi koji omogućuju izravnu suradnju i komunikaciju među pravosudnim tijelima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva dviju ili više država članica te eventualno i trećih zemalja, kako bi ta tijela svoje mjere i istrage mogla organizirati na najučinkovitiji način. Zajedničke istražne timove osnivaju nadležna tijela dviju ili više država članica te eventualno i trećih zemalja, za određenu namjenu i na određeno vrijeme, kako bi zajednički provodila kaznene istrage s prekograničnim učinkom.

(3)

Pokazalo se da su zajednički istražni timovi ključni za poboljšanje pravosudne suradnje u vezi s istragom i progonom prekograničnih kaznenih djela kao što su kiberkriminalitet, terorizam, teška kaznena djela i organizirani kriminal jer omogućuju skraćenje postupaka i smanjenje formalnosti, koji oduzimaju puno vremena, među članovima zajedničkog istražnog tima. Intenzivnijom primjenom zajedničkih istražnih timova također je unaprijeđena kultura prekogranične suradnje u kaznenim stvarima među pravosudnim tijelima u Uniji.

(4)

Pravnom stečevinom Unije predviđaju se dva pravna okvira za osnivanje zajedničkih istražnih timova uz sudjelovanje najmanje dviju država članica: članak 13. Konvencije utvrđene od strane Vijeća u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije (2) i Okvirna odluka Vijeća 2002/465/PUP (3). Treće zemlje mogu se uključiti u zajedničke istražne timove kao stranke ako postoji pravna osnova za njihovo uključivanje, kao što su članak 20. Drugog dodatnog protokola uz Europsku konvenciju o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, potpisanog u Strasbourgu 8. studenoga 2001. (4) i članak 5. Sporazuma o uzajamnoj pravnoj pomoći između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država (5).

(5)

Međunarodna pravosudna tijela imaju ključnu ulogu u istrazi i kaznenom progonu međunarodnih kaznenih djela. Njihovi predstavnici mogu sudjelovati u određenom zajedničkom istražnom timu na poziv članova zajedničkog istražnog tima na temelju relevantnog sporazuma o osnivanju zajedničkog istražnog tima („sporazum o zajedničkom istražnom timu”). Stoga bi trebalo olakšati razmjenu informacija i dokaza između nacionalnih nadležnih tijela i bilo kojeg drugog suda ili mehanizma čiji je cilj da se bavi teškim kaznenim djelima koja su od interesa za međunarodnu zajednicu u cjelini, posebno Međunarodnog kaznenog suda (MKS). Stoga bi se ovom Uredbom predstavnicima takvih međunarodnih pravosudnih tijela trebao omogućiti pristup platformi informacijske tehnologije (IT) („platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova”) kako bi se poboljšala međunarodna suradnja u vezi s istragom i progonom međunarodnih kaznenih djela.

(6)

Postoji hitna potreba za platformom za suradnju da bi zajednički istražni timovi učinkovito komunicirali i razmjenjivali informacije i dokaze na siguran način kako bi se osiguralo da se oni koji su odgovorni za najteža kaznena djela mogu brzo pozvati na odgovornost. Ta je potreba istaknuta mandatom Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) osnovane Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća (6), koji je izmijenjen Uredbom (EU) 2022/838 Europskog parlamenta i Vijeća (7), kojom je Eurojustu omogućeno da čuva, analizira i pohranjuje dokaze u vezi s genocidom, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i povezanim kaznenim djelima te kojom se osigurava razmjena povezanih dokaza s nadležnim nacionalnim tijelima i međunarodnim pravosudnim tijelima, posebno s MKS-om.

(7)

U postojećim pravnim okvirima na razini Unije nije utvrđeno kako subjekti koji sudjeluju u zajedničkom istražnom timu trebaju razmjenjivati informacije i komunicirati. Ti subjekti postižu dogovor o takvim razmjenama i komunikaciji na temelju potreba i dostupnih sredstava. Za borbu protiv sve složenijeg i brzorazvijajućeg prekograničnog kriminala ključni su brzina, suradnja i učinkovitost. Međutim, trenutačno ne postoji sustav kojim se pruža potpora upravljanju zajedničkim istražnim timovima, omogućuje učinkovitije pretraživanje dokaza te njihovo bilježenje i kojim se štite podaci koje su razmijenili oni koji su uključeni u zajednički istražni tim. Postoji jasan nedostatak namjenskih, sigurnih i djelotvornih kanala kojima bi se mogli koristiti svi koji su uključeni u zajednički istražni tim i putem kojih bi oni mogli brzo razmjenjivati velike količine informacija i dokaza ili koji bi omogućili sigurnu i djelotvornu komunikaciju. Nadalje, ne postoji sustav kojim se pruža potpora upravljanju zajedničkim istražnim timovima, uključujući sljedivost dokaza koje su međusobno razmijenili oni koji su uključeni u zajednički istražni tim na način koji je u skladu s pravnim zahtjevima pred nacionalnim sudovima, ili potpora planiranju i koordinaciji operacija zajedničkog istražnog tima.

(8)

S obzirom na sve veće mogućnosti infiltriranja kriminala u IT sustave, trenutačno stanje moglo bi narušiti djelotvornost i učinkovitost prekograničnih istraga te ugroziti i usporiti takve istrage i kaznene progone zbog nesigurne i ne-digitalne razmjene informacija i dokaza, što ih čini skupljima. Pravosudna tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva posebno moraju osigurati da njihovi sustavi budu što moderniji i što sigurniji i da se svi članovi zajedničkog istražnog tima mogu jednostavno povezati i komunicirati, neovisno o njihovim nacionalnim sustavima.

(9)

Važno je poboljšati suradnju zajedničkih istražnih timova i poduprijeti je modernim IT alatima. Brzina i učinkovitost razmjena među onima koji su uključeni u zajednički istražni tim mogle bi se znatno poboljšati izradom namjenske IT platforme za potporu radu zajedničkih istražnih timova. Stoga je potrebno utvrditi pravila o uspostavi platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova na razini Unije kako bi se onima koji su uključeni u zajednički istražni tim pomoglo da surađuju, sigurno komuniciraju te dijele informacije i dokaze.

(10)

Platformu za suradnju zajedničkih istražnih timova trebalo bi upotrebljavati samo ako postoji, među ostalim, pravna osnova na razini Unije za osnivanje zajedničkog istražnog tima. Platformu za suradnju zajedničkih istražnih timova ne bi trebalo upotrebljavati za sve zajedničke istražne timove koji su osnovani isključivo na temelju međunarodnih pravnih osnova jer se ta platforma financira iz proračuna Unije i razvijena je na temelju zakonodavstva Unije. Međutim, ako su nadležna tijela treće zemlje stranka sporazuma o zajedničkom istražnom timu koji ima pravnu osnovu na razini Unije kao i međunarodnu pravnu osnovu, predstavnike nadležnih tijela te treće zemlje trebalo bi smatrati članovima zajedničkog istražnog tima.

(11)

Platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova trebala bi se upotrebljavati dobrovoljno. Međutim, s obzirom na njezinu dodanu vrijednost u prekograničnim istragama, njezina upotreba snažno se preporučuje. Upotreba platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova ne bi trebala dovesti u pitanje ni utjecati na zakonitost drugih oblika komunikacije ili razmjene informacija te ne bi trebala promijeniti način na koji se zajednički istražni timovi osnivaju, način na koji su organizirani ili način na koji rade. Uspostava platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova ne bi trebala utjecati na temeljne pravne osnove za osnivanje zajedničkih istražnih timova niti bi trebala utjecati na primjenjivo nacionalno postupovno zakonodavstvo o prikupljanju i upotrebi pribavljenih dokaza. Službenici iz drugih nacionalnih nadležnih tijela, kao što su carinska tijela, ako su članovi zajedničkih istražnih timova osnovanih na temelju Okvirne odluke 2002/465/PUP, trebali bi imati mogućnost pristupa prostorima za suradnju zajedničkih istražnih timova. Platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova trebala bi biti samo siguran IT alat za poboljšanje suradnje, ubrzavanje protoka informacija među njezinim korisnicima i povećanje sigurnosti razmijenjenih podataka i djelotvornosti zajedničkih istražnih timova.

(12)

Platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova trebala bi obuhvaćati operativnu i postoperativnu fazu zajedničkog istražnog tima, od trenutka potpisivanja relevantnog sporazuma o zajedničkom istražnom timu pa do završetka evaluacije zajedničkog istražnog tima. Budući da akteri koji sudjeluju u procesu osnivanja zajedničkog istražnog tima nisu isti kao akteri koji su članovi zajedničkog istražnog tima nakon njegova osnivanja, procesom osnivanja zajedničkog istražnog tima, a posebno pregovorima o sadržaju i potpisivanju sporazuma o zajedničkom istražnom timu, ne bi trebalo upravljati putem platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova. Međutim, s obzirom na potrebu za elektroničkim alatom za potporu procesu potpisivanja sporazuma o zajedničkom istražnom timu, važno je da Komisija razmotri mogućnost da se taj proces obuhvati digitalnim sustavom razmjene e-dokaza (eEDES), koji je zaštićeni internetski portal za elektroničke zahtjeve i odgovore koji je razvila Komisija.

(13)

Članove svakog zajedničkog istražnog tima koji upotrebljava platformu za suradnju zajedničkih istražnih timova trebalo bi poticati da provedu evaluaciju zajedničkog istražnog tima, tijekom operativne faze zajedničkog istražnog tima ili nakon njegova raspuštanja, primjenom alata koji su dostupni na platformi za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(14)

Sporazum o zajedničkom istražnom timu, kao i njegovi eventualni dodaci, trebao bi biti preduvjet za upotrebu platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova. Sadržaj svih budućih sporazuma o zajedničkom istražnom timu trebalo bi prilagoditi tako da se uzmu u obzir relevantne odredbe ove Uredbe.

(15)

Mreža nacionalnih stručnjaka za zajedničke istražne timove, koja je uspostavljena u 2005. („mreža nacionalnih stručnjaka za zajedničke istražne timove”), izradila je tipski sporazum koji uključuje dodatke kako bi se olakšalo osnivanje zajedničkih istražnih timova. Sadržaj tipskog sporazuma i njegovih dodataka trebalo bi prilagoditi kako bi se uzeli u obzir odluka o upotrebi platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova i pravila za pristup platformi za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(16)

Iz operativne perspektive, platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova trebala bi se sastojati od odvojenih prostora za suradnju zajedničkih istražnih timova koji se stvaraju za svaki pojedinačni zajednički istražni tim smješten na platformi za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(17)

Iz tehničke perspektive, platformi za suradnju zajedničkih istražnih timova trebalo bi se moći pristupati putem sigurne internetske veze te bi se ta platforma trebala sastojati od centraliziranog informacijskog sustava kojem se može pristupiti putem sigurnog internetskog portala, komunikacijskog softvera za mobilne i stolne uređaje, uključujući napredni mehanizam za evidentiranje i praćenje, i veze između centraliziranog informacijskog sustava i relevantnih IT alata kojima se podupire rad zajedničkih istražnih timova i kojima upravlja tajništvo mreže zajedničkih istražnih timova.

(18)

Svrha platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova trebala bi biti olakšavanje koordinacije zajedničkog istražnog tima i upravljanja njime. Platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova trebala bi osigurati razmjenu i privremenu pohranu operativnih informacija i dokaza, omogućiti sigurne komunikacije, osigurati sljedivost dokaza i poduprijeti proces evaluacije zajedničkog istražnog tima. Sve koji su uključeni u zajednički istražni tim trebalo bi poticati da upotrebljavaju sve funkcije platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova i da što više zamijene komunikacijske kanale i kanale za razmjenu podataka koje trenutačno upotrebljavaju komunikacijskim kanalima i kanalima za razmjenu podataka platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova

(19)

Koordinacija i razmjena podataka između agencija i tijela Unije koji djeluju u području slobode, sigurnosti i pravde i koji su uključeni u pravosudnu suradnju i članova zajedničkog istražnog tima ključne su za osiguravanje koordiniranog odgovora Unije na kriminalne aktivnosti i za pružanje neophodne potpore državama članicama u suzbijanju kriminala. Platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova trebala bi dopuniti postojeće alate kojima se omogućuje sigurna razmjena podataka među pravosudnim tijelima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva, kao što je mrežna aplikacija za sigurnu razmjenu informacija (SIENA), kojom upravlja Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) osnovana Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(20)

Funkcije platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova povezane s komunikacijom trebale bi se pružati najsuvremenijim softverom koji omogućuje komunikaciju kojoj se ne može ući u trag i koja se pohranjuje lokalno na uređajima korisnika platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(21)

Trebalo bi osigurati odgovarajuću funkciju koja omogućuje razmjenu operativnih informacija i dokaza, među ostalim i velikih spisa, putem mehanizma za prenošenje i preuzimanje koji je osmišljen tako da podatke pohranjuje na središnjoj razini samo tijekom ograničenog razdoblja potrebnog za tehnički prijenos podataka. Čim svi primatelji preuzmu podatke, podaci bi se trebali automatski i trajno izbrisati s platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(22)

S obzirom na njezino iskustvo s upravljanjem opsežnim IT sustavima u području pravosuđa i unutarnjih poslova, Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), osnovanoj Uredbom (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća (9), trebalo bi povjeriti zadaću projektiranja i razvoja platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova te zadaću upravljanja tom platformom, pri čemu će se iskoristiti postojeće funkcije SIENA-e i druge funkcije u Europolu kako bi se osigurale komplementarnost i, prema potrebi, povezivost. Stoga bi trebalo izmijeniti mandat agencije eu-LISA tako da odražava te nove zadaće te bi agenciji eu-LISA trebalo dodijeliti odgovarajuća financijska sredstva i osoblje kako bi ispunila svoje zadaće na temelju ove Uredbe. U tom pogledu, trebalo bi utvrditi pravila o odgovornostima agencije eu-LISA kao agencije kojoj su povjereni razvoj, tehnički rad i održavanje platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(23)

Agencija eu-LISA trebala bi osigurati da se podaci koje posjeduju tijela za izvršavanje zakonodavstva mogu, prema potrebi, jednostavno prenositi iz SIENA-e na platformu za suradnju zajedničkih istražnih timova. Komisija bi u tu svrhu Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti izvješće o procjeni nužnosti, izvedivosti i prikladnosti povezivanja platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova sa SIENA-om. To izvješće trebalo bi sadržavati uvjete, tehničke specifikacije i postupke kojima se osiguravaju sigurna i učinkovita veza i razmjena podataka. U procjeni bi trebalo uzeti u obzir visoku razinu zaštite podataka koja je potrebna za takvu vezu, na temelju postojećeg Unijina pravnog okvira za zaštitu podataka i nacionalnog pravnog okvira za zaštitu podataka, kao što su Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (10), Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i pravila koja se primjenjuju na relevantna tijela, urede ili agencije Unije iz pravnih akata o njihovu osnivanju. Trebalo bi uzeti u obzir razinu zaštite podataka koji će se razmjenjivati putem platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova, odnosno osjetljivih i neklasificiranih podataka. U skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Komisija bi se prije podnošenja tog izvješća Europskom parlamentu i Vijeću također trebala savjetovati s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u pogledu utjecaja na zaštitu prava i sloboda pojedinaca koji proizlazi iz predviđene obrade osobnih podataka.

(24)

Od uspostave mreže nacionalnih stručnjaka zajedničkih istražnih timova u 2005., tajništvo mreže zajedničkih istražnih timova podupire rad mreže nacionalnih stručnjaka zajedničkih istražnih timova organiziranjem godišnjih sastanaka i aktivnosti osposobljavanja, prikupljanjem i analizom evaluacija pojedinačnih zajedničkih istražnih timova te upravljanjem programom Eurojusta za financiranje zajedničkih istražnih timova. Eurojust od 2011. smješta tajništvo mreže zajedničkih istražnih timova kao zasebnu jedinicu. Eurojustu bi trebalo osigurati odgovarajuće osoblje dodijeljeno tajništvu mreže zajedničkih istražnih timova kako bi se tajništvu te mreže omogućilo da pruža potporu korisnicima platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova u praktičnoj primjeni platforme, svakodnevno pruža smjernice i pomoć, osmišljava i pruža tečajeve osposobljavanja te da podiže svijest o platformi za suradnju zajedničkih istražnih timova i promiče njezinu upotrebu.

(25)

S obzirom na postojeće IT alate kojima se podupiru operacije zajedničkih istražnih timova, koje smješta Eurojust i kojima upravlja tajništvo mreže zajedničkih istražnih timova, potrebno je povezati platformu za suradnju zajedničkih istražih timova s tim IT alatima kako bi se olakšalo upravljanje zajedničkim istražnim timovima. Eurojust bi u tu svrhu trebao osigurati potrebnu tehničku prilagodbu svojih sustava kako bi uspostavio takvu vezu. Eurojustu bi također trebalo dodijeliti odgovarajuća financijska sredstva i osoblje kako bi ispunio svoje zadaće u tom pogledu.

(26)

Tijekom operativne faze zajedničkog istražnog tima Eurojust i Europol pružaju vrijednu operativnu potporu članovima zajedničkog istražnog tima tako što nude širok raspon pomoćnih alata, uključujući mobilne urede, usporedne i analitičke analize, koordinacijska i operativna središta, koordinaciju kaznenog progona, stručno znanje i financijska sredstva.

(27)

Kako bi se osigurala jasna raspodjela prava i zadaća, trebalo bi utvrditi pravila o odgovornostima država članica, Eurojusta, Europola, Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) osnovanog Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (12), Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) osnovanog Odlukom Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom (13) i drugih nadležnih tijela, ureda i agencija Unije, uključujući uvjete pod kojima oni mogu upotrebljavati platformu za suradnju zajedničkih istražnih timova u operativne svrhe.

(28)

U ovoj Uredbi utvrđuju se pojedinosti o mandatu, sastavu i organizacijskim aspektima Odbora za upravljanje programom koji bi trebao osnovati Upravni odbor agencije eu-LISA. Odbor za upravljanje programom trebao bi osigurati primjereno upravljanje fazom projektiranja i razvoja platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova. Također je potrebno utvrditi pojedinosti o mandatu, sastavu i organizacijskim aspektima savjetodavne skupine koju treba osnovati agencija eu-LISA kako bi se osiguralo stručno znanje povezano s platformom za suradnju zajedničkih istražnih timova, posebno u kontekstu pripreme godišnjeg programa rada i godišnjeg izvješća o radu agencije eu-LISA.

(29)

U ovoj Uredbi utvrđuju se pravila o pristupu platformi za suradnju zajedničkih istražnih timova i potrebne zaštitne mjere. Administratoru ili administratorima prostora zajedničkog istražnog tima trebalo bi povjeriti upravljanje pravima pristupa pojedinačnim prostorima za suradnju zajedničkih istražnih timova. Administrator ili administratori prostora zajedničkog istražnog tima trebali bi biti zaduženi za upravljanje pristupom, tijekom operativne i postoperativne faze, za korisnike platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova na temelju relevantnog sporazuma o zajedničkom istražnom timu. Administratori prostora zajedničkog istražnog tima trebali bi moći delegirati svoje tehničke i administrativne zadaće tajništvu mreže zajedničkih istražnih timova, osim kad je riječ o provjeri podataka koje su prenijele treće zemlje ili predstavnici međunarodnih pravosudnih tijela.

(30)

S obzirom na osjetljivost operativnih podataka koji se razmjenjuju među korisnicima platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova, ta platforma trebala bi zajamčiti visoku razinu sigurnosti. Agencija eu-LISA trebala bi poduzeti sve potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi zajamčila sigurnost razmjene podataka upotrebom pouzdanih kriptografskih algoritama za šifriranje s kraja na kraj (eng. end-to-end encryption), kojima će se šifrirati podaci u prijenosu ili pohranjeni podaci.

(31)

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o odgovornosti država članica, agencije eu-LISA, Eurojusta, Europola, EPPO-a, OLAF-a i drugih nadležnih tijela, ureda i agencija Unije u pogledu materijalne ili nematerijalne štete koja nastaje kao posljedica radnji koje nisu u skladu s ovom Uredbom. Kad je riječ o trećim zemljama i međunarodnim pravosudnim tijelima, klauzule o odgovornosti za materijalnu ili nematerijalnu štetu trebalo bi uključiti u relevantne sporazume o zajedničkim istražnim timovima.

(32)

U ovoj Uredbi utvrđuju se posebne odredbe o zaštiti podataka koje se odnose i na operativne podatke i na podatke koji nisu operativni. Te odredbe o zaštiti podataka potrebne su kako bi se dopunili postojeći mehanizmi zaštite podataka i kako bi se pružila primjerena sveukupna razina zaštite podataka, sigurnosti podataka te zaštite temeljnih prava dotičnih osoba.

(33)

Obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe trebala bi biti u skladu s Unijinim pravnim okvirom za zaštitu osobnih podataka. Direktiva (EU) 2016/680 primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju provode nadležna nacionalna tijela u svrhe sprječavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprječavanje. Kad je riječ o obradi podataka koju provode institucije, tijela, uredi i agencije Unije, u kontekstu ove Uredbe primjenjuje se Uredba (EU) 2018/1725. U tu svrhu trebalo bi osigurati odgovarajuće zaštitne mjere za zaštitu podataka.

(34)

Svako nadležno nacionalno tijelo države članice i, prema potrebi Eurojust, Europol, EPPO, OLAF ili bilo koje drugo nadležno tijelo, ured ili agencija Unije trebali bi biti pojedinačno odgovorni za obradu operativnih osobnih podataka pri upotrebi platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova. Korisnike platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova trebalo bi smatrati zajedničkim voditeljima obrade, u smislu Uredbe (EU) 2018/1725, kad je riječ o obradi osobnih podataka koji nisu operativni.

(35)

U skladu s relevantnim sporazumom o zajedničkom istražnom timu administratori prostora zajedničkog istražnog tima trebali bi moći dodijeliti pristup prostoru za suradnju zajedničkog istražnog tima predstavnicima nadležnih tijela trećih zemalja koja su stranke sporazuma o zajedničkom istražnom timu ili predstavnicima međunarodnih pravosudnih tijela koji sudjeluju u zajedničkom istražnom timu. U kontekstu sporazuma o zajedničkom istražnom timu, svaki prijenos osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim pravosudnim tijelima, koja se u tu svrhu smatra međunarodnim organizacijama, podliježe poštovanju odredaba utvrđenih u poglavlju V. Direktive (EU) 2016/680. Razmjene operativnih podataka s trećim zemljama ili međunarodnim pravosudnim tijelima trebale bi biti ograničene na razmjene koje su nužne za ispunjavanje svrha relevantnog sporazuma o zajedničkom istražnom timu.

(36)

Ako zajednički istražni tim ima više administratora prostora zajedničkog istražnog tima, jednog od njih trebalo bi u relevantnom sporazumu o zajedničkom istražnom timu imenovati voditeljem obrade podataka koje prenose treće zemlje ili predstavnici međunarodnih pravosudnih tijela, prije nego što se uspostavi prostor za suradnju zajedničkog istražnog tima u koji su uključene treće zemlje ili predstavnici međunarodnih pravosudnih tijela.

(37)

Agencija eu-LISA trebala bi osigurati evidentiranje pristupa centraliziranom informacijskom sustavu i svih postupaka obrade podataka u centraliziranom informacijskom sustavu u svrhu praćenja cjelovitosti i sigurnosti podataka te zakonitosti obrade podataka kao i u svrhu samopraćenja. Agencija eu-LISA ne bi trebala imati pristup operativnim podacima i podacima koji nisu operativni, pohranjenima u prostorima za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(38)

Ovom Uredbom uvode se obveze izvješćivanja za agenciju eu-LISA u pogledu razvoja i rada platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova s obzirom na ciljeve koji se odnose na planiranje, tehničke rezultate, troškovnu učinkovitost, sigurnost te kvalitetu usluge. Nadalje, Komisija bi trebala provesti sveobuhvatnu evaluaciju platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova u kojoj se uzimaju u obzir ciljevi ove Uredbe te objedinjeni rezultati evaluacija pojedinačnih zajedničkih istražnih timova, najkasnije dvije godine nakon početka rada platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova i svake četiri godine nakon toga.

(39)

Iako bi se troškovi uspostave i održavanja platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova kao i potporne uloge Eurojusta nakon početka rada platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova trebali financirati iz proračuna Unije, svaka država članica, kao i Eurojust, Europol, EPPO, OLAF i sva druga nadležna tijela, uredi i agencije Unije trebali bi snositi vlastite troškove koji proizlaze iz njihove upotrebe platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(40)

Radi uspostave jedinstvenih uvjeta za tehnički razvoj i provedbu platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(41)

Komisija bi trebala donijeti relevantne provedbene akte potrebne za tehnički razvoj platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova što prije nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(42)

Komisija bi trebala odrediti datum početka rada platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova nakon što se donesu relevantni provedbeni akti potrebni za tehnički razvoj platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova i nakon što agencija eu-LISA, uz uključenost država članica, provede sveobuhvatno testiranje platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(43)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest omogućivanje djelotvorne i učinkovite suradnje, komunikacije i razmjene informacija i dokaza među članovima zajedničkog istražnog tima, predstavnicima međunarodnih pravosudnih tijela, Eurojustom, Europolom, OLAF-om i drugim nadležnim tijelima, uredima i agencijama Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije utvrđivanjem zajedničkih pravila, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(44)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(45)

U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, Irska je pismom od 7. travnja 2022. obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(46)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao službeno očitovanje 25. siječnja 2022.,

(a)

uspostavlja IT platforma („platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova”), koja će se upotrebljavati dobrovoljno, za olakšavanje suradnje nadležnih tijela koja sudjeluju u zajedničkim istražnim timovima osnovanima na temelju članka 13. Konvencije utvrđene od strane Vijeća u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije ili na temelju Okvirne odluke 2002/465/PUP;

(b)

utvrđuju pravila o podjeli odgovornosti između korisnikâ platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova i agencije odgovorne za razvoj i održavanje te platforme;

(c)

utvrđuju uvjeti pod kojima se korisnicima platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova može dodijeliti pristup toj platformi;

(d)

utvrđuju posebne odredbe o zaštiti podataka potrebne za dopunu postojećih mehanizama zaštite podataka i za pružanje primjerene sveukupne razine zaštite podataka, sigurnosti podataka te zaštite temeljnih prava dotičnih osoba.

1.

„centralizirani informacijski sustav” znači središnji IT-sustav u kojem se pohranjuju i obrađuju podaci povezani sa zajedničkim istražnim timovima;

2.

„komunikacijski softver” znači softver koji olakšava razmjenu spisa i poruka u obliku teksta, audiozapisa, slikovnih zapisa ili videozapisa među korisnicima platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova;

3.

„nadležna tijela” znači tijela država članica nadležna za sudjelovanje u zajedničkom istražnom timu koji je osnovan u skladu s člankom 13. Konvencije utvrđene od strane Vijeća u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije i člankom 1. Okvirne odluke 2002/465/PUP, EPPO kad djeluje u skladu sa svojim nadležnostima predviđenima u člancima 22., 23. i 25. Uredbe (EU) 2017/1939 te nadležna tijela trećih zemalja ako su ona stranke sporazuma o zajedničkom istražnom timu na temelju dodatne pravne osnove;

4.

„članovi zajedničkog istražnog tima” znači predstavnici nadležnih tijela;

5.

„korisnici platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova” znači članovi zajedničkog istražnog tima, Eurojust, Europol, OLAF i druga nadležna tijela, uredi i agencije Unije ili predstavnici međunarodnog pravosudnog tijela koji sudjeluju u zajedničkom istražnom timu;

6.

„međunarodno pravosudno tijelo” znači međunarodno tijelo, sud ili mehanizam uspostavljen radi istrage i kaznenog progona teških kaznenih djela koja su od interesa za međunarodnu zajednicu u cjelini, odnosno zločina genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i povezanih kaznenih djela koja utječu na međunarodni mir i sigurnost;

7.

„prostor za suradnju zajedničkog istražnog tima” znači pojedinačni odvojeni prostor za svaki zajednički istražni tim smješten na platformi za suradnju zajedničkih istražnih timova;

8.

„administrator prostora zajedničkog istražnog tima” znači član zajedničkog istražnog tima države članice ili član zajedničkog istražnog tima iz EPPO-a, imenovan u sporazumu o zajedničkom istražnom timu, zadužen za prostor za suradnju zajedničkog istražnog tima;

9.

„operativni podaci” znači informacije i dokazi koje obrađuje platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova tijekom operativne faze zajedničkog istražnog tima u svrhu pružanja potpore prekograničnim istragama i pružanja potpore kaznenom progonu;

10.

„podaci koji nisu operativni” znači administrativni podaci koje obrađuje platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova, osobito radi olakšavanja upravljanja zajedničkim istražnim timom i suradnje među korisnicima platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(a)

centraliziranog informacijskog sustava kojim se omogućuje privremena središnja pohrana podataka;

(b)

komunikacijskog softvera kojim se omogućuje sigurna lokalna pohrana komunikacijskih podataka na uređajima korisnika platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova;

(c)

veze između centraliziranog informacijskog sustava i relevantnih IT alata kojima se podupire rad zajedničkih istražnih timova i kojima upravlja tajništvo mreže zajedničkih istražnih timova.

(a)

koordinaciju i upravljanje zajedničkim istražnim timom nizom funkcija kojima se podupiru administrativni i financijski procesi u okviru zajedničkog istražnog tima;

(b)

brzu i sigurnu razmjenu i privremenu pohranu operativnih podataka, među ostalim i velikih spisa, funkcijom prenošenja i preuzimanja;

(c)

sigurnu komunikaciju funkcijom koja uključuje trenutačnu razmjenu poruka, razgovore (chat), audiokonferencije i videokonferencije;

(d)

sljedivost razmjena dokaza naprednim mehanizmom za evidentiranje i praćenje koji omogućuje praćenje svih dokaza razmijenjenih na platformi za suradnju zajedničkih istražnih timova, uključujući pristup razmijenjenim dokazima i njihovu obradu;

(e)

evaluaciju zajedničkog istražnog tima namjenskim procesom zajedničke evaluacije.

(a)

popisu funkcija potrebnih za koordinaciju zajedničkog istražnog tima i upravljanje njime, uključujući strojno prevođenje podataka koji nisu operativni;

(b)

popisu funkcija potrebnih za sigurnu komunikaciju;

(c)

poslovnim specifikacijama za vezu iz članka 4. prvog stavka točke (c);

(d)

sigurnosti iz članka 19.;

(e)

tehničkim zapisima iz članka 25.;

(f)

statističkim podacima i informacijama iz članka 26.;

(g)

zahtjevima u pogledu uspješnosti i dostupnosti platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(a)

pružanjem, na zahtjev jednog ili više administratora prostora zajedničkog istražnog tima, administrativne, pravne i tehničke potpore u kontekstu uspostave pojedinačnih prostora za suradnju zajedničkih istražnih timova i upravljanja pravima pristupa tim prostorima, na temelju članka 14. stavka 3.;

(b)

svakodnevnim pružanjem smjernica, funkcionalne podrške i pomoći stručnjacima u upotrebi platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova i funkcija te platforme;

(c)

osmišljavanjem i organiziranjem tečajeva osposobljavanja za korisnike platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova čime se nastoji olakšati upotreba te platforme;

(d)

unapređivanjem kulture suradnje unutar Unije u vezi s prekograničnom suradnjom u kaznenim stvarima podizanjem svijesti i promicanjem upotrebe platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova među stručnjacima;

(e)

nakon početka rada platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova obavješćivanjem agencije eu-LISA o dodatnim funkcionalnim zahtjevima podnošenjem godišnjeg izvješća o mogućim poboljšanjima i novim funkcijama platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova na temelju povratnih informacija o praktičnoj upotrebi platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova koje prikuplja od korisnika te platforme.

(a)

osam članova koje imenuje Upravni odbor agencije eu-LISA;

(b)

predsjednika savjetodavne skupine iz članka 12.;

(c)

jednog člana kojeg imenuje Komisija.

(a)

sastaje se najmanje jednom mjesečno do početka rada platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova ako je to moguće, a nakon toga sastaje se redovito;

(b)

tijekom faze projektiranja i razvoja platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova izvješćuje Odbor za upravljanje programom nakon svakog sastanka;

(c)

tijekom faze projektiranja i razvoja platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova pruža tehničko stručno znanje za potporu zadaćama Odbora za upravljanje programom.

(a)

Eurojustu, u svrhu ispunjavanja njegovih zadaća utvrđenih u Uredbi (EU) 2018/1727;

(b)

Europolu, u svrhu ispunjavanja njegovih zadaća utvrđenih u Uredbi (EU) 2016/794;

(c)

OLAF-u, u svrhu ispunjavanja njegovih zadaća utvrđenih u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16); i

(d)

drugim nadležnim tijelima, uredima i agencijama Unije, u svrhu ispunjavanja zadaća utvrđenih u relevantnim pravnim aktima o njihovu osnivanju.

(a)

razmjena operativnih podataka među korisnicima platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova u svrhu u koju je relevantni zajednički istražni tim osnovan;

(b)

razmjena podataka koji nisu operativni među korisnicima platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova u svrhu upravljanja relevantnim zajedničkim istražnim timom.

(a)

datum, vremensku zonu i točno vrijeme pristupa centraliziranom informacijskom sustavu;

(b)

identifikacijsku oznaku svakog pojedinačnog korisnika platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova koji je pristupio centraliziranom informacijskom sustavu;

(c)

datum, vremensku zonu i vrijeme pristupa za svaku operaciju koju je proveo svaki pojedinačni korisnik platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova;

(d)

operaciju koju je proveo svaki pojedinačni korisnik platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova.

(a)

agencija eu-LISA Komisiji podnosi izvješće o tehničkom funkcioniranju platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova, uključujući njezine neosjetljive sigurnosne aspekte, i objavljuje to izvješće;

(b)

na temelju izvješća iz točke (a) Komisija provodi sveobuhvatnu evaluaciju platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova i dostavlja izvješće o sveobuhvatnoj evaluaciji Europskom parlamentu i Vijeću.

(a)

doneseni su provedbeni akti iz članka 6. točaka od (a) do (g);

(b)

agencija eu-LISA, uz sudjelovanje država članica, uspješno je provela sveobuhvatno testiranje platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova upotrebom anonimnih testnih podataka.

1.

u članku 1. umeće se sljedeći stavak:

„4.b   Agencija je odgovorna za razvoj i operativno upravljanje, uključujući tehnički razvoj, platforme za suradnju zajedničkih istražnih timova (‘platforma za suradnju zajedničkih istražnih timova’)”;

2.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.c

Zadaće povezane s platformom za suradnju zajedničkih istražnih timova

U vezi s platformom za suradnju zajedničkih istražnih timova Agencija izvršava:

(*1)  Uredba (EU) 2023/969 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi platforme za suradnju radi pružanja potpore radu zajedničkih istražnih timova i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 132, 17.5.2023. , str., 1.).”;"

3.

u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Agencija prati razvoj istraživanja koja su relevantna za operativno upravljanje SIS-om II, VIS-om, Eurodacom, EES-om, ETIAS-om, DubliNetom, sustavom ECRIS-TCN, sustavom e-CODEX, platformom za suradnju zajedničkih istražnih timova i drugim opsežnim informacijskim sustavima iz članka 1. stavka 5.”

;

4.

u članku 19. stavku 1. točki (ff) dodaje se sljedeća podtočka:

5.

u članku 27. stavku 1. umeće se sljedeća točka: