REGISTAR ZAKONODAVSTVA EU - EU01 Opća financijska i institucionalna pitanja
- EU15 Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
Službeni link: 32023R1322 verzija: 30.06.2023. na snazi od 01.07.2023.
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 168. stavak 5.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(1) |
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama osnovan je Uredbom Vijeća (EEZ) br. 302/93 (3). Ta uredba preinačena je 2006. Uredbom (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (4). |
|
(2) |
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama osnovan je radi pružanja Uniji, državama članicama i trećim zemljama sudionicama činjeničnih, objektivnih, pouzdanih i usporedivih informacija na razini Unije o drogama, ovisnosti o drogama i njihovim posljedicama kako bi im se pomoglo u davanju sveobuhvatnog pregleda tih informacija za utemeljeno oblikovanje politika i usmjeravanje inicijativa za rješavanje problema droga, čime bi se takvim inicijativama dala dodana vrijednost kad one u svojim područjima nadležnosti poduzimaju mjere ili odlučuju o djelovanju za suočavanje s fenomenom droga. Uspostavom i radom Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama vidno je poboljšana dostupnost informacija o drogama i ovisnosti o drogama te njihovim posljedicama u cijeloj Uniji, kao i na međunarodnoj razini. |
|
(3) |
Iako je njezin opći cilj i dalje valjan i trebalo bi ga zadržati, Uredba (EZ) br. 1920/2006 više ne pruža adekvatan okvir za odgovor na sadašnje i buduće izazove povezane s drogama. Stoga bi trebalo revidirati mandat Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, među ostalim radi njegove zamjene i jačanja. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama trebalo bi preimenovati u Agenciju Europske unije za droge (EUDA) („Agencija”). Budući da su potrebne znatne izmjene Uredbe (EZ) br. 1920/2006 kako bi se uskladio zajednički pristup u vezi s decentraliziranim agencijama Unije koji su 19. srpnja 2012. donijeli Europski parlament, Vijeće i Komisija i kako bi se uzela u obzir kretanja fenomena droga, tu bi uredbu radi jasnoće i učinkovitosti trebalo staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom. |
|
(4) |
U Uredbi (EZ) br. 1920/2006 naglasak je stavljen prije svega na pitanja povezana sa zdravljem. Iako je ključno zadržati taj naglasak, s obzirom na to da su pitanja povezana sa zdravljem i ponudom u pogledu fenomena droga neodvojivo povezana, potrebno je i odgovoriti na pitanje opskrbe drogom kako bi se smanjila dostupnost droga u Uniji i smanjila potražnja za drogama, čime bi se doprinijelo rješavanju s time povezanih pitanja sigurnosti i zaštite. Kako bi se pružili činjenični, objektivni, pouzdani i usporedivi podaci i analiza koji su značajni na razini Unije, Agencija bi u pogledu fenomena droga trebala primjenjivati na dokazima utemeljen, integriran, uravnotežen i multidisciplinaran pristup drogama, uporabi droga, poremećajima i ovisnostima povezanima s uporabom droga, prevenciji, liječenju, skrbi, smanjenju rizika i štete, rehabilitaciji, socijalnoj reintegraciji i oporavku, tržištima droga i opskrbi drogom, među ostalim nezakonitoj proizvodnji i trgovini, te drugim relevantnim pitanjima povezanima s drogom i njihovim posljedicama. Pristup Agencije trebao bi uključivati perspektivu ljudskih prava, roda i rodne ravnopravnosti, dobi, zdravlja, zdravstvene ravnopravnosti te socijalnu perspektivu. |
|
(5) |
Rad Agencije trebao bi se obavljati uzimajući u obzir ovlasti Unije i njezinih država članica u području droga. Taj bi rad trebao obuhvaćati različite aspekte fenomena droga i primijenjena rješenja. Agencija bi posebno trebala razmotriti sve aspekte povezane sa zaštitom i poboljšanjem zdravlja” uključujući fizičke i mentalne aspekte, kao i mogući učinak na javno zdravlje. Agencija bi također trebala razmotriti socijalne aspekte, uključujući pitanja povezana sa stigmatizacijom, marginalizacijom i reintegracijom osoba koje uzimaju droge. Pritom bi se Agencija trebala voditi strateškim dokumentima Unije koji se odnose na pitanje droga. |
|
(6) |
U obavljanju svojih aktivnosti Agencija bi trebala surađivati s drugim relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije u okviru njihovih mandata te bi trebala uzeti u obzir njihove aktivnosti kako bi se izbjeglo udvostručavanje posla. Agencija bi osobito, vodeći računa o mandatima svake od njih, trebala surađivati s Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), osnovanom Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (5), kako bi se osiguralo prikupljanje podataka i praćenje trendova u pogledu opskrbe drogom, uključujući nezakonitu proizvodnju i trgovinu te druga povezana kaznena djela, upotrebe novih tehnologija i novih psihoaktivnih tvari. Agencija bi također trebala surađivati na međunarodnoj razini s relevantnim vlastima i tijelima u trećim zemljama, posebno zemljama kandidatkinjama, kao i u cilju potpore djelovanjima Unije i država članica na razini Ujedinjenih naroda. Takva suradnja treba biti u skladu s normama u području ljudskih prava. |
|
(7) |
Kako bi se postigla najveća moguća učinkovitost u suočavanju s fenomenom droga, Agencija bi trebala razmjenjivati mišljenja s relevantnim dionicima, a posebno sa znanstvenom zajednicom, među ostalim s akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva, što uključuje organizacije osoba koje uzimaju droge i zajednica pogođenih konzumacijom i prodajom droga ili kriminalom povezanim s drogama. S obzirom na posebnu važnost iskustva koje organizacije civilnog društva imaju u području nadležnosti Agencije, Agencija bi trebala održavati suradnju u pogledu svojih aktivnosti s organizacijama civilnog društva, kao što su one aktivne u relevantnim Komisijinim stručnim skupinama za droge sastavljenima od organizacija civilnog društva. Agencija bi trebala izdvojiti potrebna sredstva za savjetovanje, razmjenu informacija i udruživanje znanja s tim organizacijama, među ostalim u području novih psihoaktivnih tvari. Agencija bi prema potrebi trebala organizirati posebna savjetovanja o temama u okviru svojeg mandata. |
|
(8) |
S ciljem širenja pouzdanih informacija o drogama i stanju u vezi s drogama Agencija bi trebala sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima o temama u okviru svojeg mandata. Međutim, komunikacija sa širom javnosti u području droga ponekad može imati neželjene negativne posljedice. U okviru svojih komunikacijskih aktivnosti i prema potrebi Agencija bi stoga trebala razmotriti širenje svojih izvješća, uključujući početna izvješća i izvješća o procjeni rizika o novim psihoaktivnim tvarima, znanstvenoj zajednici i organizacijama civilnog društva, kako bi se moguće štetne posljedice zbog droge svele na najmanju moguću mjeru. Ako Agencija nije u mogućnosti širiti svoja izvješća, posebice zbog prisutnosti klasificiranih ili osjetljivih neklasificiranih podataka, mogla bi razmotriti objavljivanje sažetaka tih izvješća s ciljem da se moguće štetne posljedice zbog droge svedu na najmanju moguću mjeru. |
|
(9) |
U svojem radu Agencija bi trebala voditi računa o problemu uporabe više različitih tvari jer takva uporaba postaje sve češća. |
|
(10) |
Agencija bi svoje aktivnosti trebala razvijati u okviru triju glavnih područja nadležnosti, a to su praćenje, radi boljeg usmjeravanja politika; pripravnost, radi boljeg usmjeravanja djelovanja; te razvoj kompetencija, radi odlučnijeg odgovora Unije i država članica na fenomen droga. |
|
(11) |
Prikupljanje, analiza i širenje podataka trebali bi ostati glavna zadaća Agencije. Tijekom prikupljanja, analize i širenja podataka Agencija bi trebala poštovati pravni okvir za obradu osobnih podataka i ne bi trebala širiti ili prenositi podatke koji bi omogućili identificiranje pojedinaca ili manjih skupina pojedinaca. Standardni podaci prikupljaju se putem nacionalnih kontaktnih točaka, koje bi trebale ostati primarni pružatelji podataka Agenciji. Agencija bi se također mogla koristiti dodatnim izvorima i organizirati sastanke stručnjaka, uključujući virtualne sastanke. Osim toga, izvori podataka koji su bliži podacima u stvarnom vremenu sve su dostupniji zahvaljujući inovativnim metodama prikupljanja podataka. Stoga bi Agencija trebala imati pristup svim relevantnim dostupnim podacima kako bi dobila cjelovitu sliku o fenomenu droga u Uniji i vanjskim čimbenicima koji na njega utječu. Kako bi se osiguralo da svaka nacionalna kontaktna točka bude obaviještena o situaciji u njezinoj državi članici, trebalo bi je redovito obavješćivati o podacima koji se tiču njezine države članice, a koji su prikupljeni iz dodatnih izvora informacija, te o aktivnostima mreže forenzičkih i toksikoloških laboratorija uspostavljene ovom Uredbom. |
|
(12) |
Nacionalne kontaktne točke ključni su čimbenici sustava Unije za praćenje droga i izvješćivanje o njima. One prikupljaju informacije i dobivaju usporedive i znanstveno utemeljene podatke o stanju u vezi s drogama na nacionalnoj razini, koji doprinose praćenju stanja u cijeloj Uniji. Nacionalne kontaktne točke ključne su i u procesu poboljšanja metodologija i alata za prikupljanje podataka te razvijanja relevantnih smjernica za njihovu primjenu. Osim toga, nacionalne kontaktne točke sudjeluju u sustavu ranog upozoravanja i izvješćuju o novim trendovima u uporabi postojećih psihoaktivnih tvari. Stoga je ključno da Agencija i nacionalne kontaktne točke imaju uzajamno osnažujući odnos. Zahtjevi Agencije u vezi s podacima trebali bi se primjenjivati i u nacionalnim kontaktnim točkama. Nacionalne kontaktne točke trebale bi biti ovlaštene u državama članicama za primanje svih relevantnih podataka od različitih nacionalnih tijela. Mandat Agencije trebao bi omogućiti što veće pojednostavnjenje prikupljanja podataka u državama članicama kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje i udvostručavanje posla, uz istodobno izbjegavanje bilo kakvih mjera usklađivanja i prepuštanje državama članicama, u skladu sa sporazumima, odluka o upravljanju, strukturi ili osnovnim zadaćama nacionalnih kontaktnih točaka u odnosu na druga nacionalna nadležna tijela. |
|
(13) |
Potrebno je uspostaviti temelje odnosa uzajamnog povjerenja i kontinuiranog dijaloga između Agencije i nacionalnih kontaktnih točaka, polazeći od jasnog i djelotvornog mehanizma funkcioniranja i skupa pravila. Agenciju bi stoga trebalo ovlastiti za pružanje financijske potpore nacionalnim kontaktnim točkama i doprinosa njihovu djelotvornom funkcioniranju, među ostalim pružanjem procjene svake nacionalne kontaktne točke koja je izravno povezana s njezinim doprinosom koordiniranom djelovanju Unije u području droga. |
|
(14) |
S ciljem podupiranja djelotvornog djelovanja Unije u području droga i doprinosa radu Agencije, nacionalne kontaktne točke trebale bi, među ostalim, preuzeti koordinacijsku ulogu u aktivnostima povezanima s osiguravanjem koherentnog prikupljanja i praćenja podataka u vezi s drogama, komunikacije s Agencijom i promicanja donošenja odluka na temelju dokaza, s osiguravanjem međusektorskog i sveobuhvatnog nacionalnog pregleda stanja u vezi s drogama, uključujući sve relevantne informacije o novim trendovima i izazovima, te s doprinosom utvrđivanju relevantnih pokazatelja. Osim toga te u skladu s nacionalnom nadležnošću, nacionalne kontaktne točke imaju ključnu ulogu u promicanju i podupiranju donošenja odluka na temelju dokaza, podupiranju sustavâ suradnje, procjeni informacijskih potreba relevantnih dionika i sastavljanju ažuriranog popisa nacionalnih izvora informacija o drogama. |
|
(15) |
Kako bi se olakšali i strukturirali prikupljanje podataka i razmjena informacija, i kvalitativnih i kvantitativnih, te kako bi se poduprla uspostava integriranog i interoperabilnog sustava praćenja koji omogućuje praćenje u stvarnom vremenu, Agencija bi trebala razviti i primijeniti odgovarajuća digitalna rješenja potrebna za izvršavanje njezinih zadaća. |
|
(16) |
Kako bi Agencija mogla bolje iskorištavati informacije koje su joj na raspolaganju, na primjer za proaktivnije mjere kao što su procjene prijetnji, strateška obavještajna izvješća i upozorenja, te kako bi se poboljšala pripravnost Unije za buduće događaje, trebalo bi ojačati kapacitete Agencije za praćenje i analizu u odnosu na Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama. |
|
(17) |
Kako bi se poboljšala pripravnost Unije, potrebno je imati cjelovitu sliku o mogućim budućim kretanjima u području droga. Kako bi sebe pripremila, a oblikovatelje politika bolje osposobila za ta buduća kretanja, Agencija bi trebala provoditi redovite postupke predviđanja uzimajući u obzir velike trendove, odnosno dugoročne pokretačke sile koje su trenutačno vidljive i koje će najvjerojatnije znatno utjecati na buduće stanje, radi prepoznavanja novih izazova i mogućnosti za odgovor na probleme povezane s drogom. |
|
(18) |
Fenomen droga sve se više oslanja na tehnologiju, što se pokazalo i u pandemiji bolesti COVID-19, kad je primijećena šira primjena novih tehnologija za olakšavanje distribucije droge. Procjenjuje se da se otprilike dvije trećine ponuda na tržištima darkneta odnosi na drogu. Drogom se trguje na raznim platformama, uključujući društvene mreže i mobilne aplikacije. Taj trend vidljiv je i u odgovorima na fenomen droga, koji sve češće uključuju upotrebu komunikacije i intervencija putem interneta, među ostalim mobilne aplikacije i intervencije u okviru e-zdravlja. Agencija bi s drugim relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije i izbjegavajući udvostručavanje posla trebala pratiti ta kretanja u okviru svojeg holističkog pristupa fenomenu droga. |
|
(19) |
Trebalo bi adekvatno odgovoriti na nove psihoaktivne tvari koje predstavljaju javnozdravstvene i društvene rizike u cijeloj Uniji. Stoga je potrebno pratiti nove psihoaktivne tvari i, kako bi se omogućio brz odgovor, održavati sustav ranog upozoravanja uspostavljen na temelju Uredbe (EZ) br. 1920/2006. Odredbe te uredbe koje se odnose na razmjenu informacija i sustav ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima, uključujući početna izvješća i procjene rizika novih psihoaktivnih tvari, nedavno su izmijenjene te ih ne bi trebalo mijenjati ovom Uredbom. |
|
(20) |
Na temelju pojačanog praćenja koje provodi Agencija i iskustva stečenog u procjeni rizika novih psihoaktivnih tvari Agencija bi trebala razviti opće kapacitete za procjenu prijetnji zdravlju i sigurnosti. Hitno je potreban veći kapacitet za proaktivno i brzo utvrđivanje novih prijetnji i usmjeravanje razvoja protumjera jer trenutačna dinamična priroda fenomena droga znači da se povezani izazovi mogu brzo širiti preko granica. |
|
(21) |
Budući da bi opasne tvari i određeni obrasci konzumacije mogli naštetiti zdravlju, Agencija bi trebala moći izdavati upozorenja kojima se dopunjuju i ne dovode u pitanje relevantni nacionalni sustavi upozoravanja. S ciljem podupiranja te funkcije Agencija bi trebala razviti europski sustav upozoravanja na droge, kojem će moći pristupati nacionalna tijela. Taj sustav trebao bi olakšati brzu razmjenu informacija koje bi mogle zahtijevati brzo djelovanje radi očuvanja zdravlja, socijalnih aspekata, sigurnosti i zaštite. Agencija bi pod uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi trebala moći razviti sustav upozoravanja kako bi informacije o utvrđenim rizicima bile dostupne osobama koje uzimaju ili bi mogle uzimati određene droge. |
|
(22) |
Prekursori za droge jesu tvari potrebne za proizvodnju droga kao što su amfetamini, kokain i heroin. Budući da se nezakonita proizvodnja droga u Uniji povećava, trebalo bi učinkovitije sprečavati preusmjeravanje prekursora za droge i nezakonitu trgovinu prekursorima za droge iz zakonitih kanala u nezakonitu proizvodnju droga. Kako bi poduprla te napore, Agencija bi trebala imati ulogu u praćenju preusmjeravanja prekursora za droge i nezakonite trgovine prekursorima za droge te u pružanju pomoći Komisiji u provedbi prava Unije o prekursorima za droge. |
|
(23) |
Budući da postoji sve veća potreba za forenzičkim i toksikološkim podacima te stručnim znanjem, kao i za boljom koordinacijom među laboratorijima u državama članicama, trebalo bi uspostaviti mrežu forenzičkih i toksikoloških laboratorija kompetentnih u području droga i štetnih posljedica zbog droge. Ta mreža trebala bi Agenciji omogućiti pristup relevantnim informacijama, povećati kapacitete Agencije u tom području i poduprijeti razmjenu znanja među relevantnim laboratorijima u državama članicama, bez visokih troškova za Agenciju u vezi s otvaranjem i vođenjem vlastitog laboratorija. |
|
(24) |
Mreža forenzičkih i toksikoloških laboratorija trebala bi biti reprezentativna za države članice tako što bi se svakoj od njih trebalo omogućiti da u mrežu imenuje najviše tri laboratorija, čime bi se osiguralo stručno toksikološko i forenzičko znanje. Radi što bolje pokrivenosti sudjelovanje u mreži trebalo bi omogućiti i stručnjacima iz drugih laboratorija relevantnih za rad Agencije, uključujući stručnjake iz Europske mreže carinskih laboratorija. Takvom suradnjom omogućilo bi se svim uključenim laboratorijima da uče jedni od drugih u raznim domenama struke, doprinijelo bi se razmjeni informacija među relevantnim laboratorijima te bi se smanjili troškovi pojedinačnih laboratorija.. |
|
(25) |
Kako bi unaprijedila znanje u području obuhvaćenom njezinim mandatom i poduprla države članice, Agencija bi trebala utvrditi i financirati relevantne projekte, kao što su razvoj referentnih standarda za nove droge, izrada toksikoloških ili farmakoloških studija, provedba inovativnih pristupa istraživanju te analiza svojstava droga. Projekti koje financira Agencija trebali bi se uključiti u konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Agencije i objaviti. |
|
(26) |
Agencija će moći pristupiti podacima i steći potrebno znanstveno iskustvo za razvoj i promicanje intervencija utemeljenih na dokazima i najboljih praksi, za podizanje svijesti o štetnim učincima droga, prevenciji, mjerama za smanjenje rizika i štetnih posljedica, liječenju, skrbi, rehabilitaciji i oporavku te, ako je to relevantno, za primjenu rodno osjetljivog pristupa i uzimanje u obzir dimenzije dobi. Agencija bi trebala promicati provedbu i ažuriranje postojećih standarda kvalitete za sprečavanje zlouporabe droga (europski standardi kvalitete za sprečavanje zlouporabe droga) i kurikuluma kojim se donositeljima odluka i oblikovateljima politika osigurava poznavanje najdjelotvornijih intervencija i pristupa utemeljenih na dokazima (prevencijski kurikulum Europske unije), među ostalim o tome kako doprijeti do visokorizičnih populacija. |
|
(27) |
S obzirom na svoju perspektivu na razini Unije Agencija bi trebala moći procjenjivati nacionalne mjere i osposobljavanje, primjerice u području prevencije, među ostalim rodno osjetljivu prevenciju i prevenciju prilagođenu dobi, liječenje, smanjenje štetnih posljedica, oporavak i druge povezane mjere kako bi utvrdila odražavaju li aktualne znanstvene spoznaje i jesu li se pokazali djelotvornima. Pozitivna procjena nacionalnih mjera mogla bi služiti kao oznaka kvalitete. |
|
(28) |
Budući da će biti u jedinstvenu položaju na razini Unije koji joj omogućuje uspoređivanje podataka i najboljih praksi, Agencija bi trebala moći nuditi potporu, uključujući, ako to zatraže države članice, pomoć u cilju strukturiranije evaluacije i izrade nacionalnih strategija za borbu protiv droga u državama članicama. Osim toga, trebalo bi ojačati ulogu Agencije u pružanju osposobljavanja i potpore državama članicama u provedbi standarda kvalitete i dobrih praksi s obzirom na stručnost koju će razvijati u tim područjima. |
|
(29) |
Međunarodna suradnja trebala bi biti dio osnovnih zadaća Agencije, s jasno utvrđenim odgovornostima kako bi joj se omogućilo da se u potpunosti uključi u takve aktivnosti i odgovara na zahtjeve međunarodnih organizacija i drugih tijela te trećih zemalja. Agencija bi trebala moći ponuditi odgovarajuće znanstvene alate i alate utemeljene na dokazima za razvoj i provedbu vanjske dimenzije politike Unije prema drogama i radi važne uloge Unije na multilateralnoj razini, u skladu s Ugovorima, kao sredstvo osiguravanja učinkovite i koherentne provedbe politike Unije prema drogama na unutarnjoj i međunarodnoj razini. Rad u tom području trebao bi se temeljiti na okviru za međunarodnu suradnju koji razvija Agencija. Okvir za međunarodnu suradnju trebao bi biti u skladu s Ugovorima i prioritetima Unije u pogledu međunarodne suradnje te bi se trebao temeljiti na relevantnim instrumentima Ujedinjenih naroda. Agencija bi trebala redovito revidirati okvir za međunarodnu suradnju kako bi se osiguralo da on na odgovarajući način odražava međunarodna kretanja i prioritete. |
|
(30) |
Kako bi se ostvario puni potencijal financijskih sredstava Unije za istraživanja u području sigurnosti i zdravlja te odgovorilo na potrebe politike prema drogama, Agencija bi trebala pomagati Komisiji pri utvrđivanju ključnih tema istraživanja te pri izradi i provedbi okvirnih programa Unije za istraživanja i inovacije koji su relevantni za ciljeve Agencije. Ako pomaže Komisiji pri utvrđivanju ključnih tema istraživanja ili pri izradi i provedbi okvirnog programa Unije, Agencija ne bi trebala primati financijska sredstva iz tog programa te bi trebala poduzeti sve potrebne mjere s ciljem izbjegavanja sukoba interesa. Agencija bi trebala sudjelovati u inicijativama na razini Unije koje se bave istraživanjem i inovacijama kako bi se osigurali razvoj i dostupnost tehnologija potrebnih za njezine aktivnosti. Planirane istraživačke i inovacijske aktivnosti trebalo bi utvrditi u jedinstvenom programskom dokumentu koji sadržava višegodišnji i godišnji program rada Agencije. |
|
(31) |
Komisija i države članice trebale bi imati predstavnike u Upravnom odboru Agencije radi djelotvornog nadzora njezina rada. Članove i zamjenike članova Upravnog odbora trebalo bi imenovati uzimajući u obzir njihove relevantne upravljačke i administrativne vještine te vještine upravljanja proračunom. Zamjenici članova trebali bi djelovati kao članovi u odsutnosti relevantnih članova. Zamjenici članova također mogu prisustvovati sastancima u prisutnosti relevantnih članova, a da pritom njihova prisutnost ne podrazumijeva dodatne troškove za Agenciju i da oni ne sudjeluju u glasovanju. |
|
(32) |
Upravnom odboru trebalo bi dati potrebne ovlasti, posebno za donošenje proračuna, odgovarajućih financijskih pravila i dokumenata o planiranju te konsolidiranog godišnjeg izvješća o aktivnostima. Kako bi se osigurali neovisno funkcioniranje i integritet Agencije, Upravni odbor trebao bi donijeti i pravila za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njime u pogledu svojih članova, članova Izvršnog odbora, članova Znanstvenog odbora, članova Europske informacijske mreže za droge i ovisnost o drogama (mreža „Reitox”), upućenih nacionalnih stručnjaka i drugog osoblja koje nije zaposleno u Agenciji. Pritom je važno da Agencija uzme u obzir preporuke i smjernice o tom pitanju, posebno one Europskog ombudsmana, kao i Smjernice Komisije od 10. prosinca 2013. o sprečavanju i postupanju u slučaju sukoba interesa u decentraliziranim agencijama EU-a. Upravni odbor trebao bi izvršavati ovlasti tijela za imenovanje u odnosu na osoblje Agencije, uključujući izvršnog direktora. |
|
(33) |
Važno je da sve strane koje su zastupljene u Upravnom odboru nastoje potencirati pluralitet perspektiva i iskustava koja su zastupljena u radu Upravnog odbora te mu doprinose, istodobno osiguravajući kontinuitet njegova rada. Sve strane nastoje postići uravnoteženu rodnu zastupljenost u Upravnom odboru. |
|
(34) |
Izvršni odbor trebao bi pomagati Upravnom odboru u pripremi njegovih odluka. Na čelu Agencije trebao bi biti izvršni direktor. Znanstveni odbor trebao bi pomagati Upravnom odboru i izvršnom direktoru u pogledu relevantnih znanstvenih pitanja. |
|
(35) |
Izvršnog direktora trebao bi imenovati Upravni odbor nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira koji organizira i kojim upravlja Komisija. U skladu s praksom koju Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama primjenjuje pri imenovanju izvršnih direktora, Komisija bi trebala razmotriti mogućnost da u postupak imenovanja uključi predstavnika Upravnog odbora u svojstvu promatrača. Procjena Komisije na kraju početnog petogodišnjeg mandata izvršnog direktora trebala bi uključivati prethodni doprinos Upravnog odbora o radu izvršnog direktora. |
|
(36) |
Važno je da Agencija ima odgovarajuća sredstva za izvršavanje svojih zadaća, ciljeva i odgovornosti na temelju ove Uredbe te da joj je dodijeljen autonoman proračun koji odražava njezinu misiju. Trebao bi se financirati uglavnom iz doprinosa iz općeg proračuna Unije. Trebao bi se primjenjivati proračunski postupak Unije u pogledu doprinosa Unije i svih drugih subvencija koje se isplaćuju iz općeg proračuna Unije. Reviziju računovodstvene dokumentacije Agencije trebao bi provoditi Revizorski sud. |
|
(37) |
Kako bi se državama članicama i drugim dionicima pružila dodatna potporu u razumijevanju fenomena droga i suočavanju s njime, trebalo bi Agenciji omogućiti da, povrh svojih osnovnih zadaća utvrđenih u ovoj Uredbi, pruža dodatne usluge uz naknadu. Metoda izračuna naknada koje naplaćuje Agencija trebala bi biti transparentna. Naknadama koje naplaćuje Agencija trebali bi se pokriti cjelokupni troškovi pružanja aktivnosti povezanih s pruženim uslugama, među ostalim troškovi osoblja i operativni troškovi. Ako su naknade naplaćene u određenoj financijskoj godini, privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije trebalo bi biti priloženo izvješće o tim naknadama. Takva izvješća također bi bila podložna reviziji Revizorskog suda. Visina naknada trebala bi biti takva da se izbjegne manjak ili znatno gomilanje viška te bi je trebalo revidirati ako to nije slučaj. |
|
(38) |
Izvršni direktor trebao bi podnositi godišnje izvješće Agencije Europskom parlamentu i Vijeću. Nadalje, Europski parlament i Vijeće trebali bi imati mogućnost pozvati izvršnog direktora da ih izvijesti o obavljanju svojih dužnosti. |
|
(39) |
Na Agenciju bi se trebala primjenjivati Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Agencija bi trebala biti što transparentnija u pogledu svojih aktivnosti, ne ugrožavajući time ostvarenje ciljeva svojih operacija. |
|
(40) |
Na Agenciju bi se trebali primjenjivati Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Međuinstitucionalni sporazum od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (8), kojem je Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama već pristupio. |
|
(41) |
Agencija obrađuje podatke koji zahtijevaju posebnu zaštitu, osobito klasificirane podatke EU-a (EUCI) i osjetljive neklasificirane podatke. Agencija bi trebala izraditi pravila o povjerljivosti i obradi takvih podataka. Pravila o zaštiti klasificiranih podataka EU-a trebala bi biti u skladu s odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (9) i (EU, Euratom) 2015/444 (10). U skladu s tim pravnim aktima Agencija bi se trebala suzdržati od objavljivanja osjetljivih podataka. Također bi se trebala suzdržati od otkrivanja povjerljivih poslovnih podataka trećih strana. |
|
(42) |
Kako bi se nadzirao i osigurao uspješan rad Agencije te kako bi se osiguralo da joj njezin mandat dopušta provođenje potrebnih aktivnosti u pogledu kretanja na tržištu droga i u području politike, trebalo bi redovito provoditi vanjsku evaluaciju rada Agencije i prema potrebi u skladu s tim prilagoditi njezin mandat. |
|
(43) |
Agencija bi u provedbi svojeg programa rada trebala, uz potpuno poštovanje temeljnih prava, blisko surađivati s relevantnim međunarodnim organizacijama i drugim vladinim i nevladinim tijelima, među ostalim relevantnim tehničkim tijelima, unutar i izvan Unije, u skladu s relevantnim odredbama Ugovorâ i nadležnostima država članica, osobito kako bi se izbjeglo udvostručavanje posla i osigurao pristup svim podacima i alatima potrebnima za obavljanje njezina mandata. |
|
(44) |
Agencija bi trebala zamijeniti Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama i biti njegov pravni sljednik. Ona bi stoga trebala biti pravni sljednik svih ugovora Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, uključujući ugovore o zapošljavanju, te obveza i imovine. Međunarodni sporazumi koje je Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama sklopio prije 2. srpnja 2024. trebali bi ostati na snazi. |
|
(45) |
S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno osnivanje agencije za suočavanje s fenomenom droga, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
Ciljevi i zadaće agencije
Članak 1.
Osnivanje Agencije
1. Ovom se Uredbom osniva Agencija Europske unije za droge (EUDA) („Agencija”).
2. Agencija zamjenjuje Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama osnovan Uredbom (EZ) br. 1920/2006 i njegov je pravni sljednik.
Članak 2.
Pravni status i sjedište
1. Agencija je tijelo Unije koje ima pravnu osobnost.
2. U svakoj državi članici Agencija ima najširu pravnu i poslovnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju nacionalnog prava. Ona osobito može stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskim postupcima.
3. Sjedište Agencije je u Lisabonu, u Portugalu.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„droga” znači bilo što od sljedećeg:
|
|
2. |
„nova psihoaktivna tvar” znači nova psihoaktivna tvar kako je definirana u članku 1. točki 4. Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP; |
|
3. |
„uporaba više različitih tvari” znači uporaba jedne ili više psihoaktivnih tvari ili vrsta psihoaktivnih tvari, nedopuštenih ili dopuštenih, osobito lijekova, alkohola i duhana, istodobno s uporabom droga ili uzastopno u kratkom razdoblju nakon uporabe droga; |
|
4. |
„prekursor za droge” znači tvar koja se kontrolira i prati u skladu s Uredbom (EZ) br. 273/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (12) i s Uredbom Vijeća (EZ) br. 111/2005 (13); |
|
5. |
„zemlja sudionica” znači država članica ili treća zemlja koja je sklopila sporazum s Unijom u skladu s člankom 54. ove Uredbe; |
|
6. |
„međunarodna organizacija” znači organizacija i njezina podređena tijela uređena međunarodnim javnim pravom ili bilo koje drugo tijelo koje su sporazumom ili na osnovi sporazuma osnovale dvije ili više zemalja; |
|
7. |
„konvencije Ujedinjenih naroda o drogama” znači Jedinstvena konvencija Ujedinjenih naroda o opojnim drogama iz 1961. kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., Konvencija Ujedinjenih naroda o psihotropnim tvarima iz 1971. i Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima iz 1988.; |
|
8. |
„sustav Ujedinjenih naroda” znači sustav kontrolnih mehanizama uspostavljen konvencijama Ujedinjenih naroda o drogama. |
Članak 4.
Opća zadaća Agencije
1. Agencija:
|
(a) |
Uniji i državama članicama pruža činjenične, objektivne, pouzdane i usporedive informacije, rano upozoravanje i procjenu rizika na razini Unije u vezi s drogama, uporabom droga, poremećajima i ovisnostima povezanima s uporabom droga, prevencijom, liječenjem, skrbi, smanjenjem rizika i štetnih posljedica, rehabilitacijom, socijalnom reintegracijom, oporavkom, tržištima droga i opskrbom drogom, uključujući nezakonitu proizvodnju i trgovinu, te drugim relevantnim pitanjima povezanima s drogom i njihovim posljedicama; i |
|
(b) |
preporučuje odgovarajuća i konkretna djelovanja utemeljena na dokazima o tome kako učinkovito i pravodobno odgovoriti na izazove u vezi s drogama, uporabom droga, poremećajima i ovisnostima povezanima s uporabom droga, prevencijom, liječenjem, skrbi, smanjenjem rizika i štetnih posljedica, rehabilitacijom, socijalnom reintegracijom, oporavkom, tržištima droga i opskrbom drogom, uključujući nezakonitu proizvodnju i trgovinu, te drugim relevantnim pitanjima povezanima s drogom i njihovim posljedicama. |
2. Agencija pri izvršavanju svojih zadaća osigurava potpuno poštovanje temeljnih prava i pravila o zaštiti podataka te primjenjuje integriran, uravnotežen i multidisciplinaran pristup fenomenu droga koji se temelji na dokazima. Taj pristup uključuje perspektivu ljudskih prava, roda i rodne ravnopravnosti, dobi, zdravlja, zdravstvene ravnopravnosti te socijalnu perspektivu.
Članak 5.
Posebne zadaće
1. Kako bi izvršila opću zadaću utvrđenu u članku 4. stavku 1. Agencija ima sljedeće posebne zadaće:
|
(a) |
zadaće praćenja, koje uključuju:
|
|
(b) |
zadaće pripravnosti, koje uključuju:
|
|
(c) |
zadaće razvoja kompetencija, koje uključuju:
|
2. Agencija uspostavlja i koordinira, uz savjetovanje i u suradnji s nadležnim tijelima i organizacijama u zemljama sudionicama, Europsku informacijsku mrežu za droge i ovisnost o drogama iz članka 32. („mreža Reitox”).
3. Pri izvršavanju posebnih zadaća utvrđenih u stavku 1. Agencija djeluje na transparentan, objektivan, nepristran i strogo znanstven način.
4. Agencija podupire nacionalno djelovanje i djelovanje Unije u svojim područjima aktivnosti te poboljšava koordinaciju između tih djelovanja. Agencija olakšava razmjenu informacija između donositeljâ odluka, istraživačâ, stručnjakâ i dionika u vladinim i nevladinim organizacijama koji se bave pitanjima povezanima s drogom.
5. Agencija prema potrebi podupire Komisiju, države članice i druge relevantne dionike utvrđene u primjenjivim strateškim dokumentima Unije koji se odnose na pitanje droga u provedbi tih strateških dokumenata.
6. U izvršavanju posebnih zadaća utvrđenih u stavku 1. Agencija može:
|
(a) |
organizirati sastanke stručnjaka; |
|
(b) |
osnivati ad hoc radne skupine; i |
|
(c) |
financirati projekte, prema potrebi. |
Ako Agencija organizira sastanke, osniva radne skupine ili financira projekte u skladu s prvim podstavkom” o tome obavješćuje mrežu Reitox.
7. Kako bi se postigla najveća moguća učinkovitost praćenja i procjene fenomena droga te odgovora na njega, Agencija pri izvršavanju posebnih zadaća utvrđenih u stavku 1. aktivno surađuje s relevantnim dionicima, među ostalim s:
|
(a) |
drugim relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije, u okviru njihovih mandata, posebice s Europolom, Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), osnovanom Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća (14), Agencijom Europske unije za temeljna prava, osnovanom Uredbom Vijeća (EZ) br. 168/2007 (15), Agencijom Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), osnovanom Uredbom (EU) 2015/2219 Europskog parlamenta i Vijeća (16), Europskom agencijom za lijekove, osnovanom Uredbom (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (17), Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti, osnovanim Uredbom (EZ) br. 851/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (18), i Europskom zakladom za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), osnovanom Uredbom (EU) 2019/127 Europskog parlamenta i Vijeća (19); |
|
(b) |
drugim međunarodnim tijelima, uredima i agencijama, posebno Uredom Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC), Gospodarskim i socijalnim vijećem Ujedinjenih naroda i Međunarodnim odborom za kontrolu narkotika (INCB); i |
|
(c) |
znanstvenom zajednicom i organizacijama civilnog društva. |
8. Agencija sudjeluje u komunikacijskim aktivnostima na vlastitu inicijativu u okviru svojeg mandata. Dodjelom sredstava za komunikacijske aktivnosti ne smije se ugroziti učinkovito izvršavanje posebnih zadaća utvrđenih u stavku 1. Agencija provodi komunikacijske aktivnosti u skladu s relevantnim strategijama komunikacije i planovima za širenje informacija koje donosi Upravni odbor. U izradu tih strategija i planova Agencija može uključiti relevantne dionike, uključujući znanstvenu zajednicu i organizacije civilnog društva.
POGLAVLJE II.
Praćenje
Članak 6.
Prikupljanje i širenje informacija i podataka
1. Agencija:
|
(a) |
prikuplja relevantne informacije i podatke, uključujući informacije i podatke koje priopćuju nacionalne kontaktne točke, koji proizlaze iz istraživanja, koji su dostupni iz otvorenih izvora te koji potječu iz Unijinih izvora, nevladinih izvora i nadležnih međunarodnih organizacija i tijela; |
|
(b) |
prikuplja informacije i podatke potrebne za praćenje uporabe više različitih tvari i njezinih posljedica na temelju članka 7. stavka 1. točke (d); |
|
(c) |
u suradnji s Europolom prikuplja informacije i podatke o novim psihoaktivnim tvarima kojima raspolažu nacionalne kontaktne točke te ih bez nepotrebne odgode priopćuje nacionalnim kontaktnim točkama, nacionalnim jedinicama Europola i Komisiji; |
|
(d) |
prikuplja i analizira informacije i podatke o prekursorima za droge te o preusmjeravanju i nezakonitoj trgovini prekursorima za droge; |
|
(e) |
provodi i naručuje istraživanja i praćenja, ankete, studije izvedivosti i pilot-projekte potrebne za izvršavanje njezinih zadaća; |
|
(f) |
osigurava poboljšanu usporedivost, objektivnost i pouzdanost informacija i podataka na razini Unije tako što, u suradnji s nacionalnim kontaktnim točkama, uspostavlja pokazatelje i neobvezujuće zajedničke standarde s ciljem osiguravanja veće ujednačenosti metoda mjerenja kojima se koriste države članice i Unija; Agencija može preporučiti usklađivanje s takvim neobvezujućim zajedničkim standardima, |
|
(g) |
blisko surađuje s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije te međunarodnim organizacijama i tijelima, posebno s UNODC-om i INCB-om, kako bi se olakšalo obavješćivanje i izbjeglo nepotrebno opterećenje za države članice. |
2. Agencija prikuplja relevantne nacionalne podatke putem nacionalnih kontaktnih točaka. Prije prikupljanja podataka Agencija i nacionalne kontaktne točke raspravljaju i postižu dogovor o nacionalnom paketu izvješćivanja. Agencija se može koristiti dodatnim izvorima informacija za nacionalne podatke. Ako se Agencija koristi takvim dodatnim izvorima, o tome na odgovarajući način obavješćuje dotičnu nacionalnu kontaktnu točku. Ako je to moguće, prikupljeni podaci raščlanjuju se prema spolu i, ako je moguće, prema rodu. U okviru tih podataka u obzir se uzimaju rodno osjetljivi aspekti politike prema drogama.
3. Agencija u okviru svojeg mandata razvija metode i pristupe prikupljanju podataka, među ostalim putem projekata s vanjskim partnerima.
4. Agencija razvija potrebna digitalna rješenja u svrhu prikupljanja, potvrde, analize i razmjene informacija i podataka te upravljanja tim informacijama i podacima i izvješćivanja o njima, među ostalim na automatiziran način.
5. Agencija širi informacije i podatke tako što:
|
(a) |
informacije koje stvara stavlja na raspolaganje Uniji, državama članicama i drugim zainteresiranim stranama, uključujući informacije o novim kretanjima i promjenama trendova; |
|
(b) |
osigurava opsežno širenje svojih analiza, zaključaka i izvješća, među ostalim znanstvenoj zajednici, organizacijama civilnog društva i zahvaćenim zajednicama, uključujući osobe koje uzimaju droge, uz izuzetak klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka iz članka 49.; |
|
(c) |
objavljuje, na temelju podataka koje prikuplja, redovito izvješće o stanju fenomena droga i novim trendovima; |
|
(d) |
uspostavlja i stavlja na raspolaganje otvorene znanstvene dokumentacijske izvore; |
|
(e) |
pruža informacije o standardima kvalitete, najboljim praksama utemeljenima na dokazima, inovativnim pristupima i provedivim rezultatima istraživanja u državama članicama te olakšava razmjenu informacija o tim standardima i praksama te provedbu tih standarda i praksi. |
6. Ako je to relevantno, Agencija može širiti informacije i podatke koji su raščlanjeni, posebice po državi članici, spolu, rodu, dobi, invaliditetu i socioekonomskom statusu, u skladu s relevantnim pravom Unije, posebice u području zaštite podataka.
7. Pri širenju informacija i podataka na temelju stavka 5. Agencija uključuje upućivanja na izvore tih informacija i podataka.
8. Agencija ne smije širiti ni prenositi informacije i podatke s pomoću kojih je moguće identificirati pojedince ili male skupine pojedinaca.
Članak 7.
Praćenje fenomena droga i razmjena najboljih praksi
1. Agencija prati:
|
(a) |
fenomen droga u Uniji na holistički način, na temelju epidemioloških i drugih pokazatelja, koji obuhvaćaju aspekte zdravlja, ljudskih prava, sigurnosti i zaštite te socijalne aspekte tog fenomena, uključujući provedbu primjenjivih strateških dokumenata Unije koji se odnose na pitanje droga; |
|
(b) |
najbolje prakse utemeljene na dokazima i inovativne pristupe koji se odnose na odgovore u području zdravlja, ljudskih prava, sigurnosti ili zaštite odnosno socijalne odgovore; |
|
(c) |
uporabu droga, poremećaje povezane s uporabom droga, ovisnosti o drogama i povezane rizike za zdravlje, štetne posljedice zbog droge, rizična ponašanja povezana s uporabom droga i nove trendove u tim područjima; |
|
(d) |
uporabu više različitih tvari i njezine posljedice, osobito povećane rizike od zdravstvenih i socijalnih problema, socijalne odrednice uporabe droga, poremećaja i ovisnosti povezanih s uporabom droga, kao i značenje za politike i odgovore; |
|
(e) |
uporabu droga i uporabu više različitih tvari i njihove posljedice iz dobne i rodne perspektive, osobito njihov učinak na rodno uvjetovano nasilje; |
|
(f) |
nove trendove u pogledu fenomena droga u Uniji i na međunarodnoj razini u mjeri u kojoj oni utječu na Uniju; praćenje na temelju ove točke obuhvaća opskrbu drogom, uključujući nezakonitu proizvodnju, trgovinu i druga povezana kaznena djela, kao i upotrebu novih tehnologija, ne dovodeći u pitanje mandate drugih tijela, ureda i agencija Unije; |
|
(g) |
u suradnji s Europolom i uz potporu nacionalnih kontaktnih točaka i nacionalnih jedinica Europola, sve nove psihoaktivne tvari koje države članice prijave; |
|
(h) |
prekursore za droge, preusmjeravanje prekursora za droge i nezakonitu trgovinu prekursorima za droge; |
|
(i) |
provedbu politika Unije i nacionalnih politika prema drogama, među ostalim radi podupiranja razvoja i neovisne evaluacije takvih politika. |
2. Na temelju svojih aktivnosti praćenja na temelju stavka 1. Agencija utvrđuje, podupire i prema potrebi sudjeluje u razvoju najboljih praksi utemeljenih na dokazima i inovativnih pristupa. Agencija dijeli te najbolje prakse i pristupe s državama članicama i olakšava razmjenu tih najboljih praksi i inovativnih pristupa među državama članicama.
3. Agencija razvija alate i instrumente kako bi državama članicama pomogla u praćenju i evaluaciji njihovih nacionalnih politika, u suradnji s nacionalnim kontaktnim točkama, te kako bi Komisiji pomogla u praćenju i evaluaciji politika Unije.
4. Agencija provodi redovite postupke predviđanja uzimajući u obzir dostupne informacije. Na temelju toga izrađuje relevantne scenarije za razradu buduće politike prema drogama.
POGLAVLJE III.
Pripravnost
Članak 8.
Razmjena informacija i sustav ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima
1. Svaka država članica osigurava da njezina nacionalna kontaktna točka i nacionalna jedinica Europola Agenciji i Europolu, uzimajući u obzir mandate obiju tih agencija, pravodobno i bez nepotrebne odgode pruža dostupne informacije o novim psihoaktivnim tvarima. Te informacije odnose se na otkrivanje i identifikaciju, uporabu i obrasce uporabe, proizvodnju, ekstrakciju, distribuciju i način distribucije, nezakonitu trgovinu, komercijalnu, medicinsku i znanstvenu uporabu te potencijalne i identificirane rizike tih tvari.
2. Agencija u suradnji s Europolom prikuplja, objedinjuje, analizira i procjenjuje informacije o novim psihoaktivnim tvarima. Te informacije pravodobno priopćuje nacionalnim kontaktnim točkama, nacionalnim jedinicama Europola i Komisiji kako bi im pružila sve informacije potrebne za rano upozoravanje.
Agencija izrađuje početna izvješća ili kombinirana početna izvješća u skladu s člankom 9. na temelju informacija prikupljenih u skladu s prvim podstavkom.
Članak 9.
Početno izvješće
1. Ako Agencija, Komisija ili većina država članica smatra da informacije o novoj psihoaktivnoj tvari koje su prikupljene u jednoj državi članici ili više njih te koje su s njom odnosno njima razmijenjene izazivaju zabrinutost da bi ta psihoaktivna tvar mogla predstavljati zdravstvene ili socijalne rizike na razini Unije, Agencija izrađuje početno izvješće o novoj psihoaktivnoj tvari.
Za potrebe prvog podstavka države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o svojoj želji da se izradi početno izvješće. Ako je većina država članica obavijestila o toj želji Komisiju u skladu s tim daje upute Agenciji i o tome obavješćuje države članice.
2. Početno izvješće iz stavka 1. sadržava:
|
(a) |
preliminarne pokazatelje prirode, broja i razmjera slučajeva u kojima su prisutni zdravstveni i društveni problemi s kojima bi nova psihoaktivna tvar mogla biti povezana te obrasce uporabe nove psihoaktivne tvari; |
|
(b) |
preliminarne pokazatelje kemijskih i fizičkih svojstava nove psihoaktivne tvari te metoda i prekursora koji se upotrebljavaju za proizvodnju ili ekstrakciju te tvari; |
|
(c) |
preliminarne pokazatelje farmakološkog i toksikološkog opisa nove psihoaktivne tvari; |
|
(d) |
preliminarnu naznaku uključenosti kriminalnih skupina u proizvodnju ili distribuciju nove psihoaktivne tvari; |
|
(e) |
informacije o uporabi nove psihoaktivne tvari u humanoj ili veterinarskoj medicini, uključujući uporabu kao djelatne tvari u lijeku za humanu primjenu ili u veterinarskom lijeku; |
|
(f) |
informacije o komercijalnoj i industrijskoj uporabi nove psihoaktivne tvari, opsegu takve uporabe te njezinoj uporabi u svrhe znanstvenog istraživanja i razvoja; |
|
(g) |
informacije o tome podliježe li nova psihoaktivna tvar mjerama ograničenja u državama članicama; |
|
(h) |
informacije o tome je li nova psihoaktivna tvar trenutačno predmet ili je bila predmet procjene u okviru sustava Ujedinjenih naroda; |
|
(i) |
druge relevantne informacije ako su dostupne. |
3. Za potrebe početnog izvješća iz stavka 1. Agencija se koristi informacijama kojima raspolaže.
4. Ako smatra da je to potrebno, Agencija od nacionalnih kontaktnih točaka zahtijeva da pruže dodatne informacije o novoj psihoaktivnoj tvari. Nacionalne kontaktne točke te informacije pružaju u roku od dva tjedna od primitka tog zahtjeva.
5. Agencija bez nepotrebne odgode nakon što počne s izradom početnog izvješća na temelju stavka 1. od Europske agencije za lijekove zahtijeva da pruži informacije o tome je li, na razini Unije ili na nacionalnoj razini, nova psihoaktivna tvar djelatna tvar u sljedećim lijekovima:
|
(a) |
lijeku za humanu primjenu ili u veterinarskom lijeku kojem je dano odobrenje za stavljanje u promet skladu s Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20), Uredbom (EZ) br. 726/2004 ili Uredbom (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća (21); |
|
(b) |
lijeku za humanu primjenu ili u veterinarskom lijeku koji je predmet zahtjeva za odobrenje za stavljanje u promet; |
|
(c) |
lijeku za humanu primjenu ili u veterinarskom lijeku kojem je nadležno tijelo suspendiralo odobrenje za stavljanje u promet; |
|
(d) |
neodobrenom lijeku za humanu primjenu iz članka 5. stavaka 1. i 2. Direktive 2001/83/EZ ili u veterinarskom lijeku koji je pripremljen ex tempore, u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2019/6; |
|
(e) |
ispitivanom lijeku kako je definiran u članku 2. točki (d) Direktive 2001/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22). |
Ako se informacije pružene na temelju prvog podstavka odnose na odobrenja za stavljanje u promet koja daju države članice, dotične države članice Europskoj agenciji za lijekove na njezin zahtjev pružaju te informacije.
6. Agencija bez nepotrebne odgode nakon što počne s izradom početnog izvješća na temelju stavka 1. od Europola zahtijeva da pruži informacije o uključenosti kriminalnih skupina u proizvodnju, distribuciju i načine distribucije nove psihoaktivne tvari te nezakonitu trgovinu njome i o svakoj uporabi nove psihoaktivne tvari.
7. Agencija bez nepotrebne odgode nakon što počne s izradom početnog izvješća na temelju stavka 1. od Europske agencije za kemikalije, osnovane Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (23), Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti te Europske agencije za sigurnost hrane, osnovane Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (24), zahtijeva da pruže informacije i podatke o novoj psihoaktivnoj tvari koji su im na raspolaganju.
8. Pojedinosti suradnje između Agencije i agencija Unije iz stavaka 5., 6. i 7. ovog članka utvrđuju se radnim dogovorima. Ti radni dogovori sklapaju se u skladu s člankom 53. stavkom 2.
9. Agencija mora poštovati uvjete o uporabi informacija koje su joj priopćene, uključujući uvjete o pristupu dokumentima i informacijama, sigurnosti podataka i zaštiti povjerljivih podataka, uključujući osjetljive podatke i povjerljive poslovne informacije trećih strana.
10. Agencija podnosi početno izvješće iz stavka 1. Komisiji i državama članicama u roku od pet tjedana od podnošenja zahtjevâ za pružanje informacija iz stavaka 5., 6. i 7.
11. Ako prikupi informacije o nekoliko novih psihoaktivnih tvari za koje smatra da su sličnog kemijskog sastava, Agencija u roku od šest tjedana od podnošenja zahtjevâ za pružanje informacija iz stavaka 5., 6. i 7. Komisiji i državama članicama podnosi pojedinačno početno izvješće iz stavka 1. za svaku od tih novih psihoaktivnih tvari, ili kombinirana početna izvješća koja obuhvaćaju nekoliko novih psihoaktivnih tvari, pod uvjetom da su svojstva svake nove psihoaktivne tvari jasno identificirana.
Članak 10.
Postupak procjene rizika i izvješće o procjeni rizika
1. U roku od dva tjedna od primitka početnog izvješća iz članka 9. stavka 10. Komisija od Agencije može zahtijevati procjenu potencijalnih rizika koje predstavlja nova psihoaktivna tvar i izradu izvješća o procjeni rizika ako u početnom izvješću postoje naznake da bi ta nova psihoaktivna tvar mogla predstavljati velike rizike za javno zdravlje i, ako je primjenjivo, za društvo. Procjenu rizika provodi Znanstveni odbor.
2. U roku od dva tjedna od primitka pojedinačnih početnih izvješća ili kombiniranog početnog izvješća iz članka 9. stavka 11. Komisija od Agencije može zahtijevati procjenu potencijalnih rizika koje predstavlja nekoliko novih psihoaktivnih tvari sličnog kemijskog sastava i izradu kombiniranog izvješća o procjeni rizika ako u kombiniranom početnom izvješću postoje naznake da bi te nove psihoaktivne tvari mogle predstavljati velike rizike za javno zdravlje, i ako je primjenjivo, za društvo. Kombiniranu procjenu rizika provodi Znanstveni odbor.
3. Izvješće o procjeni rizika ili kombinirano izvješće o procjeni rizika sadržava:
|
(a) |
dostupne informacije o kemijskim i fizičkim svojstvima nove psihoaktivne tvari ili više njih te o metodama i prekursorima koji se upotrebljavaju za proizvodnju ili ekstrakciju te tvari ili tih tvari; |
|
(b) |
dostupne informacije o farmakološkim i toksikološkim svojstvima nove psihoaktivne tvari ili više njih; |
|
(c) |
analizu zdravstvenih rizika povezanih s novom psihoaktivnom tvari ili više njih, posebno u pogledu akutne i kronične toksičnosti te tvari ili tih tvari, potencijala za zlouporabu i uzrokovanje ovisnosti, fizičkih i mentalnih učinaka te učinaka na ponašanje; |
|
(d) |
analizu društvenih rizika povezanih s novom psihoaktivnom tvari ili više njih, a posebno učinak te tvari ili tih tvari na funkcioniranje društva, javni poredak i kriminalne aktivnosti, te analizu sudjelovanja kriminalnih skupina u proizvodnji, distribuciji i načinima distribucije nove psihoaktivne tvari i nezakonitoj trgovini tom tvari ili tim tvarima; |
|
(e) |
dostupne informacije o opsegu i obrascima uporabe nove psihoaktivne tvari ili više njih te dostupnosti te tvari ili tih tvari i potencijalu za širenje unutar Unije; |
|
(f) |
dostupne informacije o komercijalnoj i industrijskoj uporabi nove psihoaktivne tvari ili više njih, opsegu takve uporabe te uporabi te tvari ili tih tvari u svrhe znanstvenog istraživanja i razvoja; |
|
(g) |
druge relevantne informacije ako su dostupne. |
4. Znanstveni odbor provodi procjenu rizika kako bi procijenio rizike koje predstavlja nova psihoaktivna tvar ili skupina novih psihoaktivnih tvari. Za svaku takvu procjenu rizika Komisija, Agencija, Europol i Europska agencija za lijekove imaju pravo imenovati po dva promatrača.
5. Znanstveni odbor provodi procjene rizika iz stavka 4. na temelju dostupnih informacija i drugih relevantnih znanstvenih dokaza. Uzima u obzir sva mišljenja svojih članova. Agencija organizira postupak procjene rizika, uključujući utvrđivanje budućih potreba za informacijama i relevantnih studija.
6. Agencija Komisiji i državama članicama podnosi izvješće o procjeni rizika ili kombinirano izvješće o procjeni rizika u roku od šest tjedana od primitka zahtjeva Komisije za izradu izvješća o procjeni rizika na temelju stavka 1. ili kombiniranog izvješća o procjeni rizika na temelju stavka 2.
7. Na odgovarajuće obrazložen zahtjev Agencije Komisija može produljiti razdoblje za dovršetak procjene rizika ili kombinirane procjene rizika utvrđeno u stavku 6. kako bi omogućila dodatna istraživanja i prikupljanje podataka. Takav zahtjev mora sadržavati informacije o vremenu koje je potrebno za završetak procjene rizika ili kombinirane procjene rizika.
8. Agencija provodi pravodobne brze procjene rizika, u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2022/2371 Europskog parlamenta i Vijeća (25), u slučaju prijetnje iz članka 2. stavka 1. točke (b) te uredbe ako je ta prijetnja obuhvaćena mandatom Agencije.
Članak 11.
Isključivanje iz procjene rizika
1. Procjena rizika ne provodi se ako je nova psihoaktivna tvar u naprednoj fazi procjene u sustavu Ujedinjenih naroda, odnosno nakon što stručni odbor Svjetske zdravstvene organizacije za ovisnosti o drogama objavi svoje kritičko izvješće zajedno s pisanom preporukom, osim ako postoji dovoljno podataka i informacija koji ukazuju na potrebu za izvješćem o procjeni rizika na razini Unije, a razlozi za to naznačuju se u početnom izvješću za tu tvar.
2. Procjena rizika ne provodi se ako je nakon procjene u sustavu Ujedinjenih naroda odlučeno da se nova psihoaktivna tvar ne uvrsti na popis, osim ako postoji dovoljno podataka i informacija koji ukazuju na potrebu za izvješćem o procjeni rizika na razini Unije, a razlozi za to naznačuju se u početnom izvješću za tu tvar.
3. Procjena rizika ne provodi se ako je nova psihoaktivna tvar djelatna tvar u sljedećim lijekovima:
|
(a) |
lijeku za humanu primjenu ili u veterinarskom lijeku kojem je dano odobrenje za stavljanje u promet u skladu s Direktivom 2001/83/EZ, Uredbom (EZ) br. 726/2004 ili Uredbom (EU) 2019/6; |
|
(b) |
lijeku za humanu primjenu ili u veterinarskom lijeku koji je predmet zahtjeva za odobrenje za stavljanje u promet; |
|
(c) |
lijeku za humanu primjenu ili u veterinarskom lijeku kojem je nadležno tijelo suspendiralo odobrenje za stavljanje u promet; |
|
(d) |
ispitivanom lijeku kako je definiran u članku 2. točki (d) Direktive 2001/20/EZ. |
Članak 12.
Procjena prijetnji zdravlju i sigurnosti te pripravnost na njih
1. Agencija razvija kapacitete za stratešku procjenu prijetnji zdravlju i sigurnosti utemeljenu na dokazima kako bi u ranoj fazi utvrdila nova kretanja fenomena droga koja bi mogla negativno utjecati na zdravlje, socijalna pitanja, sigurnost ili zaštitu u Uniji te kako bi time relevantnim dionicima pomogla da budu pripravniji za djelotvoran i pravodoban odgovor na nove prijetnje.
2. Agencija može pokrenuti procjenu prijetnji zdravlju i sigurnosti na vlastitu inicijativu na temelju unutarnje procjene signala koji proizlaze iz rutinskog praćenja, istraživanja ili drugih odgovarajućih izvora informacija. Agencija može pokrenuti procjenu prijetnji zdravlju i sigurnosti i na zahtjev Komisije ili države članice pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji utvrđeni u stavku 1.
3. Procjena prijetnji zdravlju i sigurnosti sastoji se od brze evaluacije postojećih informacija i, prema potrebi, prikupljanja novih informacija putem informacijskih mreža Agencije. Agencija razvija odgovarajuće metode brze znanstvene procjene.
4. Ako Agencija nakon provedbe procjene prijetnji zdravlju i sigurnosti izrađuje izvješće o procjeni prijetnji zdravlju i sigurnosti, u tom izvješću opisuju se utvrđena prijetnja, trenutačna situacija na temelju dostupnih dokaza i mogući ishodi ako se ništa ne poduzme. U izvješću o procjeni prijetnji zdravlju i sigurnosti utvrđuju se opcije za pripravnost i odgovor koje se mogu odabrati za ublažavanje utvrđene prijetnje i odgovor na nju, uključujući, ako je moguće, intervencije utemeljene na dokazima u pogledu smanjenja potražnje, smanjenja rizika i štetnih posljedica te oporavka. Izvješće o procjeni prijetnji zdravlju i sigurnosti može sadržavati i moguće daljnje mjere. Agencija šalje izvješće o procjeni prijetnji zdravlju i sigurnosti Komisiji i, prema potrebi, državama članicama.
5. Agencija u provođenju procjene prijetnji zdravlju i sigurnosti blisko surađuje s državama članicama, drugim tijelima, uredima i agencijama Unije te međunarodnim organizacijama tako što ih prema potrebi uključuje u procjenu. Ako je potencijalna prijetnja već predmet analize u okviru drugog mehanizma Unije, Agencija ne provodi procjenu prijetnji zdravlju i sigurnosti.
6. Agencija uz suglasnost Komisije provodi procjene prijetnji zdravlju i sigurnosti u pogledu prijetnji povezanih s drogama koje dolaze od izvan Unije, a koje bi mogle utjecati na zdravlje, socijalna pitanja, sigurnost ili zaštitu unutar Unije.
7. Agencija prati razvoj situacije i, prema potrebi, u skladu s time ažurira procjene prijetnji zdravlju i sigurnosti.
Članak 13.
Europski sustav upozoravanja na droge
1. Agencija uspostavlja brz europski sustav upozoravanja na droge, kojim se dopunjuju i ne dovode u pitanje relevantni nacionalni sustavi upozoravanja, te upravlja njime. Europski sustav upozoravanja na droge komplementaran je sustavu ranog upozoravanja iz članka 8.
2. Nacionalne kontaktne točke, u suradnji s relevantnim nacionalnim nadležnim tijelima, odmah obavješćuju Agenciju o svim informacijama koje se odnose na pojavu ozbiljnog izravnog ili neizravnog rizika za zdravlje, socijalne aspekte, sigurnost ili zaštitu povezanog s drogom, kao i o svim informacijama koje bi mogle biti korisne za koordinaciju odgovora kad god saznaju za takve informacije, kao što su:
|
(a) |
vrsta i podrijetlo rizika; |
|
(b) |
datum i mjesto događaja koji uključuje rizik; |
|
(c) |
način izlaganja, prijenosa ili širenja; |
|
(d) |
analitički i toksikološki podaci; |
|
(e) |
identifikacijske metode; |
|
(f) |
rizici za zdravlje; |
|
(g) |
socijalni rizici i rizici za sigurnost i zaštitu; |
|
(h) |
zdravstvene mjere koje se provode ili planiraju poduzeti na nacionalnoj razini; |
|
(i) |
druge mjere koje nisu zdravstvene mjere; |
|
(j) |
sve druge informacije koje se odnose na dotični ozbiljni rizik za zdravlje. |
3. Agencija analizira i procjenjuje dostupne informacije i podatke o potencijalnim ozbiljnim rizicima za zdravlje i dopunjuje ih svim znanstvenim i tehničkim informacijama koje ima na raspolaganju iz sustava ranog upozoravanja iz članka 8. i drugih procjena prijetnji provedenih u skladu s člankom 12., od drugih tijela, ureda i agencija Unije te od međunarodnih organizacija, posebno Svjetske zdravstvene organizacije. Agencija uzima u obzir informacije iz otvorenih izvora i raspoložive informacije dobivene s pomoću svojih alata za prikupljanje podataka i pribavljene od relevantnih dionika, među ostalim znanstvene zajednice i organizacija civilnog društva.
4. Na temelju informacija i podataka primljenih na temelju stavka 3. Agencija relevantnim nacionalnim tijelima, uključujući nacionalne kontaktne točke, šalje ciljana brza upozorenja o rizicima. Agencija u takvim upozorenjima o rizicima može predložiti opcije odgovora. Države članice mogu razmotriti takve mogućnosti odgovora u okviru svojeg planiranja pripravnosti i nacionalnih aktivnosti odgovora.
5. Nacionalne kontaktne točke, u suradnji s relevantnim nacionalnim nadležnim tijelima, obavješćuju Agenciju o dodatnim informacijama koje su im na raspolaganju kako bi omogućili Agenciji da dodatno analizira i procijeni rizike iz stavka 2. te o djelovanjima provedenima ili mjerama poduzetima nakon primitka brzih upozorenja o rizicima iz stavka 4.
6. Agencija blisko surađuje s Komisijom i državama članicama kako bi promicala potrebnu koherentnost procesa obavješćivanja o riziku.
7. Agencija može trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama omogućiti sudjelovanje u europskom sustavu upozoravanja na droge. To se sudjelovanje temelji na reciprocitetu i uključuje mjere povjerljivosti istovjetne mjerama koje se primjenjuju u Agenciji.
8. U bliskoj suradnji s relevantnim nacionalnim nadležnim tijelima, osobito nacionalnim kontaktnim točkama, Agencija prema potrebi razvija sustav upozoravanja kako bi informacije o specifičnom riziku prema potrebi stavila na raspolaganje osobama koje uzimaju ili bi mogle uzimati određene droge.
9. Agencija ažurira svoja upozorenja o drogama kad god je to potrebno.
Članak 14.
Prekursori za droge
1. Agencija pomaže Komisiji u praćenju kretanja povezanih s preusmjeravanjem prekursora za droge i nezakonitom trgovinom prekursorima za droge te u procjeni potrebe za dodavanjem, uklanjanjem ili izmjenom kategorije predviđenih i nepredviđenih tvari s popisa u vezi s uredbama (EZ) br. 273/2004 i (EZ) br. 111/2005, uključujući utvrđivanje i procjenu njihove zakonite i nezakonite uporabe.
2. Agencija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije izrađuje izvješće o procjeni prijetnji prekursora za droge.
Članak 15.
Mreža forenzičkih i toksikoloških laboratorija
1. Agencija uspostavlja mrežu forenzičkih i toksikoloških laboratorija aktivnih u forenzičkim i toksikološkim istragama droga i štetnih posljedica povezanih s drogama („mreža laboratorija”).
2. Mreža laboratorija djeluje ponajprije kao forum za:
|
(a) |
generiranje podataka i razmjenu informacija o novim kretanjima i trendovima; |
|
(b) |
organizaciju osposobljavanja radi jačanja kompetencija forenzičkih stručnjaka za droge i stručnjaka za toksikologiju, |
|
(c) |
potporu u provedbi sustavâ osiguravanja kvalitete; i |
|
(d) |
potporu daljnjem usklađivanju prikupljanja podataka i analitičkih metoda. |
Nacionalne kontaktne točke redovito se, a najmanje jednom godišnje, obavješćuju o aktivnostima mreže laboratorija. Nacionalne kontaktne točke imaju pristup informacijama i podacima koje generira mreža laboratorija.
3. Svaka država članica putem svojeg predstavnika u Upravnom odboru ima pravo imenovati u mrežu laboratorija najviše tri laboratorija specijalizirana za forenzičku analizu, toksikologiju, ili druga relevantna područja povezana s drogama, kao nacionalne reprezentativne laboratorije. Za posebne projekte Agencija može odabrati dodatne laboratorije ili stručnjake posebno aktivne u forenzičkim i toksikološkim istragama droga i štetnih posljedica povezanih s drogama.
4. Zajednički istraživački centar Komisije član je mreže laboratorija i predstavlja Komisiju u mreži laboratorija.
5. Mreža laboratorija blisko surađuje s postojećim mrežama i organizacijama aktivnima u istom području kao i mreža laboratorija te uzima u obzir njihov rad kako bi se izbjegla preklapanja. Mreža Reitox redovito se, a najmanje jednom godišnje, obavješćuje o radu mreže laboratorija.
6. Agencija predsjeda mrežom laboratorija i saziva najmanje jedan sastanak godišnje. Mreža laboratorija može odlučiti osnovati radne skupine, a njima mogu predsjedati članovi mreže laboratorija.
7. Mreža laboratorija omogućuje Agenciji pristup forenzičkim i toksikološkim podacima koje su generirali ili prikupili laboratoriji mreže laboratorija, uključujući, ako je to potrebno, za analizu novih psihoaktivnih tvari.
8. Agencija utvrđuje i financira posebne projekte za unapređenje rada mreže laboratorija, prema potrebi i na temelju jasnih i transparentnih pravila i postupaka. Agencija uspostavlja ta pravila i postupke prije utvrđivanja takvih projekata.
9. Agencija stvara bazu podataka za pohranu, analizu i stavljanje na raspolaganje informacija i podataka koje je mreža laboratorija prikupila ili generirala, u skladu s relevantnim odredbama ove Uredbe, uključujući članak 6. stavak 8. i članak 49..
POGLAVLJE IV.
Razvoj kompetencija
Članak 16.
Intervencije utemeljene na dokazima, najbolje prakse i podizanje svijesti
1. Agencija razvija i promiče intervencije utemeljene na dokazima i najbolje prakse te podiže svijest o štetnim učincima droga, prevenciji, liječenju, skrbi, mjerama za smanjenje rizika i štetnih posljedica, rehabilitaciji, socijalnoj reintegraciji i oporavku. Ako je to relevantno, Agencija primjenjuje rodno osjetljiv pristup i uzima u obzir dobnu dimenziju. Intervencije utemeljene na dokazima, najbolje prakse i aktivnosti podizanja svijesti mogu se prilagoditi nacionalnom kontekstu i provesti na nacionalnoj razini te, kad god je to potrebno, biti usmjerene na određene skupine.
2. Intervencije utemeljene na dokazima, najbolje prakse i aktivnosti podizanja svijesti iz stavka 1. moraju biti u skladu s normama u području ljudskih prava i političkim smjernicama utvrđenima u primjenjivim strateškim dokumentima Unije koji se odnose na pitanje droga.
3. Agencija promiče provedbu postojećih standarda kvalitete za sprečavanje zlouporabe droga te ih prema potrebi ažurira. Agencija pruža ili podupire osposobljavanje u skladu s člankom 19. Agencija razvija, prema potrebi, standarde kvalitete za smanjenje rizika i štetnih posljedica, liječenje, oporavak, skrb i rehabilitaciju.
4. Agencija može ponuditi potporu državama članicama te im, uz njihovu prethodnu suglasnost, pomaže u razvoju nacionalnih intervencija u području svojeg mandata.
Članak 17.
Sustav procjene nacionalnih mjera
1. Na zahtjev nacionalnog tijela zemlje sudionice Agencija procjenjuje nacionalne mjere u skladu sa standardnim operativnim protokolom iz stavka 3.
2. Prije procjene nacionalne mjere Agencija je evaluira te analizira je li usklađena s najnovijim znanstvenim spoznajama i je li se pokazala korisnom za ostvarivanje svojih deklariranih ciljeva.
3. Agencija razvija postupak procjene. Agencija utvrđuje postupak procjene na transparentan način u standardnom operativnom protokolu. Upravni odbor odobrava standardni operativni protokol i sve njegove izmjene prije nego što ga Agencija počne primjenjivati.
4. Agencija redovito obavješćuje Upravni odbor o procjenama koje je provela u skladu s ovim člankom.
Članak 18.
Potpora državama članicama
1. Na zahtjev države članice Agencija može poduprijeti neovisnu evaluaciju njezinih politika prema drogama i razvoj politika prema drogama utemeljenih na dokazima u skladu s primjenjivim strateškim dokumentima Unije koji se odnose na pitanje droga.
2. Agencija može ponuditi potporu državama članicama te im, uz njihovu prethodnu suglasnost, pomaže u provedbi njihovih nacionalnih politika prema drogama, standarda kvalitete, najboljih praksi i inovativnih pristupa. Agencija olakšava razmjenu informacija između nacionalnih tijela i stručnjaka, među ostalim o relevantnom pravu i najboljim praksama.
3. Pri pružanju potpore evaluaciji politika prema drogama Agencija djeluje neovisno i vodi se svojim znanstvenim standardima i pristupom koji se temelji na dokazima.
Članak 19.
Osposobljavanje
Agencija u okviru svojeg mandata i u koordinaciji s drugim tijelima, uredima i agencijama Unije:
|
(a) |
pruža stručno osposobljavanje te kurikulume u područjima od interesa i važnosti za Uniju; |
|
(b) |
pruža alate i sustave podrške povezane s osposobljavanjem kako bi se olakšala razmjena znanja na razini Unije; |
|
(c) |
pomaže državama članicama u organizaciji inicijativa za osposobljavanje i izgradnju kapaciteta. |
Članak 20.
Međunarodna suradnja i tehnička pomoć
1. Agencija:
|
(a) |
izrađuje okvir za međunarodnu suradnju, koji odobrava Upravni odbor uz prethodno odobrenje Komisije, a kojim se usmjeravaju aktivnosti Agencije u području međunarodne suradnje; |
|
(b) |
aktivno surađuje s organizacijama i tijelima iz članka 53. stavka 1.; |
|
(c) |
podupire razmjenu i širenje najboljih praksi i provedivih rezultata istraživanja Unije na međunarodnoj razini; |
|
(d) |
prati razvoj međunarodnog fenomena droga koji bi mogao predstavljati prijetnju ili imati posljedice za Uniju praćenjem i analizom dostupnih informacija dobivenih od međunarodnih tijela, nacionalnih tijela, na temelju rezultata istraživanja i iz drugih relevantnih izvora informacija; |
|
(e) |
pruža podatke i analize o situaciji s drogama u Europi na odgovarajućim međunarodnim sastancima i tehničkim forumima, u bliskoj suradnji s Komisijom, te podupire Komisiju i države članice u međunarodnim dijalozima o drogama; |
|
(f) |
promiče uključivanje svih relevantnih podataka o drogama obuhvaćenih ovom Uredbom koji su prikupljeni u državama članicama ili potječu iz Unije u međunarodne programe praćenja i kontrole droga, posebno one koje su uspostavili Ujedinjeni narodi i njegove specijalizirane agencije, ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu prijenosa informacija u skladu s konvencijama Ujedinjenih naroda o drogama; |
|
(g) |
podupire države članice u izvješćivanju o relevantnim informacijama i pružanju potrebne analize sustavu Ujedinjenih naroda, uključujući podnošenje svih relevantnih podataka povezanih s novim psihoaktivnim tvarima UNODC-u i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji; |
|
(h) |
podupire treće zemlje, posebno zemlje kandidatkinje, u razvoju njihovih politika prema drogama u skladu s načelima utvrđenima u primjenjivim strateškim dokumentima Unije koji se odnose na pitanje droga, među ostalim pružanjem potpore neovisnoj evaluaciji njihovih politika, te potiče te treće zemlje da podrže sudjelovanje i uključivanje civilnog društva u razvoj, provedbu i evaluaciju politika prema drogama. |
2. Okvirom za međunarodnu suradnju iz stavka 1. točke (a) nastoji se dodatno ojačati i podržati napore koje treće zemlje ulažu u rješavanje pitanja povezanih s drogom na integriran, uravnotežen i multidisciplinaran način, koji je utemeljen na dokazima, te uz potpuno poštovanje međunarodnih normi u području ljudskih prava. Tim okvirom za međunarodnu suradnju uzimaju se u obzir relevantni dokumenti o politikama Unije i razvoj fenomena droga. U njemu se utvrđuju prioritetne zemlje ili regije za suradnju i ključni ishodi suradnje. Uzimaju se u obzir iskustva i aktivnosti država članica. Agencija redovito evaluira i preispituje okvir za međunarodnu suradnju.
3. Na zahtjev Komisije i podložno odobrenju Upravnog odbora Agencija prenosi svoje stručno znanje te pruža tehničku pomoć trećim zemljama, posebice zemljama kandidatkinjama, u skladu s okvirom za međunarodnu suradnju iz stavka 1. točke (a).
Tehnička pomoć posebno je usmjerena na uspostavu ili konsolidaciju nacionalnih kontaktnih točaka, nacionalnih sustava za prikupljanje podataka i nacionalnih sustava ranog upozoravanja te na promicanje najboljih praksi u području prevencije, liječenja, skrbi, smanjenja rizika i štetnih posljedica, rehabilitacije, socijalne reintegracije i oporavka, a zatim i na pomoć u stvaranju i jačanju strukturnih veza sa sustavom ranog upozoravanja iz članka 8. i mrežom Reitox. Agencija može procijeniti nacionalna tijela treće zemlje ako ta treća zemlja to zatraži.
4. Agencija surađuje s međunarodnim organizacijama i trećim zemljama u skladu s člancima 53. i 54.
Članak 21.
Istraživanje i inovacije
1. Agencija pomaže Komisiji i državama članicama pri utvrđivanju ključnih tema istraživanja te pri izradi i provedbi okvirnih programa Unije za istraživačke i inovacijske aktivnosti koje su relevantne za ostvarenje njezine opće zadaće utvrđene u članku 4. i njezinih posebnih zadaća utvrđenih u članku 5. Agencija u svojim aktivnostima povezanima s istraživanjem posvećuje dužnu pozornost intersekcionalnosti kao međusektorskom načelu. Ako pomaže Komisiji pri utvrđivanju ključnih tema istraživanja ili pri izradi i provedbi okvirnog programa Unije, Agencija ne smije primati financijska sredstva iz tog programa.
2. Agencija proaktivno prati istraživačke i inovacijske aktivnosti i doprinosi im radi ostvarenja svoje opće zadaće utvrđene u članku 4. i svojih posebnih zadaća utvrđenih u članku 5., podupire povezane aktivnosti država članica te provodi svoje istraživačke i inovacijske aktivnosti u vezi s pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom, uključujući razvoj, osposobljavanje, ispitivanje i potvrdu algoritama za razvoj alata. Agencija širi rezultate tih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti Europskom parlamentu, državama članicama i Komisiji u skladu sa sigurnosnim pravilima predviđenima člankom 49.
3. Agencija doprinosi i sudjeluje u aktivnostima koje se provode u okviru ciklusa istraživanja i inovacija kao što su inovacijski centar EU-a za unutarnju sigurnost i tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize, osnovano Odlukom Komisije od 16. rujna 2021. (26)
4. Agencija može planirati i provoditi pilot-projekte koji se odnose na pitanja obuhvaćena ovom Uredbom.
5. Agencija poduzima sve potrebne mjere kako bi se izbjegao sukob interesa pri provedbi pilot-projekata iz stavka 4. Objavljuje informacije o svojim istraživačkim projektima, uključujući pokazne projekte. Te informacije uključuju partnere koji sudjeluju u projektima i proračun projekata.
6. Agencija stvara bazu podataka za pohranu, analizu i stavljanje na raspolaganje istraživačkih programa u području droga.
POGLAVLJE V.
Organizacija agencije
Članak 22.
Administrativna i upravljačka struktura
1. Administrativnu i upravljačku strukturu Agencije čine:
|
(a) |
Upravni odbor, koji obavlja funkcije utvrđene u članku 24.; |
|
(b) |
Izvršni odbor, koji obavlja funkcije utvrđene u članku 28.; |
|
(c) |
izvršni direktor, koji obavlja dužnosti utvrđene u članku 30.; |
|
(d) |
Znanstveni odbor, koji obavlja funkcije utvrđene u članku 31.; i |
|
(e) |
mreža Reitox. |
2. Članovi administrativne i upravljačke strukture Agencije ne smiju imati nikakve financijske ili druge interese koji bi mogli utjecati na njihovu nepristranost. Djeluju u javnom interesu i obavljaju svoje aktivnosti na neovisan, nepristran i transparentan način. Daju godišnju izjavu o svojim interesima, koja može biti dostupna na zahtjev.
Članak 23.
Sastav Upravnog odbora
1. Upravni odbor sastoji se od:
|
(a) |
po jednog predstavnika iz svake države članice, koji ima pravo glasa; |
|
(b) |
dvoje predstavnika iz Komisije, koji imaju pravo glasa. |
2. Upravni odbor obuhvaća i:
|
(a) |
dvoje neovisnih stručnjaka koje imenuje Europski parlament, s posebnim znanjem u području droga, koji imaju pravo glasa; |
|
(b) |
po jednog predstavnika iz svake treće zemlje koja je sklopila sporazum s Unijom u skladu s člankom 54., koji nemaju pravo glasa. |
3. Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovoj odsutnosti i može prisustvovati sastancima Upravnog odbora.
4. Članovi Upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se uzimajući u obzir njihovo znanje u područjima utvrđenima u članku 4. stavku 1. točki (a) te relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Sve strane zastupljene u Upravnom odboru nastoje ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika radi kontinuiteta rada Upravnog odbora. Sve strane nastoje postići uravnoteženu rodnu zastupljenost u Upravnom odboru.
5. Upravni odbor kao promatrače može pozvati predstavnike međunarodnih organizacija s kojima Agencija surađuje u skladu s člankom 53.
6. Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može produljiti.
Članak 24.
Funkcije Upravnog odbora
1. Upravni odbor:
|
(a) |
daje opće smjernice za aktivnosti Agencije; |
|
(b) |
donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta iz članka 36. prije nego što ga se podnese Komisiji na mišljenje; |
|
(c) |
nakon što dobije mišljenje Komisije, dvotrećinskom većinom glasova članova koji imaju pravo glasa donosi jedinstveni programski dokument Agencije; |
|
(d) |
dvotrećinskom većinom glasova članova koji imaju pravo glasa donosi godišnji proračun Agencije i izvršava ostale funkcije u odnosu na proračun Agencije u skladu s poglavljem VI.; |
|
(e) |
ocjenjuje i dvotrećinskom većinom glasova članova koji imaju pravo glasa donosi konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Agencije, do 1. srpnja svake godine šalje to izvješće zajedno sa svojom ocjenom tog izvješća Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te osigurava da se konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima objavljuje; |
|
(f) |
donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju u skladu s člankom 42.; |
|
(g) |
donosi strategiju za suzbijanje prijevara proporcionalno rizicima od prijevara i uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provesti; |
|
(h) |
donosi strategiju za povećanje učinkovitosti i postizanje sinergije s drugim tijelima, uredima i agencijama Unije; |
|
(i) |
donosi pravila za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njime u odnosu na svoje članove, članove Izvršnog odbora, članove Znanstvenog odbora i članove mreže Reitox, kao i upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje nije zaposleno u Agenciji kako se navode u članku 44., te svake godine na internetskim stranicama Agencije objavljuje izjave o sukobu interesa članova Upravnog odbora; |
|
(j) |
odobrava standardni operativni protokol iz članka 17. stavka 3.; |
|
(k) |
odobrava okvir za međunarodnu suradnju iz članka 20. stavka 1. točke (a) i programe tehničke pomoći iz članka 20. stavka 3.; |
|
(l) |
odobrava razinu sufinanciranja iz članka 33. stavka 5.; |
|
(m) |
donosi i redovito ažurira strategije komunikacije i planove za širenje informacija iz članka 5. stavka 8. na temelju analize potreba; |
|
(n) |
donosi i objavljuje svoj poslovnik, uključujući pravila za sprečavanje sukoba interesa i upravljanja njime; |
|
(o) |
u skladu sa stavkom 2. ovog članka izvršava, u odnosu na osoblje Agencije, ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije („Pravilnik o osoblju”) dodijeljene tijelu za imenovanje i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije („Uvjeti zaposlenja ostalih službenika”) dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovorâ o radu, kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (27) („ovlasti tijela za imenovanje”); |
|
(p) |
u suglasnosti s Komisijom donosi provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju; |
|
(q) |
imenuje izvršnog direktora i, ako je to relevantno, odlučuje o produljenju mandata ili razrješenju dužnosti u skladu s člankom 29.; |
|
(r) |
imenuje računovodstvenog službenika, na kojeg se primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika, koji je neovisan u obavljanju svojih dužnosti; |
|
(s) |
imenuje članove Znanstvenog odbora; |
|
(t) |
odobrava popis stručnjaka koji će se angažirati za proširenje Znanstvenog odbora u skladu s člankom 31. stavkom 6.; |
|
(u) |
donosi odluke nakon procjene nacionalnih kontaktnih točaka u skladu s člankom 35.; |
|
(v) |
utvrđuje metodu za izračun naknada i način njihova plaćanja u skladu s člankom 38.; |
|
(w) |
osigurava odgovarajuće daljnje postupanje na temelju nalaza i preporuka koji proizlaze iz izvješćâ i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije te istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), osnovanog Odlukom Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom (28) i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), osnovanog Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (29), kako je navedeno u članku 48. ove Uredbe; |
|
(x) |
donosi sve odluke o unutarnjem ustrojstvu Agencije te, prema potrebi, o njegovim izmjenama, uzimajući u obzir potrebe Agencije kad je riječ o aktivnostima te dobro financijsko upravljanje; |
|
(y) |
donosi radne dogovore u skladu s člankom 53. |
2. Upravni odbor donosi, u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju, odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.
Ako je to potrebno zbog iznimnih okolnosti, Upravni odbor može svojom odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru, kao i ovlasti koje je izvršni direktor delegirao dalje, te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.
Članak 25.
Predsjednik Upravnog odbora
1. Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima koji imaju pravo glasa. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom glasova članova Upravnog odbora koji imaju pravom glasa.
2. Zamjenik predsjednika automatski mijenja predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.
3. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje četiri godine. Njihov se mandat može jedanput produljiti. Međutim, ako njihovo članstvo u Upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku trajanja njihova mandata, tog datuma automatski prestaje i njihov mandat.
4. Detaljniji postupak izbora predsjednika i zamjenika predsjednika utvrđuje se poslovnikom Upravnog odbora.
Članak 26.
Sastanci Upravnog odbora
1. Predsjednik saziva sastanke Upravnog odbora.
2. Izvršni direktor sudjeluje u raspravama Upravnog odbora.
3. Upravni odbor održava najmanje jedan redovni sastanak godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje trećine svojih članova.
4. Upravni odbor na sastanke kao promatrača može pozvati svaku osobu, uključujući predstavnike organizacija civilnog društva, čije bi mišljenje moglo biti korisno.
5. Članovima Upravnog odbora podložno poslovniku na sastancima mogu pomagati savjetnici ili stručnjaci.
6. Agencija Upravnom odboru pruža usluge tajništva.
Članak 27.
Pravila o glasovanju Upravnog odbora
1. Ne dovodeći u pitanje članak 24. stavak 1. točke (c) i (d), članak 25. stavak 1., članak 29. stavak 8.,članak 35. stavak 6. i članak 53. stavak 2., Upravni odbor odluke donosi većinom glasova svojih članova koji imaju pravo glasa.
2. Svaki član koji ima pravo glasa ima jedan glas. U odsutnosti člana koji ima pravo glasa njegov zamjenik ima pravo koristiti se pravom glasa.
3. Predsjednik i zamjenik predsjednika sudjeluju u glasovanju.
4. Izvršni direktor ne sudjeluje u glasovanju.
5. Poslovnikom Upravnog odbora utvrđuju se detaljniji aranžmani glasovanja, a posebice okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana.
Članak 28.
Izvršni odbor
1. Izvršni odbor:
|
(a) |
odlučuje o pitanjima predviđenima financijskim pravilima donesenima na temelju članka 42. koja ovom Uredbom nisu rezervirana za Upravni odbor; |
|
(b) |
osigurava odgovarajuće daljnje postupanje na temelju nalaza i preporuka koji proizlaze iz izvješćâ i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije te istraga OLAF-a i EPPO-a, kako je navedeno u članku 48.; |
|
(c) |
ne dovodeći u pitanje odgovornosti izvršnog direktora utvrđene u članku 30., prati i nadzire provedbu odluka Upravnog odbora radi pojačanog nadzora nad administrativnim i proračunskim upravljanjem. |
2. Prema potrebi, Izvršni odbor zbog hitnosti može donositi određene privremene odluke umjesto Upravnog odbora, osobito o pitanjima koja se odnose na administrativno upravljanje, uključujući suspenziju delegiranja ovlasti tijela za imenovanje, i o proračunskim pitanjima. Uvjeti za donošenje takvih privremenih odluka utvrđuju se u poslovniku Upravnog odbora.
3. Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i zamjenika predsjednika Upravnog odbora, dvoje drugih članova koje Upravni odbor imenuje iz redova svojih članova koji imaju pravo glasa i dvoje predstavnika Komisije u Upravnom odboru.
Predsjednik Upravnog odbora ujedno je predsjednik Izvršnog odbora.
Izvršni direktor sudjeluje na sastancima Izvršnog odbora kao promatrač. Izvršni odbor na svoje sastanke može pozvati druge promatrače.
4. Mandat članova Izvršnog odbora traje četiri godine. Njihov se mandat može jedanput produljiti. Međutim, ako njihovo članstvo u Upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku trajanja njihova mandata, tog datuma automatski prestaje i njihov mandat u Izvršnom odboru.
5. Izvršni odbor održava najmanje dva redovita sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika ili na zahtjev svojih članova.
6. Izvršni odbor donosi odluke konsenzusom među svojim članovima. Ako Izvršni odbor nije u mogućnosti donijeti odluku konsenzusom, pitanje se upućuje Upravnom odboru.
7. Upravni odbor utvrđuje poslovnik Izvršnog odbora.
Članak 29.
Izvršni direktor
1. Izvršni direktor zapošljava se kao član privremenog osoblja Agencije na temelju članka 2. točke (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.
2. Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor s popisa od najmanje troje kandidata koje je predložila Komisija na temelju otvorenog i transparentnog postupka odabira. Postupak odabira uključuje objavu poziva na iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i drugim odgovarajućim medijima. Komisija se savjetuje s Upravnim odborom o nacrtu poziva na iskaz interesa. Komisija u postupak odabira može uključiti predstavnika Upravnog odbora kao promatrača.
Prije nego što Upravni odbor imenuje izvršnog direktora, kandidati koji su prema prijedlogu Komisije ušli u uži izbor mogu se, bez odgode, pozvati da daju izjavu pred nadležnim odborom ili odborima Europskog parlamenta i odgovore na pitanja članova odbora. Nakon što je saslušao izjavu i odgovore, Europski parlament može donijeti mišljenje u kojem izražava svoja stajališta i podnijeti ga Upravnom odboru.
3. Agenciju za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom zastupa predsjednik Upravnog odbora.
4. Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Do isteka tog razdoblja Komisija provodi procjenu u kojoj uzima u obzir evaluaciju rada izvršnog direktora, uključujući prethodno iznesen doprinos Upravnog odbora, te buduće zadaće i izazove Agencije.
5. Upravni odbor, djelujući na prijedlog Komisije u kojem se uzima u obzir procjena iz stavka 4., mandat izvršnog direktora može produljiti jedanput, i to za razdoblje od najviše pet godina.
Ako namjerava produljiti mandat izvršnog direktora, Upravni odbor o tome obavješćuje Europski parlament. Prije nego što Upravni odbor donese odluku o produljenju mandata izvršnog direktora, može ga se pozvati da bez odgode pred nadležnim odborom ili odborima Europskog parlamenta da izjavu i odgovori na pitanja članova odbora.
6. Izvršni direktor kojem je produljen mandat ne smije sudjelovati u još jednom postupku odabira za isto mjesto na kraju ukupnog razdoblja.
7. Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo odlukom Upravnog odbora donesenom na prijedlog Komisije. Europski parlament i Vijeće obavješćuju se o razlozima za takvu odluku, uz ispunjavanje primjenjivih zahtjeva u pogledu povjerljivosti.
8. Upravni odbor odluku o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti izvršnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova svojih članova koji imaju pravo glasa.
Članak 30.
Odgovornosti izvršnog direktora
1. Izvršni direktor odgovoran je za upravljanje Agencijom. Izvršni direktor odgovara Upravnom odboru.
2. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, Upravnog odbora i Izvršnog odbora, izvršni direktor neovisan je u obavljanju svojih dužnosti te ne smije tražiti ni primati upute ni od koje vlade i ni od kojeg drugog tijela.
3. Izvršni direktor na poziv izvješćuje Europski parlament o izvršavanju svojih dužnosti. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da ga izvijesti o izvršavanju svojih dužnosti.
4. Izvršni direktor pravni je zastupnik Agencije.
5. Izvršni direktor odgovoran je za provedbu posebnih zadaća Agencije utvrđenih u članku 5. Izvršni direktor posebno je odgovoran za:
|
(a) |
svakodnevno upravljanje Agencijom; |
|
(b) |
pripremu i provedbu odluka koje donosi Upravni odbor; |
|
(c) |
izradu jedinstvenog programskog dokumenta iz članka 36. i njegovo podnošenje Upravnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom; |
|
(d) |
provedbu jedinstvenog programskog dokumenta i izvješćivanje Upravnog odbora o toj provedbi; |
|
(e) |
izradu konsolidiranog godišnjeg izvješća o aktivnostima Agencije i njegovo podnošenje Upravnom odboru radi procjene i donošenja; |
|
(f) |
predlaganje Upravnom odboru razine sufinanciranja iz članka 33. stavka 5. ako se takvo sufinanciranje treba dodijeliti nacionalnim kontaktnim točkama; |
|
(g) |
predlaganje Upravnom odboru metode za izračun naknada i načina njihova plaćanja u skladu s člankom 38.; |
|
(h) |
pripremu daljnjeg akcijskog plana s obzirom na zaključke iz izvješćâ i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije te istraga OLAF-a i EPPO-a, kako je navedeno u članku 48., i podnošenje izvješća o napretku dvaput godišnje Komisiji, a redovito Upravnom odboru i Izvršnom odboru; |
|
(i) |
zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a i EPPO-a, učinkovitim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, određivanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih sankcija te prijavljivanjem EPPO-u bilo kakvog kažnjivog postupanja u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2017/1939 u odnosu na koje bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost; |
|
(j) |
pripremu strategije za borbu protiv prijevara i strategije za povećanje učinkovitosti i postizanje sinergije za Agenciju, te za njihovo podnošenje Upravnom odboru radi odobrenja; |
|
(k) |
izradu nacrta financijskih pravila koja se primjenjuju na Agenciju; |
|
(l) |
izradu nacrta izvještaja procjena prihoda i rashoda Agencije i izvršenje njezina proračuna. |
6. Izvršni direktor može odlučiti da se za potrebe djelotvornog i učinkovitog izvršavanja zadaća Agencije jedan ili više časnika za vezu uputi u institucije Unije i relevantna tijela, urede i agencije Unije. Izvršni direktor mora za to dobiti prethodnu suglasnost Komisije i Upravnog odbora. U odluci o upućivanju časnika za vezu utvrđuje se, na način da se izbjegnu nepotrebni troškovi i udvostručavanje administrativnih zadaća Agencije, opseg aktivnosti koje trebaju obavljati časnici za vezu.
7. Ako Europski parlament ili Vijeće pozovu izvršnog direktora da prisustvuje sastancima u organizaciji Europskog parlamenta ili Vijeća, ovisno o slučaju, u vezi s bilo kojom temom povezanom s mandatom Agencije, on se bez odgode odaziva.
Članak 31.
Znanstveni odbor
1. Znanstveni odbor sastavljen je od najmanje sedam, a najviše petnaest znanstvenika koje na temelju njihove znanstvene izvrsnosti i neovisnosti imenuje Upravni odbor nakon objavljivanja poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i drugim odgovarajućim medijima. Agencija o imenovanjima u Znanstveni odbor i o radu tog odbora obavješćuje nadležni odbor ili odbore Europskog parlamenta. Postupkom za odabir članova Znanstvenog odbora osigurava se da stručna područja članova Znanstvenog odbora obuhvaćaju najvažnija područja povezana s ciljevima Agencije. Strane uključene u imenovanje članova Znanstvenog odbora nastoje postići rodno uravnoteženu zastupljenost u njemu.
2. Članovi Znanstvenog odbora imenuju se u osobnom svojstvu na razdoblje od četiri godine, koje se može jedanput produljiti.
3. Članovi Znanstvenog odbora neovisni su i djeluju u javnom interesu. Ne smiju tražiti ni primati upute ni od koje vlade i ni od kojeg drugog tijela.
4. Ako član više ne ispunjava kriterije neovisnosti, dužan je o tome obavijestiti Upravni odbor. S druge strane, Upravni odbor na prijedlog najmanje trećine svojih članova ili Komisije može proglasiti nedovoljnu neovisnost člana i opozvati imenovanje tog člana. Upravni odbor imenuje novog člana za preostalo razdoblje mandata tog člana u skladu s redovnim postupkom imenovanja članova.
5. Znanstveni odbor daje mišljenje kad je to predviđeno ovom Uredbom ili o svim znanstvenim pitanjima u vezi s aktivnostima Agencije koja mu dostavi Upravni odbor ili izvršni direktor. Mišljenja Znanstvenog odbora objavljuju se na internetskim stanicama Agencije.
6. Za potrebe procjene rizika koje predstavlja nova psihoaktivna tvar ili skupina novih psihoaktivnih tvari, ako izvršni direktor postupajući po savjetu predsjednika Znanstvenog odbora smatra da je to potrebno, Znanstveni odbor može se proširiti uključivanjem stručnjaka koji predstavljaju znanstvena područja relevantna za osiguravanje uravnotežene procjene rizika koje predstavlja nova psihoaktivna tvar ili skupina novih psihoaktivnih tvari. Izvršni direktor te stručnjake imenuje s popisa stručnjaka. Upravni odbor odobrava popis stručnjaka svake četiri godine.
7. Znanstveni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika na vrijeme trajanja mandata Znanstvenog odbora. Predsjednik na sastancima Upravnog odbora može sudjelovati kao promatrač.
8. Znanstveni odbor sastaje se najmanje jednom godišnje.
9. Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis članova Znanstvenog odbora.
Članak 32.
Europska informacijska mreža za droge i ovisnost o drogama
1. Putem Europske informacijske mreže za droge i ovisnost o drogama („mreža Reitox”) države članice doprinose zadaći Agencije da prikuplja dosljedne i standardizirane informacije o fenomenu droga u cijeloj Uniji te izvješćuje o njima. Mreža Reitox sastoji se od nacionalnih kontaktnih točaka određenih u skladu s člankom 33. i kontaktne točke Komisije.
2. Mreža Reitox među svojim članovima bira glasnogovornika i između jednog i troje zamjenika glasnogovornika. Glasnogovornik predstavlja mrežu Reitox pred Agencijom i dopušteno mu je sudjelovati kao promatrač na sastancima Upravnog odbora.
3. Mreža Reitox održava najmanje jedan redovni sastanak godišnje. Sastanke saziva i njima predsjeda Agencija. Osim toga, mreža Reitox sastaje se na inicijativu svojeg glasnogovornika ili na zahtjev najmanje trećine svojih članova.
Članak 33.
Nacionalna kontaktna točka
1. Svaka zemlja sudionica određuje jednu nacionalnu kontaktnu točku, koja se uspostavlja putem odgovarajućih nacionalnih pravnih ili administrativnih mjera na trajnoj osnovi i s jasnim mandatom. Nacionalni član Upravnog odbora obavješćuje Agenciju o određivanju nacionalne kontaktne točke i imenovanju njezina voditelja te svim promjenama tih imenovanja.
2. Odgovorno nacionalno tijelo osigurava da se nacionalnoj kontaktnoj točki povjere zadaće utvrđene u članku 34. stavku 2. Voditelj nacionalne kontaktne točke ili zamjenik predstavlja nacionalnu kontaktnu točku u mreži Reitox.
3. Nacionalne kontaktne točke znanstveno su neovisne i osiguravaju kvalitetu svojih podataka.
4. Nacionalne kontaktne točke planiraju svoje aktivnosti unaprijed i raspolažu odgovarajućim proračunskim i ljudskim resursima, dodijeljenima iz nacionalnih proračuna i sufinanciranima od strane Agencije u skladu sa stavkom 5. ovog članka, kako bi ispunile svoj mandat i izvršile svoje zadaće utvrđene u članku 34. stavku 2., te raspolažu dostatnom opremom i infrastrukturom za potporu svojim svakodnevnim aktivnostima.
5. Osnovni troškovi nacionalne kontaktne točke svake države članice sufinanciraju se u obliku bespovratnih sredstava Agencije pod uvjetom da ona ispunjava uvjete utvrđene u stavcima od 1 do 4. Kako bi primila to sufinanciranje, nacionalna kontaktna točka na godišnjoj razini s Agencijom potpisuje sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava. Razinu sufinanciranja predlaže izvršni direktor, odobrava je Upravni odbor te se ona redovito preispituje. Agencija može pružiti dodatna financijska sredstva nacionalnim kontaktnim točkama na ad hoc osnovi za sudjelovanje u određenim projektima i njihovu provedbu.
6. Agencija procjenjuje nacionalne kontaktne točke u skladu s člankom 35.
Članak 34.
Zadaće nacionalnih kontaktnih točaka
1. Nacionalne kontaktne točke čine poveznicu između zemalja sudionica i Agencije te podupiru njihove interakcije.
2. S ciljem podupiranja Agencije u ostvarenju njezine opće zadaće utvrđene u članku 4. i njezinih posebnih zadaća utvrđenih u članku 5., čime se doprinosi koordiniranom djelovanju Unije, svaka nacionalna kontaktna točka izvršava sljedeće zadaće:
|
(a) |
za potrebe priopćivanja tih podataka Agenciji, na nacionalnoj razini koordinira aktivnosti povezane s prikupljanjem i praćenjem podataka o drogama; |
|
(b) |
prikuplja relevantne nacionalne podatke i informacije u područjima obuhvaćenima člankom 4. u skladu s nacionalnim paketom izvješćivanja iz članka 6. stavka 2. te ih prenose Agenciji; Pritom nacionalna kontaktna točka objedinjuje iskustva iz različitih sektora, posebice zdravstva, pravosuđa i izvršavanja zakonodavstva te, kad god je to relevantno, surađuje sa stručnjacima i nacionalnim organizacijama, znanstvenom zajednicom, organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim dionicima aktivnima u području politike prema drogama; |
|
(c) |
doprinosi praćenju droga i uporabe droga i izvješćivanju o tome, među ostalim međunarodnim organizacijama; |
|
(d) |
prema potrebi podupire razvoj novih izvora epidemioloških podataka kako bi se unaprijedilo pravodobno izvješćivanje o trendovima uporabe droga; |
|
(e) |
podupire ad hoc i ciljano prikupljanje podataka u vezi s novim prijetnjama zdravlju i sigurnosti; |
|
(f) |
pruža Agenciji informacije o novim trendovima i izazovima u uporabi postojećih psihoaktivnih tvari ili novih kombinacija psihoaktivnih tvari, koje predstavljaju potencijalan rizik za zdravlje, kao i informacije o mogućim mjerama koje se odnose na zdravlje; |
|
(g) |
doprinosi razmjeni informacija i sustavu ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima, u skladu s poglavljem III.; |
|
(h) |
doprinosi utvrđivanju relevantnih pokazatelja i drugih relevantnih skupova podataka, uključujući smjernice za njihovu provedbu, radi dobivanja pouzdanih i usporedivih informacija na razini Unije, u skladu s člankom 6.; |
|
(i) |
ako Agencija to zatraži, imenuje nacionalne stručnjake za posebne rasprave o relevantnim pokazateljima i za druge ad hoc i ciljane aktivnosti prikupljanja podataka; |
|
(j) |
promiče primjenu međunarodno dogovorenih protokola i standarda za prikupljanje podataka za praćenje droga i uporabe droga u zemlji; |
|
(k) |
Agenciji i drugim relevantnim dionicima podnosi godišnje izvješće o svojim aktivnostima; |
|
(l) |
provodi mehanizme osiguranja kvalitete radi osiguravanja pouzdanosti dobivenih podataka i informacija. |
3. Nacionalne kontaktne točke u skladu sa svojim kapacitetima prate, analiziraju i tumače relevantne informacije u područjima obuhvaćenima člankom 4. Nacionalne kontaktne točke pružaju Agenciji te informacije, kao i informacije o primijenjenim politikama i rješenjima.
4. Nacionalne kontaktne točke uspostavljaju i održavaju potrebnu suradnju s relevantnim nacionalnim i regionalnim tijelima, institucijama, agencijama i organizacijama radi prikupljanja informacija koje su im potrebne za izvršavanje zadaća na temelju stavka 2.
5. Pri prikupljanja podataka na temelju ovog članka nacionalne kontaktne točke osiguravaju, ako je to moguće, da se prikupljeni podaci raščlanjuju po spolu ili rodu. Nacionalne kontaktne točke uzimaju u obzir rodno osjetljive aspekte politike prema drogama tijekom prikupljanja i predstavljanja podataka na temelju ovog članka. Nacionalne kontaktne točke ne smiju prenositi podatke koji bi omogućili identifikaciju pojedinaca ili malih skupina pojedinaca. Suzdržavaju se od prenošenja informacija koje se odnose na konkretne pojedince.
Članak 35.
Procjena nacionalnih kontaktnih točaka
1. Agencija procjenjuje doprinosi li svaka nacionalna kontaktna točka ostvarenju zadaća Agencije izvršavanjem zadaća utvrđenih u članku 34. stavku 2. Ta se procjena ne smije odnositi na druge funkcije tijela koje je domaćin nacionalnoj kontaktnoj točki ni na cjelokupnu strukturu u koju je nacionalna kontaktna točka integrirana.
2. Procjena iz stavka 1. temelji se na relevantnim informacijama koje treba pružiti nacionalna kontaktna točka. Ako je to potrebno, Agencija može posjetiti nacionalnu kontaktnu točku.
3. Svaku procjenu koju provede na temelju stavka 1. Agencija predstavlja predmetnoj nacionalnoj kontaktnoj točki i predmetnom nacionalnom nadležnom tijelu. Procjene mogu uključivati preporuke za izvršavanje zadaća utvrđenih u članku 34. stavku 2., njima se može utvrditi vremenski okvir za njihovu provedbu te mogu uključivati ponudu Agencije za pružanje potpore nacionalnim kontaktnim točkama za potrebe izgradnje kapaciteta.
4. Ako su na temelju stavka 3. izdane preporuke, zajedno s vremenskim okvirom za njihovu provedbu, predmetna nacionalna kontaktna točka obavješćuje Agenciju o tome da je prihvatila preporuke ili, u slučaju neslaganja s njima, Agenciji daje pisano obrazloženo mišljenje.
5. Agencija na prvom sastanku Upravnog odbora nakon dovršetka procjene obavješćuje Upravni odbor o ishodu procjene provedene na temelju stavka 1. U slučaju neslaganja između Agencije i nacionalne kontaktne točke kako je navedeno u stavku 4. ovog članka, Agencija podnosi procjenu, preporuke i vremenski okvir za njihovu provedbu kako bi ih Upravni odbor odobrio na svojem sljedećem sastanku većinom glasova svojih članova koji imaju pravo glasa, u skladu s člankom 23. Predstavnik predmetne države članice ne sudjeluje u tom glasovanju.
6. Ako do roka utvrđenog u procjeni kako je navedeno u stavku 1. nacionalna kontaktna točka ne ispuni zadaće utvrđene u članku 34. stavku 2., Upravni odbor na svojem prvom sastanku nakon isteka roka utvrđenog u procjeni dvotrećinskom većinom glasova svojih članova koji imaju pravo glasa, u skladu s člankom 23., donosi odluku o tome hoće li se sufinanciranje obustaviti dok ta nacionalna kontaktna točka ne izvrši zadaće utvrđene u članku 34. stavku 2. Predstavnik predmetne države članice ne sudjeluje u tom glasovanju.
7. Prvu procjenu na temelju stavka 1. svake nacionalne kontaktne točke Agencija provodi do 3. srpnja 2026. Nakon toga Agencija u redovitim vremenskim razmacima procjenjuje nacionalne kontaktne točke prema potrebi.
POGLAVLJE VI.
Financijske odredbe
Članak 36.
Jedinstveni programski dokument
1. Upravni odbor do 15. prosinca svake godine donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta koji sadržava višegodišnje i godišnje programiranje te sve dokumente navedene u članku 32. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715 (30), na temelju nacrta koji izvršni direktor podnese nakon savjetovanja sa Znanstvenim odborom, uzimajući u obzir mišljenje Komisije, i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom kad je posrijedi višegodišnje programiranje. Ako Upravni odbor odluči da neće slijediti elemente iz mišljenja Komisije ili elemente koji proizlaze iz savjetovanja s Europskim parlamentom ili Znanstvenim odborom, daje obrazloženje za to. Upravni odbor prosljeđuje jedinstveni programski dokument Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji do 31. siječnja sljedeće godine.
Jedinstveni programski dokument postaje konačan nakon konačnog usvajanja općeg proračuna Unije te se prema potrebi usklađuje na odgovarajući način.
2. U godišnjem programu rada navode se detaljni ciljevi i očekivani rezultati, uključujući pokazatelje uspješnosti. On sadržava i opis djelovanja koje je potrebno financirati te navode o financijskim i ljudskim resursima dodijeljenima za svako djelovanje, u skladu s načelima pripreme proračuna i upravljanja na temelju aktivnosti. Godišnji program rada mora biti koherentan s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu se jasno navode zadaće koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u usporedbi s prethodnom financijskom godinom.
Višegodišnje ili godišnje programiranje uključuje informacije o provedbi okvira za međunarodnu suradnju iz članka 20. stavka 1. točke (a) i djelovanjima povezanima s tim okvirom. Uključuje i planirane istraživačke i inovacijske aktivnosti Agencije iz članka 21.
3. Upravni odbor mijenja doneseni godišnji program rada kad se Agenciji dodijeli nova zadaća.
Svaka znatna izmjena godišnjeg programa rada donosi se po istom postupku kao početni godišnji program rada. Upravni odbor ovlast za donošenje izmjena godišnjeg programa rada koje nisu znatne može delegirati izvršnom direktoru.
4. U višegodišnjem programu rada utvrđuje se opće strateško programiranje, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. On sadržava i programiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun i osoblje.
Programiranje resursa ažurira se na godišnjoj razini. Strateško programiranje ažurira se prema potrebi, a posebno kako bi se uvažio ishod evaluacije iz članka 51.
5. Višegodišnji i godišnji programi rada pripremaju se u skladu s člankom 32. Delegirane uredbe (EU) 2019/715.
Članak 37.
Proračun
1. Procjene svih prihoda i rashoda Agencije pripremaju se svake financijske godine, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju se u proračunu Agencije.
2. Proračun Agencije mora biti uravnotežen u pogledu prihoda i rashoda.
3. Ne dovodeći u pitanje druge izvore, prihodi Agencije obuhvaćaju:
|
(a) |
doprinos Unije uvršten u opći proračuna Unije; |
|
(b) |
sve dobrovoljne financijske doprinose država članica; |
|
(c) |
naknade plaćene za usluge pružene u skladu s člankom 38.; |
|
(d) |
sve financijske doprinose organizacija i tijela i trećih zemalja iz članka 53. odnosno članka 54.; i |
|
(e) |
financijska sredstva Unije u okviru neizravnog upravljanja ili u obliku ad hoc bespovratnih sredstava u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju i odredbama relevantnih instrumenata kojima se podupiru politike Unije. |
4. Iznos i podrijetlo svih prihoda iz stavka 3. točaka od (b) do (e) uvrštavaju se u godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije i detaljno se navode u godišnjem izvješću o proračunskom i financijskom upravljanju Agencije iz članka 41. stavka 3.
5. Rashodi Agencije obuhvaćaju primitke od rada osoblja, administrativne i infrastrukturne troškove te troškove poslovanja. Troškovi poslovanja mogu uključivati rashode za potporu nacionalnim kontaktnim točkama, kako je navedeno u članku 33. stavku 5.
Članak 38.
Naknade
1. Agencija može na zahtjev pružati sljedeće dodatne usluge:
|
(a) |
prilagođeno osposobljavanje; |
|
(b) |
određene aktivnosti potpore za države članice koje nisu utvrđene kao prioritetne, ali bi njihova provedba mogla biti korisna ako se podrže nacionalnim resursima; |
|
(c) |
programe izgradnje kapaciteta za treće zemlje koji nisu obuhvaćeni zasebnim namjenskim financijskim sredstvima Unije; |
|
(d) |
procjenu nacionalnih tijela osnovanih u trećim zemljama, posebno zemljama kandidatkinjama, u skladu s člankom 20. stavkom 3.; |
|
(e) |
druge prilagođene usluge koje se pružaju na zahtjev zemlje sudionice te zahtijevaju ulaganje dodatnih sredstava za potporu nacionalnim aktivnostima. Agencija naplaćuje naknade za pružanje usluga kako je navedeno u prvom podstavku. |
2. Upravni odbor, na prijedlog izvršnog direktora i nakon savjetovanja s Komisijom, na transparentan način utvrđuje metodu za izračun naknada i način njihova plaćanja.
3. Naknade moraju biti proporcionalne troškovima usluga pruženih na troškovno učinkovit način i dostatne za pokrivanje tih troškova. Visina naknada utvrđuje se tako da se osigura da naknade nisu diskriminirajuće i da ne dovode do nepotrebnog financijskog ili administrativnog opterećenja dionikâ.
4. Visina naknada utvrđuje se tako da se izbjegne manjak ili znatno gomilanje viška u proračunu Agencije. Ako se počne ponavljati znatan pozitivan saldo u proračunu koji proizlazi iz pružanja usluga obuhvaćenih naknadama ili ako znatan negativan saldo proizlazi iz pružanja usluga obuhvaćenih naknadama, Upravni odbor revidira metodu za izračun naknada u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 2.
5. Ako je to primjenjivo, Agencija uključuje izvješće o naplaćenim naknadama i njihovu učinku na proračun Agencije kao dio postupka za prikaz računovodstvene dokumentacije utvrđenog u članku 41.
Članak 39.
Utvrđivanje proračuna
1. Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt izvještaja procjena prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, uključujući plan radnih mjesta, te ga šalje Upravnom odboru.
2. Upravni odbor na osnovi nacrta iz stavka 1. donosi privremeni nacrt izvještaja procjena prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu.
3. Privremeni nacrt izvještaja procjena prihoda i rashoda Agencije šalje se Komisiji do 31. siječnja svake godine. Upravni odbor do 31. ožujka Komisiji šalje konačni nacrt izvještaja procjena.
4. Komisija šalje izvještaj procjena prihoda i rashoda Agencije proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije.
5. Na temelju izvještaja procjena prihoda i rashoda Agencije Komisija u nacrt općeg proračuna Unije unosi procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i za iznos subvencije koji treba naplatiti iz općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
6. Proračunsko tijelo odobrava sredstva za doprinos Agenciji.
7. Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Agencije.
8. Upravni odbor donosi proračun Agencije dvotrećinskom većinom glasova članova koji imaju pravo glasa. Proračun postaje konačan nakon konačnog usvajanja općeg proračuna Unije. Ako je to potrebno, proračun se usklađuje na odgovarajući način.
9. Na svaki projekt u vezi s nekretninama koji bi mogao imati znatne posljedice na proračun Agencije primjenjuju se odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715.
Članak 40.
Izvršenje proračuna
1. Izvršni direktor izvršava proračun Agencije.
2. Izvršni direktor svake godine proračunskom tijelu šalje sve informacije relevantne za postupke evaluacije utvrđene u članku 51.
Članak 41.
Prikaz računovodstvene dokumentacije i razrješnica
1. Računovodstveni službenik Agencije dostavlja privremenu računovodstvenu dokumentaciju računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka sljedeće financijske godine.
2. Računovodstveni službenik Komisije dostavlja Revizorskom sudu privremenu računovodstvenu dokumentaciju Agencije, konsolidiranu s računovodstvenom dokumentacijom Komisije, do 31. ožujka sljedeće financijske godine.
3. Agencija dostavlja izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 31. ožujka sljedeće financijske godine.
4. Nakon primitka opažanja Revizorskog suda u pogledu privremene računovodstvene dokumentacije Agencije u skladu s člankom 246. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (31) izvršni direktor sastavlja završnu računovodstvenu dokumentaciju Agencije na vlastitu odgovornost i podnosi je Upravnom odboru na mišljenje.
5. Izvršni direktor dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja do 30. rujna. Izvršni direktor taj odgovor šalje i Upravnom odboru.
6. Upravni odbor daje mišljenje o završnoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije.
7. Računovodstveni službenik do 1. srpnja po isteku svake financijske godine Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu šalje završnu računovodstvenu dokumentaciju, zajedno s mišljenjem Upravnog odbora.
8. Završna računovodstvena dokumentacija objavljuje se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.
9. Izvršni direktor Europskom parlamentu na njegov zahtjev dostavlja sve informacije potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za dotičnu financijsku godinu, u skladu s člankom 261. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.
10. Na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru za izvršenje proračuna za godinu N.
Članak 42.
Financijska pravila
Upravni odbor donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju nakon savjetovanja s Komisijom. Financijska pravila ne smiju odstupati od Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715, osim ako je to odstupanje posebno potrebno za rad Agencije i ako je Komisija prethodno dala svoju suglasnost.
POGLAVLJE VII.
Osoblje
Članak 43.
Opće odredbe
1. Na osoblje Agencije primjenjuju se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja su sporazumno donijele institucije Unije za provedbu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.
2. Ako zapošljava osoblje iz trećih zemalja nakon sklapanja sporazumâ iz članka 54., Agencija poštuje Pravilnik o osoblju i Uvjete zaposlenja ostalih službenika.
Članak 44.
Upućeni nacionalni stručnjaci i drugo osoblje
1. Agencija može angažirati upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje nije zaposleno u Agenciji. Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika ne primjenjuju se na upućene nacionalne stručnjake ni na drugo osoblje koje nije zaposleno u Agenciji.
2. Upravni odbor donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Agenciju.
POGLAVLJE VIII.
Opće i završne odredbe
Članak 45.
Povlastice i imuniteti
Na Agenciju i njezino osoblje primjenjuje se Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, priložen UEU-u i UFEU-u.
Članak 46.
Pravila o jezicima
Na Agenciju se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1 (32).
Članak 47.
Transparentnost
1. Na dokumente koje Agencija ima u posjedu primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.
2. Na obradu osobnih podataka koju provodi Agencija primjenjuje se Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (33).
3. Upravni odbor u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka nakon 2. srpnja 2024. utvrđuje mjere na temelju kojih Agencija primjenjuje Uredbu (EU) 2018/1725, uključujući mjere koje se odnose na imenovanje službenika za zaštitu podataka Agencije. Te se mjere utvrđuju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.
Članak 48.
Borba protiv prijevara
1. U svrhu borbe protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti na Agenciju se primjenjuje Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013.
2. Agencija do 1. listopada 2023. pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. u vezi s internim istragama koje provodi OLAF i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Agencije na temelju predloška iz Priloga tom sporazumu.
3. Revizorski sud ovlašten je provoditi reviziju, na temelju dokumenata i na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su od Agencije primili sredstva Unije.
4. OLAF i EPPO mogu u okviru svojih mandata provoditi istrage, koje u pogledu OLAF-a mogu uključivati i provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili druge nezakonite aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirala Agencija, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (34).
5. Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 4. ovog članka, radni dogovori i sporazumi s međunarodnim organizacijama i trećim zemljama iz članaka 53. i 54., ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava Agencije sadržavaju odredbe kojima se Revizorski sud i OLAF izričito ovlašćuju za provedbu revizija i istraga iz stavaka 3. i 4. ovog članka u skladu s nadležnostima svakog od njih.
Članak 49.
Zaštita klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka
1. Agencija donosi sigurnosna pravila koja su ekvivalentna sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, kako je utvrđeno u odlukama (EU, Euratom) 2015/443 i (EU, Euratom) 2015/444. Sigurnosna pravila Agencije obuhvaćaju, među ostalim, odredbe za razmjenu, obradu i čuvanje tih podataka.
2. Agencija klasificirane podatke može razmjenjivati s relevantnim tijelima treće zemlje ili međunarodne organizacije ili dijeliti klasificirane podatke EU-as drugim tijelom, uredom ili agencijom Unije samo u okviru administrativnih dogovora. Administrativni dogovori podliježu odobrenju Upravnog odbora nakon savjetovanja s Komisijom. Ako takav administrativni dogovor ne postoji, svako iznimno ad hoc objavljivanje klasificiranih podataka EU-a drugom tijelu, uredu ili agenciji Unije podliježe odluci izvršnog direktora nakon savjetovanja s Komisijom.
Članak 50.
Odgovornost
1. Ugovorna odgovornost Agencije uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni ugovor.
2. Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje arbitražne klauzule iz ugovora koji sklopi Agencija.
3. U slučaju izvanugovorne odgovornosti Agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče njezine službe ili njezino osoblje.
4. U sporovima o naknadi štete iz stavka 3. nadležan je Sud Europske unije.
5. Osobna odgovornost osoblja Agencije prema Agenciji uređena je Pravilnikom o osoblju ili Uvjetima zaposlenja ostalih službenika.
Članak 51.
Evaluacija i preispitivanje
1. Komisija do 3. srpnja 2029. te svakih pet godina nakon toga procjenjuje učinak Agencije s obzirom na njezine ciljeve, mandat, zadaće i lokaciju u skladu sa smjernicama Komisije. Takvim evaluacijama posebno se procjenjuje moguća potreba za izmjenom mandata Agencije, kao i financijski učinci svake takve izmjene. Komisija u svojoj prvoj evaluaciji posebnu pozornost posvećuje izmjenama mandata i zadaća Agencije uvedenih ovom Uredbom.
2. Pri svakoj drugoj evaluaciji Komisija procjenjuje i rezultate koje je Agencija ostvarila u pogledu svojih ciljeva, mandata i zadaća, uključujući procjenu toga je li nastavak postojanja Agencije i dalje opravdan u pogledu tih ciljeva, mandata i zadaća.
3. Komisija izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Upravni odbor o nalazima evaluacija na temelju ovog članka. Nalazi evaluacija objavljuju se.
Članak 52.
Administrativne istrage
Aktivnosti Agencije podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.
Članak 53.
Suradnja s drugim organizacijama i tijelima
1. Agencija aktivno nastoji surađivati s međunarodnim organizacijama i drugim tijelima, posebno s tijelima Unije, vladinim i nevladinim tijelima te s tehničkim tijelima nadležnima za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom, u okviru radnih dogovora sklopljenih s takvim tijelima, u skladu s UFEU-om i odredbama o nadležnosti takvih tijela. Takvi radni dogovori ne obuhvaćaju razmjenu klasificiranih podataka.
2. Radne dogovore iz stavka 1. donosi Upravni odbor na temelju nacrta koje podnosi izvršni direktor i nakon prethodnog odobrenja Komisije. Ako Komisija izrazi neslaganje s takvim radnim dogovorima, Upravni odbor donosi ih tročetvrtinskom većinom glasova članova koji imaju pravo glasa.
3. Izmjene ili promjene postojećih radnih dogovora, koje imaju ograničeno područje primjene i ne mijenjaju cjelokupno područje primjene i namjeru radnih dogovora, ili tehničke radne dogovore s drugim tehničkim tijelima, donosi Upravni odbor na temelju nacrta koje podnosi izvršni direktor i nakon što o tome obavijesti Komisiju.
4. Agencija objavljuje radne dogovore sklopljene u skladu s ovim člankom na svojim internetskim stranicama.
Članak 54.
Suradnja s trećim zemljama
1. U radu Agencije mogu sudjelovati treće zemlje koje su u tu svrhu sklopile sporazume s Unijom.
2. U skladu s odgovarajućim odredbama sporazumâ iz stavka 1. usuglašavaju se dogovori u kojima se posebno navode vrsta, opseg i način sudjelovanja dotičnih trećih zemalja u radu Agencije, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama Agencije, financijskim doprinosima i osoblju.
Kad je riječ o pitanjima osoblja, dogovori iz prvog podstavka moraju biti u skladu s Pravilnikom o osoblju.
Članak 55.
Suradnja s organizacijama civilnog društva
1. Agencija održava suradnju s relevantnim organizacijama civilnog društva koje su aktivne u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom na nacionalnoj razini, razini Unije ili međunarodnoj razini, u svrhu savjetovanja, razmjene informacija i objedinjavanja znanja uključivanjem tih organizacija civilnog društva. U tu svrhu Agencija određuje jedinstvenu kontaktnu točku pod nadležnošću izvršnog direktora radi osiguravanja redovitog pružanja informacija organizacijama civilnog društva o aktivnostima Agencije, među ostalim uspostavom posebne internetske stranice ili na druge relevantne načine. Agencija omogućuje da organizacije civilnog društva podnose podatke i informacije relevantne za njezine aktivnosti.
2. Pri razmatranju određenih tema Agencija prema potrebi održava posebne razmjene mišljenja s organizacijama civilnog društva koje raspolažu relevantnim kvalifikacijama i iskustvima u vezi s dotičnom temom.
3. Organizacije civilnog društva iz stavaka 1. i 2. moraju biti registrirane u registru transparentnosti uspostavljenom Međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (35) Agencija objavljuje popis tih organizacija civilnog društva.
Članak 56.
Sporazum o sjedištu i uvjeti rada
1. Potrebni dogovori o smještaju koji se Agenciji treba pružiti u državi članici u kojoj Agencija ima sjedište, objekti i oprema koje ta država članica treba staviti na raspolaganje te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na članove Upravnog odbora, osoblje Agencije, uključujući izvršnog direktora, i članove njihovih obitelji utvrđuju se sporazumom o sjedištu između Agencije i te države članice.
2. Država članica u kojoj Agencija ima sjedište pruža najbolje moguće uvjete kako bi se osiguralo neometano i učinkovito funkcioniranje Agencije, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje i odgovarajuću prometnu povezanost.
Članak 57.
Pravno sljedništvo
1. Agencija je pravni sljednik svih ugovora koje je sklopio, obveza koje je preuzeo i imovine koju je stekao Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama.
2. Ova Uredba ne utječe na pravnu snagu sporazuma i dogovora koje je Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama sklopio prije 2. srpnja 2024.
Članak 58.
Prijelazni aranžmani u vezi s Upravnim odborom
1. Upravni odbor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama nastavlja s radom i funkcioniranjem na temelju Uredbe (EZ) br. 1920/2006 i pravila utvrđenih na temelju te uredbe do imenovanja svih predstavnika Upravnog odbora u skladu s člankom 23. ove Uredbe.
2. Države članice do 1. travnja 2024. obavješćuju Komisiju o imenima osoba koje su imenovale kao članove i zamjenike članova Upravnog odbora u skladu s člankom 23.
3. Upravni odbor osnovan u skladu s člankom 23. održava prvi sastanak do 3. kolovoza 2024. Na tom sastanku Upravni odbor može donijeti svoj poslovnik.
Članak 59.
Prijelazni aranžmani u vezi s izvršnim direktorom
1. Direktoru Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, imenovanom na temelju članka 11. Uredbe (EZ) br. 1920/2006, za preostalo razdoblje njegova mandata dodjeljuju se odgovornosti izvršnog direktora kako su predviđene člankom 30. ove Uredbe. Ostali uvjeti njegova ugovora ostaju nepromijenjeni.
Ako mandat direktora Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama završava između 1. srpnja 2023. i 2. srpnja 2024. te ako taj mandat nije već bio produljen u skladu s Uredbom (EZ) br. 1920/2006, on se automatski produljuje do 3. srpnja 2025.
2. Ako direktor imenovan na temelju članka 11. Uredbe (EZ) br. 1920/2006 nije voljan ili nije u mogućnosti postupiti u skladu sa stavkom 1. ovog članka, Upravni odbor imenuje privremenog izvršnog direktora kako bi izvršavao dužnosti dodijeljene izvršnom direktoru u razdoblju koje nije dulje od 18 mjeseci, do imenovanja izvršnog direktora u skladu s člankom 29. stavkom 2.
Članak 60.
Prijelazni aranžmani u vezi s nacionalnim kontaktnim točkama
Članovi Upravnog odbora Agenciji do 1. lipnja 2024. dostavljaju imena institucija koje su određene kao nacionalne kontaktne točke u skladu s člankom 33. stavkom 1. i ime voditeljâ nacionalnih kontaktnih točaka. U tu svrhu članovi Upravnog odbora mogu poslati e-poruku kojom se potvrđuje trenutačni status quo.
Članak 61.
Prijelazne proračunske odredbe
Postupak davanja razrješnice u pogledu proračuna odobrenih na temelju članka 14. Uredbe (EZ) br. 1920/2006 provodi se u skladu s pravilima utvrđenima u članku 15. te uredbe.
Članak 62.
Stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006
1. Uredba (EZ) br. 1920/2006 stavlja se izvan snage s učinkom od 2. srpnja 2024. Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga.
2. Unutarnja pravila i mjere koje je donio Upravni odbor na temelju Uredbe (EZ) br. 1920/2006 ostaju na snazi nakon 2. srpnja 2024., osim ako je Upravni odbor odlučio drukčije prilikom primjene ove Uredbe.
Članak 63.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 2. srpnja 2024.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. lipnja 2023.
Za Europski parlament
Predsjednica
R. METSOLA
Za Vijeće
Predsjednica
J. ROSWALL
(1) SL C 323, 26.8.2022., str. 88.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 13. lipnja 2023. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 27. lipnja 2023.
(3) Uredba Vijeća (EEZ) br. 302/93 od 8. veljače 1993. o osnivanju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (SL L 36, 12.2.1993., str. 1.).
(4) Uredba (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama (SL L 376, 27.12.2006., str. 1.).
(5) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).
(6) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
(7) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(8) SL L 136, 31.5.1999., str. 15.
(9) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 od 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).
(10) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).
(11) Okvirna odluka Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. o utvrđivanju minimalnih odredaba vezanih za elemente kaznenih djela i sankcija u području nezakonite trgovine drogom (SL L 335, 11.11.2004., str. 8.).
(12) Uredba (EZ) br. 273/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o prekursorima za droge (SL L 47, 18.2.2004., str. 1.).
(13) Uredba Vijeća (EZ) br. 111/2005 od 22. prosinca 2004. o utvrđivanju pravila za nadzor trgovine prekursorima za droge između Unije i trećih zemalja (SL L 22, 26.1.2005., str. 1.).
(14) Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.)
(15) Uredba Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava (SL L 53, 22.2.2007., str. 1.).
(16) Uredba (EU) 2015/2219 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o Agenciji Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i o zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2005/681/PUP (SL L 319, 4.12.2015., str. 1.)
(17) Uredba (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka Unije za odobravanje primjene i nadzor nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj medicini te uspostavi Europske agencije za lijekove (SL L 136, 30.4.2004., str. 1.).
(18) Uredba (EZ) br. 851/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o osnivanju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (SL L 142, 30.4.2004., str. 1.).
(19) Uredba (EU) 2019/127 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. siječnja 2019. o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1365/75 (SL L 30, 31.1.2019., str. 74.).
(20) Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).
(21) Uredba (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća | od 11. prosinca 2018. o veterinarskim lijekovima i stavljanju izvan snage Direktive 2001/82/EZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 43).
(22) Direktiva 2001/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o usklađivanju zakonodavstava i drugih propisa država članica koji se odnose na provedbu dobre kliničke prakse prilikom provođenja kliničkih ispitivanja lijekova za humanu uporabu (SL L 121, 1.5.2001., str. 34.).
(23) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(24) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
(25) Uredba (EU) 2022/2371 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU (SL L 314, 6.12.2022., str. 26.).
(26) Odluka Komisije od 16. rujna 2021. o osnivanju tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize 2021/C 393 I/02 (SL C 393I, 29.9.2021., str. 3.).
(27) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.
(28) Odluka Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom od 28. travnja 1999. o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (SL L 136, 31.5.1999., str. 20.).
(29) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(30) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).
(31) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(32) Uredba Vijeća br. 1. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).
(33) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(34) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(35) SL L 207, 11.6.2021., str. 1.
PRILOG
Korelacijska tablica
|
Uredba (EZ) br. 1920/2006 |
Ova Uredba |
|
Članak 1. stavak 1. |
Članak 1. |
|
Članak 8. |
Članak 2. |
|
--- |
Članak 3. |
|
Članak 1. stavak 2. |
Članak 4. |
|
Članak 2. |
Članak 5. |
|
Članak 1. stavci 3. i 5., članak 2. točke od (a), (b) i (c) |
Članak 6. |
|
Prilog I. |
Članak 7. |
|
Članci od 5.a do 5.d |
Članci od 8. do 11. |
|
--- |
Članak 12. |
|
--- |
Članak 13. |
|
--- |
Članak 14. |
|
--- |
Članak 15. |
|
--- |
Članak 16. |
|
--- |
Članak 17. |
|
--- |
Članak 18. |
|
--- |
Članak 19. |
|
Članak 2. točka (d) |
Članak 20. |
|
--- |
Članak 21. |
|
--- |
Članak 22. |
|
Članak 9. stavak 1. |
Članak 23. |
|
--- |
Članak 24. |
|
Članak 9. stavak 2. |
Članak 25. |
|
Članak 9. stavak 3. |
Članak 26. |
|
Članak 9. stavak 1. treći podstavak |
Članak 27. |
|
Članak 10. |
Članak 28. |
|
Članak 11. |
Članci 29. i 30. |
|
Članak 13. |
Članak 31. |
|
Članak 5. stavak 1. |
Članak 32. |
|
Članak 5. stavak 3. |
Članak 33. |
|
Članak 5. stavak 2. |
Članak 34. |
|
--- |
Članak 35. |
|
Članak 9. stavci 4., 5. i 6. |
Članak 36. |
|
Članak 14. stavci od 1. do 4. |
Članak 37. |
|
--- |
Članak 38. |
|
Članak 14. stavci od 5. do 9. |
Članak 39. |
|
Članak 15. stavak 1. |
Članak 40. |
|
Članak 15. stavci od 2. do 9. |
Članak 41. |
|
--- |
Članak 42. |
|
Članak 18. |
Članak 43. |
|
Članak 18. peti stavak |
Članak 44. |
|
Članak 17. |
Članak 45. |
|
--- |
Članak 46. |
|
Članci 6. i 7. |
Članak 47. |
|
Članak 16. |
Članak 48. |
|
--- |
Članak 49. |
|
Članak 19. |
Članak 50. |
|
Članak 23. |
Članak 51. |
|
--- |
Članak 52. |
|
Članak 20. |
Članak 53. |
|
Članak 21. |
Članak 54. |
|
--- |
Članak 55. |
|
--- |
Članak 56. |
|
--- |
Članak 57. |
|
--- |
Članak 58. |
|
--- |
Članak 59. |
|
--- |
Članak 60. |
|
--- |
Članak 61. |
|
Članak 24. |
Članak 62. |
|
Članak 25. |
Članak 63. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.