Uredba (EU) 2023/1525 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. srpnja 2023. o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP)

(1)

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine stavio je na kušnju europsku obrambenu industriju i europsko tržište obrambene opreme i razotkrio niz nedostataka koji narušavaju njihovu sposobnost da na potreban, siguran i pravodoban način ispune hitne potrebe država članica za obrambenim proizvodima i sustavima kao što su streljivo i projektili, uzimajući u obzir visoku stopu potrošnje tih proizvoda i sustava tijekom sukoba visokog intenziteta.

(2)

Od 24. veljače 2022. Unija i njezine države članice ulažu sve veće napore kako bi se pomoglo zadovoljiti hitne potrebe Ukrajine u području obrane. Nadalje, u tom kontekstu, suočeni sa sve većom nestabilnošću, strateškom konkurencijom i sigurnosnim prijetnjama, čelnici država ili vlada Unije, koji su se sastali u Versaillesu 11. ožujka 2022., odlučili su preuzeti veću odgovornost za sigurnost same Unije i poduzeti daljnje odlučne korake prema izgradnji europske suverenosti. Obvezali su se da će „osnažiti europske obrambene sposobnosti” i postigli su dogovor da će povećati izdatke za obranu, pojačati suradnju provedbom zajedničkih projekata i zajedničkom nabavom obrambenih sposobnosti, ukloniti nedostatke, poticati inovacije te ojačati i razviti obrambenu industriju Unije. Vijeće je 21. ožujka 2022. odobrilo „Strateški kompas za snažniju sigurnost i obranu Unije u sljedećem desetljeću” („Strateški kompas“), a Europsko vijeće potvrdilo ga je 24. ožujka 2022. U Strateškom kompasu naglašava se potreba za povećanjem rashoda za obranu i većim ulaganjem u sposobnosti, i na razini Unije i na nacionalnoj razini.

(3)

Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su 18. svibnja 2022. Zajedničku komunikaciju o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima, u kojoj su istaknuli da u Uniji postoje nedostaci u pogledu financijskih i industrijskih sredstava te sposobnosti u području obrane. Komisija je 19. srpnja 2022. predstavila prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave, čiji je cilj pružiti potporu suradnji među državama članicama u fazi javne nabave kako bi se otklonili, na suradnički način, najhitniji i najkritičniji nedostaci, posebno oni nastali uslijed odgovora na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine. Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave doprinijet će jačanju zajedničke nabave u području obrane i, putem povezanog financiranja Unije, jačanju sposobnosti obrambene industrije Unije i prilagodbi obrambene industrije Unije strukturnim promjenama na tržištu koje su posljedica povećane potražnje zbog novih izazova, kao što je ponovna pojava sukobâ visokog intenziteta.

(4)

S obzirom na stanje u Ukrajini i njezine hitne potrebe u području obrane, a posebno potrebe za streljivom, Vijeće je 20. ožujka 2023. postiglo dogovor o trodijelnom pristupu, s ciljem da se zajedničkim naporima osigura milijun komada topničkog streljiva za Ukrajinu u sljedećih 12 mjeseci. Suglasilo se da se Ukrajini hitno isporuči streljivo zemlja-zemlja i topničko streljivo te, na zahtjev, projektili iz postojećih zaliha ili ponovnim određivanjem prioriteta postojećih narudžbi. Nadalje, pozvalo je države članice da zajednički nabavljaju streljivo i, na zahtjev, projektile od europske obrambene industrije (i Norveške) u kontekstu postojećeg projekta pod vodstvom Europske obrambene agencije (EDA) ili u okviru komplementarnih projekata nabave pod vodstvom država članica kako bi se njihove zalihe ponovno popunile, a istodobno omogućio nastavak potpore Ukrajini. Kako bi dalo potporu tim naporima, Vijeće je postiglo dogovor da će mobilizirati odgovarajuća financijska sredstva, među ostalim putem Europskog instrumenta mirovne pomoći. Vijeće je također zadužilo Komisiju da predstavi konkretne prijedloge za hitnu potporu povećanju proizvodnih kapaciteta europske obrambene industrije, osiguravanje lanaca opskrbe, olakšavanje učinkovitih postupaka nabave, uklanjanje nedostataka u proizvodnim kapacitetima i promicanje ulaganja, uključujući, prema potrebi, mobilizacijom proračuna Unije. Takvo promicanje ulaganja ključno je kako bi se osiguralo da su sigurnosne potrebe Unije u svakom trenutku odgovarajuće zadovoljene te da obrambena industrija Unije i unutarnje tržište mogu odgovoriti na postojeće izazove. Tri međusobno povezana dijela pristupa potrebno je provoditi usporedno i koordinirano. Kako bi se osigurala odgovarajuća provedba triju dijelova pristupa također će se organizirati redoviti sastanci na razini nacionalnih direktora za naoružanje s radnom skupinom za zajedničku nabavu u području obrane (koja se sastoji od predstavnika Komisije, Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i EDA-e) radi procjene potreba i industrijskih sposobnosti te kako bi se osigurala potrebna bliska koordinacija.

(5)

Vijeće je 13. travnja 2023. donijelo mjeru pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći u vrijednosti od milijardu EUR za potporu ukrajinskim oružanim snagama, čime se državama članicama omogućuje nadoknada troškova za streljivo zemlja-zemlja i topničko streljivo, a eventualno i projektile, donirane Ukrajini iz postojećih zaliha ili ponovnim određivanjem prioriteta postojećih narudžbi u razdoblju od 9. veljače do 31. svibnja 2023. Kad je riječ o zajedničkoj nabavi, dosad su 24 države članice i Norveška potpisale Sporazum o projektu EDA-e za zajedničku nabavu streljiva.

(6)

Zajednički napori da se državama članicama omogući nadopuna njihovih iscrpljenih zaliha i potpora Ukrajini mogu biti uspješni samo ako opskrba Unije može na vrijeme isporučiti potrebne obrambene proizvode. Međutim, s obzirom na to da se zalihe brzo smanjuju i da je proizvodnja u Uniji za narudžbe država članica ili trećih zemalja dosegnula gotovo maksimalni kapacitet te da cijene već naglo rastu, potrebne su dodatne mjere industrijske politike Unije kako bi se osiguralo brzo povećanje proizvodnih kapaciteta.

(7)

Kako je istaknuto u radu radne skupine za zajedničku nabavu u području obrane na koordinaciji vrlo kratkoročnih potreba za nabavom u području obrane i suradnji s državama članicama i s proizvođačima u području obrane iz Unije radi potpore zajedničkoj nabavi za obnovu zaliha, posebno s obzirom na potporu pruženu Ukrajini, industrija Unije ima proizvodne kapacitete u području streljiva zemlja-zemlja i topničkog streljiva te projektila („relevantni obrambeni proizvodi“). Međutim, proizvodni kapaciteti u sektoru obrambene industrije Unije prilagođeni su vremenima u kojima su izazovi bili različiti od izazova s kojima se Unija danas suočava. Tokovi opskrbe prilagođeni su skromnijoj potražnji s minimalnom razinom zaliha i raznim dobavljačima iz cijelog svijeta kako bi se smanjili troškovi, zbog čega je obrambeni sektor Unije izložen ovisnostima. Zbog toga, u ovom kontekstu trenutačni proizvodni kapaciteti i postojeći lanci opskrbe i vrijednosti ne omogućuju sigurnu i pravodobnu isporuku obrambenih proizvoda potrebnih kako bi se zadovoljile sigurnosne potrebe država članica i kako bi se nastavilo pružanje potpore ukrajinskim potrebama, što dovodi do napetosti na tržištu relevantnih obrambenih proizvoda te do rizika od učinka istiskivanja. Stoga je potrebna dodatna intervencija na razini Unije.

(8)

U skladu s člankom 173. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Unija doprinosi ostvarivanju cilja ubrzanja prilagodbe industrije strukturnim promjenama. Stoga se čini primjerenim poduprijeti industriju Unije u povećanju opsega proizvodnje, skraćivanju vremena potrebnog za proizvodnju i odgovaranju na moguća uska grla ili čimbenike koji bi mogli odgoditi ili spriječiti pravodobnu dostupnost relevantnih obrambenih proizvoda i opskrbu njima.

(9)

Mjere poduzete na razini Unije trebale bi biti usmjerene na jačanje konkurentnosti i otpornosti europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB) u području streljiva i projektila kako bi se omogućila njezina hitna prilagodba strukturnim promjenama.

(10)

U tu bi svrhu trebalo uspostaviti instrument za financijsku potporu jačanju industrije u svim lancima opskrbe i vrijednosti povezanima s proizvodnjom relevantnih obrambenih proizvoda u Uniji („Instrument”).

(11)

Posebna struktura, uvjeti prihvatljivosti i kriteriji utvrđeni u ovoj Uredbi odnose se posebno na taj kratkoročni Instrument i određeni su posebnim okolnostima i aktualnom kriznom situacijom.

(12)

Instrument će biti koherentan s postojećim suradničkim inicijativama Unije povezanima s obranom, kao što su one iz Europskog fonda za obranu, predloženog Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave i Europskog instrumenta mirovne pomoći, i stvarat će sinergije s drugim programima Unije. Instrument je potpuno koherentan s ambicijom Strateškog kompasa.

(13)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (3) („Financijska uredba“) trebala bi se primjenjivati na Instrument, osim ako je određeno drukčije.

(14)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja prijave za dodjelu bespovratnih sredstava nisu prihvatljivi, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se odgovorilo na poziv Vijeća od 20. ožujka 2023. da se ubrza isporuka relevantnih obrambenih proizvoda, u odluci o financiranju trebalo bi biti moguće predvidjeti financijske doprinose za djelovanja koja obuhvaćaju razdoblje koje počinje od tog datuma.

(15)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo razdoblje trajanja Instrumenta, koja za Europski parlament i za Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (4).

(16)

Mogućnosti predviđene u članku 73. stavku 4. Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (5) mogle bi se primijeniti pod uvjetom da je projekt u skladu s pravilima utvrđenima u toj uredbi i s područjem primjene Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus kako je utvrđeno u uredbama (EU) 2021/1058 (6) odnosno (EU) 2021/1057 (7) Europskog parlamenta i Vijeća. U skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/1060 Komisija ocjenjuje izmijenjene programe koje je podnijela država članica i iznosi zapažanja u roku od dva mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa. S obzirom na hitnost situacije, Komisija bi trebala nastojati zaključiti ocjenu izmijenjenih nacionalnih programa bez nepotrebne odgode.

(17)

Pri predlaganju izmijenjenih ili novih planova za oporavak i otpornost, države članice trebale bi u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (8) moći predložiti mjere koje doprinose i postizanju ciljeva Instrumenta, u skladu sa svrhama i zahtjevima utvrđenima Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (9), Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 (10) i Uredbom (EU) 2021/241. U tu bi svrhu države članice trebale posebno razmotriti mjere povezane s prijedlozima podnesenima na poziv na podnošenje prijedlogâ u okviru Instrumenta, kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti u skladu s Instrumentom.

(18)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (12), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (13) i (EU) 2017/1939 (14), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (15). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(19)

Članice Europskog udruženja slobodne trgovine koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) trebale bi moći sudjelovati u Instrumentu kao pridružene zemlje u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (16), kojim se predviđa provedba njihova sudjelovanja u programima Unije na temelju odluke donesene u na temelju tog sporazuma. U ovoj bi Uredbi trebalo zahtijevati od tih trećih zemalja da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu prava i pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(20)

S obzirom na posebnosti obrambene industrije u kojoj potražnja dolazi gotovo isključivo od država članica i pridruženih zemalja, koje ujedno kontroliraju cjelokupnu nabavu obrambenih proizvoda i obrambenih tehnologija, uključujući izvoz, funkcioniranje sektora obrambene industrije ne odvija se u skladu s konvencionalnim pravilima i poslovnim modelima prema kojima su uređena tradicionalnija tržišta. Industrija se stoga ne upušta u znatna industrijska ulaganja financirana vlastitim sredstvima, nego ih pokreće samo na osnovi čvrstih narudžbi. Iako su čvrste narudžbe država članica preduvjet za sva ulaganja, Komisija može intervenirati tako da smanji rizike za industrijska ulaganja putem bespovratnih sredstava i zajmova, što omogućuje bržu prilagodbu aktualnim strukturnim promjenama tržišta. U aktualnom kriznom kontekstu potpora Unije trebala bi pokriti do 50 % izravnih prihvatljivih troškova kako bi se korisnicima omogućilo da što prije provedu djelovanja, smanje rizik za svoja ulaganja i tako ubrzaju dostupnost relevantnih obrambenih proizvoda.

(21)

Iz Instrumenta bi se trebala pružati financijska potpora, na načine predviđene u Financijskoj uredbi, za djelovanja koja doprinose pravodobnoj dostupnosti relevantnih obrambenih proizvoda i opskrbi njima, kao što su aktivnosti industrijske koordinacije i umrežavanja, pristup financiranju za poduzeća uključena u proizvodnju relevantnih obrambenih proizvoda, rezervacija kapaciteta, industrijski procesi obnove proizvoda kojima je istekao rok valjanosti, širenje, optimizacija, modernizacija, nadogradnja ili prenamjena postojećih ili uspostava novih proizvodnih kapaciteta u tom području, kao i osposobljavanje osoblja.

(22)

Budući da je cilj Instrumenta povećati konkurentnost i učinkovitost obrambene industrije Unije, za potporu bi trebali biti prihvatljivi samo subjekti, u javnom ili privatnom vlasništvu, koji imaju poslovni nastan u Uniji ili u pridruženim zemljama i čije se izvršne upravljačke strukture nalaze u Uniji ili u pridruženim zemljama. Ti subjekti ne bi smjeli podlijegati kontroli nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje ili bi, alternativno, trebali podlijegati provjeri u smislu Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća (17)i, prema potrebi, mjerama ublažavanja, uzimajući u obzir ciljeve iz članka 4. ove Uredbe. Subjekt koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji ili subjekt koji ima poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji, ali čije se izvršne upravljačke strukture nalaze u nepridruženoj trećoj zemlji ne bi smio biti prihvatljiv kao primatelj uključen u djelovanje.

(23)

Subjekti koji imaju poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji koje kontrolira nepridružena treća zemlja ili subjekt iz nepridružene treće zemlje, a koji nisu podlijegali provjeri u smislu Uredbe (EU) 2019/452 i, prema potrebi, mjerama ublažavanja trebali bi moći biti prihvatljivi kao primatelji pod uvjetom da su ispunjeni strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica, kako je utvrđeno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), među ostalim u pogledu jačanja EDTIB-a. Sudjelovanje takvih subjekata ne bi smjelo biti protivno ciljevima Instrumenta. Kontrolu bi u tom kontekstu trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na subjekt izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih subjekata. Podnositelji zahtjeva trebali bi dostaviti sve relevantne informacije o infrastrukturi, postrojenjima, imovini i resursima koje treba upotrebljavati u djelovanju. U tom bi pogledu u obzir trebalo uzeti i zabrinutost država članica u pogledu sigurnosti opskrbe. S obzirom na hitnost situacije koja proizlazi iz postojeće krize opskrbe streljivom, Instrumentom bi trebalo uzeti u obzir postojeće lance opskrbe.

(24)

Infrastruktura, postrojenja, imovina i resursi primatelja uključenih u djelovanje koje se podupire iz Instrumenta trebali bi se nalaziti na državnom području države članice ili pridružene zemlje tijekom cijelog trajanja djelovanja.

(25)

Instrumentom se ne bi trebalo financijski podupirati povećanje proizvodnih kapaciteta za relevantne obrambene proizvode koji podliježu ograničenju od strane nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje koje ograničava mogućnost država članica da upotrebljavaju te relevantne obrambene proizvode. Primatelj bi trebao nastojati osigurati da se djelovanjem koje se financira iz Instrumenta omogući isporuka proizvoda Ukrajini.

(26)

U skladu s člankom 85. Odluke Vijeća (EU) 2021/1764 (18) fizičke osobe te tijela i institucije koji imaju boravište odnosno poslovni nastan u prekomorskim zemljama i područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Instrumenta i mogućih režima koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(27)

Pri ocjenjivanju prijedloga koje su podnijeli podnositelji zahtjeva, Komisija bi posebnu pozornost trebala obratiti na njihov doprinos postizanju ciljeva Instrumenta. Prijedloge bi trebalo ocijeniti osobito u pogledu njihova doprinosa povećanju, jačanju, rezervaciji ili modernizaciji proizvodnih kapaciteta te prekvalifikaciji i usavršavanju povezane radne snage. Trebalo bi ih ocijeniti i u pogledu njihova doprinosa skraćivanju vremena potrebnog za proizvodnju relevantnih obrambenih proizvoda, među ostalim primjenom mehanizama za ponovno određivanje prioriteta, zatim utvrđivanju i uklanjanju uskih grla u njihovim lancima opskrbe te postizanju otpornosti tih lanaca opskrbe razvojem i operacionalizacijom prekogranične suradnje poduzeća, osobito i u znatnoj mjeri malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji posluju u dotičnim lancima opskrbe.

(28)

Pri osmišljavanju, dodjeli i provedbi financijske potpore Unije Komisija bi trebala posebno nastojati osigurati da takve mjere potpore ne utječu negativno na uvjete tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu.

(29)

Nadalje, kriza uzrokovana agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine ukazala je ne samo na nedostatke u sektoru obrambene industrije Unije, nego je predstavljala i izazov za funkcioniranje unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda. Aktualni geopolitički kontekst doista podrazumijeva znatno povećanje potražnje, što utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta proizvodnje i prodaje relevantnih obrambenih proizvoda i njihovih komponenti u Uniji. Dok su pojedine države članice poduzele ili će vjerojatno poduzeti mjere za očuvanje vlastitih zaliha u okviru nacionalne sigurnosti, druge imaju poteškoće u pristupu robi potrebnoj za proizvodnju ili nabavu relevantnih obrambenih proizvoda. Ponekad poteškoće u pristupanju samo jednoj sirovini ili određenoj komponenti narušavaju čitave proizvodne lance. Kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta, potrebno je utvrditi, na koordiniran način, usklađena pravila za povećanje sigurnosti opskrbe relevantnim obrambenim proizvodima. Te bi mjere trebale uključivati ubrzanje postupka izdavanja dozvola i olakšavanje postupaka nabave. Te bi se mjere trebale temeljiti na članku 114. UFEU-a.

(30)

S obzirom na važnost osiguravanja sigurnosti opskrbe relevantnim obrambenim proizvodima, države članice trebale bi osigurati da se administrativni zahtjevi povezani s planiranjem, izgradnjom i radom proizvodnih postrojenja, prijenosom ulaznih materijala unutar Unije te kvalifikacijom i certifikacijom relevantnih konačnih proizvoda obrađuju na učinkovit i pravodoban način.

(31)

Kako bi se ostvario opći cilj javne politike u pogledu sigurnosti, potrebno je što prije uspostaviti proizvodna postrojenja povezana s proizvodnjom relevantnih obrambenih proizvoda, pri čemu se administrativno opterećenje mora zadržati na najmanjoj mogućoj mjeri. U tu bi svrhu države članice trebale na najbrži mogući način obrađivati zahtjeve povezane s planiranjem, izgradnjom i radom tvornica i postrojenja koji proizvode relevantne obrambene proizvode. Takvim bi zahtjevima trebalo dati prednost pri uravnoteženju pravnih interesa u pojedinačnom slučaju.

(32)

S obzirom na cilj ove Uredbe te izvanrednu situaciju i iznimne okolnosti njezina donošenja, države članice trebale bi razmotriti primjenu izuzeća povezanih s obranom u skladu s nacionalnim pravom i primjenjivim pravom Unije, na pojedinačnoj osnovi, ako smatraju da bi primjena takvih izuzeća olakšala ostvarivanje tog cilja. To bi se posebno moglo odnositi na pravo Unije koje se odnosi na pitanja okoliša, zdravlja i sigurnosti, koje je neophodno za poboljšanje zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša te za postizanje održivog i sigurnog razvoja. Međutim, provedba tog prava mogla bi stvoriti i regulatorne prepreke koje ometaju potencijal obrambene industrije Unije za povećanje proizvodnje i isporuka relevantnih obrambenih proizvoda. Zajednička je odgovornost Unije i njezinih država članica da hitno razmotre sve mjere koje bi mogle poduzeti kako bi ublažile moguće prepreke. Nijedno takvo djelovanje, bilo na razini Unije bilo na regionalnoj ili nacionalnoj razini, ne bi smjelo ugrožavati okoliš, zdravlje i sigurnost.

(33)

Cilj Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19) usklađivanje je postupaka nabave za dodjelu ugovora o javnoj nabavi u području obrane i sigurnosti, čime se omogućuje ispunjavanje sigurnosnih zahtjeva država članica i obveza koje proizlaze iz UFEU-a. Ta direktiva sadržava, osobito, posebne odredbe kojima se uređuju hitne situacije koje proizlaze iz krize, posebno skraćena razdoblja za zaprimanje ponuda i mogućnost primjene pregovaračkog postupka bez prethodne obavijesti o nadmetanju. Međutim, iznimna hitnost uzrokovana aktualnom krizom opskrbe streljivom mogla bi biti nespojiva čak i s tim odredbama u slučajevima kada dvije države članice ili više njih namjeravaju sudjelovati u zajedničkoj nabavi. U nekim je slučajevima jedino rješenje kojim se osiguravaju sigurnosni interesi tih država članica otvaranje postojećeg okvirnog sporazuma javnim naručiteljima / naručiteljima država članica koji izvorno nisu bili njegove stranke, iako ta mogućnost nije bila predviđena u izvornom okvirnom sporazumu.

(34)

U skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, izmjene ugovora o javnoj nabavi moraju biti strogo ograničene na ono što je u danim okolnostima apsolutno nužno, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri moraju poštovati načela nediskriminacije, transparentnosti i proporcionalnosti. U tom bi pogledu trebalo biti moguće odstupiti od Direktive 2009/81/EZ povećanjem količina predviđenih u okvirnom sporazumu, a istodobno ga otvoriti javnim naručiteljima / naručiteljima iz drugih država članica. U pogledu tih dodatnih količina, ti javni naručitelji / naručitelji trebali bi imati iste uvjete kao i izvorni javni naručitelj / naručitelj koji je sklopio izvorni okvirni sporazum. U takvim slučajevima izvorni javni naručitelj / naručitelj također bi trebao dopustiti svakom gospodarskom subjektu koji ispunjava uvjete javnog naručitelja / naručitelja koji su prvotno utvrđeni u postupku nabave za okvirni sporazum, uključujući zahtjeve za kvalitativni odabir, kako su navedeni u člancima od 39. do 46. Direktive 2009/81/EZ, da se pridruži tom okvirnom sporazumu. Osim toga, trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere za transparentnost kako bi se osiguralo da su sve potencijalno zainteresirane strane obaviještene. Kako bi se ograničili učinci tih izmjena na uredno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i spriječilo nerazmjerno narušavanje tržišnog natjecanja, takve izmjene okvirnih sporazuma trebalo bi biti moguće sklopiti samo do 30. lipnja 2025.

(35)

Kako bi bio konkurentan, inovativan, otporan i sposoban za povećanje svojih proizvodnih kapaciteta, EDTIB mora imati pristup i javnom i privatnom financiranju. Kako je predviđeno u Komunikaciji Komisije od 15. veljače 2022. naslovljenoj „Doprinos Komisije europskoj obrani”, inicijative Unije za održivo financiranje ostaju u skladu s naporima Unije da se europskoj obrambenoj industriji omogući dostatan pristup financiranju i ulaganjima. U tom kontekstu okvir Unije za održivo financiranje nije prepreka za ulaganja u aktivnosti povezane s obranom. Obrambena industrija Unije daje ključan doprinos otpornosti i sigurnosti Unije, a time i miru i socijalnoj održivosti. U okviru inicijativa Unije o politikama održivog financiranja kontroverzno oružje koje podliježe međunarodnim konvencijama kojima se zabranjuje njegov razvoj, proizvodnja, stvaranje zaliha, uporaba, prijenos i isporuka, a koje su potpisale države članice, smatra se nespojivim sa zahtjevima društvene održivosti. Sektor obrambene industrije Unije podliježe strogom regulatornom nadzoru koji države članice provode u pogledu prijenosa i izvoza robe s vojnom namjenom i robe s dvojnom namjenom. U toj bi perspektivi predanost nacionalnih i europskih financijskih aktera, kao što su nacionalne razvojne banke i institucije, pružanju potpore europskoj obrambenoj industriji poslala snažan signal privatnom sektoru. Europska investicijska banka trebala bi, uz potpuno provođenje svojih drugih ciljeva financiranja gospodarskog razvoja i javnih politika, uključujući dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju, i u skladu s člankom 309. UFEU-a i njezinim statutom, povećati svoju potporu europskoj obrambenoj industriji i zajedničkoj nabavi povrh svoje postojeće potpore za proizvode s dvojnom namjenom, ako bi takva ulaganja jasno služila za provedbu prioriteta Strateškog kompasa.

(36)

Poduzeća u lancima vrijednosti relevantnih obrambenih proizvoda trebala bi imati pristup financiranju zaduživanjem kako bi ubrzala ulaganja potrebna za povećanje proizvodnih kapaciteta. Instrument bi trebao olakšavati pristup financiranju za poduzeća Unije koja posluju u sektoru streljiva i projektila. Ova Uredba trebala bi posebno osigurati da se tim poduzećima dodijele jednaki uvjeti koji se nude drugim poduzećima, pri čemu se preuzimaju svi dodatni troškovi koji nastanu posebno za obrambeni sektor.

(37)

Komisija bi trebala moći uspostaviti namjenski instrument u okviru aktivnosti za olakšavanje ulaganja koji se naziva „Fond za povećanje proizvodnje”. Fond za povećanje proizvodnje trebao bi se provoditi u okviru neizravnog upravljanja. Komisija bi u tom pogledu trebala proučiti koji je najprikladniji način za korištenje proračuna Unije kako bi se potaknula javna i privatna ulaganja za potporu traženom ubrzavanju, primjerice korištenjem mehanizma mješovitog financiranja u okviru fonda InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (20), u bliskoj suradnji sa svojim partnerima u provedbi. Aktivnosti Fonda za povećanje proizvodnje trebale bi podupirati povećanje kapaciteta za proizvodnju streljiva i projektila pružanjem mogućnosti za veću dostupnost financijskih sredstava poduzećima u cijelim lancima vrijednosti.

(38)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu donošenje programa rada i dodjele financijskih sredstava odabranim djelovanjima. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (21).

(39)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno pružanje odgovora na posljedice sigurnosne krize, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(40)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje pravila Unije o tržišnom natjecanju, posebno članke od 101. do 109. UFEU-a i pravne akte kojima se ti članci provode.

(41)

U skladu s člankom 41. stavkom 2. UEU-a za operativne izdatke koji proizlaze iz glave V. poglavlja 2. UEU-a tereti se proračun Unije, osim onih izdataka koji nastanu pri operacijama koje imaju implikacije u području vojske ili obrane.

(42)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (22) trebalo bi provesti evaluaciju ove Uredbe na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Prema potrebi, takvi zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka ove Uredbe u praksi. Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe najkasnije do 30. lipnja 2024., među ostalim s ciljem podnošenja prijedloga za izmjene ove Uredbe, prema potrebi.

(43)

S obzirom na neposrednu opasnost za sigurnost opskrbe koju je uzrokovao agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske Unije.

(44)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje posebnosti sigurnosne i obrambene politike određenih država članica,

(a)

instrumentom iz kojeg se financijski podupire jačanje industrije za proizvodnju relevantnih obrambenih proizvoda u Uniji, među ostalim opskrbom njihovim komponentama („Instrument”);

(b)

uspostavom mehanizama, načela i privremenih pravila kako bi se osigurala pravodobna i trajna dostupnost relevantnih obrambenih proizvoda stjecateljima tih proizvoda u Uniji.

1.

„sirovine” znači materijali potrebni za proizvodnju relevantnih obrambenih proizvoda;

2.

„usko grlo” znači točka zagušenja u proizvodnom sustavu koja zaustavlja ili znatno usporava proizvodnju;

3.

„primatelj” znači subjekt s kojim je potpisan sporazum o dodjeli financijskih sredstava ili sporazum o financiranju ili kojem je priopćena odluka o dodjeli financijskih sredstava ili odluka o financiranju;

4.

„podnositelj zahtjeva” znači fizička osoba ili subjekt koji je podnio zahtjev u postupku dodjele bespovratnih sredstava;

5.

„kontrola” znači sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na subjekt izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih subjekata;

6.

„izvršna upravljačka struktura” znači tijelo subjekta koje je imenovano u skladu s nacionalnim pravom i, ako je to primjenjivo, koje je odgovorno glavnom izvršnom direktoru, a koje je ovlašteno za utvrđivanje strategije, ciljeva i općeg usmjerenja subjekta te koje nadzire i prati odlučivanje uprave subjekta;

7.

„subjekt” znači pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s pravom Unije, nacionalnim pravom ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i sposobnost da djeluje u vlastito ime, izvršava prava i podliježe obvezama, ili subjekt koji nema pravnu osobnost kako je navedeno u članku 197. stavku 2. točki (c) Financijske uredbe;

8.

„klasificirani podaci” znači podaci ili materijali u bilo kojem obliku čijim bi se neovlaštenim otkrivanjem moglo u različitoj mjeri naštetiti interesima Unije ili interesima jedne ili više država članica te koji nose oznaku stupnja tajnosti EU-a ili odgovarajuću oznaku stupnja tajnosti, kako je utvrđeno u Sporazumu između država članica Europske unije, koje su se sastale u okviru Vijeća, o zaštiti klasificiranih podataka koji se razmjenjuju u interesu Europske unije (23);

9.

„osjetljivi podaci” znači informacije i podaci koje se mora zaštititi od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja zbog obveza utvrđenih u pravu Unije ili nacionalnom pravu ili kako bi se zaštitila privatnost ili sigurnost fizičke ili pravne osobe;

10.

„subjekt iz nepridružene treće zemlje” znači subjekt koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji ili, ako ima poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji, pravni subjekt čije se izvršne upravljačke strukture nalaze u nepridruženoj trećoj zemlji;

11.

„vrijeme potrebno za proizvodnju” znači razdoblje od trenutka izdavanja narudžbenice do trenutka kada proizvođač ispuni narudžbu;

12.

„relevantni obrambeni proizvodi” znači streljivo zemlja-zemlja, topničko streljivo te projektili;

13.

„operacija mješovitog financiranja” znači djelovanje koje se podupire iz proračuna Unije, među ostalim i u okviru mehanizma ili platforme mješovitog financiranja kako su definirani u članku 2. točki 6. Financijske uredbe, u kojem se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

14.

„pečat izvrsnosti” znači oznaka kvalitete koja pokazuje da je prijedlog podnesen na poziv na podnošenje prijedlogâ u okviru Instrumenta premašio sve pragove evaluacije utvrđene u programu rada, ali nije mogao biti financiran zbog nedostatka sredstava dostupnih za taj poziv na podnošenje prijedlogâ u programu rada, no mogao bi primiti potporu iz drugih Unijinih ili nacionalnih izvora financiranja.

(a)

ocijenjena su u pozivu na podnošenje prijedlogâ u okviru Instrumenta;

(b)

u skladu su s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalitete iz tog poziva na podnošenje prijedlogâ; i

(c)

nisu financirana u okviru tog poziva na podnošenje prijedlogâ zbog proračunskih ograničenja.

(a)

optimizacija, širenje, modernizacija, nadogradnja ili prenamjena postojećih ili uspostava novih proizvodnih kapaciteta povezanih s relevantnim obrambenim proizvodima ili njihovim komponentama i odgovarajućim sirovinama, u mjeri u kojoj se te komponente i sirovine upotrebljavaju kao izravan ulazni materijal za proizvodnju relevantnih obrambenih proizvoda, posebno s ciljem povećanja proizvodnog kapaciteta ili skraćivanja vremena potrebnog za proizvodnju, među ostalim na temelju nabave ili stjecanja potrebnih alatnih strojeva i svih ostalih potrebnih ulaznih materijala;

(b)

uspostava prekograničnih industrijskih partnerstava, među ostalim putem javno-privatnih partnerstava ili drugih oblika industrijske suradnje, u okviru zajedničkih industrijskih napora, uključujući aktivnosti čiji je cilj koordinacija nabave ili rezerviranje komponenti i odgovarajućih sirovina u mjeri u kojoj se te komponente i sirovine upotrebljavaju kao izravni ulazni materijal za proizvodnju relevantnih obrambenih proizvoda, kao i koordinacija proizvodnih kapaciteta te planova proizvodnje;

(c)

povećavanje i stavljanje na raspolaganje rezervnih proizvodnih kapaciteta za relevantne obrambene proizvode, njihove komponente i odgovarajuće sirovine, u mjeri u kojoj se te komponente i sirovine upotrebljavaju kao izravni ulazni materijal za proizvodnju relevantnih obrambenih proizvoda, u skladu s naručenim ili planiranim količinama proizvodnje;

(d)

ispitivanje, uključujući potrebnu infrastrukturu i, prema potrebi, certificiranje obnove relevantnih obrambenih proizvoda kako bi se odgovorilo na njihovu zastarjelost i kako bi ih se učinilo upotrebljivima za krajnje korisnike;

(e)

osposobljavanje, prekvalifikacija ili usavršavanje osoblja u vezi s aktivnostima iz točaka od (a) do (d);

(f)

poboljšavanje pristupa financiranju za relevantne gospodarske subjekte koji se bave proizvodnjom ili stavljanjem na raspolaganje relevantnih obrambenih proizvoda, i to kompenzacijom svih dodatnih troškova koji su specifični za sektor obrambene industrije, za ulaganja povezana s aktivnostima iz točaka od (a) do (e).

(a)

djelovanja povezana s proizvodnjom robe ili pružanjem usluga zabranjenih primjenjivim međunarodnim pravom;

(b)

djelovanja povezana s proizvodnjom smrtonosnog autonomnog oružja kod kojeg ne postoji mogućnost značajne ljudske kontrole nad odlukama o odabiru i djelovanju prilikom provedbe napada na ljude;

(c)

djelovanja ili njihovi dijelovi koji se već u potpunosti financiraju iz drugih javnih ili privatnih izvora.

(a)

ako podnositelji zahtjeva dokažu doprinos stvaranju nove prekogranične suradnje među subjektima koji imaju poslovni nastan u državama članicama ili u pridruženim zemljama, kako je opisano u članku 8. stavku 3. točki (b);

(b)

ako se podnositelji zahtjeva obvežu tijekom trajanja djelovanja dati prednost narudžbama koje proizlaze iz:

(c)

ako je korisnik MSP ili poduzeće srednje tržišne kapitalizacije koji imaju poslovni nastan u državi članici ili u pridruženoj zemlji ili ako su većina korisnika koji sudjeluju u konzorciju MSP-ovi ili poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji imaju poslovni nastan u državama članicama ili u pridruženim zemljama.

(a)

da primatelj može provesti djelovanje i ostvariti rezultate bez ikakvih ograničenja u vezi sa svojom infrastrukturom, postrojenjima, imovinom, resursima, intelektualnim vlasništvom ili znanjem i iskustvom potrebnima za svrhe djelovanja, ili ograničenjima kojima se narušavaju njegove sposobnosti i standardi potrebni za provedbu djelovanja; i

(b)

da je nepridruženoj trećoj zemlji ili subjektu iz nepridružene treće zemlje zapriječen pristup osjetljivim ili klasificiranim podacima povezanima s djelovanjem te da zaposlenici ili druge osobe uključene u djelovanje imaju nacionalno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri koje je izdala država članica ili pridružena zemlja, prema potrebi.

(a)

povećavanje proizvodnog kapaciteta u Uniji: doprinos djelovanja proširenju, povećanju ili rezerviranju proizvodnih kapaciteta, njihovoj modernizaciji ili prekvalifikaciji i usavršavanju povezane radne snage;

(b)

smanjenje vremena potrebnog za proizvodnju: doprinos djelovanja pravovremenom zadovoljavanju potražnje izražene u okviru nabave u smislu smanjenog vremena potrebnog za proizvodnju, uključujući putem mehanizama za promjenu prioriteta narudžbi;

(c)

uklanjanje uskih grla u nabavi i proizvodnji: doprinos djelovanja brzom utvrđivanju te brzom i trajnom uklanjanju bilo kakvih uskih grla u nabavi (sirovina i ulaznih materijala) ili proizvodnji (sposobnost izrade);

(d)

otpornost putem prekogranične suradnje: doprinos djelovanja razvoju i operacionalizaciji prekogranične suradnje među poduzećima koja imaju poslovni nastan u različitim državama članicama ili pridruženim zemljama, koja uključuje posebno, u znatnoj mjeri, MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije kao primatelje, kao podugovaratelje ili kao druga poduzeća u lancu opskrbe;

(e)

potpora nabavi: dokazi podnositeljâ zahtjeva da postoji veza između djelovanja i novih narudžbi koje proizlaze iz zajedničke nabave relevantnih obrambenih proizvoda koju provode najmanje tri države članice ili pridružene zemlje, posebno ako se to provodi u Unijinu okviru;

(f)

kvaliteta provedbenog plana djelovanja, među ostalim u pogledu postupaka i praćenja.

(a)

povećanje učinka poluge proračunske potrošnje Unije i postizanje većeg multiplikacijskog učinka u pogledu privlačenja financiranja iz privatnog sektora;

(b)

pružanje potpore poduzećima s teškoćama u pristupu financiranju i odgovaranje na potrebu za jačanjem otpornosti obrambene industrije Unije;

(c)

ubrzavanje ulaganja u području proizvodnje relevantnih obrambenih proizvoda te postizanja učinka poluge putem financijski sredstava kako iz javnog sektora tako i iz privatnog sektora, uz istodobno povećanje sigurnosti opskrbe u cijelom lancu vrijednosti obrambene industrije Unije;

(d)

poboljšavanje pristupa financiranju za ulaganja povezana s aktivnostima iz članka 8. stavka 3. točaka od (a) do (e).