Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću

REGISTAR ZAKONODAVSTVA EU - EU06 Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

Službeni link: 32023R2631 verzija: 09.01.2024. na snazi od 09.01.2024.

Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Tranzicija na klimatski neutralno, održivo, energetski i resursno učinkovito, kružno i pravedno gospodarstvo ključna je za dugoročnu konkurentnost gospodarstva Unije i dobrobit njezinih građana. Unija je 5. listopada 2016. (3) odobrila Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama („Pariški sporazum”). U članku 2. stavku 1. točki (c) Pariškog sporazuma utvrđeno je da je cilj pojačati globalni odgovor na opasnost od klimatskih promjena, među ostalim usklađivanjem financijskih tokova s razvojem otpornim na klimatske promjene. Cilj postizanja klimatske neutralnosti Unije do 2050. dosljedan je tom cilju.

(2)

U svojoj komunikaciji od 14. siječnja 2020. naslovljenoj „Plan ulaganja za održivu Europu. Plan ulaganja za europski zeleni plan” Komisija je predvidjela uvođenje standarda za okolišno održive obveznice radi dodatnog povećanja prilika za ulaganja i lakše identifikacije okolišno održivih ulaganja na temelju jasnih oznaka. Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 11. prosinca 2020. pozvalo Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o standardu za zelene obveznice. U svojoj Rezoluciji od 29. svibnja 2018. o održivom financiranju (4) i Rezoluciji od 13. studenoga 2020. o Planu ulaganja za održivu Europu – Kako financirati zeleni plan (5) Europski parlament naglasio je potrebu za standardom za europske zelene obveznice.

 

(3)

Okolišno održive obveznice jedan su od glavnih instrumenata za financiranje ulaganja povezanog s okolišno održivim tehnologijama, energetskom i resursnom učinkovitošću te s infrastrukturom za okolišno održivi prijevoz i istraživačkom infrastrukturom. Takve obveznice mogu izdavati financijska i nefinancijska poduzeća, kao i nekorporativni subjekti, kao što su državni izdavatelji. Razne postojeće inicijative za okolišno održive obveznice ne sadržavaju zajedničke definicije okolišno održivih gospodarskih djelatnosti. Zbog toga ulagatelji ne mogu jednostavno identificirati obveznice čiji su primitci usklađeni s okolišnim ciljevima utvrđenima u Pariškom sporazumu ili doprinose tim ciljevima.

(4)

Europska središnja banka (ESB) donijela je 8. srpnja 2021. klimatski plan djelovanja kako bi dodatno uklopila razmatranja o klimatskim promjenama u svoj okvir monetarne politike i svoje aktivnosti u područjima objavljivanja informacija, procjene rizika, okvira za instrumente osiguranja i kupnje imovine korporativnog sektora. Ova Uredba može biti korisna u tom pogledu.

 

(5)

Zbog različitih pravila o objavljivanju informacija, transparentnosti i odgovornosti vanjskih ocjenjivača okolišno održivih obveznica te o kriterijima prihvatljivosti okolišno održivih projekata, ulagatelji ne mogu jednostavno identificirati, s povjerenjem prihvatiti ni uspoređivati okolišno održive obveznice, a izdavateljima je otežano korištenje tih obveznica za usmjeravanje svojih djelatnosti prema okolišno održivijim poslovnim modelima.

(6)

S obzirom na postojeće razlike i odsustvo zajedničkih pravila, države članice vjerojatno će donijeti različite mjere i pristupe za osiguravanje usklađivanja s ciljevima Pariškog sporazuma, što će pak imati izravan negativan utjecaj na unutarnje tržište i dovesti do prepreka za njegovo pravilno funkcioniranje te naštetiti izdavateljima okolišno održivih obveznica. Paralelni razvoj tržišnih praksi na temelju komercijalnih prioriteta iz kojih proizlaze različiti rezultati mogao bi uzrokovati rascjepkanost tržišta i dodatno povećati neučinkovitost funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Zbog različitih standarda i tržišnih praksi teško je uspoređivati različite obveznice, tržišni uvjeti za izdavatelje nisu jednaki, nastaju dodatne prepreke na unutarnjem tržištu te se povećavaju rizici od manipulativnog zelenog marketinga i rizici koji ometaju donošenje odluka o ulaganjima.

 

(7)

Zbog nedostatka usklađenih pravila o postupcima koje vanjski ocjenjivači primjenjuju za ocjenjivanje okolišno održivih obveznica i različitih definicija okolišno održivih djelatnosti ulagateljima je sve teže na djelotvoran način uspoređivati obveznice u Uniji u odnosu na njihove okolišne ciljeve. Tržište za okolišno održive obveznice po svojoj je prirodi međunarodno, a sudionici na tržištu prekogranično trguju obveznicama i koriste se uslugama vanjskog ocjenjivanja trećih strana koje pružaju usluge preko granica. Djelovanjem na razini Unije mogao bi se smanjiti rizik od rascjepkanosti unutarnjeg tržišta okolišno održivih obveznica i usluga vanjskog ocjenjivanja obveznica te pomoći u primjeni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (6) na tržištu takvih obveznica.

(8)

Stoga bi za obveznice koje izdaju financijska i nefinancijska poduzeća te državni izdavatelji koji za takve obveznice žele koristiti oznaku „europska zelena obveznica” ili „EuGB” trebalo utvrditi ujednačen skup posebnih zahtjeva. Utvrđivanjem zahtjeva kvalitete za europske zelene obveznice u obliku uredbe trebalo bi osigurati jednake uvjete za izdavanje takvih obveznica jer bi se spriječili različiti nacionalni zahtjevi koji bi proizašli iz prenošenja direktive i osigurala bi se izravna primjena tih uvjeta na izdavatelje takvih obveznica. Izdavatelji koji žele koristiti oznaku „europska zelena obveznica” ili „EuGB” trebali bi poštovati ista pravila u cijeloj Uniji, kako bi se smanjenjem razlika povećala učinkovitost tržišta, a time za ulagatelje smanjili i troškovi procjene takvih obveznica. Kako bi se olakšala usporedba i riješio problem manipulativnog zelenog marketinga, trebalo bi osigurati predloške za neobvezno objavljivanje informacija o održivosti za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću.

 

(9)

Na tržištu obveznica obveznice povezane s održivošću uključuju sve vrste obvezničkih instrumenata kod kojih se financijske ili strukturne značajke mogu razlikovati ovisno o tome ostvaruje li izdavatelj unaprijed definirane ciljeve održivosti odnosno okolišne, socijalne i upravljačke ciljeve. Budući da je ovom Uredbom obuhvaćena samo okolišna održivost, definicija obveznica povezanih s održivošću za potrebe ove Uredbe trebala bi obuhvaćati samo obveznice čije se financijske ili strukturne značajke razlikuju ovisno o tome ostvaruje li izdavatelj unaprijed definirane ciljeve okolišne održivosti.

(10)

U Uredbi (EU) 2020/852 razlikuju se, unutar okolišno održivih djelatnosti, omogućujuće i prijelazne djelatnosti koje se pod određenim uvjetima smatraju okolišno održivima. Istu razliku trebalo bi napraviti i u objavama o europskim zelenim obveznicama i obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i obveznice povezane s održivošću, uz posebne zahtjeve u pogledu transparentnosti za djelatnosti povezane s nuklearnom energijom i fosilnim plinom, ako su te djelatnosti obuhvaćene Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/2139 (7).

 

(11)

U skladu s Uredbom (EU) 2020/852 te kako bi se ulagateljima stavile na raspolaganje jasne, kvantitativne, detaljne i zajedničke definicije, okolišnu održivost gospodarske djelatnosti trebalo bi utvrditi na temelju kriterija iz te uredbe. Primitke od obveznica koje se koriste oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” trebalo bi raspodijeliti gospodarskim djelatnostima koje su okolišno održive i stoga usklađene s okolišnim ciljevima iz Uredbe (EU) 2020/852 ili koje doprinose transformaciji djelatnosti kako bi te djelatnosti ispunile kriterije i tako postale okolišno održive. Izdavatelji bi u svakom slučaju trebali raspodijeliti sve primitke od svojih europskih zelenih obveznica prije dospijeća svake obveznice, pri čemu bi im trebalo dopustiti da odbiju troškove izdavanja koji su izravno povezani s izdavanjem obveznica. Trebalo bi biti moguće primitke od tih obveznica koristiti za financiranje takvih okolišno održivih djelatnosti i izravno putem financiranja imovine i rashoda koji se odnose na gospodarske djelatnosti koje ispunjavaju kriterije za okolišno održive gospodarske djelatnosti iz Uredbe (EU) 2020/852 („taksonomski zahtjevi”) i neizravno, pod određenim uvjetima, putem financijske imovine kojom se financiraju gospodarske djelatnosti koje ispunjavaju te kriterije. Stoga je potrebno utvrditi kategorije imovine i rashoda koji se mogu financirati primitcima od europskih zelenih obveznica.

(12)

Primitke od europskih zelenih obveznica trebalo bi koristiti za financiranje gospodarskih djelatnosti koje imaju trajan pozitivan utjecaj na okoliš. Takav se trajan pozitivan utjecaj može postići na nekoliko načina. Budući da je dugotrajna imovina obično dugoročna, prvi je način da se primitci od europskih zelenih obveznica iskoriste za financiranje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja nije financijska imovina, pod uvjetom da se ta dugotrajna imovina odnosi na gospodarske djelatnosti koje ispunjavaju taksonomske zahtjeve. Budući da se financijska imovina može koristiti i za financiranje gospodarskih djelatnosti s trajnim pozitivnim utjecajem na okoliš, drugi je način da se ti primitci od europskih zelenih obveznica koriste za financiranje financijske imovine, pod uvjetom da se primitci od te financijske imovine izravno ili neizravno posredstvom naknadne financijske imovine raspodijele gospodarskim djelatnostima koje ispunjavaju taksonomske zahtjeve. Trebalo bi biti moguće raspodijeliti tu financijsku imovinu za najviše tri uzastopne naknadne financijske imovine, a izdavatelji bi trebali osigurati da vanjski ocjenjivači mogu učinkovito ocijeniti konačnu raspodjelu primitaka. Budući da i imovina kućanstava može imati trajan pozitivan utjecaj na okoliš, treći je način da se primitci od europskih zelenih obveznica iskoriste za financiranje imovine i rashoda kućanstava. Štoviše, budući da se kapitalni rashodi i odabrani operativni rashodi mogu iskoristiti za stjecanje, nadogradnju ili održavanje dugotrajne imovine, četvrti je način da se primitci od europskih zelenih obveznica iskoriste za financiranje kapitalnih rashoda i operativnih rashoda koji se odnose na gospodarske djelatnosti koje ispunjavaju taksonomske zahtjeve ili koje će ih ispuniti u razumno kratkom roku nakon izdavanja tih obveznica, pod uvjetom da je izdavatelj objavio plan kojim se predviđa proširenje gospodarske djelatnosti koje su u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 („usklađene s taksonomijom”) ili se omogućuje da gospodarske djelatnosti postanu usklađene s taksonomijom u skladu s Prilogom I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2178 (8) („plan kapitalnih rashoda”). Naposljetku, izdavatelji bi trebali moći primitke iz jedne nedospjele europske zelene obveznice ili više njih raspodijeliti portfelju dugotrajne imovine ili financijske imovine („portfeljni pristup”), pod uvjetom da u izvještajima o raspodjeli primitaka dokažu da ukupna vrijednost dugotrajne imovine ili financijske imovine u njihovu portfelju premašuje ukupnu vrijednost njihovih nedospjelih obveznica.

 

(13)

Trebalo bi osigurati određeni stupanj fleksibilnosti za određene gospodarske djelatnosti za koje još nisu stupili na snagu kriteriji tehničke provjere na temelju Uredbe (EU) 2020/852 ili pak za određene gospodarske djelatnosti u kontekstu međunarodne potpore kojima se doprinosi okolišnim ciljevima te uredbe. Tu bi fleksibilnost trebalo primjereno ograničiti veličinom i opsegom kako bi se održala vrlo visoka razina ambicije za europske zelene obveznice. Izdavatelj bi trebao dokazati da gospodarske djelatnosti znatno doprinose jednom od tih okolišnih ciljeva ili više njih, da bitno ne štete nijednom okolišnom cilju i da se provode u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama. Dokaze o tome trebalo bi uključiti u informativni sažetak o europskoj zelenoj obveznici te bi ih vanjski ocjenjivač trebao potvrditi u obliku pozitivnog mišljenja u sklopu ocjenjivanja prije izdavanja.

(14)

Kako bi se manjim poduzećima olakšalo izdavanje europskih zelenih obveznica, zahtjev za raspodjelu primitaka od europskih zelenih obveznica za okolišno održive gospodarske djelatnosti trebao bi se primjenjivati samo na neto primitke od takvih obveznica. Neto primitci sastoje se od razlike između ukupnih primitaka od obveznica i troškova izdavanja izravno povezanih s izdavanjem obveznice, koji uključuju troškove financijskih posrednika koji vode izdavanje, troškove savjetovanja, pravne troškove, troškove rejtinga i troškove povezane s vanjskim ocjenjivanjem. Izdavatelji europskih zelenih obveznica trebali bi moći odlučiti raspodijeliti bruto primitke, bez odbitka troškova, okolišno održivim gospodarskim djelatnostima.

 

(15)

Državni izdavatelji iz Unije i trećih zemalja česti su izdavatelji obveznica koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive te bi im stoga trebalo dopustiti i izdavanje europskih zelenih obveznica. Državnim izdavateljima iz Unije i trećih zemalja trebalo bi dopustiti izdavanje europskih zelenih obveznica za financiranje javne imovine ili rashoda koji ispunjavaju ili se očekuje da će ispuniti taksonomske zahtjeve u razumno kratkom roku od izdavanja tih obveznica, kao što su imovina ili rashodi povezani s poreznim olakšicama, subvencijama, intermedijarnom potrošnjom, tekućim transferima unutar opće države i trenutačnom međunarodnom suradnjom.

(16)

Neka poduzeća koja imaju jednu ili više europskih zelenih obveznica na strani obveza u svojoj bilanci stanja možda neće za svako izdanje europske zelene obveznice moći utvrditi konkretnu imovinu u svojoj bilanci stanja za koju su raspodijeljeni primitci od te obveznice. U takvim slučajevima trebalo bi poduzećima dopustiti da objavljuju raspodjelu agregiranih primitaka od svojeg portfelja europskih zelenih obveznica za portfelj okolišno održive imovine u svojoj bilanci. Zatim bi ta poduzeća u svojim godišnjim izvještajima o raspodjeli primitaka trebala dokazati da povezana okolišno održiva imovina ispunjava mjerodavne kriterije tehničke provjere. Kako bi se osiguralo da se svi primitci od europskih zelenih obveznica raspodijele okolišno održivim gospodarskim djelatnostima, poduzeća bi ujedno trebala dokazati da je vrijednost te okolišno održive imovine veća od vrijednosti europskih zelenih obveznica koje još nisu dospjele ili joj je jednaka. Ako izdavatelji primjenjuju portfeljni pristup, ne bi se trebao primjenjivati zahtjev da se primitci od obveznica raspodjeljuju samo za financijsku imovinu stvorenu najkasnije pet godina nakon izdavanja obveznice. Kako bi se osiguralo da su dostavljene informacije potpune i ažurirane, vanjski ocjenjivač trebao bi svake godine ocijeniti godišnje izvještaje o raspodjeli primitaka, osim ako nije bilo promjena u raspodjeli primitaka u portfelju imovine. Vanjski bi ocjenjivač trebao posebnu pozornost obratiti na imovinu koja nije bila uvrštena u prethodni godišnji izvještaj o raspodjeli primitaka.

 

(17)

Uredbom (EU) 2020/852 zahtijeva se da Unija i države članice primjenjuju taksonomske zahtjeve kako bi utvrdile može li se gospodarska djelatnost smatrati okolišno održivom za potrebe bilo koje mjere kojom se propisuju zahtjevi za sudionike na financijskim tržištima ili izdavatelje u pogledu financijskih proizvoda ili korporativnih obveznica koji se stavljaju na raspolaganje kao okolišno održivi. Stoga je logično da bi na temelju kriterija tehničke provjere utvrđenih delegiranim aktima donesenim na temelju Uredbe (EU) 2020/852 trebalo utvrditi dugotrajnu imovinu, rashode i financijsku imovinu koji se mogu financirati primitcima od europskih zelenih obveznica. S obzirom na očekivani tehnološki napredak u području okolišne održivosti, ti će se kriteriji tehničke provjere s vremenom vjerojatno preispitati i izmijeniti. Neovisno o takvim promjenama, izdavatelji bi pri raspodjeli primitaka od europske zelene obveznice za prihvatljivu dugotrajnu imovinu ili rashode trebali moći primjenjivati one kriterije tehničke provjere koji su se primjenjivali u trenutku izdavanja pojedine obveznice kako bi se izdavateljima i ulagateljima omogućila pravna sigurnost i spriječio negativan utjecaj izmjena kriterija tehničke provjere na cijenu već izdanih europskih zelenih obveznica. Ako se izmijene primjenjivi kriteriji tehničke provjere, izdavatelj bi trebao osigurati da neraspodijeljeni primitci i primitci obuhvaćeni planom kapitalnih rashoda koji još nisu ispunili taksonomske zahtjeve ispune izmijenjene kriterije tehničke provjere u roku od sedam godina. Ako izdavatelj smatra da postoji rizik da gospodarska djelatnost koja se financira primitcima od obveznica neće ispuniti izmijenjene kriterije tehničke provjere u roku od sedam godina, izdavatelju bi trebalo dopustiti da objavi plan usklađivanja gospodarske djelatnosti s izmijenjenim kriterijima tehničke provjere i u najvećoj mogućoj mjeri ublaži negativne posljedice. Taj bi plan trebao biti objavljen prije kraja sedmogodišnjeg razdoblja koje počinje od izmjene kriterija tehničke provjere, a trebao bi ga ocijeniti vanjski ocjenjivač. U skladu s portfeljnim pristupom, izdavatelji bi u svoj portfelj dugotrajne imovine ili financijske imovine trebali uključiti samo imovinu koja je usklađena sa svim kriterijima tehničke provjere primjenjivima u nekom trenutku tijekom sedam godina prije objave relevantnog izvještaja o raspodjeli primitaka. Stoga, ako imovina koja se financira europskom zelenom obveznicom nije usklađena s izmijenjenim kriterijima tehničke provjere, ona bi trebala moći biti dio skupa financirane imovine najviše sedam godina.

(18)

Vrijeme potrebno da se imovina transformira tako da gospodarska djelatnost na koju se odnosi bude usklađena s taksonomskim zahtjevima trebalo bi biti u skladu s rokovima utvrđenim u Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2178. Trenutačno bi se tom delegiranom uredbom zahtijevalo da se prihvatljivi kapitalni rashod odnosi na gospodarske djelatnosti koje ispunjavaju ili se očekuje da će ispuniti taksonomske zahtjeve u roku od pet godina od izdanja europske zelene obveznice, osim ako je dulje razdoblje do deset godina opravdano zbog specifičnih obilježja dotičnih gospodarskih djelatnosti i ulaganja. Izdavatelj bi u svoj prospekt sastavljen u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća (9) trebao uključiti sažetak svojeg plana kapitalnih rashoda te u godišnjim izvještajima o raspodjeli primitaka izvijestiti o napretku u provedbi plana. Na kraju roka najavljenog u njegovu planu kapitalnih rashoda izdavatelj bi od vanjskog ocjenjivača trebao ishoditi procjenu usklađenosti s taksonomijom rashoda koji se financiraju obveznicom. Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje zahtjevi Delegirane uredbe (EU) 2021/2178.

 

(19)

Jurisdikcije trećih zemalja navedene u Prilogu I. Zaključcima Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe ili visokorizične zemlje navedene u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2016/1675 (10) te izdavatelji s poslovnim nastanom u tim jurisdikcijama ili zemljama ne bi trebali biti ovlašteni koristiti se oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB”.

(20)

Institucije i tijela Unije trebali bi poštovati standarde Unije pri ostvarivanju ciljeva održivosti, uključujući one iz Uredbe (EU) 2020/852. Europski parlament i Vijeće potiču primjenu standarda za europske zelene obveznice na svako izdavanje obveznica s namjenskim korištenjem primitaka kojima je cilj okolišna održivost. Europska investicijska banka, kao vodeći svjetski izdavatelj zelenih obveznica, i dalje je predana postupnom usklađivanju svojeg programa zelenih obveznica sa standardom za europske zelene obveznice.

 

(21)

Ulagateljima bi trebalo pružiti sve informacije koje su im potrebne za evaluaciju korištenja primitaka od europskih zelenih obveznica i za međusobnu usporedbu takvih obveznica. U tu bi svrhu trebalo utvrditi specifične i standardizirane zahtjeve za objavljivanje informacija kojima se osigurava transparentnost u pogledu toga kako izdavatelj planira primitke od obveznice raspodijeliti za prihvatljivu dugotrajnu imovinu, rashode i financijsku imovinu i kako su ti primitci u stvarnosti raspodijeljeni. Takva se transparentnost može najbolje postići informativnim sažetcima o europskim zelenim obveznicama i izvještajima o raspodjeli primitaka. Kako bi se omogućila bolja usporedivost europskih zelenih obveznica i olakšalo pronalaženje relevantnih informacija, potrebno je utvrditi predloške za objavljivanje takvih informacija.

(22)

Zbog nepostojanja zajedničkih standardiziranih predložaka za objavljivanje kojim se izdavatelji okolišno održivih obveznica ili obveznica povezanih s održivošću na razini Unije mogu koristiti, ulagateljima u takve obveznice teško je jednostavno i pouzdano pronaći informacije koje su im potrebne te usporediti i objediniti podatke o takvim obveznicama. Osobito nepostojanje zajedničke metodologije kojom bi izdavatelji izvješćivali o usklađenosti primitaka od obveznica s taksonomskim zahtjevima stvara administrativne poteškoće i nesigurnost za ulagatelje u obveznice koji izvješćuju u skladu s Uredbom (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Stoga bi trebalo utvrditi predloške za javno objavljivanje koje izdavatelji takvih obveznica mogu ispuniti i objaviti zajedno s ostalom dokumentacijom za objavljivanje. Takvi predlošci trebali bi sadržavati informacije o raspodjeli primitaka od obveznica djelatnostima usklađenima s taksonomijom, uz jasno utvrđivanje udjela primitaka raspodijeljenih plinu i nuklearnoj energiji. Komisija bi predloške trebala izraditi u obliku smjernica za dobrovoljne objave prije izdavanja, koje mogu poslužiti kao inspiracija za sva buduće objave povezane s održivošću na temelju prava Unije te u delegiranom aktu za periodične objave. Takve bi objave trebale bi biti u skladu s relevantnim odjeljcima informativnog sažetka o europskim zelenim obveznicama i izvještaja o raspodjeli primitaka.

 

(23)

Ulagateljima bi trebalo omogućiti troškovno učinkovit pristup pouzdanim informacijama o europskim zelenim obveznicama. Izdavatelji europskih zelenih obveznica trebali bi stoga s neovisnim vanjskim ocjenjivačem ugovoriti ocjenjivanje informativnog sažetka o europskoj zelenoj obveznici prije njezina izdavanja i ocjenjivanje godišnjih izvještaja o raspodjeli primitaka od europske zelene obveznice nakon njezina izdavanja.

(24)

Pri pružanju usluga u skladu s ovom Uredbom vanjskim ocjenjivačima trebalo bi dopustiti da pri procjeni usklađenosti više projekata s taksonomijom upotrebljavaju tehnike nasumičnog uzorkovanja u skladu s najboljom tržišnom praksom za usluge provjere ako je to opravdano zbog složenosti, opsega i praktične neizvedivosti potpune procjene temeljnih djelatnosti. Takvo nasumično uzorkovanje trebalo bi omogućiti vanjskim ocjenjivačima da budu sigurni da se takvi projekti, uključujući one koji se financiraju poreznim poticajima i subvencijama, provode u skladu s informacijama navedenima u prilozima ovoj Uredbi. Takvo se nasumično uzorkovanje može provesti uzimajući u obzir mjere povezane s privatnošću podataka kako bi se osigurala visoka razina zaštite osobnih i drugih osjetljivih podataka koji nisu relevantni za potrebe vanjskog ocjenjivanja.

 

(25)

Tijekom pružanja usluga u skladu s ovom Uredbom vanjski ocjenjivači trebali bi dati neovisno mišljenje o tome je li se izdavatelj uskladio s taksonomskim zahtjevima. Pri procjeni usklađenosti s kvantitativnim kriterijima vanjski ocjenjivači trebali bi provjeriti temelje li se procjene usmjerene na budućnost na razumnim pretpostavkama, bez davanja jamstava o ishodima. Pri procjeni usklađenosti s kvalitativnim kriterijima vanjski ocjenjivači trebali bi provjeriti postojanje odgovarajućih postupaka i sustava dužne pažnje osmišljenih za procjenu, ublažavanje i uklanjanje rizika i drugih pitanja koja bi se mogla pojaviti u vezi s tim kriterijima.

(26)

Izdavatelji bi radi bolje transparentnosti trebali objavljivati i informacije o utjecaju svojih obveznica na okoliš tako da barem jednom tijekom životnog vijeka obveznice i nakon potpune raspodjele primitaka od tih obveznica objave izvještaj o utjecaju na okoliš. Kako bi se ulagateljima pružile sve relevantne informacije za procjenu utjecaja europskih zelenih obveznica na okoliš, u izvještajima o utjecaju na okoliš trebalo bi jasno utvrditi parametre, metodologije i pretpostavke primijenjene u procjeni utjecaja na okoliš. Kako bi se poboljšala usporedivost europskih zelenih obveznica i olakšalo pronalaženje relevantnih informacija, potrebno je utvrditi predloške za objavljivanje takvih informacija. Kako bi se postigla točnost izvještaja o utjecaju na okoliš i kako bi se ulagatelje zaštitilo od manipulativnog zelenog marketinga, izdavatelji bi trebali moći s neovisnim vanjskim ocjenjivačem sklopiti ugovor za ocjenu izvještaja o utjecaju na okoliš.

 

(27)

Europske zelene obveznice, obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i obveznice povezane s održivošću, mogu pomoći trgovačkim društvima u financiranju njihova prelaska na održivost. Izdavatelji tih obveznica koji podliježu obvezi objavljivanja nefinancijskih informacija u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12) trebali bi navesti kako i u kojoj mjeri izdavanje obveznice povećava njihov udio usklađenosti s taksonomijom na razini subjekta, kako je predviđeno u članku 8. Uredbe (EU) 2020/852. Ta bi se izjava mogla izraziti kao postotni bod povećanja prometa usklađenog s taksonomijom koji će se ostvariti primitcima od obveznica. Od tih izdavatelja, oni koji podliježu obvezi objavljivanja bilo kojeg plana koji mogu imati kako bi osigurali da su njihov poslovni model i strategija kompatibilni s prelaskom na održivo gospodarstvo u skladu s Direktivom 2013/34/EU i oni koji takve planove dobrovoljno objavljuju trebali bi navesti kako primitci od njihovih obveznica doprinose financiranju i provedbi takvih planova. Te bi izjave trebalo objaviti u informativnom sažetku o europskim zelenim obveznicama i izvještaju o raspodjeli primitaka ili u neobveznim predlošcima za periodična objavljivanja prije i nakon izdavanja, ili oboje.

(28)

Državni revizori ovlašteni su subjekti koji su odgovorni za nadzor javne potrošnje i posjeduju stručno znanje u tom području, a njihova je neovisnost zakonski zajamčena. Državnim izdavateljima koji izdaju europske zelene obveznice trebalo bi stoga dopustiti da se za potrebe ocjenjivanja raspodjele primitaka od obveznica koriste državnim revizorima, zajedno s vanjskim ocjenjivačima koji bi i dalje trebali biti odgovorni za procjenu usklađenosti s taksonomijom gospodarskih djelatnosti koje se financiraju obveznicom. Državni revizori ne bi se trebali registrirati niti bi ih trebalo nadzirati na temelju ove Uredbe.

 

(29)

Samo obveznice za koje je izdavatelj objavio prospekt u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129 i obveznice obuhvaćene člankom 1. stavkom 2. točkama (b) i (d) te uredbe trebale bi moći koristiti se oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB”. Ta uredba sadržava odredbe o odgovornosti.

(30)

Radi učinkovitosti tržišta za europske zelene obveznice izdavatelji bi na svojim internetskim stranicama trebali objavljivati detalje o europskim zelenim obveznicama koje izdaju. Kako bi se osigurala pouzdanost informacija i povjerenje ulagatelja, izdavatelji bi trebali objavljivati i ocjenu prije izdavanja, sve ocjene nakon izdavanja te, ako je primjenjivo, ocjene izvještaja o utjecaju na okoliš, plan kapitalnih rashoda i poveznicu na prospekt koji se zahtijeva Uredbom (EU) 2017/1129. Tako objavljene informacije trebale bi biti dostupne i imati jasno prikazane datume objave koji korisniku omogućuju da prepozna promjene koje su se dogodile od jedne ocjene do druge. Informacije sadržane u tim dokumentima trebale bi biti sastavljene na jeziku koji prihvaća nadležno tijelo matične države članice u kojoj se obveznica nudi javnosti ili je uvrštena za trgovanje ili na jeziku koji je uobičajen u području međunarodnih financija. U trenutku donošenja ove Uredbe engleski jezik je jezik koji se uobičajeno koristi u području međunarodnih financija, no to se u budućnosti može promijeniti.

 

(31)

U tradicionalnim sekuritizacijskim transakcijama izdavatelj obveznica sekuritizacijski je subjekt posebne namjene (SSPN) koji je pravno odvojen od inicijatora. S druge strane, inicijator je subjekt koji primitke od obveznica upotrebljava za raspodjelu financiranja za gospodarske djelatnosti. Trenutačno bi se europsko tržište sekuritizacije zelenih obveznica na kojem bi sve odnosne izloženosti bile usklađene s taksonomijom suočilo sa znatnim ograničenjima rasta jer postoji manjak imovine usklađene s taksonomijom koja je prikladna za sekuritizaciju. Stoga je europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo)(EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (13), u svojem izvješću „Razvoj okvira za održivu sekuritizaciju” preporučilo primjenu zahtjeva za namjenskim korištenjem primitaka na razini inicijatora, umjesto na razini SSPN-a, kao učinkovit i pragmatičan pristup u prijelaznoj fazi. Taj bi pristup bio primjeren sve dok se u gospodarstvu Unije ne stvori odgovarajući obujam imovine usklađene s taksonomijom. Kako bi se osigurala izvršivost, odgovornost inicijatora u pogledu budućeg korištenja primitaka trebala bi biti jasno navedena u prospektu koji se objavljuje u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129.

(32)

Posebni zahtjevi za objavljivanje i isključenje trebali bi se primjenjivati na obveznice koje proizlaze iz sekuritizacije, a označene su kao „europska zelena obveznica” ili „EuGB”, kako bi se povećalo povjerenje ulagatelja i osiguralo da su u potpunosti obaviješteni o okolišnim značajkama transakcije. Ulagateljima s različitim preferencijama u pogledu okolišnih značajki odnosnog skupa imovine trebalo bi osigurati dovoljnu transparentnost. Zaštitne mjere potrebne su kako bi se izbjegla situacija u kojoj odabir imovine koju inicijator treba sekuritizirati uključuje izloženosti kojima se financiraju istraživanje, rudarstvo, vađenje, proizvodnja, prerada, skladištenje, rafiniranje ili distribucija, uključujući prijevoz, i trgovina fosilnim gorivima kako su definirani u Uredbi (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (14). Međutim, zahtjevi za isključenje trebali bi uzeti u obzir pretežnu svrhu sekuritiziranih izloženosti i ne bi trebali obuhvaćati izloženosti ako je povezanost s djelatnostima povezanima s fosilnim gorivima samo marginalna ili sporedna, kao što je komercijalna zgrada sa spremnikom za skladištenje plina. Osim toga, zahtjevi za isključenje ne bi se trebali temeljiti isključivo na upotrebi fosilnih goriva, kao u slučaju kredita za automobile ili stambenih kredita. Nadalje, inicijator bi trebao objaviti informacije o prihvatljivosti taksonomije, usklađenosti s taksonomijom i usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete u pogledu djelatnosti koje se financiraju sekuritiziranim izloženostima. Takvo objavljivanje inicijator bi trebao izvršiti uz najbolje napore i najbolje što može, koristeći se dostupnim podatcima kao što su podatci prikupljeni u internoj bazi podataka ili IT sustavu inicijatora. Inicijatori se pozivaju da te informacije stave na raspolaganje i putem sekuritizacijskih repozitorija registriranih pri europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA),osnovanom Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (15), u skladu s Uredbom (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

 

(33)

Učinkovit nadzor nadležnih tijela potreban je kako bi se provjerila usklađenost s posebnim zahtjevima koji se primjenjuju na inicijatore i SSPN-ove. Uredbom (EU) 2017/2402 zahtijeva se da države članice imenuju jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za nadzor usklađenosti sekuritizacijskih transakcija s oznakom „jednostavna, transparentna i standardizirana” (STS), koja uključuje i posebne zahtjeve za objavljivanje i isključenje. S obzirom na iskustvo koje su ta nadležna tijela stekla tijekom provjere sekuritizacijskih transakcija, primjereno je da ona nadziru usklađenost inicijatora sa zahtjevima ove Uredbe. Međutim, s obzirom na to da su i inicijatori i SSPN-ovi uključeni u sekuritizaciju, i nadležnim tijelima inicijatora i nadležnim tijelima SSPN-ova trebalo bi povjeriti odgovarajuće nadzorne ovlasti utvrđene u ovoj Uredbi te bi ta tijela trebala surađivati kako bi se osigurao učinkovit i odgovarajući nadzor.

(34)

Nadležna tijela trebala bi nadzirati izdavatelje obveznica koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i obveznica povezanih s održivošću koji odluče upotrebljavati zajedničke predloške za periodične objave nakon izdavanja kako bi se osiguralo da su svi elementi sadržani u tim predlošcima ispravno objavljeni. Ako izdavatelji ne poštuju ovu Uredbu, nadležna tijela trebala bi tu činjenicu objaviti.

 

(35)

Komisija je iznijela prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. Informacije o europskim zelenim obveznicama bit će vrijedne ulagateljima i drugim sudionicima na financijskom tržištu kao i široj javnosti. Stoga bi dokumenti za objavljivanje iz ove Uredbe, uključujući informativni sažetak o europskim zelenim obveznicama, izvještaj o raspodjeli primitaka i izvještaj o utjecaju na okoliš, plan kapitalnih rashoda, ako je primjenjivo, te predlošci za neobvezno objavljivanje za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću, kao i ocjenjivanja koja provode vanjski ocjenjivači, trebali biti javno i slobodno dostupni. Takva jedinstvena europska pristupna točka (ESAP) mogla bi biti primjeren mehanizam za postizanje tog cilja.

(36)

Kako bi se poboljšala transparentnost metodologije vanjskih ocjenjivača, osiguralo da vanjski ocjenjivači imaju odgovarajuće kvalifikacije, stručno iskustvo i neovisnost te smanjio rizik od mogućih sukoba interesa, a time i osigurala odgovarajuća zaštita ulagatelja, izdavatelji europskih zelenih obveznica trebali bi angažirati samo vanjske ocjenjivače, uključujući one iz trećih zemalja, koji su registrirani i podliježu stalnom nadzoru ESMA-e.

 

(37)

Kako bi se ulagateljima omogućio transparentan uvid u procjenu usklađenosti s taksonomijom gospodarskih djelatnosti koje se financiraju od primitaka od obveznica, vanjski ocjenjivači trebali bi za korisnike ocjena prije izdavanja, ocjena nakon izdavanja i, prema potrebi, ocjena izvještaja o utjecaju na okoliš detaljno objavljivati metodologiju i najvažnije pretpostavke koje primjenjuju u djelatnostima vanjskog ocjenjivanja, vodeći računa o zaštiti vlasničkih podataka i intelektualnog vlasništva.

(38)

Vanjski ocjenjivači trebali bi uspostaviti mehanizme za svoje dobro korporativno upravljanje kojima se osigurava neovisnost, objektivnost i kvaliteta njihovih ocjena prije i nakon izdavanja. Više rukovodstvo vanjskih ocjenjivača trebalo bi stoga imati dovoljnu razinu stručnosti u području financijskih usluga i pitanja okoliša i osigurati da vanjsko ocjenjivanje obavlja dovoljan broj zaposlenika s potrebnim znanjem i iskustvom. Zato bi funkcija praćenja usklađenosti trebala moći o svojim nalazima izvijestiti nadzorno tijelo ili administrativno tijelo vanjskog ocjenjivača.

 

(39)

Vanjski bi ocjenjivači radi svoje neovisnosti i radi očuvanja visokih standarda transparentnosti i etičkog ponašanja trebali poštovati organizacijske zahtjeve i pravila ponašanja kako bi se ublažile i izbjegle situacije stvarnog ili mogućeg sukoba interesa ili, kad ih ne mogu izbjeći, kako bi se ti sukobi na odgovarajući način rješavali. Vanjski ocjenjivači ne bi trebali imati pravo provoditi vanjsko ocjenjivanje u slučaju sukoba interesa koje se ne može riješiti na odgovarajući način. Stoga bi vanjski ocjenjivači trebali na transparentan način u vanjskim ocjenama objaviti sve informacije o sukobu interesa. Trebali bi voditi evidenciju o svim značajnim prijetnjama svojoj neovisnosti, kao i neovisnosti svojih zaposlenika, glavnih članova trgovačkog društva i svih drugih osoba koje sudjeluju u procesu vanjskog ocjenjivanja, te evidenciju o zaštitnim mjerama poduzetima radi ublažavanja tih prijetnji.

(40)

Vanjski ocjenjivači trebali bi procijeniti i dokumentirati postoji li mogući ili stvarni sukob interesa s klijentom, među ostalim u situacijama u kojima postoje znatne osobne ili financijske veze između vanjskog ocjenjivača i subjekta koji se ocjenjuje.

 

(41)

Uredbom (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (17) zabranjuje se pružanje subjektu koji je predmet revizije nerevizorskih usluga povezanih s financiranjem, strukturom kapitala i raspodjelom te ulagačkom strategijom tog subjekta, osim usluga provjere u vezi s financijskim izvještajima. Pružanjem vanjskog ocjenjivanja na temelju ove Uredbe ne bi se trebala dovoditi u pitanje Uredba (EU) br. 537/2014.

(42)

Potrebno je izbjeći razlike u primjeni ove Uredbe na razini nadležnih tijela. Istodobno, potrebno je smanjiti transakcijske i operativne troškove vanjskih ocjenjivača, povećati povjerenje ulagatelja i pravnu sigurnost. Stoga je primjereno da se ESMA-i dodijeli opća nadležnost za registraciju i stalni nadzor vanjskih ocjenjivača u Uniji. Povjeravanjem isključive odgovornosti ESMA-i za ta pitanja trebali bi se zajamčiti ravnopravni uvjeti u smislu zahtjeva za registraciju i stalnog nadzora te ukloniti rizik od regulatorne arbitraže u državama članicama. Pritom bi takva isključiva odgovornost trebala optimizirati raspodjelu nadzornih resursa na razini Unije i na taj bi način ESMA postala centar stručnosti te bi se povećala učinkovitost nadzora.

 

(43)

ESMA bi trebala moći zatražiti sve informacije koje su joj potrebne za učinkovito obavljanje njezinih nadzornih zadaća. Stoga bi trebala moći zatražiti takve informacije od vanjskih ocjenjivača, osoba koje sudjeluju u djelatnostima vanjskog ocjenjivanja, povezanih trećih strana, trećih strana kojima su vanjski ocjenjivači eksternalizirali operativne funkcije kao i osoba koje su na drugi način blisko i bitno povezane s vanjskim ocjenjivačima ili djelatnostima vanjskog ocjenjivanja.

(44)

Da bi mogla obavljati svoje nadzorne zadaće, a osobito da bi primorala vanjske ocjenjivače da prestanu s kršenjem, da dostave potpune i točne informacije ili da pristanu na istragu ili izravni nadzor, ESMA bi trebala moći izricati novčane kazne ili periodične penale.

 

(45)

Izdavatelji europskih zelenih obveznica mogli bi imati potrebu koristiti se uslugama vanjskih ocjenjivača izvan Unije. Stoga je potrebno utvrditi sustav za vanjske ocjenjivače iz trećih zemalja na temelju procjene jednakovrijednosti, priznavanja ili prihvaćanja, kojim se vanjskim ocjenjivačima iz trećih zemalja omogućuje pružanje usluga vanjskog ocjenjivanja. Kako bi se olakšao pristup vanjskim ocjenjivačima iz trećih zemalja u slučaju da ne postoji odluka o jednakovrijednosti, potrebno je utvrditi postupak putem kojeg ESMA priznaje vanjske ocjenjivače s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.

(46)

Kako bi se vanjskim ocjenjivačima iz trećih zemalja olakšalo pružanje usluga izdavateljima europskih zelenih obveznica, trebalo bi utvrditi sustav prihvaćanja kojim bi se, pod određenim uvjetima, registriranim vanjskim ocjenjivačima s poslovnim nastanom u Uniji omogućilo da prihvate usluge vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje. Vanjski ocjenjivač koji je prihvatio usluge vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje trebao bi snositi punu odgovornost za te prihvaćene usluge i za usklađenost tog vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje s ovom Uredbom.

 

(47)

Kako bi se ispunili ciljevi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s dopunom ove Uredbe u pogledu sadržaja, metodologija i prikaza informacija koje treba objaviti u predlošcima za neobvezne periodične objave nakon izdavanja, postupka za izvršavanje ovlasti ESMA-e za izricanje novčanih kazni ili periodičnih penala, uključujući odredbe o pravima obrane, vremenske odredbe, naplatu novčanih kazni ili periodičnih penala i detaljna pravila o rokovima zastare za izricanje i izvršenje sankcija te o postupku izvršavanja ovlasti ESMA-e za naplatu naknada, uključujući odredbe o vrsti naknada, predmetima u kojima se plaćaju naknade, iznosu naknada koje bi trebale biti razmjerne prometu i načinu na koji se te naknade plaćaju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (18) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(48)

Bilo bi djelotvorno i primjereno ESMA-i, kao visokospecijaliziranom stručnom tijelu, povjeriti izradu nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda koji nisu povezani s političkim odlukama, a koji bi se potom dostavili Komisiji.

 

(49)

ESMA-u bi trebalo ovlastiti za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda u kojima će se dodatno utvrditi kriteriji za procjenjivanje zahtjeva za registraciju vanjskog ocjenjivača, uključujući upravljanje sukobima interesa, i informacije koje taj vanjski ocjenjivač treba dostaviti da bi utvrdila stupanj njegove usklađenosti s ovom Uredbom. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje tih regulatornih tehničkih standarda delegiranim aktima na temelju članka 290. UFEU-a i u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.

(50)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (19).

 

(51)

ESMA-u bi trebalo ovlastiti za izradu nacrta provedbenih tehničkih standarda kojima se utvrđuju standardni obrasci, predlošci i postupci za dostavu informacija za registraciju vanjskih ocjenjivača. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje tih provedbenih tehničkih standarda provedbenim aktom na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010..

(52)

Komisija bi trebala preispitati primjenu ove Uredbe pet godina nakon njezina stupanja na snagu i svake tri godine nakon toga na temelju informacija iz Platforme za održivo financiranje uspostavljene Uredbom (EU) 2020/852 i doprinosa ESMA-e, ako je to relevantno. Komisija bi tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe trebala objaviti izvješće kojim se procjenjuje potreba reguliranja obveznica povezanih s održivošću. Nadalje, Komisija bi do kraja 2024. i svake tri godine nakon toga trebala izraditi izvješće na temelju preispitivanja kriterija tehničke provjere iz Uredbe (EU) 2020/852.

 

(53)

Kako bi se osiguralo da izdavatelji europskih zelenih obveznica za koje se objavljuje prospekt na temelju Uredbe (EU) 2017/1129 ispunjavaju zahtjeve za objavljivanje iz ove Uredbe, nadležna tijela matične države članice trebala bi imati potrebne nadzorne i istražne ovlasti. Nadležna tijela trebala bi moći izvršavati svoje nadzorne ovlasti prije i nakon izdavanja europskih zelenih obveznica. Od nadležnih tijela ne bi trebalo zahtijevati da u okviru nadzornih ovlasti koje su im dodijeljene ovom Uredbom provjeravaju istinitost ili ispravnost informacija koje su izdavatelji dužni dostaviti na temelju ove Uredbe, niti jesu li izdavatelji ispunili obveze u vezi s raspodjelom primitaka.

(54)

Budući da se ovom Uredbom stvara okvir koji omogućuje označavanje državnog duga kao okolišno održivog duga, financijska poduzeća trebala bi objaviti svoju izloženost okolišno održivom državnom dugu u okviru svojeg omjera zelene imovine kako je predviđeno Delegiranom Uredbom (EU) 2021/2178. U okviru preispitivanja te delegirane uredbe do 30. lipnja 2024. trebalo bi procijeniti uključivanje izloženosti prema državama u brojnik i nazivnik ključnih pokazatelja uspješnosti.

 

(55)

Kako bi se vanjskim ocjenjivačima olakšalo pružanje usluga i istodobno osiguralo da ESMA ima primjereno vrijeme za izradu okvira za registraciju i nadzor vanjskih ocjenjivača, tijekom prvih 18 mjeseci primjene ove Uredbe trebalo bi primjenjivati prijelazno razdoblje. Tijekom prijelaznog razdoblja vanjski ocjenjivači trebali bi moći pružati usluge ako o tome obavijeste ESMA-u i učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se uskladili s ovom Uredbom. Vanjski ocjenjivači iz trećih zemalja trebali bi, osim toga, osigurati da tijekom prijelaznog razdoblja imaju pravnog zastupnika s poslovnim nastanom u Uniji. ESMA bi trebala pratiti poštuju li vanjski ocjenjivači ovu Uredbu i to uzeti u obzir pri procjeni je li vanjski ocjenjivač ispunio zahtjeve za registraciju.

(56)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest: osigurati da se za korištenje oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” primjenjuju ujednačeni zahtjevi; uspostaviti jednostavan sustav registracije i nadzorni okvir za vanjske ocjenjivače time što će se jednom nadzornom tijelu povjeriti registracija i nadzor vanjskih ocjenjivača u Uniji; uspostaviti nadzor nad izdavateljima europskih zelenih obveznica za koje se zahtijeva prospekt u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129; te utvrditi predloške za neobveznu objavu prije i nakon izdavanja za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću kako bi se poboljšala transparentnost i olakšala usporedivost tih obveznica, u cilju olakšavanja prikupljanja kapitala za projekte kojima se nastoje ostvariti okolišno održivi ciljevi, uz istodobni doprinos jačanju integriteta tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

 

(57)

Europski parlament savjetovao se s ESB-om koji je dao mišljenje 5. studenoga 2021. (20),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

 

GLAVA I.

PREDMET I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom:

(a) utvrđuju ujednačeni zahtjevi za izdavatelje obveznica koji se žele koristiti oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” za svoje obveznice koje su stavljene na raspolaganje ulagateljima u Uniji;

(b) uspostavlja sustav za registraciju i nadzor vanjskih ocjenjivača europskih zelenih obveznica; i

(c) utvrđuju neobvezni predlošci za objavljivanje za obveznice koje se u Uniji stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „izdavatelj” znači subjekt koji izdaje obveznice;

2. „državni izdavatelj” znači subjekt iz članka 1. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) 2017/1129;

3. „taksonomski zahtjevi” znači kriteriji za okolišno održive gospodarske djelatnosti iz članka 3. Uredbe (EU) 2020/852;

4. „uređeno tržište” znači uređeno tržište kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 21. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 );

5. „obveznica koja se stavlja na tržište kao okolišno održiva ” znači obveznica čiji se izdavatelj ulagateljima obvezuje ili u bilo kojem drugom obliku prije sklapanja ugovora tvrdi da se primitci od obveznica raspodjeljuju gospodarskim djelatnostima koje doprinose okolišnom cilju;

6. „obveznica povezana s održivošću” znači obveznica čije se financijske ili strukturne značajke razlikuju ovisno o tome je li izdavatelj ostvario prethodno definirane ciljeve okolišne održivosti;

7. „matična država članica” znači matična država članica kako je definirana u članku 2. točki (m) Uredbe (EU) 2017/1129;

8. „država članica domaćin” znači država članica domaćin kako je definirana u članku 2. točki (n) Uredbe (EU) 2017/1129;

9. „financijska imovina” znači dug ili vlasnički kapital ili njihova kombinacija;

10. „stavljano na raspolaganje ulagateljima u Uniji” znači:

(a) javna ponuda unutar Unije; ili

(b) uvrštenje obveznica za trgovanje na mjestu trgovanja koje se nalazi u Uniji;

11. „javna ponuda” znači javna ponuda vrijednosnih papira kako je definirano u članku 2. točki (d) Uredbe (EU) 2017/1129;

12. „mjesto trgovanja” znači mjesto trgovanja kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 24. Direktive 2014/65/EU;

13. „plan kapitalnih rashoda” znači plan kapitalnih rashoda kako je predviđeno u točki 1.1.2.2. podtočki (b) i točki 1.1.3.2. podtočki (b) Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2178;

14. „troškovi izdanja” znači troškovi koji su izravno povezani s izdavanjem obveznica, uključujući troškove savjetnika, pravne usluge, rejting, vanjsko ocjenjivanje, pokroviteljstvo i plasiranje;

15. „kriteriji tehničke provjere” znači kriteriji tehničke provjere utvrđeni delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. i člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852;

16. „prijelazna gospodarska djelatnost” znači gospodarska djelatnost koja je u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852;

17. „omogućujuća gospodarska djelatnost” znači gospodarska djelatnost koja je u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2020/852;

18. „sekuritizacija” znači sekuritizacija kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2017/2402;

19. „inicijator” znači inicijator kako je definiran u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2017/2402;

20. „sekuritizacijski subjekt posebne namjene” ili „SSPN” znači sekuritizacijski subjekt posebne namjene ili SSPN kako je definiran u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2017/2402;

21. „sekuritizirana izloženost” znači izloženost uključena u sekuritizaciju;

22. „sekuritizacijska obveznica” znači obveznica koju izdaje SSPN u skladu s glavom II. poglavljem 3.;

23. „sintetska sekuritizacija” znači sintetska sekuritizacija kako je definirana u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) 2017/2402;

24. „fosilno gorivo” znači fosilno gorivo kako je definirano u članku 2. točki 62. Uredbe (EU) 2018/1999.

GLAVA II.

ZAHTJEVI ZA KORIŠTENJE OZNAKOM „EUROPSKA ZELENA OBVEZNICA” ILI „EUGB”

POGLAVLJE I.

Zahtjevi koji se odnose na obveznice

Članak 3.

Oznaka „europska zelena obveznica” ili „EuGB”

Oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” koristi se samo za obveznice koje ispunjavaju zahtjeve iz ove glave.

Članak 4.

Korištenje primitaka od europskih zelenih obveznica

1. Prije dospijeća europske zelene obveznice primitci od takve obveznice u cijelosti se, u skladu s taksonomskim zahtjevima, raspodjeljuju u jednu ili više od sljedećih kategorija („postupni pristup”):

(a) dugotrajna imovina koja nije financijska imovina;

(b) kapitalni rashodi obuhvaćeni točkom 1.1.2.2. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2178;

(c) operativni rashodi obuhvaćeni točkom 1.1.3.2. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2178 nastali najviše tri godine prije izdavanja europske zelene obveznice;

(d) financijska imovina stvorena najviše pet godina nakon izdavanja europske zelene obveznice;

(e) imovina i rashodi kućanstava.

Odstupajući od prvog podstavka, izdavatelji mogu odbiti troškove izdavanja od primitaka od europskih zelenih obveznica prije raspodjele tih primitaka.

2. Odstupajući od stavka 1., izdavatelji mogu primitke iz jedne ili više nedospjelih europskih zelenih obveznica raspodijeliti u portfelj dugotrajne imovine ili financijske imovine u skladu s taksonomskim zahtjevima („portfeljni pristup”).

Ako izdavatelji raspodjeljuju primitke u skladu s prvim podstavkom ovog stavka, u izvještajima o raspodjeli primitaka iz članka 11. dokazuju da ukupna vrijednost imovine iz prvog podstavka ovog stavka u njihovu portfelju premašuje ukupnu vrijednost njihova portfelja nedospjelih europskih zelenih obveznica.

3. Odstupajući od stavka 1., državni izdavatelj ili izdavatelj iz treće zemlje koji je država, član saveza u slučaju savezne države ili regionalni ili općinski subjekt može primitke od europskih zelenih obveznica koje je izdao raspodijeliti i za porezne olakšice, subvencije, intermedijarnu potrošnju, tekuće transfere unutar sektora države, tekuću međunarodnu suradnju ili druge vrste javnih rashoda, pod uvjetom da se primitci raspodjeljuju u skladu s taksonomskim zahtjevima.

Članak 5.

Fleksibilnost pri korištenju primitaka od europskih zelenih obveznica

1. Odstupajući od članka 4. stavka 1., izdavatelji mogu raspodijeliti do 15 % primitaka od europske zelene obveznice za gospodarske djelatnosti koje ispunjavaju taksonomske zahtjeve, uz iznimku kriterija tehničke provjere, pod uvjetom da su te djelatnosti:

(a) gospodarske djelatnosti u odnosu na koje do datuma izdavanja europskih zelenih obveznica nisu stupili na snagu nikakvi kriteriji tehničke provjere; ili

(b) djelatnosti u kontekstu međunarodne potpore prijavljene u skladu s međunarodno dogovorenim smjernicama, kriterijima i ciklusima izvješćivanja, uključujući financiranje borbe protiv klimatskih promjena o kojem se Komisija obavješćuje u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, kako je navedeno u članku 19. stavku 3. Uredbe (EU) 2018/1999, i službenu razvojnu pomoć prijavljenu Odboru za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

2. Ako izdavatelj raspodjeljuje primitke od europske zelene obveznice u skladu sa stavkom 1. ovog članka, u informativnom sažetku o europskim zelenim obveznicama iz članka 10. opisuje predmetne djelatnosti i procijenjeni postotak primitaka namijenjenih financiranju takvih djelatnosti ukupno i po djelatnosti.

3. Ako primitke od europske zelene obveznice izdavatelj raspodijeli gospodarskim djelatnostima iz stavka 1. točke (a), on osigurava da te djelatnosti ispunjavaju, ako je to primjenjivo, generičke kriterije za nenanošenje bitne štete utvrđene u dodatcima A, B, C i D Prilogu I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139.

4. Ako izdavatelj primitke od europske zelene obveznice raspodijeli za djelatnosti iz stavka 1. točke (b), on na osnovi najboljih napora osigurava da te djelatnosti ispunjavaju relevantne kriterije tehničke provjere.

Članak 6.

Financijska imovina

1. Primitci od financijske imovine raspodjeljuju se samo za namjene iz članka 4. stavka 1. ili, ako je primjenjivo, za namjene iz članka 4. stavaka 2. i 3.

2. Primitci od financijske imovine mogu se raspodijeliti za drugu, naknadnu financijsku imovinu, pod uvjetom da:

(a) ne postoje više od tri uzastopne naknadne financijske imovine;

(b) primitci od financijske imovine zadnje u nizu raspodijeljeni su za namjene iz članka 4. stavka 1. prvog podstavka točke (a), (b), (c) ili (e) ili, ako je primjenjivo, za namjene iz članka 4. stavka 3.; i

(c) izdavatelj osigura da je vanjskim ocjenjivačima moguće učinkovito ocijeniti konačnu raspodjelu primitaka.

Članak 7.

Planovi kapitalnih rashoda

1. Ako su primitci iz članka 4. stavka 1. prvog podstavka točaka (b) i (c) namijenjeni za gospodarske djelatnosti koje će ispunjavati taksonomske zahtjeve, izdavatelj objavljuje plan kapitalnih rashoda.

2. U planu kapitalnih rashoda utvrđuje se rok, koji istječe prije dospijeća europskih zelenih obveznica, do kojeg svi kapitalni i operativni rashodi koji se financiraju europskim zelenim obveznicama trebaju biti usklađeni s taksonomijom.

3. Izdavatelj je u roku od 60 dana od roka navedenog u planu kapitalnih rashoda od vanjskog ocjenjivača dužan ishoditi procjenu usklađenosti s taksonomijom kapitalnih i operativnih rashoda koji su obuhvaćeni tim planom kapitalnih rashoda i financirani primitcima od europskih zelenih obveznica.

Članak 8.

Primjena kriterija tehničke provjere i zadržavanje stečenih prava

1. Ako izdavatelji primitke od europskih zelenih obveznica raspodjeljuju za namjene utvrđene u članku 4. stavcima 1. i 3., oni osiguravaju:

(a) da se ti primitci raspodjeljuju u skladu s kriterijima tehničke provjere primjenjivima u trenutku izdavanja obveznice;

(b) ako se kriteriji tehničke provjere izmijene nakon izdavanja obveznice, da se sljedeći primitci raspodjeljuju u skladu s izmijenjenim kriterijima tehničke provjere najkasnije roku od sedam godina od datuma početka primjene izmijenjenih kriterija:

i. primitci koji još nisu raspodijeljeni; te

ii. primitci koji su obuhvaćeni planom kapitalnih rashoda u skladu s člankom 7. i koji još nisu ispunili taksonomske zahtjeve.

2. Ako izdavatelji primitke raspodjeljuju u skladu s portfeljnim pristupom, izdavatelji u svoj portfelj uključuju samo onu imovinu čija je temeljna gospodarska djelatnost usklađena sa svim kriterijima tehničke provjere koji su se primjenjivali u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja od sedam godina prije datuma objave izvještaja o raspodjeli primitaka.

3. Ako postoji rizik da primitci od nedospjele obveznice nisu usklađeni sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom ii., izdavatelj sastavlja, podnosi vanjskom ocjenjivaču na ocjenjivanje i objavljuje plan za njihovo usklađivanje u najvećoj mogućoj mjeri s izmijenjenim kriterijima tehničke provjere i za ublažavanje u najvećoj mogućoj mjeri negativnih posljedica neusklađenosti s izmijenjenim kriterijima tehničke provjere. Izdavatelj taj plan objavljuje prije isteka razdoblja iz stavka 1. točke (b).

4. Usklađenost s relevantnim kriterijima tehničke provjere dokazuje se u izvještaju o raspodjeli primitaka iz članka 11.

Članak 9.

Isključenje nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe

Nadležna tijela iz članka 44. stavka 1. ove Uredbe ne odobravaju prospekt koji je izdala jurisdikcija navedena u Prilogu I. Zaključcima Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, visokorizična zemlja navedena u Prilogu Delegiranoj uredbi (EU) 2016/1675 ili izdavatelji s poslovnim nastanom u tim jurisdikcijama ili zemljama, ako se u tom prospektu upućuje na ovu Uredbu ili na oznaku „europska zelena obveznica” ili „EuGB”.

Poglavlje 2.

Zahtjevi u pogledu transparentnosti i vanjskog ocjenjivanja

Članak 10.

Informativni sažetak o europskoj zelenoj obveznici i ocjena prije izdavanja

1. Izdavatelj je prije izdavanja europske zelene obveznice dužan:

(a) ispuniti informativni sažetak o europskoj zelenoj obveznici iz Priloga I.;

(b) osigurati da je vanjski ocjenjivač prije izdanja obveznice dao pozitivnu ocjenu ispunjenog informativnog sažetka o europskoj zelenoj obveznici.

2. Informativni sažetak o europskoj zelenoj obveznici iz stavka 1. može se odnositi na više od jednog izdanja europskih zelenih obveznica.

3. Ocjenjivanje prije izdanja iz stavka 1. točke (b) obuhvaća:

(a) procjenu toga je li izdavatelj ispunio informativni sažetak o europskoj zelenoj obveznici u skladu s člancima od 4. do 8. i Prilogom I.; te

(b) elemente iz Priloga IV.

Članak 11.

Izvještaji o raspodjeli primitaka i ocjena tih izvještaja nakon izdavanja

1. Svakih 12 mjeseci i sve do datuma potpune raspodjele primitaka od njihove europske zelene obveznice te, prema potrebi, do realizacije plana kapitalnih rashoda, izdavatelji europskih zelenih obveznica sastavljaju izvještaj o raspodjeli primitaka od te europske zelene obveznice koristeći se predloškom iz Priloga II., u kojem dokazuju da su primitci od europske zelene obveznice od datuma njezina izdanja do kraja razdoblja navedenog u izvještaju raspodijeljeni u skladu s člancima od 4. do 8.

Prvo dvanaestomjesečno razdoblje počinje na datum izdavanja.

Odstupajući od drugog podstavka, izdavatelji mogu odrediti datum kraja prvog izvještajnog razdoblja kao zadnji dan kalendarske godine ili financijske godine izdavanja.

2. Izvještaji o raspodjeli primitaka sadržavaju, prema potrebi, informacije o napretku u provedbi plana kapitalnih rashoda.

Izdavatelji u svojim godišnjim izvještajima o raspodjeli primitaka objavljuju razloge za svako kašnjenje ili odstupanje koje ima znatan učinak na provedbu plana kapitalnih rashoda.

3. Izvještaji o raspodjeli mogu se odnositi na više od jednog izdanja europskih zelenih obveznica.

4. Izdavatelji europskih zelenih obveznica dužni su od vanjskog ocjenjivača ishoditi ocjenu izvještaja o raspodjeli primitaka nakon izdavanja sastavljenog nakon potpune raspodjele primitaka od europske zelene obveznice.

5. U slučaju ispravka raspodjele primitaka nakon objave izvještaja o raspodjeli primitaka u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (d), izdavatelji europskih zelenih obveznica dužni su izmijeniti izvještaj o raspodjeli primitaka i bez odgađanja od vanjskog ocjenjivača ishoditi ocjenu tog izmijenjenog izvještaja o raspodjeli primitaka nakon izdavanja.

6. Odstupajući od stavka 4., svaki izvještaj o raspodjeli primitaka koji sastave izdavatelji koji primitke iz portfelja jedne ili više europskih zelenih obveznica raspodjeljuju portfelju imovine podliježe ocjeni nakon izdavanja koju provodi vanjski ocjenjivač. Vanjski je ocjenjivač dužan posebnu pozornost obratiti na imovinu koja nije bila uvrštena u prethodno objavljene izvještaje o raspodjeli primitaka.

Takva ocjena nakon izdavanja nije potrebna ako tijekom razdoblja obuhvaćenog izvještajem o raspodjeli primitaka nije došlo do promjene u raspodjeli primitaka u portfelju imovine i ako nikakva imovina u portfelju nije promijenjena niti je sama promijenjena u raspodjeli primitaka u usporedbi s razdobljem obuhvaćenim prethodnim izvještajem o raspodjeli primitaka. U takvim slučajevima odgovarajući izvještaj o raspodjeli primitaka sadržava izjavu da ocjenjivanje nakon izdavanja nije provedeno zbog nepostojanja tih promjena.

7. Izdavatelji europskih zelenih obveznica osiguravaju da se godišnji izvještaji o raspodjeli primitaka i, prema potrebi, svaka ocjena nakon izdavanja koji se zahtijevaju na temelju ovog članka objave u roku od 270 dana nakon završetka svakog dvanaestomjesečnog razdoblja navedenog u stavku 1. Unutar tog razdoblja od 270 dana izdavatelji osiguravaju da vanjski ocjenjivač ima najmanje 90 dana na raspolaganju za ocjenjivanje izvještaja o raspodjeli primitaka.

8. Ocjena nakon izdavanja iz stavaka 4., 5. i 6. ovog članka sadržava sljedeće:

(a) procjenu, na temelju informacija dostavljenih vanjskom ocjenjivaču, je li izdavatelj raspodijelio primitke od obveznica u skladu s člancima od 4. do 8.;

(b) procjenu, na temelju informacija dostavljenih vanjskom ocjenjivaču, je li izdavatelj raspodijelio primitke od obveznica u skladu s informativnim sažetkom o europskoj zelenoj obveznici iz članka 10.;

(c) elemente iz Priloga IV.

Članak 12.

Izvještaj o utjecaju na okoliš europskih zelenih obveznica

1. Izdavatelji europskih zelenih obveznica dužni su nakon potpune raspodjele primitaka barem jedanput za životnog vijeka tih obveznica sastaviti i objaviti izvještaj o utjecaju korištenja primitaka od europske zelene obveznice na okoliš, koristeći se predloškom iz Priloga III.

2. Izvještaj o utjecaju na okoliš europske zelene obveznice mogu se odnositi na više od jednog izdanja europskih zelenih obveznica.

3. Izdavatelji europskih zelenih obveznica mogu zatražiti da vanjski ocjenjivač ocijeni izvještaj o utjecaju na okoliš. Takve ocjene izvještaja o utjecaju na okoliš moraju sadržavati sljedeće:

(a) procjenu usklađenosti izdavanja obveznice s izdavateljevom širom strategijom zaštite okoliša;

(b) procjenu navedenog utjecaja primitaka od obveznica na okoliš;

(c) elemente iz Priloga IV.

Članak 13.

Državni izdavatelji

1. Državni izdavatelj dužan je ishoditi ocjenu svojih europskih zelenih obveznica nakon izdavanja od:

(a) vanjskog ocjenjivača; ili

(b) vanjskog ocjenjivača i državnog revizora.

2. Ako državni izdavatelj ishodi ocjenu nakon izdavanja od vanjskog ocjenjivača i državnog revizora, državni revizor ocjenjuje raspodjelu primitaka od obveznica, a vanjski ocjenjivač utvrđuje jesu li gospodarske djelatnosti financirane obveznicom u skladu s taksonomskim zahtjevima.

Članak 14.

Prospekt za europske zelene obveznice

1. Kako bi se koristio oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” izdavatelj objavljuje prospekt u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129 koji ispunjava sljedeće uvjete:

(a) obveznice su u cijelom prospektu označene kao „europska zelena obveznica” ili „EuGB”;

(b) u prospektu se navodi da se europska zelena obveznica izdaje u skladu s ovom Uredbom, u odjeljku prospekta koji sadržava informacije o korištenju primitcima.

2. Odstupajući od stavka 1., oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” može se koristiti za obveznice obuhvaćene člankom 1. stavkom 2. točkama (b) i (d) Uredbe (EU) 2017/1129.

3. Za potrebe ove Uredbe smatra se da pojam „propisane informacije” iz članka 19. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2017/1129 obuhvaća informacije iz informativnog sažetka o europskoj zelenoj obveznici iz članka 10. ove Uredbe.

4. Ako je je prospekt objavljen u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129, taj prospekt uključuje sažetak plana kapitalnih rashoda. U tom sažetku navode se najznačajniji projekti koje je izdavatelj proveo, mjereni kao udio u ukupnim kapitalnim rashodima obuhvaćenima planom kapitalnih rashoda, te se utvrđuje vrsta, sektor, lokacija i očekivana godina dovršetka tih projekata.

Članak 15.

Objavljivanje informacija na internetskim stranicama izdavatelja i obavješćivanje ESMA-e i nadležnih tijela

1. Izdavatelji europskih zelenih obveznica dužni su na svojim internetskim stranicama objaviti i bez naknade staviti na raspolaganje, u skladu s člankom 21. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) 2017/1129, nakon što je proteklo najmanje 12 mjeseci od dospijeća tih obveznica, sljedeće elemente, uključujući sve njihove izmjene ili ispravke:

(a) prije izdanja obveznice, ispunjeni informativni sažetak o europskoj zelenoj obveznici iz članka 10. ove Uredbe;

(b) prije izdanja obveznice, ocjenu informativnog sažetka o europskoj zelenoj obveznici prije izdavanja obveznice, kako je navedeno u članku 10. ove Uredbe;

(c) prije izdanja obveznice, poveznicu na internetsku stranicu na kojoj se može pronaći prospekt ako se prospekt objavljuje u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129;

(d) bez nepotrebnog odgađanja nakon što su sastavljeni u skladu s člankom 11. stavkom 1. ove Uredbe, izvještaje o raspodjeli primitaka od europskih zelenih obveznica;

(e) bez nepotrebnog odgađanja nakon njihova ishođenja, ocjene izvještaja o raspodjeli primitaka od europskih zelenih obveznica nakon izdavanja, kako je navedeno u članku 11. ove Uredbe;

(f) bez nepotrebnog odgađanja nakon njegova sastavljanja u skladu s člankom 12. ove Uredbe, izvještaj o utjecaju na okoliš europskih zelenih obveznica;

(g) ako je primjenjivo, plan kapitalnih rashoda;

(h) ako je primjenjivo, ocjenu izvještaja o utjecaju na okolišu iz članka 12. stavka 3. ove Uredbe.

Odstupajući od prvog podstavka točke (d), ako se izvještaj o raspodjeli primitaka od europskih zelenih obveznica ocjenjuje nakon izdavanja, taj izvještaj o raspodjeli primitaka objavljuje se bez nepotrebnog odgađanja nakon što je ishođena ocjena nakon izdavanja.

2. Informacije iz dokumenata iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (d) i (f) dostavljaju se, prema izboru izdavatelja, na jeziku uobičajenom u području međunarodnih financija ili:

(a) ako su europske zelene obveznice ponuđene javnosti ili uvrštene na tržište u samo jednoj državi članici, na jeziku koji prihvaća nadležno tijelo te države članice;

(b) ako su europske zelene obveznice ponuđene javnosti ili uvrštene na tržište u dvije ili više država članica, na jeziku koji prihvaća nadležno tijelo svake od tih država članica;

3. Odstupajući od stavka 2. ovog članka, ako je u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129 potrebno objaviti prospekt za europsku zelenu obveznicu, informacije iz dokumenata iz stavka 1. točaka (a), (d) i (f) ovog članka dostavljaju se na jeziku odnosno jezicima tog prospekta.

4. Ako je to primjenjivo, izdavatelji obavješćuju nadležna tijela iz članka 44. stavaka 1. i 2. o objavi svakog dokumenta iz stavka 1. prvog podstavka ovog članka bez nepotrebnog odgađanja nakon svake objave.

5. Izdavatelji su dužni obavijestiti ESMA-u o objavi svih dokumenata iz stavka 1. prvog podstavka u roku od 30 dana od njihove objave.

 

Članak 15.a

Dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki

1. Od 10. siječnja 2030. pri objavi bilo koje od sljedećih informacija:

(a) informativnog sažetka, ocjene prije izdavanja koja se odnosi na informativni sažetak, godišnjih izvještaja o raspodjeli primitaka, ocjene nakon izdavanja povezane s jednim ili više godišnjih izvještaja o raspodjeli primitaka, izvještaja o utjecaju na okoliš, ocjene izvještaja o utjecaju na okoliš iz članka 15.;

(b) objava prije izdavanja iz članka 20. i periodičnih objava nakon izdavanja iz članka 21.;

izdavatelj istodobno te informacije dostavlja relevantnom tijelu za prikupljanje iz stavka 3. ili stavka 4. ovog članka za potrebe njihove dostupnosti na europskoj jedinstvenoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ).

Te informacije ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a) dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili, ako je to propisano pravom Unije, u strojno čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) 2023/2859;

(b) priloženi su im sljedeći metapodaci:

i. sva imena izdavatelja na kojeg se informacije odnose;

ii. identifikacijska oznaka pravne osobe izdavatelja kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859;

iii. veličina izdavatelja po kategorijama kako su utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) te uredbe;

iv. vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) te uredbe;

v. naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

2. Za potrebe stavka 1. drugog podstavka točke (b) podtočke ii. izdavatelj ishođuje identifikacijsku oznaku pravne osobe.

3. Za potrebe dostupnosti informacija iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) ovog članka na ESAP-u, ESMA je tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859.

4. Za potrebe dostupnosti informacija iz stavka 1. prvog podstavka točke (b) ovog članka na ESAP-u, države članice do 9. siječnja 2030. imenuju barem jedno tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859 i o tome obavješćuju ESMA-u.

5. Kako bi se osiguralo učinkovito prikupljanje i upravljanje informacijama dostavljenima u skladu sa stavkom 1., ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojima se utvrđuje sljedeće:

(a) svi drugi metapodaci koji se prilažu uz informacije;

(b) strukturiranje podataka u informacijama;

(c) koje informacije trebaju biti u strojno čitljivom formatu i koji strojno čitljiv format treba upotrijebiti u tim slučajevima.

Za potrebe točke (c) ESMA procjenjuje prednosti i nedostatke različitih strojno čitljivih formata i provodi primjerene testove na terenu.

ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6. ESMA po potrebi donosi smjernice za subjekte kako bi osigurala da su metapodaci dostavljeni u skladu sa stavkom 5. prvim podstavkom točkom (a) točni.

 

POGLAVLJE 3.

Uvjeti za korištenje oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” za sekuritizacijske obveznice

Članak 16.

Primjena oznake „europska zelena obveznica” ili „EuGB” za sekuritizacijske obveznice

1. U slučaju sekuritizacijske obveznice označene kao „europska zelena obveznica” ili „EuGB”:

(a) upućivanja na „izdavatelja” u ovoj Uredbi tumače se kao upućivanja na „inicijatora”;

(b) upućivanja u članku 4. na „primitke” tumače se kao upućivanja na primitke koje je inicijator ostvario prodajom sekuritiziranih izloženosti SSPN-u.

2. Odstupajući od stavka 1. točke (a), upućivanja na „izdavatelja” u člancima 9. i 15., članku 44. stavku 3., članku 45. stavku 1., članku 48. i članku 49. stavku 1. tumače se kao upućivanja na „inicijatora” ili „SSPN”, a upućivanja na „izdavatelja” u članku 14. stavku 1. i članku 44. stavku 1. tumače se kao upućivanja na „SSPN”.

3. Ako sekuritizirane izloženosti stvara više inicijatora, primjenjuje se sljedeće:

(a) svaki inicijator razmjerno ispunjava zahtjeve za korištenje primitaka iz članaka od 4. do 8. u odnosu na svoj udio u skupu sekuritiziranih izloženosti;

(b) inicijatori zajednički ispunjavaju zahtjeve iz članaka 10., 11., 12., 15., 18. i 19., jasno navodeći u kojoj je mjeri svaki inicijator ispunio svoje zahtjeve;

(c) inicijatori zajednički ispunjavaju zahtjeve za ishođenje vanjskog ocjenjivanja utvrđene u člancima 10. i 11.;

(d) ako više inicijatora odluči zatražiti ocjenjivanje izvještaja o utjecaju na okoliš iz članka 12. stavka 3., oni zajednički ispunjavaju zahtjeve za taj izvještaj.

Članak 17.

Isključenje obveznica izdanih za potrebe sintetske sekuritizacije

Obveznice izdane za potrebe sintetske sekuritizacije ne smiju se koristiti oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB”.

Članak 18.

Isključenja određenih sekuritiziranih izloženosti

1. Za potrebe ove Uredbe, sekuritizirane izloženosti ne obuhvaćaju izloženosti kojima se financiraju istraživanje, rudarstvo, vađenje, proizvodnja, prerada, skladištenje, rafiniranje ili distribucija, uključujući prijevoz, i trgovina fosilnim gorivima.

2. Izloženosti kojima se financira proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i energije iz fosilnih goriva ili proizvodnja energije za grijanje/hlađenje iz fosilnih goriva mogu se uključiti u skup sekuritiziranih izloženosti za potrebe ove Uredbe ako te djelatnosti ispunjavaju kriterije načela nenanošenja bitne štete utvrđene u Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139.

3. Inicijator u informativnom sažetku o europskim zelenim obveznicama iz članka 10. objašnjava u kojoj su mjeri ispunjeni zahtjevi iz stavka 1. ovog članka.

4. Na zahtjev nadležnog tijela iz članka 44., inicijator dokazuje usklađenost sa stavkom 1. ovog članka.

Članak 19.

Dodatni zahtjevi za objavljivanje informacija u slučaju sekuritizacije

1. U slučaju sekuritizacijske obveznice označene kao „europska zelena obveznica” ili „EuGB”, prospekt objavljen u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129 uključuje izjavu da je obveznica sekuritizacijska obveznica i da je inicijator odgovoran za ispunjavanje obveza preuzetih u prospektu u pogledu korištenja primitaka.

2. Kako bi se osigurala transparentnost u pogledu okolišnih značajki sekuritiziranih izloženosti, na temelju dostupnih podataka, u najvećoj mogućoj mjeri i u skladu s mogućnostima inicijatora u prospekt se uključuju informacije o sljedećem:

(a) udjelu sekuritiziranih izloženosti u skupu sekuritiziranih izloženosti kojima se financiraju gospodarske djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive kako su definirane u članku 1. točki 5. Delegirane uredbe (EU) 2021/2178;

(b) udjelu sekuritiziranih izloženosti usklađenih s taksonomijom koje su navedene po relevantnoj ekonomskoj djelatnosti u delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. ili članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 u skupu taksonomski prihvatljivih izloženosti iz točke (a) ovog stavka;

(c) udjelu sekuritiziranih izloženosti koje ne ispunjavaju ciljeve načela nenanošenja bitne štete iz članka 3. točke (b) Uredbe (EU) 2020/852 i koje su navedene po relevantnoj gospodarskoj djelatnosti u delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. ili članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 u skupu taksonomski prihvatljivih izloženosti iz točke (a) ovog stavka.

3. Informacije sadržane u prospektu u skladu sa stavkom 2. ovog članka uključuju se i u informativni sažetak o europskim zelenim obveznicama iz članka 10. te u izvještaj o raspodjeli europskih zelenih obveznica iz članka 11. na temelju godišnjih ažuriranja koja provodi inicijator.

GLAVA III.

PREDLOŠCI ZA NEOBVEZNU OBJAVU ZA OBVEZNICE KOJE SE STAVLJAJU NA TRŽIŠTE KAO OKOLIŠNO ODRŽIVE I ZA OBVEZNICE POVEZANE S ODRŽIVOŠĆU

Članak 20.

Objave prije izdavanja za izdavatelje obveznica koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive ili obveznica povezanih s održivošću

1. Komisija do 21. prosinca 2024. objavljuje smjernice kojima se uspostavljaju predlošci za dobrovoljne objave prije izdavanja za izdavatelje obveznica koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i obveznica povezanih s održivošću.

2. U predlošcima iz stavka 1. ovog članka naznačuje se namjerava li izdavatelj angažirati vanjskog ocjenjivača i upotrijebiti zajednički predložak za periodične objave iz članka 21.

3. Za izdavatelje obveznica koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive predlošci iz stavka 1. ovog članka uz naznaku iz stavka 2. ovog članka sadržavaju barem sljedeće elemente koji odražavaju namjeru izdavatelja na temelju dostupnih podataka u trenutku izdavanja obveznice:

(a) ako izdavatelj podliježe obvezi objavljivanja planova u skladu s člankom 19.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii., ili člankom 29.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii. Direktive 2013/34/EU, ili ako je izdavatelj dobrovoljno objavio takve planove, način na koji se primitcima od obveznica namjerava doprinijeti provedbi tih planova;

(b) ako izdavatelj podliježe obvezi objavljivanja informacija u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852, način na koji se očekuje da će primitci od obveznica doprinijeti prometu, kapitalnim rashodima i operativnim rashodima izdavatelja usklađenima s taksonomijom;

(c) minimalni udio primitaka od obveznica koji se treba upotrebljavati za djelatnosti koje su okolišno održive u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852.

4. Za izdavatelje obveznica povezanih s održivošću predlošci iz stavka 1. ovog članka uz naznaku iz stavka 2. ovog članka sadržavaju barem sljedeće elemente koji odražavaju namjeru izdavatelja na temelju dostupnih podataka u trenutku izdavanja obveznice:

(a) obrazloženje, razinu ambicije, značajnost i metodologiju izračuna ključnih pokazatelja uspješnosti koje je utvrdio izdavatelj;

(b) ako izdavatelj podliježe obvezi objavljivanja planova u skladu s člankom 19.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii., ili člankom 29.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii. Direktive 2013/34/EU, ili ako je izdavatelj dobrovoljno objavio takve planove, način na koji bi primitci od tih obveznica trebali doprinijeti provedbi tih planova;

(c) prema potrebi, način na koji je obveznica povezana s prometom, kapitalnim rashodima i operativnim rashodima izdavatelja koji su usklađeni s taksonomijom primjenom Delegirane uredbe (EU) 2021/2178;

(d) opis strukture obveznica, uključujući mehanizam prilagodbe kupona.

Članak 21.

Periodične objave nakon izdavanja za izdavatelje obveznica koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive ili obveznica povezanih s održivošću

1. Izdavatelji obveznica koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i obveznica povezanih s održivošću mogu izvršavati periodične objave informacije nakon izdavanja putem zajedničkih predložaka.

Ako izdavatelj izvršava periodične objave informacija nakon izdavanja u skladu s prvim podstavkom ovog stavka, do dospijeća obveznice primjenjuje se članak 44.

2. Ako izdavatelj izdaje obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive, predlošci iz stavka 1. sadržavaju barem sljedeće elemente:

(a) ako izdavatelj podliježe obvezi objavljivanja planova u skladu s člankom 19.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii., ili člankom 29.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii. Direktive 2013/34/EU, ili ako je izdavatelj dobrovoljno objavio takve planove, način na koji primitci od obveznica doprinose provedbi tih planova;

(b) ako izdavatelj podliježe obvezi objavljivanja informacija u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852, način na koji primitci od obveznica doprinose prometu, kapitalnim rashodima i operativnim rashodima izdavatelja usklađenima s taksonomijom;

(c) minimalni udio primitaka od obveznica koji se upotrebljavaju za djelatnosti koje su okolišno održive u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852.

3. Ako izdavatelj izdaje obveznice povezane s održivošću, predlošci iz stavka 1. sadržavaju barem sljedeće elemente:

(a) obrazloženje, razinu ambicije, značajnost i metodologiju izračuna ključnih pokazatelja uspješnosti koje je utvrdio izdavatelj;

(b) ako izdavatelj podliježe obvezi objavljivanja planova u skladu s člankom 19.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii., ili člankom 29.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii. Direktive 2013/34/EU, ili ako je izdavatelj dobrovoljno objavio takve planove, način na koji bi primitci od obveznica trebali doprinijeti provedbi tih planova;

(c) prema potrebi, način na koji su primitci od obveznica povezani s prometom, kapitalnim rashodima i operativnim rashodima izdavatelja koji su usklađeni s taksonomijom primjenom Delegirane uredbe (EU) 2021/2178;

(d) opis strukture obveznica, uključujući mehanizam prilagodbe kupona.

4. Do 21. prosinca 2024. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 68. radi dopune ove Uredbe utvrđenjem sadržaja, metodologije i prikaza informacija koje treba objaviti u predlošcima iz stavaka 2. i 3. ovog članka.

Pri izradi tog delegiranog akta Komisija uzima u obzir informacije o okolišnim, socijalnim i upravljačkim aspektima koje je potrebno objaviti u skladu s drugim relevantnim zakonodavnim aktima, uključujući Uredbu (EU) 2017/1129, kako bi se izbjeglo preklapanje objava za izdavatelje.

Pri izradi tog delegiranog akta Komisija uzima u obzir i potrebe za informacijama sudionika na financijskim tržištima koji podliježu zahtjevima za objavljivanje iz Uredbe (EU) 2019/2088.

GLAVA IV.

VANJSKI OCJENJIVAČI EUROPSKIH ZELENIH OBVEZNICA

POGLAVLJE I.

Uvjeti za vanjsko ocjenjivanje europskih zelenih obveznica

Članak 22.

Registracija

1. Vanjski ocjenjivači europskih zelenih obveznica dužni su se prije početka obavljanja djelatnosti registrirati pri ESMA-i.

2. Vanjski ocjenjivači registrirani pri ESMA-i dužni su u svakom trenutku ispunjavati uvjete za registraciju iz članka 23. stavka 2.

3. Na državne revizore ne primjenjuju se odredbe glava IV. i V. ove Uredbe.

Članak 23.

Zahtjev za registraciju vanjskog ocjenjivača europskih zelenih obveznica

1. Zahtjev za registraciju vanjskog ocjenjivača europskih zelenih obveznica sadržava sljedeće informacije:

(a) puni naziv podnositelja zahtjeva, adresu njegova registriranog sjedišta u Uniji, adresu internetske stranice podnositelja zahtjeva i, ako je dostupna, identifikacijsku oznaku pravne osobe (LEI);

(b) ime i podatke za kontakt osobe za kontakt;

(c) pravni oblik podnositelja zahtjeva;

(d) vlasničku strukturu podnositelja zahtjeva;

(e) identitet članova višeg rukovodstva i odbora podnositelja zahtjeva sa životopisima u kojima je naveden barem stupanj njihovih kvalifikacija, iskustva i osposobljavanja;

(f) broj analitičara, zaposlenika i drugih osoba koje izravno sudjeluju u aktivnostima procjene te stupanj njihova znanja, iskustva i osposobljavanja stečenog prije i tijekom rada za podnositelja zahtjeva koje je povezano s vanjskim ocjenjivanjem ili pružanjem sličnih usluga;

(g) opis postupaka i metodologija koje podnositelj zahtjeva primjenjuje za davanje ocjene;

(h) aranžmani u vezi s korporativnim upravljanjem te politike i postupke koje podnositelj zahtjeva primjenjuje u svrhu utvrđivanja, otklanjanja ili rješavanja i transparentnog objavljivanja svakog postojećeg ili mogućeg sukoba interesa iz članka 35.;

(i) ovisno o slučaju, dokumente i informacije o postojećim ili planiranim aranžmanima za eksternalizaciju djelatnosti vanjskog ocjenjivača obuhvaćenog ovom Uredbom, uključujući informacije o subjektima koji preuzimaju eksternalizirane funkcije;

(j) ovisno o slučaju, informacije o drugim djelatnostima podnositelja zahtjeva.

2. ESMA registrira podnositelje zahtjeva kao vanjske ocjenjivače samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) više rukovodstvo i članovi odbora podnositelja zahtjeva:

i. imaju dobar ugled;

ii. dovoljno su stručni da mogu osigurati da podnositelj zahtjeva može obavljati poslove vanjskog ocjenjivača propisane u skladu s ovom Uredbom;

iii. imaju dovoljne stručne kvalifikacije;

iv. imaju relevantno iskustvo u djelatnostima kao što su osiguranje kvalitete i kontroli kvalitete, ocjenjivanju prije i nakon izdavanja i ocjenjivanju izvještaja o utjecaju na okoliš, pružanju mišljenja druge strane o usklađenosti ili financijskim uslugama;

(b) broj analitičara, zaposlenika i drugih osoba koje izravno sudjeluju u aktivnostima procjene podnositelja zahtjeva te stupanj njihova znanja, iskustva i osposobljavanja dovoljni su kako bi podnositelj zahtjeva mogao obavljati poslove vanjskog ocjenjivača u skladu s ovom Uredbom;

(c) interni aranžmani podnositelja zahtjeva kojima se osigurava usklađenost s poglavljem 2. ove glave primjereni su i učinkoviti.

Pri procjeni uvjeta utvrđenih u prvom podstavku ovog stavka ESMA može uzeti u obzir je li podnositelj zahtjeva, ako je pružao usluge u skladu s člancima 69. i 70., uložio sve napore kako bi ispunio zahtjeve iz članaka od 24. do 38. U tu svrhu ESMA može zahtijevati od podnositelja zahtjeva da joj dostavi potrebne informacije.

3. ESMA procjenjuje potpunost zahtjeva u roku od 20 radnih dana od njegova primitka.

Ako zahtjev nije potpun, ESMA o tome obavještava podnositelja zahtjeva i utvrđuje rok do kojeg podnositelj zahtjeva treba dostaviti dodatne informacije.

Ako je zahtjev potpun, ESMA o tome obavještava podnositelja zahtjeva.

4. ESMA registrira ili odbija registrirati podnositelja u roku 45 radnih dana od primitka potpunog zahtjeva.

ESMA može rok iz prvog podstavka produljiti za 15 radnih dana ako podnositelj zahtjeva namjerava eksternalizirati određene aktivnosti vanjskog ocjenjivača.

5. ESMA u pisanom obliku obavještava podnositelja zahtjeva o registraciji tog podnositelja zahtjeva za obavljanje poslova vanjskog ocjenjivača ili o odbijanju registracije tog podnositelja zahtjeva. Odluka o registraciji ili odbijanju registracije podnositelja zahtjeva mora biti obrazložena i počinje proizvoditi učinke petog radnog dana nakon njezina donošenja.

6. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji iz stavka 2. prvog podstavka točaka (a) i (b).

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2024.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

7. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se utvrđuju standardni obrasci, predlošci i postupci za dostavu informacija iz stavka 1.

ESMA pri izradi nacrta provedbenih tehničkih standarda uzima u obzir digitalne načine registracije.

ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2024.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 24.

Bitne promjene relevantne za registraciju

1. Vanjski ocjenjivač dužan je obavijestiti ESMA-u o svim bitnim promjenama informacija dostavljenih u skladu s člankom 23. stavkom 1. prije provedbe takvih promjena.

Ako ESMA uloži prigovor na takve bitne promjene, dužna je o tome obavijestiti vanjskog ocjenjivača u roku od 45 radnih dana od primitka obavijesti o tim promjenama i obrazložiti svoj prigovor. Promjene iz prvog podstavka ovog stavka ne provode se ako ESMA u tom razdoblju uloži prigovor.

2. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se utvrđuju standardni obrasci, predlošci i postupci za dostavu informacija iz stavka 1.

ESMA pri izradi nacrta provedbenih tehničkih standarda uzima u obzir digitalna sredstva registracije.

ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2025.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 25.

Jezična pravila

Podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev za registraciju iz članka 23. na jednom od službenih jezika institucija Unije. Uredba br. 1 od 15. travnja 1958. ( 3 ) primjenjuje se mutatis mutandis na svu ostalu komunikaciju između ESMA-e i podnositelja zahtjeva i njegovih zaposlenika.

POGLAVLJE II.

Organizacijski zahtjevi, procesi i dokumenti o upravljanju

Članak 26.

Opća načela

1. Vanjski ocjenjivači upotrebljavaju odgovarajuće sustave, resurse i postupke u svrhu ispunjenja svojih obveza u skladu s ovom Uredbom.

2. Vanjski ocjenjivači prate i evaluiraju adekvatnost i učinkovitost svojih sustava, resursa i postupaka uspostavljenih u skladu s ovom Uredbom najmanje jedanput godišnje i poduzimaju odgovarajuće mjere za uklanjanje nedostataka s time u vezi.

3. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji za procjenu primjerenosti, adekvatnosti i učinkovitosti sustava, resursa i postupaka vanjskih ocjenjivača iz stavaka 1. i 2.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 27.

Više rukovodstvo i članovi odbora

1. Više rukovodstvo i članovi odbora vanjskog ocjenjivača osiguravaju odnosno nadziru sljedeće:

(a) dobro i razborito upravljanje vanjskim ocjenjivačem;

(b) neovisnost u aktivnostima procjene;

(c) pravilnu identifikaciju, otklanjanje ili rješavanje i transparentno objavljivanje svakog stvarnog ili mogućeg sukoba interesa;

(d) usklađenost, u svakom trenutku, vanjskog ocjenjivača s ovom Uredbom.

2. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji za procjenu dobrog i razboritog upravljanja vanjskim ocjenjivačem iz stavka 1. točke (a) i upravljanje sukobima interesa iz stavka 1. točke (c).

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2024.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 28.

Analitičari i zaposlenici vanjskog ocjenjivača te druge osobe koje izravno sudjeluju u aktivnostima procjene vanjskih ocjenjivača

1. Vanjski ocjenjivači dužni su osigurati da njihovi analitičari i zaposlenici, kao i sve druge fizičke osobe čije su im usluge stavljene na raspolaganje ili su pod njihovom kontrolom i koje izravno sudjeluju u aktivnostima procjene, imaju potrebno znanje, iskustvo i osposobljavanje za poslove koji su im dodijeljeni.

2. Vanjski ocjenjivači dužni su osigurati da osobama iz stavka 1. nije dopušteno inicirati pregovore ili sudjelovati u pregovorima o naknadama ili plaćanjima sa subjektom koji se procjenjuje, povezanom trećom osobom ili osobom izravno ili neizravno povezanom odnosom kontrole sa subjektom koji se procjenjuje.

3. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji za procjenu primjerenosti znanja, iskustva i osposobljavanja osoba iz stavka 1.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2024.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 29.

Funkcija praćenja usklađenosti

1. Vanjski ocjenjivači uspostavljaju i održavaju trajnu, neovisnu i učinkovitu funkciju praćenja usklađenosti aktivnosti koje se obavljaju u okviru ove Uredbe.

2. Vanjski ocjenjivači dužni su osigurati da funkcija praćenja usklađenosti ispunjava sljedeće uvjete:

(a) raspolaže ovlašću za uredno i neovisno izvršavanje svojih odgovornosti;

(b) ima potrebne resurse i stručno znanje te pristup svim relevantnim informacijama;

(c) ne prati ni ne procjenjuje vlastite aktivnosti;

(d) ne dobiva naknadu za poslovne rezultate vanjskog ocjenjivača.

3. Nalazi funkcije praćenja usklađenosti stavljaju se na raspolaganje nadzornom tijelu ili administrativnom tijelu vanjskog ocjenjivača.

4. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji za procjenu toga raspolaže li funkcija praćenja usklađenosti ovlastima za uredno i neovisno izvršavanje svojih odgovornosti u skladu sa stavkom 2. točkom (a) te kriteriji za procjenu toga ima li funkcija praćenja usklađenosti potrebne resurse i stručno znanje te pristup svim relevantnim informacijama u skladu sa stavkom 2. točkom (b).

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 30.

Interne politike i postupci

1. Vanjski ocjenjivači donose i provode interne politike dužne pažnje i postupke kojima se osigurava da poslovni interesi ne narušavaju neovisnost ili ispravnost aktivnosti procjene.

2. Vanjski ocjenjivači donose i provode primjerene administrativne i računovodstvene postupke, mehanizme interne kontrole te aranžmane za učinkovitu kontrolu i zaštitu sustava za obradu informacija.

3. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji za procjenu primjerenosti administrativnih i računovodstvenih postupaka te mehanizama interne kontrole kao i učinkovitosti aranžmana za u kontrolu i zaštitu sustava za obradu informacija iz stavka 2.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 31.

Metodologije procjene i informacije koje se koriste za ocjene

1. Vanjski ocjenjivači donose i provode mjere kojima se osigurava da njihove ocjene daju mišljenje na temelju detaljne analize svih informacija koje su im dostupne i koje su, prema njihovim metodologijama, relevantne za njihovu analizu.

2. Vanjski ocjenjivači javno objavljuju ključne korake koje su poduzeli u svojem obrazloženju i koji su ih doveli do zaključaka za svaku ocjenu.

3. Vanjski ocjenjivači za ocjenjivanje koriste informacije dovoljne kvalitete i iz pouzdanih izvora.

4. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji na temelju kojih se procjenjuje jesu li informacije iz stavka 3. dovoljne kvalitete i jesu li izvori iz tog stavka pouzdani.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 32.

Pogreške u metodologijama procjene ili u njihovoj primjeni

1. Vanjski ocjenjivači koji saznaju za pogreške u svojim metodologijama procjene ili u njihovoj primjeni a koje bitno utječu na ocjenu dužni su odmah o tome obavijestiti ESMA-u i izdavatelje europskih zelenih obveznica na koje te pogreške utječu te objasniti pogreške.

2. Vanjski ocjenjivači pravodobno otklanjaju pogreške i u najkraćem mogućem roku objavljuju pogreške iz stavka 1. na svojim internetskim stranicama, zajedno s revidiranom i ispravljenom ocjenom, ako je relevantno. U revidiranim dokumentima navode se razlozi za promjene.

Članak 33.

Eksternalizacija

1. Vanjski ocjenjivači koji eksternaliziraju svoje aktivnosti procjene trećim pružateljima usluga dužni su osigurati da su ti treći pružatelji usluga osposobljeni i da imaju kapacitet za pouzdano i stručno obavljanje tih aktivnosti procjene. Ti vanjski ocjenjivači dužni su osigurati i da eksternalizacija bitno ne umanjuje kvalitetu njihove interne kontrole i ESMA-in nadzor njihove usklađenosti s ovom Uredbom.

2. Vanjski ocjenjivači ne eksternaliziraju sve svoje aktivnosti procjene ni svoju funkciju praćenja usklađenosti.

3. Vanjski ocjenjivači dužni su obavijestiti ESMA-u o aktivnostima procjene koje namjeravaju eksternalizirati, što uključuje specifikaciju ljudskih i tehničkih resursa potrebnih za obavljanje svake od tih aktivnosti te razloge za tu eksternalizaciju.

4. Vanjski ocjenjivači koji eksternaliziraju aktivnosti procjene dužni su osigurati da eksternalizacija ne umanji i ne oslabi kapacitet članova višeg rukovodstva ili upravljačkog tijela vanjskog ocjenjivača za obavljanje njihovih funkcija ili dužnosti.

5. Vanjski ocjenjivači dužni su osigurati da treći pružatelji usluga poštuju i ispunjavaju sve nadzorne zahtjeve ESMA-e u vezi s eksternaliziranim aktivnostima procjene.

6. Vanjski ocjenjivači snose odgovornost za eksternalizirane aktivnosti i donose mjere kojima se osiguravaju sljedeći uvjeti:

(a) procjene toga provode li treći pružatelji usluga eksternalizirane aktivnosti procjene djelotvorno i u skladu s primjenjivim propisima Unije i nacionalnim propisima i regulatornim zahtjevima i ispravljaju li na odgovarajući način utvrđene propuste;

(b) utvrđuju se potencijalni rizici povezani s eksternaliziranim aktivnostima procjene;

(c) adekvatno periodično praćenje eksternaliziranih aktivnosti procjene;

(d) odgovarajući postupci kontrole eksternaliziranih aktivnosti procjene, uključujući učinkovit nadzor eksternaliziranih aktivnosti procjene i svih potencijalnih rizika u odnosu na pružatelja usluga;

(e) odgovarajući poslovni kontinuitet eksternaliziranih aktivnosti procjene.

Za potrebe prvog podstavka točke (e) vanjski ocjenjivači dužni su ishoditi informacije o aranžmanima kontinuiteta poslovanja trećih pružatelja usluga, procijeniti njihovu kvalitetu i prema potrebi zatražiti poboljšanja tih aranžmana.

7. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji za:

(a) procjenu sposobnosti i kapaciteta trećih pružatelja usluga za pouzdano i stručno obavljanje aktivnosti procjene; i

(b) osiguranje da obavljanje aktivnosti procjene bitno ne umanjuje kvalitetu interne kontrole vanjskih ocjenjivača ili ESMA-in nadzor usklađenosti vanjskih ocjenjivača s ovom Uredbom.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2024.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 34.

Zahtjevi za vođenje evidencije

1. Vanjski ocjenjivači dužni su voditi odgovarajuću evidenciju o sljedećem:

(a) identitetu osoba koje sudjeluju u utvrđivanju sadržaja i odobravanju ocjena te datumima donošenja odluka o odobrenju ocjena;

(b) dokumentaciji o postupcima i metodologijama koje vanjski ocjenjivači primjenjuju pri ocjenjivanju i sastavljanju ocjena;

(c) internim dokumentima, uključujući informacije koje nisu javno dostupne i radne dokumente na temelju kojih su sastavljene sve objavljene ocjene;

(d) postupcima i mjerama koje vanjski ocjenjivači provode radi usklađivanja s ovom Uredbom;

(e) preslikama internih i eksternih priopćenja o aktivnostima procjene, uključujući priopćenja u elektroničkom obliku, koja su vanjski ocjenjivač i njegovi zaposlenici primili i poslali;

(f) dokumentaciju koja sadržava predugovorne procjene iz članka 35. stavka 2.

2. Evidencija i dokumenti iz stavka 1. čuvaju se barem dok ne protekne pet godina od dospijeća dotične obveznice i na zahtjev stavljaju se ESMA-i na raspolaganje.

3. Ako ESMA u skladu s člankom 59. stavkom 1. povuče registraciju vanjskog ocjenjivača, taj je vanjski ocjenjivač dužan evidenciju i dokumente čuvati dodatnih pet godina. Evidencija i dokumenti u kojima se utvrđuju prava i obveze vanjskog ocjenjivača i izdavatelja europske zelene obveznice u skladu s ugovorom o pružanju usluga procjene čuvaju se tijekom trajanja odnosa s tim izdavateljem.

Članak 35.

Sukob interesa i povjerljivost informacija

1. Vanjski ocjenjivači dužni su u svojim ocjenama identificirati, otkloniti ili rješavati i transparentno objavljivati svaki postojeći ili mogući sukob interesa koji se odnosi na bilo što od sljedećeg:

(a) njihove analitičare ili zaposlenike;

(b) dioničare koji imaju najmanje 10 % kapitala ili glasačkih prava u vanjskom ocjenjivanju ili u trgovačkom društvu koje je ovlašteno izvršavati kontrolu ili prevladavajući utjecaj nad vanjskim ocjenjivačima;

(c) osobe koje su ugovornim odnosom povezane s vanjskim ocjenjivačima i koje izravno sudjeluju u aktivnostima procjene;

(d) osobe koje odobravaju ocjene.

2. Prije sklapanja ugovora o pružanju usluga s izdavateljem vanjski ocjenjivač provodi predugovornu procjenu o tome postoji li stvarni ili mogući sukob interesa te tu procjenu dokumentira. Vanjski ocjenjivač ažurira predugovornu procjenu i povezanu dokumentaciju ako dođe do povećanja rizika od sukoba interesa nakon sklapanja ugovora između vanjskog ocjenjivača i izdavatelja.

Vanjski ocjenjivač ne daje ocjenu ako utvrdi stvarni sukob interesa i ako vanjski ocjenjivač ne može provesti mjere za uklanjanje tog sukoba interesa ili upravljanje njime.

3. Naknade koje vanjski ocjenjivači zaračunavaju za usluge procjene ne ovise o rezultatu ocjena niti o nekom drugom rezultatu ili ishodu obavljenih poslova.

4. Analitičari, zaposlenici vanjskog ocjenjivača i druge osobe koje su ugovornim odnosom povezane s vanjskim ocjenjivačima i izravno sudjeluju u aktivnostima procjene podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne.

5. Vanjski ocjenjivači dužni su osigurati da njihovi analitičari i zaposlenici ili druge fizičke osobe koje su ugovornim odnosom povezane s vanjskim ocjenjivačima i izravno sudjeluju u aktivnostima procjene ispunjavaju sljedeće:

(a) poduzimaju sve potrebne mjere za zaštitu imovine i evidencije u posjedu vanjskog ocjenjivača od prijevare, krađe ili zlouporabe, uzimajući u obzir prirodu, veličinu i složenost njihova poslovanja te prirodu i opseg njihovih aktivnosti procjene;

(b) ne objavljuju informacije o ocjenama i mogućim budućim ocjenama nikome osim izdavateljima koji su zatražili procjenu od vanjskog ocjenjivača;

(c) koriste i razmjenjuju povjerljive informacije samo za potrebe aktivnosti procjene.

Članak 36.

Pružanje drugih usluga

Vanjski ocjenjivači koji pružaju i druge usluge, osim aktivnosti procjene, dužni su osigurati da te druge usluge ne stvaraju sukob interesa s njihovim aktivnostima procjene europskih zelenih obveznica. Takvi vanjski ocjenjivači dužni su u svojim ocjenama objaviti sve druge usluge pružene ocijenjenom subjektu ili povezanim trećim stranama.

POGLAVLJE III.

Ocjene

Članak 37.

Upućivanja na ESMA-u ili druga nadležna tijela

Vanjski ocjenjivači u svojim ocjenama ne smiju upućivati na ESMA-u i nadležna tijela na način koji bi mogao navesti na zaključak da ESMA ili neko nadležno tijelo prihvaća ili odobrava ocjenu ili aktivnosti procjene vanjskog ocjenjivača.

Članak 38.

Objava ocjena

1. Vanjski ocjenjivači na svojim internetskim stranicama objavljuju i bez naknade stavljaju na raspolaganje sljedeće:

(a) u razumnom roku prije izdavanja određene obveznice, ocjene koje su dali prije izdavanja;

(b) bez odgode i nakon što vanjski ocjenjivač dovrši procjenu izvještaja o raspodjeli primitaka, ocjene koje su dali nakon izdavanja;

(c) bez odgode i nakon procjene izvještaja o utjecaju na okoliš koju je izdao vanjski ocjenjivač, ocjene izvještaja o utjecaju na okoliš koje su dali.

2. Ocjene ostaju javno dostupne nakon objave na internetskim stranicama vanjskog ocjenjivača barem do dospijeća određene obveznice.

3. Vanjski ocjenjivači koji odluče prestati davati ocjene dužni su objaviti informacije o razlozima za tu odluku na svojim internetskim stranicama, odmah nakon takve odluke.

Poglavlje 4.

Usluge vanjskih ocjenjivača iz trećih zemalja

Članak 39.

Opće odredbe

1. Vanjski ocjenjivači iz trećih zemalja mogu svoje usluge pružati izdavateljima europskih zelenih obveznica u skladu s ovom Uredbom ako su upisani u registar vanjskih ocjenjivača treće zemlje koji ESMA vodi u skladu s člankom 67.

2. ESMA registrira vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji podnese zahtjev za pružanje usluga vanjskog ocjenjivanja u skladu s ovom Uredbom u cijeloj Uniji u skladu sa stavkom 1. („vanjski ocjenjivač iz treće zemlje”) samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) Komisija je donijela odluku u skladu s člankom 40. stavkom 1.;

(b) vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji podnosi zahtjev registriran je ili mu je izdano odobrenje za pružanje usluga vanjskog ocjenjivanja u Uniji i podliježe djelotvornom nadzoru i provedbi kojima se osigurava usklađenost sa zahtjevima koji se primjenjuju u toj trećoj zemlji;

(c) uspostavljeni su sporazumi o suradnji u skladu s člankom 40. stavkom 3.

3. Vanjskom ocjenjivaču iz treće zemlje registriranom u skladu s ovim člankom ne smiju se nametnuti dodatni zahtjevi o pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom.

4. Vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji podnosi zahtjev dostavlja svoj zahtjev ESMA-i na obrascima i predlošcima iz članka 23. stavka 7. nakon što Komisija donese odluku iz članka 40. stavka 1. u odnosu na treću zemlju u kojoj je vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji podnosi zahtjev registriran ili u kojoj mu je izdano odobrenje.

5. Vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji podnosi zahtjev dužan je ESMA-i dostaviti sve informacije koje su potrebne za njegovu registraciju.

6. ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva u roku od 20 radnih dana od njegova primitka.

Ako zahtjev nije potpun, ESMA o tome obavještava vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji podnosi zahtjev i utvrđuje rok u kojem vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji podnosi zahtjev treba dostaviti dodatne informacije.

Ako je zahtjev potpun, ESMA o tome obavještava vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji podnosi zahtjev.

7. U roku od 45 radnih dana od primitka potpunog zahtjeva, ESMA registrira ili odbija registrirati vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji je podnio zahtjev.

ESMA može rok iz prvog podstavka produljiti za 15 radnih dana ako vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji podnosi zahtjev namjerava eksternalizirati određene aktivnosti vanjskog ocjenjivanja.

8. ESMA u pisanom obliku obavještava vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji podnosi zahtjev o registraciji tog vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje ili o odbijanju registracije vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji podnosi zahtjev. Odluka o registraciji ili odbijanju registracije vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji podnosi zahtjev mora biti obrazložena i počinje proizvoditi učinke petog radnog dana nakon njezina donošenja.

9. Vanjski ocjenjivači iz treće zemlje dužni su prije početka pružanja usluga izdavateljima europskih zelenih obveznica s poslovnim nastanom u Uniji ponuditi da će za sve sporove u vezi s tim uslugama prihvatiti nadležnost suda države članice ili arbitražnog suda koji se nalazi na području države članice.

Članak 40.

Odluka o jednakovrijednosti

1. Komisija može donijeti odluku u vezi s trećom zemljom u kojoj se navodi da se pravnim i nadzornim okvirima te treće zemlje osigurava sljedeće:

(a) da vanjski ocjenjivači koji su registrirani ili imaju odobrenje za rad u toj trećoj zemlji ispunjavaju pravno obvezujuće organizacijske zahtjeve i zahtjeve u pogledu poslovnog ponašanja čiji je učinak jednakovrijedan zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i provedbenim mjerama donesenima na temelju ove Uredbe;

(b) da se pravnim okvirom te treće zemlje osigurava učinkovit jednakovrijedan sustav za priznavanje vanjskih ocjenjivača koji su registrirani ili im je izdano odobrenje za rad u skladu s pravom te treće zemlje.

2. Komisija može smatrati da okvir treće zemlje za organizaciju i poslovno ponašanje ima jednakovrijedan učinak na zahtjeve ove Uredbe ako subjekti koji pružaju usluge vanjskog ocjenjivanja podliježu sljedećem:

(a) registraciji ili ishođenju odobrenja za rad te kontinuiranom djelotvornom nadzoru i provedbi;

(b) odgovarajućim organizacijskim zahtjevima u području funkcija unutarnje kontrole;

(c) pravilima primjerenog poslovnog ponašanja.

3. ESMA utvrđuje sporazume o suradnji s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su pravni i nadzorni okviri priznati stvarno jednakovrijednima u skladu sa stavkom 1. Takvim sporazumima utvrđuje se sljedeće:

(a) mehanizam razmjene informacija između ESMA-e i nadležnih tijela dotičnih trećih zemalja, uključujući pristup svim informacijama koje ESMA zatraži o vanjskim ocjenjivačima iz trećih zemalja koji su registrirani ili im je izdano odobrenje za rad u trećim zemljama;

(b) mehanizam promptnog izvješćivanja ESMA-e ako nadležno tijelo treće zemlje smatra da vanjski ocjenjivač iz treće zemlje kojeg nadzire i kojeg je ESMA upisala u registar iz članka 67. krši uvjete registracije ili odobrenja za rad ili primjenjivo pravo;

(c) postupci koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, te ako je potrebno, izravni nadzor.

4. Vanjski ocjenjivač iz treće zemlje s poslovnim nastanom u zemlji čiji je pravni i nadzorni okvir priznat stvarno jednakovrijednim u skladu sa stavkom 1. ovog članka i koji je upisan u registar iz članka 67. može pružati usluge obuhvaćene registracijom izdavateljima europskih zelenih obveznica u cijeloj Uniji.

5. Vanjski ocjenjivač iz treće zemlje prestaje koristiti prava iz članka 39. ako Komisija opozove svoju odluku iz stavka 1. ovog članka za tu treću zemlju.

Članak 41.

Oduzimanje registracije vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje

1. ESMA oduzima registraciju vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje brisanjem tog vanjskog ocjenjivača iz registra iz članka 67. ako na temelju dokumentiranih dokaza ima utemeljene razloge vjerovati da prilikom pružanju usluga u skladu s ovom Uredbom u Uniji vanjski ocjenjivač iz treće zemlje:

(a) djeluje na način koji očito šteti interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta; ili

(b) ozbiljno je prekršio zakone i propise koji se na njega primjenjuju u dotičnoj trećoj zemlji i na temelju kojih je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 40. stavkom 1.

2. ESMA donosi odluku u skladu sa stavkom 1. nakon što je:

(a) uputila predmet nadzornom tijelu dotične treće zemlje i to nadzorno tijelo treće zemlje nije poduzelo mjere potrebne za zaštitu ulagatelja i uredno funkcioniranje tržištâ u Uniji ili nije dokazalo da dotični vanjski ocjenjivač iz treće zemlje postupa u skladu sa zahtjevima koji se na njega primjenjuju u toj trećoj zemlji; i

(b) obavijestila nadzorno tijelo dotične treće zemlje o svojoj namjeri oduzimanja registracije vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje najmanje 30 dana unaprijed.

3. ESMA bez odgode izvješćuje Komisiju o odluci donesenoj u skladu sa stavkom 1. te odluku objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

4. U slučaju oduzimanja registracije vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje Komisija ocjenjuje postoje li u odnosu na dotičnu treću zemlju i dalje uvjeti pod kojima je donesena odluka u skladu s člankom 40. stavkom 1.

Članak 42.

Priznavanje vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje

1. Dok se ne donese odluka u skladu s člankom 40. stavkom 1., vanjski ocjenjivač iz treće zemlje može pružati usluge u skladu s ovom Uredbom ako ga ESMA prizna u skladu s ovim člankom.

2. Vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji namjerava ishoditi priznanje iz stavka 1. ovog članka („vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje”) dužan je ispuniti zahtjeve iz članaka od 23. do 38. i članaka od 54. do 56.

3. Vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje mora imati pravnog zastupnika s poslovnim nastanom u Uniji. Taj pravni zastupnik:

(a) odgovoran je, zajedno s vanjskim ocjenjivačem iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje, za osiguravanje toga da vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje i koji pruža usluge temelju ove Uredbe ispunjava zahtjeve iz stavka 2. i u tom pogledu odgovara ESMA-i za postupanje vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje u Uniji;

(b) djeluje u ime vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje kao glavna točka kontakta s ESMA-om i drugim osobama u Uniji u pogledu obveza vanjskog ocjenjivača u skladu s ovom Uredbom; i

(c) ima dostatno znanje, stručnost i resurse za ispunjavanje obveza iz ovog stavka.

4. U zahtjevu ESMA-i za priznanje iz stavka 1. navode se sve informacije potrebne kako bi se ESMA uvjerila da je vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje poduzeo sve potrebne mjere za ispunjavanje zahtjeva iz stavaka 2. i 3. te, ako je to primjenjivo, upućuje na nadležno tijelo odgovorno za nadzor vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje u trećoj zemlji.

5. ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva za priznavanje u roku od 30 radnih dana od njegova primitka.

Ako zahtjev nije potpun, ESMA o tome izvješćuje vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje i utvrđuje rok do kojeg vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje treba dostaviti dodatne informacije.

Ako je zahtjev potpun, ESMA o tome izvješćuje vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje

6. U roku od 45 radnih dana od primitka potpunog zahtjeva za priznavanje, ESMA provjerava jesu li ispunjeni zahtjevi iz stavaka 2. i 3.

ESMA može rok iz prvog podstavka ovog stavka produljiti za 15 radnih dana ako vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje namjerava eksternalizirati određene aktivnosti vanjskog ocjenjivanja.

7. ESMA obavještava vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje o svojoj odluci o priznavanju ili odbijanju priznavanja vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje. Odluka o priznavanju ili odbijanju priznavanja vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koji zahtijeva priznavanje mora biti obrazložena i počinje proizvoditi učinke petog radnog dana nakon njezina donošenja.

8. ESMA suspendira ili, prema potrebi, oduzima priznanje dano u skladu sa stavkom 5. ako na osnovi dokumentiranih dokaza ima dobro utemeljene razloge smatrati da vanjski ocjenjivač iz treće zemlje djeluje na način koji šteti interesima korisnika njegovih usluga ili urednom funkcioniranju tržištâ ili je ozbiljno prekršio ovu Uredbu ili da je dao lažne izjave ili je na neki drugi nepropisan način ishodio priznanje.

9. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju oblik i sadržaj zahtjeva iz stavka 4.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 21. prosinca 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 43.

Prihvaćanje usluga iz ove Uredbe koje se pružaju iz treće zemlje

1. Vanjski ocjenjivač koji ima poslovni nastan u Uniji i registriran je u skladu s člankom 23. može ESMA-i podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za prihvaćanjem usluga koje vanjski ocjenjivač iz treće zemlje kontinuirano pruža u Uniji, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) vanjski ocjenjivač provjerio je i ESMA-i može kontinuirano dokazivati da vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji pruža usluge u skladu s ovom Uredbom ispunjava zahtjeve koji su barem jednako strogi kao zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi;

(b) vanjski ocjenjivač dovoljno je stručan da djelotvorno prati kako vanjski ocjenjivač iz treće zemlje pruža usluge iz ove Uredbe i da upravlja povezanim rizicima;

(c) usluge vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje koriste se iz nekog od sljedećih objektivnih razloga:

i. posebnosti odnosnih tržišta ili ulaganja;

ii. blizina vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje tržištima, izdavateljima ili ulagateljima u trećoj zemlji;

iii. stručno znanje vanjskog ocjenjivača iz treće zemlje o pružanju usluga vanjskog ocjenjivanja ili o određenim tržištima ili ulaganjima.

2. Vanjski ocjenjivač koji podnosi zahtjev iz stavka 1. („vanjski ocjenjivač koji prihvaća usluge”) dostavlja sve potrebne informacije kako bi se ESMA uvjerila da su u trenutku podnošenja zahtjeva ispunjeni svi uvjeti iz tog stavka.

3. ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva iz stavka 1. u roku od 20 radnih dana od njegova primitka.

Ako zahtjev nije potpun, ESMA o tome obavještava vanjskog ocjenjivača koji prihvaća usluge i utvrđuje rok do kojeg vanjski ocjenjivač koji prihvaća usluge treba dostaviti dodatne informacije.

Ako je zahtjev potpun, ESMA o tome obavještava vanjskog ocjenjivača koji prihvaća usluge.

U roku od 45 radnih dana od primitka potpunog zahtjeva ESMA taj zahtjev razmatra i donosi odluku o izdavanju odobrenja za prihvaćanjem ili o odbijanju izdavanja takvog odobrenja. ESMA o svojoj odluci obavještava vanjskog ocjenjivača koji prihvaća usluge. Odluka mora biti obrazložena i počinje proizvoditi učinke petog radnog dana nakon njezina donošenja.

4. Usluge iz ove Uredbe koje pruža vanjski ocjenjivač iz treće zemlje čije su usluge prihvaćene smatraju se uslugama koje pruža vanjski ocjenjivač koji prihvaća usluge. Vanjski ocjenjivač koji prihvaća usluge ne smije to prihvaćanje koristiti za izbjegavanje zahtjeva iz ove Uredbe.

5. Vanjski ocjenjivač koji prihvaća usluge ostaje u potpunosti odgovoran za usluge koje u skladu s ovom Uredbom pruža vanjski ocjenjivač iz treće zemlje čije su usluge prihvaćene i za poštovanje ove Uredbe.

6. Ako ima dobro utemeljene razloge smatrati da uvjeti iz stavka 1. više nisu ispunjeni, ESMA ima pravo zatražiti od vanjskog ocjenjivača koji prihvaća usluge da prestane s prihvaćanjem.

7. Vanjski ocjenjivač koji prihvaća usluge objavljuje informacije iz članka 38. na svojim internetskim stranicama.

8. Vanjski ocjenjivač koji prihvaća usluge jednom godišnje izvješćuje ESMA-u o uslugama koje je prihvatio tijekom prethodnih 12 mjeseci.

GLAVA V.

NADZOR KOJI PROVODE NADLEŽNA TIJELA I ESMA

POGLAVLJE 1.

Nadležna tijela

Članak 44.

Nadzor koji provode nadležna tijela

1. Nadležno tijelo matične države članice imenovano u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) 2017/1129 nadzire sljedeće:

(a) izdavatelje europskih zelenih obveznica u pogledu ispunjavanja njihovih obveza iz glave II. poglavlja 2. i članaka 18. i 19.;

(b) izdavatelje koji upotrebljavaju zajedničke predloške iz članka 21. u pogledu usklađenosti s tim predlošcima.

2. Nadležna tijela imenovana u skladu s člankom 29. stavkom 5. Uredbe (EU) 2017/2402 nadziru ispunjavaju li inicijatori svoje obveze iz glave II. poglavlja 2. te članaka 18. i 19. ove Uredbe.

3. Odstupajući od stavaka 1. i 2. ovog članka, nadležna tijela ne nadziru izdavatelje europskih zelenih obveznica obuhvaćene člankom 1. stavkom 2. točkama (b) i (d) Uredbe (EU) 2017/1129.

Članak 45.

Ovlasti nadležnih tijela

1. Radi obavljanja dužnosti iz ove Uredbe nadležna tijela imaju, u skladu s nacionalnim pravom, barem sljedeće nadzorne i istražne ovlasti:

(a) zahtijevati od izdavatelja da objave informativne sažetke o europskim zelenim obveznicama iz članka 10. ili u te informativne sažetke uključe informacije iz Priloga I.;

(b) zahtijevati od izdavatelja da objavljuju ocjene i procjene;

(c) zahtijevati od izdavatelja da objave godišnje izvještaje o raspodjeli primitaka ili da u godišnje izvještaje o raspodjeli primitaka uključe informacije iz Priloga II.;

(d) zahtijevati od izdavatelja da objave izvještaje o utjecaju na okoliš ili da u izvještaj o utjecaju na okoliš uvrste informacije iz Priloga III.;

(e) zahtijevati od izdavatelja da obavijeste nadležno tijelo o objavi u skladu s člankom 15. stavkom 4.;

(f) ako izdavatelji upotrebljavaju zajedničke predloške iz članka 21., zahtijevati od tih izdavatelja da u svoje periodične objave nakon izdavanja uključe elemente iz tih predložaka;

(g) zahtijevati od revizora i višeg rukovodstva izdavatelja da dostave relevantne informacije i dokumente;

(h) suspendirati ponudu ili uvrštenje europskih zelenih obveznica za trgovanje na uređenom tržištu na najviše deset uzastopnih radnih dana u svakom pojedinom slučaju, ako postoji osnovana sumnja da izdavatelj nije ispunio obvezu na temelju glave II. poglavlja 2. ili članka 18. ili članka 19.;

(i) zabraniti ponudu ili uvrštenje europskih zelenih obveznica za trgovanje na uređenom tržištu ako postoji osnovana sumnja da izdavatelj i dalje ne ispunjava obvezu u skladu s glavom II. poglavljem 2. ili člankom 18. ili člankom 19.;

(j) suspendirati oglašavanje na najviše 10 uzastopnih radnih dana ili od izdavatelja europskih zelenih obveznica ili uključenih financijskih posrednika zahtijevati da prekinu ili suspendiraju oglašavanje na najviše 10 uzastopnih radnih dana u svakom pojedinom slučaju, ako postoji osnovana sumnja da izdavatelj nije ispunio obvezu na temelju glave II. poglavlja 2. ili članka 18. ili članka 19.;

(k) zabraniti oglašavanje ili zahtijevati od izdavatelja europskih zelenih obveznica ili dotičnih financijskih posrednika da prekinu oglašavanje ako postoji osnovana sumnja da izdavatelj i dalje ne ispunjava obvezu na temelju glave II. poglavlja 2. ili članka 18. ili članka 19.;

(l) objaviti činjenicu da izdavatelj europskih zelenih obveznica ne poštuje ovu Uredbu te zahtijevati od tog izdavatelja da objavi te informacije na svojim internetskim stranicama;

(m) zabraniti izdavatelju izdavanje europskih zelenih obveznica na razdoblje od najviše godinu dana u slučaju da izdavatelj opetovano i ozbiljno krši glavu II. poglavlje 2. ili članak 18. ili članak 19.;

(n) nakon tromjesečnog razdoblja nakon zahtjeva iz točke (l) ovog podstavka objaviti činjenicu da izdavatelj europskih zelenih obveznica više ne ispunjava zahtjeve iz članka 3. u pogledu korištenja oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” te zahtijevati od tog izdavatelja da te informacije objavi na svojim internetskim stranicama;

(o) provoditi izravni nadzor ili istragu na mjestima koja nisu privatni stambeni prostori fizičkih osoba te u tu svrhu ulaziti u prostore radi pristupa dokumentima i drugim podatcima u bilo kojem obliku ako postoji osnovana sumnja da dokumenti i drugi podatci povezani s predmetom nadzora ili istrage mogu biti relevantni za dokazivanje kršenja ove Uredbe.

Ako je to potrebno prema nacionalnom pravu, nadležna tijela mogu od relevantnog pravosudnog tijela zatražiti da odluči o primjeni ovlasti iz prvog podstavka.

2. Nadležna tijela izvršavaju svoje dužnosti i ovlasti iz stavka 1. na bilo koji od sljedećih načina:

(a) izravno;

(b) u suradnji s drugim tijelima;

(c) pod svojom odgovornošću, delegiranjem drugim tijelima iz točke (b);

(d) podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

3. Države članice osiguravaju uvođenje odgovarajućih mjera kako bi nadležna tijela imala sve nadzorne i istražne ovlasti potrebne za obavljanje svojih dužnosti.

4. Smatra se da osoba koja dostavi informacije nadležnom tijelu u skladu s ovom Uredbom ne krši ograničenja objavljivanja informacija uvedena ugovorom, zakonom ili drugim propisom te ne snosi odgovornost bilo koje vrste u vezi s dostavljanjem takvih informacija nadležnom tijelu.

Članak 46.

Suradnja nadležnih tijela

1. Nadležna tijela surađuju za potrebe ove Uredbe. Razmjenjuju informacije bez nepotrebne odgode te surađuju u istražnim radnjama, nadzoru i provedbi.

Ako su države članice, u skladu s člankom 49. stavkom 5., propisale kaznene sankcije za kršenja ove Uredbe, dužne su osigurati da se uvedu odgovarajuće mjere kako bi nadležna tijela imala sve ovlasti koje su im potrebne da stupe u kontakt s pravosudnim tijelima u svojoj zemlji kako bi dobila određene informacije o kaznenim istragama ili pravnim postupcima pokrenutima zbog navodnih kršenja ove Uredbe te kako bi ih dostavila drugim nadležnim tijelima radi ispunjenja obveze međusobne suradnje za potrebe ove Uredbe.

2. Nadležno tijelo može odbiti zahtjev za informacije ili zahtjev za suradnju u istrazi samo u nekoj od sljedećih iznimnih okolnosti:

(a) ako bi prihvaćanje zahtjeva vjerojatno negativno utjecalo na njegovu vlastitu istragu, aktivnosti provedbe ili na kaznenu istragu;

(b) ako je u vezi s istim djelima i protiv istih osoba već pokrenut pravni postupak pred relevantnim tijelima države članice tog nadležnog tijela;

(c) ako je u vezi s istim osobama iz točke (b), za iste radnje već donesena pravomoćna presuda u državi članici tog nadležnog tijela.

3. Nadležna tijela mogu zatražiti pomoć od nadležnog tijela druge države članice u pogledu izravnog nadzora ili istraga.

Kad nadležno tijelo zaprimi zahtjev od nadležnog tijela druge države članice da provede izravni nadzor ili istragu, može postupiti na jedan od sljedećih načina:

(a) samostalno provesti izravni nadzor ili istragu;

(b) dopustiti nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev da sudjeluje u izravnom nadzoru ili istrazi;

(c) dopustiti nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev da samostalno provede izravni nadzor ili istragu;

(d) imenovati revizore ili stručne osobe da provedu izravni nadzor ili istragu;

(e) podijeliti određene zadaće povezane s nadzornim aktivnostima s drugim nadležnim tijelima.

4. U slučaju sekuritizacijske obveznice, ako nadležno tijelo iz članka 44. stavka 2. utvrdi, ili ima razloga vjerovati da obveza iz glave II. poglavlja 2. ili članka 18. ili članka 19. nije ispunjena, ono o svojim nalazima na dovoljno detaljan način izvješćuje nadležno tijelo države članice subjekta ili subjekata za koje se sumnja da ne ispunjavaju obveze. Po primitku tih informacija nadležno tijelo države članice subjekta za koji se sumnja da ne ispunjava uvjete u roku od 15 radnih dana poduzima sve potrebne mjere za rješavanje utvrđenog neispunjavanja uvjeta i izvješćuje drugo uključeno nadležno tijelo. Ako se nadležno tijelo iz članka 44. stavka 2. ne slaže s drugim nadležnom tijelom u vezi s postupkom ili sadržajem njihove mjere ili nedjelovanja, obavještava sva druga uključena nadležna tijela o svojem neslaganju bez nepotrebne odgode.

5. Nadležna tijela mogu se obratiti ESMA-i u situacijama u kojima se zahtjev za suradnju, posebno za razmjenu informacija, odbije ili po njemu ne postupi u razumnom roku. Ne dovodeći u pitanje članak 258. UFEU-a, ESMA u takvim slučajevima može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6. ESMA može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja informacija koje se razmjenjuju u skladu sa stavkom 1.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

7. ESMA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda radi utvrđivanja standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za potrebe suradnje i razmjene informacija iz stavka 1.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 47.

Čuvanje poslovne tajne

1. Sve informacije koje razmjenjuju nadležna tijela na temelju ove Uredbe, a koje se odnose na poslovne ili operativne uvjete i druga gospodarska ili osobna pitanja, povjerljive su i podliježu čuvanju poslovne tajne, osim ako nadležno tijelo tijekom razmjene takvih informacija s drugim nadležnim tijelom navede da se takve informacije mogu objaviti ili ako je njihovo objavljivanje potrebno za pokretanje pravnog postupka.

2. Obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se na sve zaposlenike ili bivše zaposlenike nadležnog tijela ili svake treće strane kojoj je nadležno tijelo delegiralo svoje ovlasti. Informacije koje podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne ne smiju se otkrivati drugoj osobi ili tijelu, osim na temelju prava Unije ili nacionalnog prava.

Članak 48.

Mjere predostrožnosti

1. Nadležno tijelo države članice domaćina koje ima jasne i opravdane razloge vjerovati da je izdavatelj europske zelene obveznice počinio nepravilnosti ili da je prekršio ovu Uredbu upućuje te nalaze nadležnom tijelu matične države članice i ESMA-i.

2. Ako, unatoč mjerama koje poduzme nadležno tijelo matične države članice, izdavatelj europske zelene obveznice nastavi kršiti ovu Uredbu, nadležno tijelo države članice domaćina, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice i ESMA-u, poduzima sve odgovarajuće mjere za zaštitu ulagatelja i o tome bez nepotrebne odgode izvješćuje Komisiju i ESMA-u.

3. Ako se nadležno tijelo ne slaže s nekom od mjera koje je poduzelo drugo nadležno tijelo na temelju stavka 2., ono se može obratiti ESMA-i. ESMA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 49.

Administrativne sankcije i druge administrativne mjere

1. Ne dovodeći u pitanje nadzorne i istražne ovlasti nadležnih tijela u skladu s člankom 45. i pravo država članica da propišu i izriču kaznene sankcije, države članice u skladu s nacionalnim pravom osiguravaju da su nadležna tijela ovlaštena izreći administrativne sankcije i poduzeti druge odgovarajuće administrativne mjere, koje moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Te administrativne sankcije i druge administrativne mjere primjenjuju se na:

(a) kršenja obveza izdavatelja iz glave II. poglavlja 2. ili članka 18., 19. ili 21.;

(b) nesuradnju ili nepoštovanje istrage, nadzora ili zahtjeva iz članka 45. stavka 1.

2. Države članice mogu odlučiti da neće utvrditi pravila o ovlastima nadležnih tijela za izricanje administrativnih sankcija i poduzimanje drugih odgovarajućih administrativnih mjera iz stavka 1. ako su za kršenja iz točke (a) ili (b) tog stavka njihovim nacionalnim pravom već propisane kaznene sankcije do 21. prosinca 2024. Donesu li države članice takvu odluku, detaljno izvješćuju Komisiju i ESMA-u o relevantnim dijelovima svojeg kaznenog prava.

3. Do 21. prosinca 2024. države članice detaljno izvješćuju Komisiju i ESMA-u o pravilima iz stavaka 1. i 2. Države članice Komisiju i ESMA-u bez odgode izvješćuju o eventualnim naknadnim izmjenama tih pravila.

4. Države članice, u skladu s nacionalnim pravom, osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast za izricanje barem sljedećih administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera u vezi s kršenjima iz stavka 1. točke (a):

(a) javne izjave u kojoj se navodi odgovorna fizička ili pravna osoba i vrsta kršenja u skladu s člankom 45. stavkom 1. točkom (1);

(b) naloga kojim se od odgovorne fizičke ili pravne osobe traži da prekine s postupanjem koje predstavlja kršenje;

(c) naloga kojim se odgovornoj fizičkoj ili pravnoj osobi zabranjuje izdavanje europskih zelenih obveznica na razdoblje od najviše jedne godine;

(d) najviših administrativnih novčanih kazni u iznosu najmanje dvaput većem od iznosa dobiti koja je ostvarena ili gubitaka koji su izbjegnuti zbog kršenja, ako ih je moguće utvrditi;

(e) u slučaju pravne osobe, najviših administrativnih novčanih kazni u iznosu od najmanje 500 000  EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajućem iznosu u nacionalnoj valuti na dan 20. prosinca 2023., ili 0,5 % ukupnog godišnjeg prometa te pravne osobe prema posljednjim raspoloživim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo;

(f) u slučaju fizičke osobe, najviših administrativnih novčanih kazni u iznosu od najmanje 50 000  EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajućem iznosu u nacionalnoj valuti na dan 20. prosinca 2023.

Za potrebe prvog podstavka točke (e), ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje je dužno sastaviti konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU, odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s primjenjivim pravom Unije u području računovodstva u skladu s najnovijim dostupnim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva.

5. Države članice mogu propisati dodatne sankcije ili mjere te više administrativne novčane kazne od onih propisanih ovom Uredbom.

Članak 50.

Izvršavanje ovlasti nadzora i izricanja sankcija

1. Pri određivanju vrste i razine administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera nadležna tijela uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući prema potrebi:

(a) ozbiljnost i trajanje kršenja;

(b) stupanj odgovornosti osobe odgovorne za kršenje;

(c) financijsku snagu osobe odgovorne za kršenje, na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(d) učinak kršenja na interese ulagatelja;

(e) značaj dobiti koju je osoba odgovorna za kršenje ostvarila ili gubitaka koje je izbjegla ili gubitaka koje su zbog kršenja pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(f) razinu suradnje s nadležnim tijelom osobe odgovorne za kršenje, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe;

(g) prethodna kršenja ove Uredbe koje je počinila osoba odgovorna za kršenje;

(h) mjere koje je osoba odgovorna za kršenje poduzela nakon kršenja kako bi spriječila njezino ponavljanje.

2. Pri izvršavanju ovlasti izricanja administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera na temelju članka 49. nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da su izvršavanje njihovih nadzornih i istražnih ovlasti te administrativne sankcije i druge administrativne mjere koje izriču učinkoviti i prikladni. Nadležna tijela koordiniraju svoje djelovanje kako bi izbjegla udvostručavanja i preklapanja u izvršavanju svojih nadzornih i istražnih ovlasti te u izricanju administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera u prekograničnim slučajevima.

Članak 51.

Pravo na žalbu

Države članice osiguravaju da su odluke donesene na temelju ove Uredbe propisno obrazložene i da se na njih može podnijeti žalba pred sudom.

Članak 52.

Objava odluka

1. Odluku o izricanju administrativne sankcije ili druge administrativne mjere zbog kršenja ove Uredbe nadležna tijela objavljuju na svojim službenim internetskim stranicama odmah nakon što se osobu na koju se odluka odnosi obavijesti o toj odluci. Objava uključuje informacije o vrsti i prirodi kršenja te identitetu odgovornih osoba. Ta se obveza ne primjenjuje na odluke kojima se izriču mjere istražne prirode.

2. Ako nadležno tijelo, nakon što je za svaki pojedini slučaj procijenilo proporcionalnost objave podataka, zaključi da objava identiteta pravnih subjekata ili identiteta ili osobnih podataka fizičkih osoba nije proporcionalna, ili ako bi takva objava ugrozila stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, nadležna tijela poduzimaju jedno od sljedećeg:

(a) odgađaju objavu odluke o izricanju administrativne sankcije ili druge administrativne mjere do trenutka kad razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati;

(b) objavljuju odluku o izricanju administrativne sankcije ili druge administrativne mjere na anonimnoj osnovi na način koji je u skladu s nacionalnim pravom, ako se takvom anonimnom objavom djelotvorno štite dotični osobni podatci;

(c) ne objavljuju odluku o izricanju administrativne sankcije ili druge administrativne mjere ako mogućnosti iz točaka (a) i (b) smatraju nedostatnima kako bi se osiguralo sljedeće:

i. neugrožavanje stabilnosti financijskih tržišta; ili

ii. proporcionalnost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.

U slučaju odluke o objavi administrativne sankcije ili druge administrativne mjere na anonimnoj osnovi u skladu s prvim podstavkom točkom (b), objava relevantnih podataka može se odgoditi za razumno razdoblje ako se predviđa da će u tom razdoblju razlozi za anonimnu objavu prestati postojati.

3. Ako je na odluku o izricanju administrativne sankcije ili druge administrativne mjere podnesena žalba pred relevantnim sudom ili upravnim tijelom, nadležno tijelo iz članka 44. stavaka 1. i 2. na svojim službenim internetskim stranicama odmah objavljuju te informacije i sve naknadne informacije o ishodu takve žalbe. Povrh toga, objavljuje se i svaka odluka kojom je poništena prethodna odluka o izricanju administrativne sankcije ili druge administrativne mjere.

4. Nadležna tijela osiguravaju da su sve informacije objavljene u skladu s ovim člankom dostupne na njihovim službenim internetskim stranicama najmanje pet godina od objave. Osobni podatci sadržani u objavi ograničeni su na ono što je nužno za potrebe konkretnog slučaja i ostaju na službenim internetskim stranicama nadležnog tijela samo onoliko dugo koliko je potrebno u skladu s važećim pravilima o zaštiti podataka.

Članak 53.

Izvješćivanje ESMA-e o administrativnim sankcijama i drugim administrativnim mjerama

1. Nadležna tijela svake godine dostavljaju ESMA-i zbirne informacije o svim administrativnim sankcijama i drugim administrativnim mjerama izrečenima na temelju članka 49. ESMA te informacije objavljuje u svojem godišnjem izvješću.

2. Ako su države članice, u skladu s člankom 49. stavkom 5., odlučile propisati kaznene sankcije za kršenja odredaba iz tog stavka, njihova nadležna tijela dostavljaju ESMA-i jednom godišnje anonimizirane i zbirne podatke o svim poduzetim kaznenim istragama i izrečenim kaznenim sankcijama. ESMA u godišnjem izvješću objavljuje podatke o izrečenim kaznenim sankcijama.

3. Ako nadležno tijelo javno objavi administrativne sankcije, druge administrativne mjere ili kaznene sankcije, istodobno o tim sankcijama i mjerama izvješćuje ESMA-u.

4. Nadležna tijela obavještavaju ESMA-u o svim izrečenim administrativnim sankcijama ili drugim administrativnim mjerama koje nisu objavljene u skladu s člankom 52. stavkom 2. prvim podstavkom točkom (c), uključujući svaku s njima povezanu žalbu te njezin ishod. Države članice osiguravaju da nadležna tijela dobiju informacije i pravomoćnu presudu za svaku izrečenu kaznenu sankciju i da te informacije dostave ESMA-i. ESMA vodi središnju bazu podataka o priopćenim joj sankcijama isključivo u svrhu razmjene informacija među nadležnim tijelima. Ta baza podataka dostupna je samo nadležnim tijelima i ažurira se na temelju informacija koje dostave ta tijela.

POGLAVLJE 2.

ESMA

Članak 54.

Zahtjevi za dostavu informacija

1. ESMA može jednostavnim zahtjevom ili odlukom zatražiti od sljedećih osoba da joj dostave sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih dužnosti u skladu s ovom Uredbom:

(a) osoba koje stvarno obavljaju poslove vanjskog ocjenjivača;

(b) članova nadzornog, upravljačkog ili upravnog tijela vanjskog ocjenjivača;

(c) članova višeg rukovodstva vanjskog ocjenjivača;

(d) svake osobe koja izravno sudjeluje u aktivnostima procjene koje provodi vanjski ocjenjivač;

(e) pravnih predstavnika i zaposlenika subjekata kojima je vanjski ocjenjivač eksternalizirao određene funkcije u skladu s člankom 33.;

(f) osoba koje su na neki drugi način blisko i bitno povezane s upravljanjem vanjskim ocjenjivačem, uključujući dioničare koji imaju najmanje 10 % kapitala ili glasačkih prava u vanjskom ocjenjivanju ili u trgovačkom društvu koje je ovlašteno izvršavati kontrolu ili prevladavajući utjecaj nad vanjskim ocjenjivačima;

(g) svake osobe koja djeluje kao vanjski ocjenjivač ili se lažno predstavlja kao vanjski ocjenjivač iako nije registrirana kao vanjski ocjenjivač te svake osobe koja za takvu osobu obavlja bilo koju od funkcija iz točaka od (a) do (f).

2. Prilikom slanja jednostavnog zahtjeva za informacije u skladu sa stavkom 1., ESMA:

(a) upućuje na ovaj članak kao pravnu osnovu tog zahtjeva;

(b) navodi svrhu zahtjeva;

(c) utvrđuje koje se informacije zahtijevaju;

(d) određuje rok za dostavu informacija;

(e) obavještava osobu od koje se informacije zahtijevaju da ih nije obvezna dostaviti, ali ako dobrovoljno odgovori na zahtjev, dostavljene informacije ne smiju biti netočne ili obmanjujuće; i

(f) navodi novčanu kaznu koja se može izreći na temelju članka 60. ako odgovori na postavljena pitanja budu netočni ili obmanjujući.

3. Kad odlukom zahtijeva da joj se pruže informacije u skladu sa stavkom 1., ESMA:

(a) upućuje na ovaj članak kao pravnu osnovu tog zahtjeva;

(b) navodi svrhu zahtjeva;

(c) utvrđuje koje se informacije zahtijevaju;

(d) određuje rok za dostavu informacija;

(e) navodi periodične penale predviđene člankom 61. ako dostavljene tražene informacije budu nepotpune;

(f) navodi novčanu kaznu predviđenu člankom 60. ako odgovori na postavljena pitanja budu netočni ili obmanjujući;

(g) navodi pravo na podnošenje žalbe na odluku Odboru za žalbe u skladu s člancima 58. i 59. Uredbe (EU) br. 1095/2010 i pravo na preispitivanje te odluke u postupku pred Sudom Europske unije („Sud”) u skladu s člancima 60. i 61. te uredbe.

4. Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici te, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih na temelju zakona ovlaštene zastupati, pružaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu pružiti informacije u ime svojih stranaka. Stranke se smatraju u potpunosti odgovornima ako su pružene informacije nepotpune, netočne i obmanjujuće.

5. ESMA bez odgode šalje presliku jednostavnog zahtjeva ili svoje odluke iz stavka 1. nadležnom tijelu države članice u kojoj osobe na koje se odnosi takav zahtjev ili odluka za informacije imaju domicil ili poslovni nastan.

Članak 55.

Opće istrage

1. Za potrebe obavljanja svojih zadaća iz ove Uredbe ESMA može provoditi potrebne istrage osoba iz članka 54. stavka 1. U tu svrhu službenici i ostale osobe koje ESMA ovlasti mogu:

(a) ispitati svu evidenciju, podatke, postupke i sve ostale materijale važne za obavljanje svojih zadaća, neovisno o tome na kojem su mediju pohranjeni;

(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati i zatražiti od osoba iz članka 54. stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumentima koji se odnose na predmet i svrhu nadzora te zabilježiti njihove odgovore;

(d) obaviti razgovor sa svakom drugom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i podatkovnog prometa.

2. Službenici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. ovog članka izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se utvrđuju predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodični penali predviđeni člankom 61. ako se tražena evidencija, podatci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 54. stavka 1. ne dostave ili su nepotpuni te novčane kazne predviđene člankom 60. ako se odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 54. stavka 1. pokažu netočnima ili obmanjujućima.

3. Osobe iz članka 54. stavka 1. podvrgavaju se istragama koje se pokreću na temelju odluke ESMA-e. U odluci se utvrđuju predmet i svrha istrage, periodični penali predviđeni u članku 61., pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

4. ESMA u razumnom roku prije istrage obavješćuje nadležno tijelo iz članka 44. u državi članici u kojoj se treba provesti istraga o istrazi i o identitetu ovlaštenih osoba. Na zahtjev ESMA-e službenici tog nadležnog tijela pomažu tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih zadaća. Službenici nadležnog tijela mogu na zahtjev prisustvovati istragama.

5. Ako je u skladu s nacionalnim pravom nadležnom tijelu potrebno ishoditi odobrenje pravosudnog tijela kako bi zatražilo evidenciju telefonskih razgovora ili podatkovnog prometa iz stavka 1. točke (e), zahtjev za takvo odobrenje podnosi ESMA. ESMA može podnijeti zahtjev za takvo odobrenje i kao mjeru predostrožnosti.

6. Kad je podnesen zahtjev za odobrenje iz stavka 5., nacionalno pravosudno tijelo ispituje autentičnost odluke ESMA-e i provjerava jesu li predviđene mjere prisile proizvoljne ili prekomjerne u odnosu na predmet istraga. Pri provjeri proporcionalnosti mjera prisile, nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna objašnjenja, posebno u pogledu osnovanosti sumnje ESMA-e da je došlo do kršenja ove Uredbe, ozbiljnosti kršenja na koje se sumnja i prirodi uključenosti osobe koja je predmet mjera prisile. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne smije preispitivati potrebu za provođenjem istrage niti zahtijevati informacije o spisu ESMA-e. Zakonitost odluke ESMA-e preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 56.

Izravni nadzor

1. Za potrebe obavljanja zadaća iz ove Uredbe ESMA može provoditi sve potrebne izravne nadzore u svim poslovnim prostorima, na zemljištu ili nekretninama pravnih osoba iz članka 54. stavka 1. Ako je to nužno radi ispravne provedbe i učinkovitosti nadzora, ESMA izravni nadzor može provesti bez prethodne najave.

2. Službenici ESMA-e i druge osobe koje je ESMA ovlastila za provođenje izravnog nadzora mogu ući u sve poslovne prostore, na zemljište ili u nekretnine pravnih osoba na koje se odnosi odluka o istrazi koju je donijela ESMA i imaju sve ovlasti iz članka 55. stavka 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora, imovine, knjiga ili evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

3. Službenici ESMA-e i druge osobe koje je ESMA ovlastila za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se utvrđuju predmet i svrha nadzora te periodični penali predviđeni člankom 61. ako se dotične osobe ne podvrgnu nadzoru. Pravodobno prije nadzora ESMA šalje obavijest o nadzoru nadležnom tijelu države članice u kojoj treba provesti nadzor.

4. Osobe iz članka 54. stavka 1. podvrgavaju se izravnom nadzoru naloženom odlukom ESMA-e. U toj odluci utvrđuju se predmet i svrha nadzora, datum njegova početka te periodični penali predviđeni člankom 61., pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke. ESMA donosi takve odluke nakon savjetovanja s nadležnim tijelom države članice u kojoj treba provesti nadzor.

5. Službenici nadležnog tijela države članice u kojoj treba provesti nadzor, kao i osobe koje je ovlastilo ili imenovalo nadležno tijelo države članice u kojoj treba provesti nadzor, na zahtjev ESMA-e aktivno pomažu službenicima ESMA-e i drugim osobama koje je ovlastila ESMA. U tu svrhu imaju ovlasti navedene u stavku 2. Službenici tog nadležnog tijela mogu na zahtjev i prisustvovati izravnom nadzoru.

6. ESMA može zatražiti od nadležnih tijela države članice u kojoj će se provesti nadzor da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 55. stavkom 1. U tu svrhu ovlasti nadležnih tijela jednake su ovlastima ESMA-e iz ovog članka i članka 55. stavka 1.

7. Kad službenici ESMA-e i ostale osobe u pratnji koje je ovlastila ESMA utvrde da se osoba protivi nadzoru naloženom na temelju ovog članka, nadležno tijelo predmetne države članice pruža im potrebnu pomoć te, prema potrebi, traži pomoć policije ili jednakovrijednog tijela za provođenje zakonodavstva kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.

8. Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za provođenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili za pružanje pomoći iz stavka 7. potrebno odobrenje pravosudnog tijela, ESMA podnosi zahtjev za takvo odobrenje. ESMA može podnijeti zahtjev za takvo odobrenje i kao mjeru predostrožnosti.

9. Kad je podnesen zahtjev za odobrenje iz stavka 8., nacionalno pravosudno tijelo ispituje autentičnost odluke ESMA-e odluke i provjerava jesu li predviđene mjere prisile proizvoljne ili prekomjerne u odnosu na predmet istrage. Pri provjeri proporcionalnosti mjera prisile, nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna objašnjenja, osobito u odnosu na razloge za sumnju ESMA-e na kršenje ove Uredbe, ozbiljnost kršenja na koje se sumnja i način na koji je u kršenju sudjelovala osoba koja je predmet mjera prisile. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne smije preispitivati potrebu za provođenjem istrage niti zahtijevati informacije o spisu ESMA-e. Zakonitost odluke ESMA-e smije preispitivati samo Sud u postupku utvrđenom u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 57.

Izvršavanje ovlasti iz članaka 54., 55. i 56.

Ovlasti dodijeljene ESMA-i, bilo kojem službeniku ESMA-e ili drugoj osobi koju je ESMA ovlastila na temelju članaka 54., 55. i 56. ne smiju se koristiti kako bi se zahtijevalo otkrivanje informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 58.

Razmjena informacija

1. Nadležna tijela iz članka 44., ESMA i druga mjerodavna tijela bez nepotrebne odgode međusobno razmjenjuju informacije potrebne za obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

2. Nadležna tijela iz članka 44., ESMA, druga mjerodavna tijela i druga tijela ili fizičke i pravne osobe koje pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom primaju povjerljive informacije koriste se tim informacijama samo pri obavljanju tih zadaća.

Članak 59.

Nadzorne mjere ESMA-e

1. Ako u skladu s člankom 63. stavkom 8. utvrdi da je osoba počinila kršenje navedeno u članku 60. stavku 1., ESMA donosi odluku kojom poduzima jednu ili više od sljedećih mjera:

(a) oduzima registraciju vanjskom ocjenjivaču;

(b) oduzima priznanje vanjskog ocjenjivača koji se nalazi u trećoj zemlji;

(c) privremeno zabranjuje vanjskom ocjenjivaču obavljanje djelatnosti iz ove Uredbe u cijeloj Uniji, do prestanka kršenja;

(d) suspendira registraciju vanjskom ocjenjivaču iz treće zemlje;

(e) od osobe zahtijeva da prestane s kršenjem;

(f) izriče novčane kazne na temelju članka 60.;

(g) izriče periodične penale na temelju članka 61.;

(h) objavljuje javnu obavijest.

2. ESMA oduzima registraciju ili priznanje vanjskog ocjenjivača u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

(a) ako se vanjski ocjenjivač izričito odrekao registracije ili priznavanja ili se nije koristio registracijom ili priznavanjem u roku od 36 mjeseci nakon odobravanja registracije ili priznavanja;

(b) ako je vanjski ocjenjivač ishodio registraciju ili priznavanje na temelju lažnih izjava ili na drugi nepropisan način;

(c) vanjski ocjenjivač više ne ispunjava uvjete pod kojima je registriran odnosno priznat.

Ako ESMA vanjskom ocjenjivaču oduzme registraciju ili priznavanje, mora to u potpunosti obrazložiti u svojoj odluci.

Oduzimanje stupa na snagu odmah.

3. Za potrebe stavka 1. ESMA uzima u obzir prirodu i ozbiljnost kršenja, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanju i učestalosti kršenja;

(b) je li kršenje prouzročilo ili olakšalo financijsko kazneno djelo ili se na neki drugi način može povezati s takvim djelom;

(c) je li kršenje počinjeno namjerno ili iz nepažnje;

(d) stupnju odgovornosti osobe odgovorne za kršenje;

(e) financijskoj snazi osobe odgovorne za povredu, na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(f) učinku kršenja na interese ulagatelja;

(g) značaju dobiti koju je osoba odgovorna za kršenje ostvarila i gubitaka koje je izbjegla ili gubitaka koje su zbog kršenja pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(h) razini suradnje s ESMA-om osobe odgovorne za kršenje, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koji je ta osoba izbjegla;

(i) prethodnim kršenjima ove Uredbe koja je počinila osoba odgovorna za kršenje;

(j) svim mjerama koje je osoba odgovorna za kršenje poduzela nakon kršenja kako bi spriječila njegovo ponavljanje.

4. ESMA bez nepotrebne odgode obavještava osobu odgovornu za kršenje o svim mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 1. i priopćuje ih nadležnim tijelima država članica i Komisiji. Objavljuje sve takve mjere na svojim internetskim stranicama u roku od deset radnih dana od datuma donošenja odluke iz stavka 1.

Objava iz prvog podstavka obuhvaća sljedeće:

(a) izjavu kojom se potvrđuje pravo osobe odgovorne za kršenje na podnošenje žalbe na odluku;

(b) ovisno o slučaju, izjavu kojom se potvrđuje da je podnesena žalba i da takva žalba nema suspenzivni učinak;

(c) izjavu kojom se potvrđuje da ESMA-in Odbor za žalbe može suspendirati primjenu odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 60.

Novčane kazne

1. ESMA donosi odluku o izricanju novčane kazne u skladu sa stavkom 2. ovog članka ako, u skladu s člankom 63. stavkom 8., utvrdi da su vanjski ocjenjivač ili bilo koja od osoba iz članka 54. stavka 1. namjerno ili iz nepažnje počinili jednu ili više sljedećih kršenja:

(a) nepridržavanje članka 24. stavka 1. ili bilo koje odredbe glave IV. poglavlja 2. i 3.;

(b) davanje lažnih izjava pri podnošenju zahtjeva za registraciju kao vanjski ocjenjivač ili korištenje drugim nepropisnim načinima ishođenja takve registracije;

(c) nedostavljanje informacija zatraženih odlukom na temelju članka 54. ili dostavljanje netočnih ili obmanjujućih informacija kao odgovor na jednostavni zahtjev za informacije ili odluku;

(d) ometanje istrage ili odbijanje suradnje u istrazi koja se provodi na temelju članka 55. stavka 1. točke (a), (b), (c) ili (e);

(e) nepoštovanje članka 56. nedostavljanjem objašnjenja činjenica ili dokumenata koji se odnose na predmet i svrhu nadzora ili davanjem netočnog ili obmanjujućeg objašnjenja;

(f) obavljanje djelatnosti vanjskih ocjenjivača ili lažno predstavljanje kao vanjski ocjenjivač bez registracije za vanjskog ocjenjivača.

Smatra se da je kršenje počinjeno namjerno ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je osoba djelovala s namjerom počinjenja kršenja.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 3. minimalna novčana kazna iz stavka 1. iznosi 20 000  EUR. Maksimalni je iznos 200 000  EUR.

Kad utvrđuje iznos novčane kazne na temelju stavka 1. ovog članka, ESMA uzima u obzir kriterije iz članka 59. stavka 3.

3. Ako je osoba počinila kršenje navedeno u stavku 1. te je kršenjem izravno ili neizravno ostvarila financijsku korist, iznos novčane kazne barem je jednak toj financijskoj koristi.

4. Ako je radnjom ili propustom počinjeno više kršenja, ESMA primjenjuje samo jednu novčanu kaznu. Ta je novčana kazna ona s najvišim iznosom koji se primjenjuje za tu radnju ili propust.

Članak 61.

Periodični penali

1. ESMA odlukom izriče periodične penale kako bi primorala:

(a) osobu da prestane s kršenjem, u skladu s odlukom donesenom na temelju članka 59. stavka 1. točke (e);

(b) osobu iz članka 54. stavka 1.:

i. da pruži potpune informacije zatražene odlukom na temelju članka 54.;

ii. da se podvrgne istrazi te posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke ili druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka 55.; ili

iii. da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 56.

2. Periodični penal utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

3. Periodični penali iznose 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, ili, u slučaju fizičkih osoba, 2 % prosječnog dnevnog dohotka u prethodnoj kalendarskoj godini. Iznos se izračunava od datuma navedenog u odluci kojom se izriče periodični penal.

4. Periodični penal izriče se za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon obavijesti o odluci ESMA-e. Nakon isteka tog razdoblja ESMA preispituje mjeru.

Članak 62.

Objava, priroda, izvršenje i namjena novčanih kazni i periodičnih penala

1. ESMA javno objavljuje sve novčane kazne i periodične penale izrečene na temelju članaka 60. i 61., osim ako bi takva objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili uključenim stranama prouzročila neproporcionalnu štetu. Takva objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ).

2. Novčane kazne i periodični penali izrečeni na temelju članaka 60. i 61. administrativne su prirode.

3. Novčane kazne i periodični penali izrečeni na temelju članaka 60. i 61. izvršivi su.

Pri izvršenju novčanih kazni i periodičnih penala ESMA primjenjuje pravila građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se novčana kazna ili periodični penali izvršavaju.

4. Iznosi novčanih kazni i periodičnih penala prihod su općeg proračuna Europske unije.

5. Ako nakon zaključenja istrage odluči da neće izreći novčane kazne ili periodične penale, ESMA je dužna o tome obavijestiti Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela predmetne države članice te obrazložiti svoju odluku.

Članak 63.

Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje novčanih kazni

1. Ako pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom ustanovi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle predstavljati jedno ili više jednu od kršenja iz članka 60. stavka 1., ESMA interno imenuje neovisnog istražnog službenika koji provodi istragu o tom predmetu. Istražni službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao u izravnom ili neizravnom nadzoru ili postupku registracije dotičnog vanjskog ocjenjivača te obavlja svoje funkcije neovisno o Odboru nadzornih tijela ESMA-e.

2. Istražni službenik istražuje navodna kršenja, uzimajući u obzir eventualne primjedbe koje su dostavile osobe koje su predmet istrage, te potpun spis sa svojim nalazima dostavlja Odboru nadzornih tijela ESMA-e.

3. Za potrebe obavljanja svojih zadaća istražni službenik može izvršavati ovlast traženja informacija u skladu s člankom 54. i provoditi istrage i izravni nadzor u skladu s člancima 55. i 56. Istražni službenik primjenjuje te ovlasti u skladu s člankom 57.

4. Pri obavljanju svojih zadaća, istražni službenik ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je ESMA prikupila tijekom svojih nadzornih aktivnosti.

5. Po dovršenju svoje istrage, a prije nego što spis sa svojim nalazima dostavi Odboru nadzornih tijela ESMA-e, istražni službenik osobama koje su predmet istrage daje priliku da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražni službenik temelji svoje nalaze samo na činjenicama o kojima su se osobe koje su predmet istrage imale priliku očitovati.

6. Tijekom istraga koje se provode na temelju ovog članka u potpunosti se poštuje pravo dotičnih osoba na obranu.

7. Nakon što dostavi spis sa svojim nalazima Odboru nadzornih tijela ESMA-e, istražni službenik o tome obavješćuje osobe koje su predmet istraga. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne primjenjuje se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

8. Na temelju spisa s nalazima istražnog službenika i nakon saslušanja osoba koje su to zatražile u skladu s člankom 64., ESMA utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više kršenja iz članka 60. stavka 1. te ako jesu, poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 59. i izriče novčanu kaznu u skladu s člankom 60.

9. Istražni službenik ne sudjeluje u raspravama Odbora nadzornih tijela ESMA-e i ni na koji se drugi način ne upliće u postupak njegova odlučivanja

10. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 68. do 21. prosinca 2024. kojima se dopunjuje ova Uredba i pobliže utvrđuje postupak izvršenja ESMA-inih ovlasti za izricanje novčanih kazni ili periodičnih penala, uključujući odredbe o pravu na obranu, rokovima te o naplati novčanih kazni ili periodičnih penala, kao i detaljna pravila o rokovima zastare za izricanje i izvršenje kazni.

11. Ako pri obavljanju svojih dužnosti na temelju ove Uredbe ESMA ustanovi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle predstavljati kazneno djelo, ESMA te predmete upućuje relevantnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče novčane kazne ili periodične penale u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude donesene u kaznenom postupku na temelju identičnih ili u bitnome istih činjenica koja prema nacionalnom pravu ima snagu pravomoćno presuđene stvari.

Članak 64.

Saslušanje osoba koje su predmet odluka u skladu s člancima 59., 60. i 61.

1. Prije donošenja odluke na temelju članaka 59., 60. i 61. ESMA omogućuje osobama koje su predmet takve odluke da se očituju o njezinim nalazima. ESMA svoje odluke temelji samo na nalazima o kojima su se t osobe imale priliku očitovati.

2. Stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se ako je potrebno poduzeti hitne mjere na temelju članka 59. kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dužna je dotičnim osobama dati priliku da ih se sasluša u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

3. Tijekom odgovarajućeg postupka u potpunosti se mora poštovati pravo na obranu osoba koje su predmet odluke ESMA-e. Te osobe imaju pravo uvida u spis ESMA-e, pri čemu se mora poštovati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo pristupa spisu ne obuhvaća povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.

Članak 65.

Postupak preispitivanja pred Sudom

Sud u skladu s ovom Uredbom ima neograničenu nadležnost za preispitivanje odluka ESMA-e o izricanju novčane kazne ili periodičnog penala. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu novčanu kaznu ili periodični penal.

Članak 66.

Naknade za registraciju, priznavanje i nadzor

1. ESMA vanjskim ocjenjivačima zaračunava naknade za troškove koji se odnose na njihovu registraciju, priznavanje i nadzor te sve troškove koji bi mogli nastati pri obavljanju njezinih zadaća na temelju ove Uredbe.

2. Ukupne naknade koje ESMA zaračuna vanjskim ocjenjivačima koji podnose zahtjev, registriranim vanjskim ocjenjivačima ili priznatim vanjskim ocjenjivačima u skladu s ovom Uredbom pokrivaju sve administrativne troškove ESMA-e povezane s aktivnostima koje se odnose na registraciju i nadzor svih vanjskih ocjenjivača. Istodobno, naknada je proporcionalna prometu dotičnog vanjskog ocjenjivača.

Odstupajući od prvog podstavka, vanjski ocjenjivači čiji je godišnji promet manji od određenog iznosa mogu biti izuzeti od obveze plaćanja naknade, kako je nadalje utvrđeno u delegiranom aktu koji će Komisija donijeti u skladu sa stavkom 3.

3. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 68. do 21. prosinca 2024. kojim se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem posebno vrste naknada, slučajeva u kojima se zaračunavaju, iznosa naknada i načina njihova plaćanja.

Pri izradi delegiranog akta Komisija utvrđuje prag godišnjeg prometa vanjskih ocjenjivača na razini grupe ispod kojeg se ne naplaćuje naknada te navodi način na koji se izračunava godišnji promet za potrebe primjene tog praga.

4. Prije donošenja delegiranog akta iz stavka 3. Komisija se savjetuje s ESMA-om o naknadama iz tog stavka.

Članak 67.

ESMA-in registar vanjskih ocjenjivača i vanjskih ocjenjivača iz trećih zemalja

1. ESMA na svojim internetskim stranicama vodi javno dostupan registar s popisima:

(a) vanjskih ocjenjivača registriranih u skladu s člankom 23.;

(b) vanjskih ocjenjivača kojima je u skladu s člankom 59. privremeno zabranjeno obavljanje djelatnosti;

(c) vanjskih ocjenjivača kojima je u skladu s člankom 59. oduzeta registracija;

(d) vanjskih ocjenjivača iz trećih zemalja kojima je u skladu s člankom 39. dopušteno pružanje usluga u Uniji;

(e) vanjskih ocjenjivača iz trećih zemalja priznatih u skladu s člankom 42.;

(f) vanjskih ocjenjivača registriranih u skladu s člankom 23. koji prihvaćaju usluge koje vanjski ocjenjivači iz trećih zemalja pružaju u skladu s člankom 43.;

(g) vanjskih ocjenjivača iz trećih zemalja čija je registracija oduzeta i koji se ne koriste više pravima iz članka 39. ako Komisija povuče svoju odluku na temelju članka 40. stavka 1. u odnosu na tu treću zemlju.

(h) vanjskih ocjenjivača iz trećih zemalja čije je priznanje suspendirano ili oduzeto;

(i) vanjskih ocjenjivača registriranih u skladu s člankom 23. koji više ne mogu prihvaćati usluge koje vanjski ocjenjivači iz trećih zemalja pružaju u skladu s člankom 43.

2. U registru se navode podatci za kontakt vanjskih ocjenjivača, njihove internetske stranice i datumi od kojih odluke koje je ESMA donijela u vezi s tim vanjskim ocjenjivačima proizvode učinke.

3. U pogledu vanjskih ocjenjivača iz trećih zemalja registar sadržava i informacije o uslugama koje ti vanjski ocjenjivači iz trećih zemalja pružaju te podatke za kontakt nadležnog tijela odgovornog za njihov nadzor u trećoj zemlji.

GLAVA VI.

DELEGIRANI AKTI

Članak 68.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 21. stavka 4., članka 63. stavka 10. i članka 66. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 20. prosinca 2023.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 21. stavka 4., članka 63. stavka 10. i članka 66. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 21. stavka 4., članka 63. stavka 10. i članka 66. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

GLAVA VII.

KONAČNE ODREDBE

Članak 69.

Prijelazne odredbe o vanjskim ocjenjivačima

1. Vanjski ocjenjivač koji namjerava pružati usluge u skladu s ovom Uredbom od 21. prosinca 2024. do 21. lipnja 2026. pruža takve usluge tek nakon što o tome obavijesti ESMA-u i dostavi informacije iz članka 23. stavka 1.

2. Do 21. lipnja 2026. vanjski ocjenjivači iz stavka 1. ovog članka dužni su uložiti sve napore da bi poštovali članke od 24. do 38., uz iznimku zahtjeva utvrđenih provedbenim aktima iz članka 24. stavka 2. i delegiranim aktima iz članka 26. stavka 3., članka 27. stavka 2., članka 28. stavka 3., članka 29. stavka 4., članka 30. stavka 3., članka 31. stavka 4. i članka 33. stavka 7.

3. Nakon 21. lipnja 2026. vanjski ocjenjivači iz stavka 1. ovog članka pružaju usluge u skladu s ovom Uredbom tek nakon što se registriraju u skladu s člankom 23. pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz članka 22. te članaka od 24. do 38., kako su nadopunjeni delegiranim aktima iz stavka 2. ovog članka.

Članak 70.

Prijelazne odredbe za vanjske ocjenjivače iz trećih zemalja

1. Vanjski ocjenjivač iz treće zemlje koji namjerava pružati usluge u skladu s ovom Uredbom od datuma početka primjene od 21. prosinca 2024. do 21. lipnja 2026. takve usluge pruža tek nakon što o tome obavijesti ESMA-u i nakon što dostavi informacije iz članka 23. stavka 1.

2. Vanjski ocjenjivači iz trećih zemalja na koje se upućuje u stavku 1.:

(a) dužni su uložiti sve napore da bi poštovali članke od 24. do 38., uz iznimku zahtjeva utvrđenih provedbenim aktima iz članka 24. stavka 2. i delegiranim aktima iz članka 26. stavka 3., članka 27. stavka 2., članka 28. stavka 3., članka 29. stavka 4., članka 30. stavka 3., članka 31. stavka 4. i članka 33. stavka 7.;

(b) imaju pravnog zastupnika s poslovnim nastanom u Uniji koji ispunjava zahtjeve iz članka 42. stavka 3.

3. ESMA može u svakom trenutku od 21. prosinca 2024. do 21. lipnja 2026., uvođenjem nadzornih mjera u skladu s glavom V, uvesti mjere kako bi pravni zastupnik iz stavka 2. točke (b) poštovao obveze.

Članak 71.

Preispitivanje

1. Komisija najkasnije 21. prosinca 2028. i svake tri godine nakon toga, nakon savjetovanja s ESMA-om i s platformom za održivo financiranje uspostavljenom u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2020/852, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe. U tom se izvješću ocjenjuje, u mjeri u kojoj je to moguće, barem sljedeće:

(a) prihvaćanje standarda za europske zelene obveznice i njegov tržišni udio u Uniji i u svijetu, posebno od strane malih i srednjih poduzeća;

(b) utjecaj ove Uredbe na prijelaz na održivo gospodarstvo, na jaz u pogledu ulaganja potrebnog za postizanje klimatskih ciljeva Unije kako su utvrđeni u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ), kao i na preusmjeravanje tokova privatnog kapitala prema održivosti;

(c) funkcioniranje i nadzor ESMA-e nad tržištem vanjskih ocjenjivača;

(d) primjerenost i učinak delegiranih akata donesenih na temelju članka 66. stavka 3. na vanjske ocjenjivače i na proračun ESMA-e;

(e) vjerodostojnost i svaku zlouporabu tvrdnji o utjecaju na okoliš na tržištu zelenih obveznica;

(f) funkcioniranje tržišta obveznica povezanih s održivošću, uključujući vjerodostojnost i kvalitetu relevantnih tvrdnji;

(g) potrebu da se kriteriji treće zemlje za određivanje okolišno održivih gospodarskih djelatnosti priznaju kao jednakovrijedni taksonomskim zahtjevima, pod uvjetom da postoje posebne zaštitne mjere kako bi se osigurali istovjetni ciljevi, za potrebe odobravanja raspodjele korištenja primitaka od europske zelene obveznice u skladu s tim kriterijima treće zemlje;

(h) praktični učinak članka 5. na upotrebu europskih zelenih obveznica, kvalitetu korištenja njihovih primitaka iz perspektive okoliša i razloge zbog kojih fleksibilnost predviđena tim člankom ne sprečava prijelaz na financiranje okolišno održivih djelatnosti;

(i) provedbu glave III. ove Uredbe, uključujući upotrebu predložaka iz te glave od strane izdavatelja obveznica koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive ili obveznica povezanih s održivošću, bez obzira na to stavljaju li se te obveznice na tržište u Europskom gospodarskom prostoru, analizu upotrebe tih predložaka, razvoj tržišta i usklađenost tih predložaka s relevantnim pravom Unije, uključujući Uredbu (EU) 2019/2088.

2. Izvješćima iz stavka 1. prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog, među ostalim u pogledu objavljivanja informacija za izdavatelje obveznica koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i obveznica povezanih s održivošću.

3. Komisija do 21. prosinca 2026. objavljuje izvješće o potrebi reguliranja obveznica povezanih s održivošću, prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom.

4. Komisija do 31. prosinca 2024. i svake tri godine nakon toga objavljuje izvješće kako bi izdavatelje europskih zelenih obveznica obavijestila o preispitivanju provedenom u skladu s člankom 19. stavkom 5. trećim podstavkom Uredbe (EU) 2020/852, uključujući dosljednost kriterija tehničke provjere s kriterijima iz članka 10. stavka 2. te uredbe, pri čemu se u obzir uzimaju pravila o stečenim pravima iz članka 8. ove Uredbe.

5. EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om i europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA) osnovanim Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ) (poznati kao „europska nadzorna tijela” ili „ESA”) do 21. prosinca 2028. objavljuje izvješće o izvedivosti proširenja prihvatljivosti za korištenje oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” za potrebe sintetskih sekuritizacija.

6. Komisija može do 21. prosinca 2029., na temelju izvješća iz stavka 5., podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Komisijinu se izvješću, prema potrebi, može priložiti zakonodavni prijedlog.

7. Europska nadzorna tijela putem Zajedničkog odbora iz članka 54. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 do 21. prosinca 2028. i, prema potrebi, svake tri godine nakon toga, objavljuju izvješće o razvoju tržišta sekuritizacijskih obveznica. U tim se izvješćima, među ostalim, procjenjuje je li se obujam imovine usklađene s taksonomijom povećao dovoljno da bi se preispitala primjena pravila o korištenju primitaka za sekuritizacijske obveznice čiji se izdavatelji žele koristiti oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB”.

8. Komisija na temelju izvješća iz stavka 7. dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Komisijinu se izvješću, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.

Članak 72.

Stupanje na snagu i primjena

1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2. Ova se Uredba primjenjuje od 21. prosinca 2024.

3. Odstupajući od stavka 2. ovog članka, članak 20., članak 21. stavak 4., članak 23. stavci 6. i 7., članak 24. stavak 2., članak 26. stavak 3., članak 27. stavak 2., članak 28. stavak 3., članak 29. stavak 4., članak 30. stavak 3., članak 31. stavak 4., članak 33. stavak 7., članak 42. stavak 9., članak 46. stavci 6. i 7., članak 49. stavci 1., 2. i 3., članak 63. stavak 10., članak 66. stavak 3. i članci 68., 69. i 70. primjenjuju se od 20. prosinca 2023.

4. Odstupajući od stavka 2. ovog članka, članak 40., članak 42. stavci od 1. do 8. te članak 43. primjenjuju se od 21. lipnja 2026..

5. Države članice poduzimaju potrebne mjere za poštovanje članaka 45. i 49. do 21. prosinca 2024.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

 

 

PRILOG I.

INFORMATIVNI SAŽETAK O EUROPSKOJ ZELENOJ OBVEZNICI

Ovaj dokument i njegov sadržaj ne podliježu odobrenju ili prihvaćanju ESMA-e ili bilo kojeg drugog nadležnog tijela.

 

 

1.  Opće informacije

— [Datum objave informativnog sažetka o europskoj zelenoj obveznici]

— [Pravni naziv izdavatelja]

— [Ako je dostupna, identifikacijska oznaka pravne osobe (LEI) izdavatelja]

— [Adresa internetskih stranica na kojoj se ulagateljima pružaju informacije o tome kako stupiti u kontakt s izdavateljem]

— [Ako je dostupan, naziv obveznice koji joj je dodijelio izdavatelj]

— [Ako su dostupni, međunarodni identifikacijski brojevi vrijednosnih papira (ISIN) obveznice]

— [Ako je dostupno, planirani datum ili razdoblje izdavanja]

— [Identitet i podatci za kontakt vanjskog ocjenjivača]

— [Ako je primjenjivo, naziv nadležnog tijela koje je odobrilo prospekt ili prospekte obveznica]

2.  Važne informacije

— [Sljedeća izjava: „[Ova obveznica koristi se] [ove obveznice koriste se] oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” u skladu s Uredbom (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća (1).”]

— [Ako se primitci od obveznica namjeravaju raspodijeliti u skladu s člankom 5. te uredbe, sljedeća izjava: „[Ova europska zelena obveznica koristi] [ove europske zelene obveznice koriste] fleksibilnost kojom se omogućuje djelomična neusklađenost s taksonomskim kriterijima tehničke provjere utvrđenima u delegiranim aktima donesenim u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. ili člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („kriteriji tehničke provjere”), kako je dodatno opisano u odjeljku 4. ovog informativnog sažetka.”]

3.  Strategija zaštite okoliša i obrazloženje

[Izjava o tome namjerava li izdavatelj pribaviti vanjsko ocjenjivanje informacija dostavljenih u skladu s ovim odjeljkom putem pregleda izvješća o utjecaju na okoliš.]

Pregled

— [Informacije o načinu na koji se očekuje da će obveznice doprinijeti izdavateljevoj široj strategiji zaštite okoliša, uključujući okolišne ciljeve iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852 koji se nastoje ostvariti obveznicama.]

Povezanost s ključnim pokazateljima uspješnosti za imovinu, promet, kapitalne rashode i operativne rashode

— [U mjeri u kojoj je izdavatelju dostupan u trenutku izdavanja i ako izdavatelj podliježe članku 8. Uredbe (EU) 2020/852, opis načina i mjere u kojoj se očekuje da će primitci od obveznica (npr. izraženi kao procijenjeni postotak promjene u odnosu na prethodnu godinu) doprinijeti izdavateljevim ključnim pokazateljima uspješnosti za imovinu usklađenu s taksonomijom, promet, kapitalne rashode i operativne rashode.]

Povezanost s planovima tranzicije

— [Ako izdavatelj podliježe obvezi objavljivanja planova u skladu s člankom 19.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii., ili, ako je to primjenjivo, člankom 29.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3), ili ako izdavatelj dobrovoljno objavi planove tranzicije:

— — način na koji se primitcima od obveznica namjerava doprinijeti financiranju i provedbi tih planova. Informacije se mogu dati na razini ekonomske djelatnosti ili na razini pojedinačnih projekata, te

— poveznica na internetske stranice na kojima su ti planovi objavljeni.]

Sekuritizacija

[Ako je primjenjivo u slučaju sekuritizacije, opis načina na koji se postupa u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2023/2631 i informacije koje se zahtijevaju u članku 19. stavku 2. te uredbe.]

4.  Namjeravana raspodjela primitaka od obveznice

[Informacije navedene u nastavku dostavljaju se barem na razini gospodarske djelatnosti, a u idealnom slučaju na razini projekta ili skupine projekata. Sporazumi o povjerljivosti, pitanja tržišnog natjecanja ili velik broj prihvatljivih temeljnih projekata i slična razmatranja mogu opravdati ograničavanje količine dostupnih pojedinosti. Ako se primitci od obveznica raspodjeljuju za rashode iz članka 4. stavka 3. Uredbe (EU) 2023/2631, informacije se mogu pružiti na razini programa.]

Planirana raspodjela gospodarskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom

— [Bez obzira na to raspodjeljuje li izdavatelj primitke u skladu s postupnim pristupom ili portfeljnim pristupom i jesu li obveznice sekuritizacijske obveznice.]

— [Minimalni udio primitaka od obveznica koji je u skladu s planovima izdavatelja potreban za upotrebu za djelatnosti koje su okolišno održive u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852, u skladu s metodologijom iz izvještaja o raspodjeli primitaka (udio iznosi najmanje 85 %)]: [XX] % primitaka od obveznica.]

— [Ako je dostupno, naznaka udjela primitaka od obveznice koji će se upotrijebiti za financiranje (u godini izdavanja ili nakon godine izdavanja) i refinanciranje.]

— [Ako se radi o državnom izdavatelju, a primitci od obveznice planiraju se raspodijeliti za porezne olakšice iz članka 4. stavka 3. Uredbe (EU) 2023/2631, procjena očekivanog gubitka prihoda povezanog s prihvatljivim poreznim olakšicama.]

— [Ako je dostupno, ciljani okolišni ciljevi iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852.]

— [Za svaku gospodarsku djelatnost kojoj se namjeravaju raspodijeliti primitci, podatke o njihovim vrstama, sektorima i odgovarajućim oznakama NACE u skladu sa statističkom klasifikacijom gospodarskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (4).]

Planirana raspodjela konkretnim gospodarskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom

— [Ako se primitci od obveznica namjeravaju raspodijeliti za omogućujuću ili prijelaznu gospodarsku djelatnost, vrsta poticajne ili prijelazne gospodarske djelatnosti koja se namjerava financirati i, ako su dostupni, iznos i udio primitaka koji se namjeravaju raspodijeliti za svaku vrstu omogućujuće ili prijelazne gospodarske djelatnosti.]

— [Ako je to primjenjivo, iznos i udio primitaka koji se planiraju raspodijeliti za djelatnosti usklađene s taksonomijom povezane s nuklearnom energijom i fosilnim plinom u skladu s člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) 2020/852.]

Planirana raspodjela gospodarskim djelatnostima koje nisu usklađene s kriterijima tehničke provjere

— [Ako se primitci od obveznica namjeravaju raspodijeliti u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2023/2631, izjava da se [neto] primitci od obveznice namjeravaju djelomično raspodijeliti za gospodarske djelatnosti koje nisu usklađene s kriterijima tehničke provjere. Izdavatelj opisuje tu neusklađenost, predmetne aktivnosti i, ako je dostupno, procijenjeni postotak primitaka namijenjenih financiranju takvih djelatnosti kao ukupni iznos i prema djelatnosti, uključujući raščlambu u kojoj se opisuje koja se točka (točke) članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) 2023/2631 upotrebljava. Nadalje, objašnjenje zašto se kriteriji tehničke provjere ne mogu primijeniti i objašnjenje načina na koji izdavatelj namjerava osigurati usklađenost tih djelatnosti s člankom 5. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) 2023/2631 i člankom 3. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2020/852.]

Postupak i raspored raspodjele

[Procijenjeno vrijeme nakon izdavanja obveznice do potpune raspodjele primitaka od obveznica.]

[Opis postupaka na temelju kojih će izdavatelj odrediti usklađenost projekata s kriterijima za okolišno održive gospodarske djelatnosti utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/852 „taksonomski zahtjevi”.]

Troškovi izdavanja

[Procjena iznosa kumulativnih troškova izdavanja koji se odbijaju od primitaka, kako je dopušteno člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2023/2631, s popratnim objašnjenjem.]

5.  Utjecaj primitaka od obveznice na okoliš

[Ako je dostupna, procjena očekivanih učinaka primitaka od obveznica na okoliš. Ako te informacije nisu dostupne, to treba obrazložiti.]

6.  Informacije o izvještavanju

[Poveznica na internetske stranice izdavatelja u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2023/2631.]

[Ako je to primjenjivo, poveznica na relevantne izvještaje izdavatelja, kao što su konsolidirani izvještaj o upravljanju ili konsolidirani izvještaj o održivosti u skladu s Direktivom 2013/34/EU.]

Datum početka prvog izvještajnog razdoblja, ako se razlikuje od datuma izdavanja, kako je utvrđeno u članku 11. stavku 1. Uredbe (EU) 2023/2631.

— [Napomena o tome sadržavaju li izvještaji o raspodjeli primitaka informacije o raspodijeljenim iznosima i očekivanim utjecajima na okoliš za svaki projekt]

7.  Plan kapitalnih rashoda

— [Ako je primjenjivo, detaljan opis plana kapitalnih rashoda iz članka 7. Uredbe (EU) 2023/2631, uključujući glavne parametre koje izdavatelj upotrebljava za utvrđivanje usklađenosti relevantne imovine ili djelatnosti s taksonomskim zahtjevima do isteka razdoblja predviđenog u tom članku.]

8.  Druge relevantne informacije

(1) Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobaveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive e i za obveznice povezane s održivošću (SL L 2023/2631, 30.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2631/oj).

(2) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(3) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(4) Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

 

[U slučaju sekuritizacijske obveznice, upućivanja na izdavatelja u ovom dokumentu tumače se i, prema potrebi, zamjenjuju upućivanjima na inicijatora]

 

 

PRILOG II.

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RASPODJELI PRIMITAKA OD EUROPSKIH ZELENIH OBVEZNICA

[U naslovu se navodi je li izvještaj revidiran.]

Ovaj dokument i njegov sadržaj ne podliježu odobrenju ili prihvaćanju ESMA-e ili bilo kojeg drugog nadležnog tijela]

 

 

1.  Opće informacije

— [Datum izdavanja obveznica ili tranši obveznica]

— [Datum objave izvještaja o raspodjeli]

— [Datum početka i kraja razdoblja na koje se odnosi godišnji izvještaj o raspodjeli: [datum – datum]]

— [Pravni naziv izdavatelja]

— [Ako je dostupna, identifikacijska oznaka pravne osobe (LEI) izdavatelja]

— [Adresa internetskih stranica na kojoj se ulagateljima pružaju informacije o tome kako stupiti u kontakt s izdavateljem]

— [Ako je dostupan, naziv obveznice koji joj je dodijelio izdavatelj]

— [Ako su dostupni, međunarodni identifikacijski brojevi vrijednosnih papira (ISIN) obveznica i njihovih tranši]

— [Ako je izvještaj o raspodjeli primitaka predmet ocjene nakon izdavanja, identitet i podatci za kontakt vanjskog ocjenjivača]

— [Ako je primjenjivo, naziv nadležnog tijela koje je odobrilo prospekt ili prospekte obveznica]

2.  Važne informacije

[Sljedeća izjava: „[Ova obveznica koristi se] [Ove obveznice koriste se] oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” u skladu s Uredbom (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća (1).”]

[Ako se primitci od obveznica [namjeravaju raspodijeliti] [raspodijelili su se] u skladu s člankom 5. te uredbe, sljedeća izjava: „[Ova europska zelena obveznica koristi] [ove europske zelene obveznice koriste] fleksibilnost kojom se omogućuje djelomična neusklađenost s kriterijima tehničke provjere utvrđenim u delegiranim aktima donesenim u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. ili člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („kriteriji tehničke provjere”), kako je dodatno opisano u odjeljku 4. ovog izvještaja o raspodjeli.”]

3.  Strategija zaštite okoliša i obrazloženje

Pregled

[Okolišni ciljevi iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852 realizirani obveznicom [obveznicama];

Povezanost s ključnim pokazateljima uspješnosti za imovinu, promet, kapitalne rashode i operativne rashode

[Ako se na izdavatelja primjenjuje članak 8. Uredbe (EU) 2020/852, opis kako i u kojoj mjeri (npr. izraženo kao postotna promjena u odnosu na prethodnu godinu) te u kojem financijskom razdoblju primitci od obveznica doprinose izdavateljevim ključnim pokazateljima uspješnosti za imovinu usklađenu s taksonomijom, promet, kapitalne rashode i operativne rashode, uzimajući u obzir iznose u tablici „Ukupni iznosi” u tablici A, ako je primjenjivo.]

Povezanost s planom tranzicije

[Ako podliježe obvezi objavljivanja planova u skladu s člankom 19.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii. ili, ako je primjenjivo, člankom 29.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3), ili ako izdavatelj dobrovoljno objavi planove tranzicije:

— način na koji se primitcima od obveznica doprinosi financiranju i provedbi tih planova. Informacije se mogu dati na razini ekonomske djelatnosti ili na razini pojedinačnih projekata; te

— poveznica na internetske stranice na kojima su ti planovi objavljeni.]

Sekuritizacija

[Ako je primjenjivo u slučaju sekuritizacije, informacije propisane člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EU) 2023/2631.]

4.  Raspodjela primitaka od obveznice

[Informacije navedene u nastavku dostavljaju se barem na razini gospodarske djelatnosti, a u idealnom slučaju na razini projekta ili skupine projekata. Sporazumi o povjerljivosti, pitanja tržišnog natjecanja ili velik broj prihvatljivih temeljnih projekata i slična razmatranja mogu opravdati ograničavanje količine dostupnih pojedinosti. Ako se primitci od obveznica raspodjeljuju za rashode iz članka 4. stavka 3. Uredbe (EU) 2023/2631, informacije se mogu pružiti na razini programa.]

Raspodjela gospodarskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom

— [Bez obzira na to raspodjeljuje li izdavatelj primitke u skladu s postupnim pristupom ili portfeljnim pristupom i jesu li obveznice sekuritizacijske obveznice.]

— [Ako je primjenjivo u skladu s člankom 11. stavkom 6. Uredbe (EU) 2023/2631, izjava da sastav portfelja financijske imovine i/ili dugotrajne imovine nije izmijenjen u usporedbi s godinom obuhvaćenom prethodnim izvještajem o raspodjeli primitaka.]

— [Izdavatelj ispunjava tablicu A ili tablicu B u nastavku, ovisno o tome primjenjuje li se postupni pristup ili portfeljni pristup za raspodjelu primitaka. Popunjavaju se i odgovarajući ukupni iznosi.]

— [Potvrda usklađenosti s člankom 3. točkom (c) Uredbe (EU) 2020/852, (minimalne zaštitne mjere).]

— [Ako se radi o državnom izdavatelju, a primitci od obveznice raspodijeljeni su za porezne olakšice kako je utvrđeno u članku 4. stavku 3. Uredbe (EU) 2023/2631., procjena očekivanog gubitka prihoda povezanog s prihvatljivim poreznim olakšicama.]

Raspodjela konkretnim gospodarskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom

— [Ako se primitci od obveznica raspodjeljuju za omogućujuću ili prijelaznu gospodarsku djelatnost, vrsta poticajne ili prijelazne gospodarske djelatnosti koja se financira i, ako su dostupni, iznos i udio primitaka raspodijeljeni za svaku vrstu poticajne ili prijelazne gospodarske djelatnosti.]

— [Ako je primjenjivo, iznos i udio imovine koja se odnosi na djelatnosti usklađene s taksonomijom, a povezane s nuklearnom energijom i fosilnim plinom u skladu s člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) 2020/852.]

Raspodjela gospodarskim djelatnostima koje nisu usklađene s kriterijima tehničke provjere

— [Ako su primitci od obveznica raspodijeljeni u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2023/2631, izjava da se [neto] primitci od obveznice djelomično raspodjeljuju za gospodarske djelatnosti koje nisu usklađene s taksonomskim kriterijima tehničke provjere. Izdavatelj opisuje tu neusklađenost, predmetne djelatnosti i postotak primitaka koji je raspodijeljen tim djelatnostima kao ukupni iznos i prema djelatnosti, uključujući raščlambu u kojoj se opisuje koja se točka (točke) članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) 2023/2631 upotrebljava. Nadalje, objašnjenje zašto se kriteriji tehničke provjere ne mogu primijeniti i objašnjenje načina na koji je izdavatelj osigurao usklađenost tih djelatnosti s člankom 5. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) 2023/2631 i člankom 3. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2020/852.]

Troškovi izdavanja

— [Procjena iznosa kumulativnih troškova izdavanja koji se odbijaju od primitaka, kako je dopušteno člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2023/2631, s popratnim objašnjenjem.]

5.  Utjecaj primitaka od obveznice na okoliš

[Za ovaj naslov izvještaja nije potrebno navesti informacije]

6.  Informacije o izvještavanju

— [Poveznica na internetske stranice izdavatelja u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2023/2631.]

— [Ako je primjenjivo, poveznica na relevantne izvještaje izdavatelja, kao što su konsolidirani izvještaj o upravljanju ili konsolidirani izvještaj o održivosti u skladu s Direktivom 2013/34/EU.]

7.  Plan kapitalnih rashoda

— [Ako je primjenjivo, napredak ostvaren u provedbi plana kapitalnih rashoda iz članka 7. Uredbe (EU) 2023/2631 i predviđeni datum završetka projekata u okviru tog plana.]

— [Ako je došlo do kašnjenja ili odstupanja koje znatno utječe na provedbu plana kapitalnih rashoda, izdavatelj navodi razloge za to u skladu s člankom 11. stavkom 2. te uredbe.]

— [Ako je primjenjivo, plan iz članka 8. stavka 3. te uredbe.]

8.  Druge relevantne informacije

(1) Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobaveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću (SL L, 2023/2631, 30.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2631/oj).

(2) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(3) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

 

[U slučaju sekuritizacijske obveznice, upućivanja na izdavatelja u ovom dokumentu tumače se kao i, prema potrebi, zamjenjuju upućivanjima na inicijatora.]

Tablica A: Informacije o usklađenosti s taksonomijom primitaka za obveznice primjenom postupnog pristupa raspodjeli primitaka od obveznica

[Informacije navedene u tablici u nastavku dostavljaju se barem na razini gospodarske djelatnosti, a u idealnom slučaju na razini projekta ili skupine projekata. Sporazumi o povjerljivosti, pitanja tržišnog natjecanja ili velik broj prihvatljivih temeljnih projekata i slična razmatranja mogu opravdati ograničavanje količine dostupnih pojedinosti. Ako se primitci od obveznica raspodjeljuju za rashode iz članka 4. stavka 3., informacije se mogu pružiti na razini programa.]

Informacije u tablici u nastavku obuhvaćaju razdoblje od izdavanja predmetne obveznice do datuma izvješćivanja.

 

 

1.  Naziv, lokacija i opis projekta (ili skupine projekata ili gospodarske djelatnosti)

1.1.  (za svaki projekt/skupinu projekata/gospodarsku djelatnost, ovisno o slučaju) [naziv]

1.2.  [mjesto]

1.3.  [osnovni opis]

2.  Iznos primitaka raspodijeljenih iz obveznica

2.1.  [primitci od obveznica raspodijeljeni ovom projektu/skupini projekata/gospodarskoj djelatnosti od datuma izdavanja]

2.2.  [prihodi od obveznica raspodijeljeni ovom projektu/skupini projekata/gospodarskoj djelatnosti u izvještajnom razdoblju.]

2.3.  Udio projekta koji je financiran obveznicama

3.  Udio ukupnih primitaka upotrijebljenih za financiranje (u godini izdavanja ili nakon godine izdavanja) ili refinanciranje (prije tog razdoblja)

3.1.  [udio iznosa u retku 2.1. upotrijebljen za financiranje i refinanciranje]

3.2.  [udio iznosa u retku 2.2. upotrijebljen za financiranje i refinanciranje]

4.  Vrsta i sektor ekonomskih djelatnosti koje se financiraju obveznicama

4.1.  [Za svaku gospodarsku djelatnost povezanu s projektom koji se financira obveznicama: vrste/sektori]

4.2.  [Za svaku gospodarsku djelatnost povezanu s projektom koji se financira obveznicama: ako je primjenjivo, odgovarajuće oznake NACE u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (1).]

5.  Iznos primitaka raspodijeljenih iz obveznica usklađenih s taksonomijom

5.1.  [od ukupnih primitaka od obveznica raspodijeljenih projektu, iznos koji se raspodjeljuje djelatnosti koja je usklađena s taksonomijom od datuma izdavanja]

5.2.  [postotak udjela iznosa navedenog u retku 2.1.]

5.3.  [od ukupnih primitaka od obveznica raspodijeljenih projektu u izvještajnom razdoblju, iznos koji se raspodjeljuje djelatnosti koja je usklađena s taksonomijom od datuma izdavanja]

5.4.  [postotak udjela iznosa navedenog u retku 2.2.]

6.  Okolišni ciljevi i kriteriji tehničke provjere

6.1.  [ciljani okolišni cilj ili ciljevi iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852]

6.2.  Napomena o tome koji su delegirani akti doneseni na temelju članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. ili članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 korišteni za utvrđivanje kriterija tehničke provjere i datuma početka njihove primjene]

6.3.  Informacije o metodologiji i pretpostavkama za izračun ključnih parametara utjecaja na okoliš u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. ili članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 i svih dodatnih parametara utjecaja na okoliš.]

7.  Priroda okolišno održive imovine i rashoda

7.1.  [iznosa raspodijeljenog u izvještajnom razdoblju u retku 5.3, iznos kapitalnih rashoda]

7.2.  [iznosa raspodijeljenog u izvještajnom razdoblju u retku 5.3., iznos operativnih rashoda]

7.3.  [iznosa raspodijeljenog u izvještajnom razdoblju u retku 5.3, iznos dugotrajne imovine]

7.4.  [iznosa raspodijeljenog u izvještajnom razdoblju u retku 5.3, iznos financijske imovine]

8.  Druge relevantne informacije

8.1.  [Druge relevantne informacije, kao što su relevantni ključni pokazatelji uspješnosti u području okoliša, te poveznice na internetske stranice s relevantnim informacijama i poveznicama na relevantne javne dokumente s detaljnijim informacijama, kao što su internetske stranice trgovačkog društva s opisom projekta ili izvještaj konzultantskog društva za zaštitu okoliša]

(1) Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

 

Ukupno:

 

 

Od izdavanja obveznica

[izvještajno razdoblje]

Ukupan iznos primitaka od obveznica raspodijeljenih nakon izdavanja: [X]

Od čega ukupan iznos primitaka od obveznica raspodijeljenih gospodarskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom od izdavanja: [X]

Ukupan iznos primitaka od obveznica raspodijeljenih u izvještajnom razdoblju: [X]

Od čega ukupan iznos primitaka od obveznica raspodijeljenih ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom u izvještajnom razdoblju: [X]

Od čega:

— ukupan iznos primitaka od obveznica raspodijeljenih kapitalnim rashodima usklađenima s taksonomijom u izvještajnom razdoblju: [X]

— ukupan iznos primitaka od obveznica raspodijeljenih operativnim rashodima usklađenima s taksonomijom u izvještajnom razdoblju: [X]

— ukupan iznos primitaka od obveznica raspodijeljenih [drugo] usklađenima s taksonomijom u izvještajnom razdoblju: [X]

 

Tablica B: Informacije o usklađenosti s taksonomijom primitaka za obveznice primjenom portfeljnog pristupa raspodjeli primitaka od obveznica

[Informacije navedene u tablici u nastavku dostavljaju se barem na razini gospodarske djelatnosti, a u idealnom slučaju na razini projekta ili skupine projekata. Sporazumi o povjerljivosti, pitanja tržišnog natjecanja ili velik broj prihvatljivih temeljnih projekata i slična razmatranja mogu opravdati ograničavanje količine dostupnih pojedinosti. Neke ili sve tražene informacije mogu se navesti izvan formata tablice.]

Informacije u tablici u nastavku obuhvaćaju izvještajno razdoblje.

 

 

Nedospjele europske zelene obveznice

Portfelj okolišno održive imovine

[Pregled svih nepodmirenih europskih zelenih obveznica na tržištu, uz naznaku njihove pojedinačne i kombinirane vrijednosti

[Pregled prihvatljive financijske imovine i imovine iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2023/2631 u bilanci izdavatelja, pri čemu se navodi sljedeće:

1.  [Naziv, lokacija i osnovni opis projekta]

2.  [Ako je primjenjivo, naznaka primitaka koji se namjeravaju raspodijeliti tom projektu iz obveznice]

3.  [Ako je primjenjivo, naznaka udjela iznosa u točki 2. koji će se upotrijebiti za financiranje i refinanciranje]

4.  [Za svaku gospodarsku djelatnost povezanu s projektom koji se financira obveznicama: vrste/sektori i, ako je primjenjivo, odgovarajuće oznake NACE u skladu sa statističkom klasifikacijom gospodarskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006]

5.  [Ako je primjenjivo, iznos primitaka za taj projekt financiran obveznicom koji se raspodjeljuju za djelatnost usklađenu s taksonomijom] [postotni udio iznosa navedenog u točki 2.]

6.  [Ciljani okolišni cilj(evi), kako su navedi u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852] [Naznaka koji se delegirani akti doneseni u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. ili člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 upotrebljavaju za utvrđivanje kriterija tehničke provjere i datuma njihove primjene] [Informacije o metodologiji i pretpostavkama koje se upotrebljavaju za izračun ključnih parametara učinka u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 te za sve dodatne parametre učinka.]

7.  [Ako je primjenjivo, raščlamba iznosa iz točke 5. prema tome raspodjeljuju li se primitci za dugotrajnu imovinu ili financijsku imovinu.]

8.  [Ako je primjenjivo, povećanja ili uklanjanja iz projekta na temelju portfelja u slučaju da se portfelju dodaju nove europske zelene obveznice ili da se dospjele europske zelene obveznice uklanjaju iz portfelja.]

9.  [Ako je primjenjivo, napomene o iznosu i/ili broju novih projekata u odnosu na iznos novog izdavanja europskih zelenih obveznica u kalendarskoj godini izdavanja.]

10.  [Druge relevantne informacije, kao što su relevantni ključni pokazatelji uspješnosti u području okoliša, te poveznice na internetske stranice s relevantnim informacijama i poveznicama na relevantne javne dokumente s detaljnijim informacijama.]

Ukupna vrijednost portfelja nedospjelih europskih zelenih obveznica:

Ukupna vrijednost portfelja okolišno održive imovine:

Ukupna vrijednost portfelja okolišno održive imovine povezane s djelatnošću usklađenom s taksonomijom:

 

 

 

PRILOG III.

IZVJEŠTAJ O UTJECAJU NA OKOLIŠ EUROPSKIH ZELENIH OBVEZNICA

[U naslovu se navodi je li izvještaj o utjecaju na okoliš revidiran.]

Ovaj dokument i njegov sadržaj ne podliježu odobrenju ili prihvaćanju ESMA-e ili bilo kojeg drugog nadležnog tijela]

 

 

1.  Opće informacije

— Datum objave izvještaja o utjecaju na okoliš]

— [Ako je primjenjivo, datum objave revidiranog izvještaja o utjecaju na okoliš]

— [Datum izdavanja obveznica ili tranši obveznica]

— [Pravni naziv izdavatelja]

— [Ako je dostupna, identifikacijska oznaka pravne osobe izdavatelja]

— [Adresa internetskih stranica na kojoj se ulagateljima pružaju informacije o tome kako stupiti u kontakt s izdavateljem]

— [Ako je dostupan, naziv obveznice koji joj je dodijelio izdavatelj]

— [Ako su dostupni, međunarodni identifikacijski brojevi vrijednosnih papira (ISIN) obveznica i njihovih tranši]

— [Ako je izvještaj o utjecaju na okoliš ocijenio vanjski ocjenjivač, identitet i podatci za kontakt vanjskog ocjenjivača]

— [Ako je primjenjivo, naziv nadležnog tijela koje je odobrilo prospekt ili prospekte obveznica]

2.  Važne informacije

— [Sljedeća izjava: „[Ova obveznica koristi se] [Ove obveznice koriste se] oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” u skladu s Uredbom (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća (1).”]

— [Ako su se primitci od obveznica raspodijelili u skladu s člankom 5. te uredbe, sljedeća izjava: „[Ova europska zelena obveznica koristi] [ove europske zelene obveznice koriste] fleksibilnost kojom se omogućuje djelomična neusklađenost s kriterijima tehničke provjere utvrđenim u delegiranim aktima donesenim u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. ili člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („kriteriji tehničke provjere”), kako je dodatno opisano u odjeljku 4. ovog izvještaja o utjecaju na okoliš.”]

3.  Strategija zaštite okoliša i obrazloženje

Pregled

— [Informacije o načinu na koji je obveznica doprinijela ili su obveznice doprinijele izdavateljevoj široj strategiji zaštite okoliša.]

— [Ovisno o slučaju, objašnjenje promjena šire izdavateljeve strategije zaštite okoliša koje su nastupile nakon objave informativnog sažetka o europskim zelenim obveznicama.]

— [Okolišni ciljevi iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852 realizirani obveznicom ili obveznicama]

Ključni pokazatelji uspješnosti za kapitalne rashode i operativne rashode

— [Ako se na izdavatelja primjenjuje članak 8. Uredbe (EU) 2020/852, opis kako, u kojoj mjeri (npr. izraženo kao postotna promjena u odnosu na prethodnu godinu) i u kojem financijskom razdoblju, primitci od obveznica doprinose izdavateljevim ključnim pokazateljima uspješnosti za imovinu usklađenu s taksonomijom, promet, kapitalne rashode i operativne rashode]

Povezanost s planom tranzicije

— [Ako izdavatelj podliježe obvezi objavljivanja planova u skladu s člankom 19.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii. ili, ako je to primjenjivo, člankom 29.a stavkom 2. točkom (a) podtočkom iii. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3), ili ako izdavatelj dobrovoljno objavi planove tranzicije:

— — način na koji se primitcima od obveznica doprinosi financiranju i provedbi tih planova. Informacije se mogu dati na razini gospodarske djelatnosti ili na razini pojedinačnih projekata; i

— poveznica na internetske stranice na kojima su ti planovi objavljeni.]

4.  Raspodjela primitaka od obveznice

[Informacije navedene u nastavku dostavljaju se barem na razini gospodarske djelatnosti, a u idealnom slučaju na razini projekta ili skupine projekata. Sporazumi o povjerljivosti, pitanja tržišnog natjecanja ili velik broj prihvatljivih temeljnih projekata i slična razmatranja mogu opravdati ograničavanje količine dostupnih pojedinosti. Ako se primitci od obveznica raspodjeljuju za rashode iz članka 4. stavka 3. Uredbe (EU) 2023/2631, informacije se mogu pružiti na razini programa.]

Dodjela konkretnim gospodarskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom

[Udio primitaka od obveznica koji je raspodijeljen djelatnostima koje su okolišno održive u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852, u skladu s metodologijom iz Priloga II. Uredbi (EU) 2023/2631:] [XX] % primitaka od obveznica.]

[Ako su primitci od obveznica raspodijeljeni za omogućujuću ili prijelaznu gospodarsku djelatnost, navodeći omogućujuću ili prijelaznu gospodarsku djelatnost i iznos i udio primitaka raspodijeljenih za svaku vrstu omogućujuće ili prijelazne gospodarske djelatnosti.]

[Ako je primjenjivo, iznos i udio imovine koja se odnosi na djelatnosti usklađene s taksonomijom koje su povezane s nuklearnom energijom i fosilnim plinom u skladu s člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) 2020/852.]

Raspodjela gospodarskim djelatnostima koje nisu usklađene s taksonomskim kriterijima tehničke provjere

[Ako su primitci od obveznica raspodijeljeni u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2023/2631, izjava da su se [neto] primitci od obveznice djelomično raspodijelili za gospodarske djelatnosti koje nisu usklađene s kriterijima tehničke provjere. Izdavatelj opisuje tu neusklađenost, predmetne djelatnosti i postotak primitaka koji je raspodijeljen tim djelatnostima kao ukupni iznos i prema djelatnosti, uključujući raščlambu u kojoj se opisuje koja se točka (točke) članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) 2023/2631 upotrijebila. Nadalje, objašnjenje zašto se kriteriji tehničke provjere nisu mogli primijeniti i objašnjenje načina na koji je izdavatelj osigurao usklađenost tih djelatnosti s člankom 5. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) 2023/2631 i člankom 3. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2020/852.]

5.  Utjecaj primitaka od obveznice na okoliš

— [Procjena očekivanih pozitivnih i negativnih utjecaja na okoliš u agregiranom obliku.]

— [Informacije o metodologiji i pretpostavkama na temelju kojih je izvršena evaluacija utjecaja projekata, ako informativni sažetak o europskoj zelenoj obveznici ne sadržava te informacije]

— [Informacije o pozitivnim i negativnim učincima projekata na okoliš i povezani parametri, ako su dostupni. Ako te informacije nisu dostupne na razini projekta, to treba obrazložiti.]

— [Ako to izdavatelj želi uključiti, informacije o tome je li i na koji način projekt doprinio drugim aspektima održivosti obveznice, uključujući društvene aspekte tranzicije prema klimatskoj neutralnosti, na primjer osiguravanjem novih radnih mjesta, prekvalifikacijom i lokalnom infrastrukturom za zajednice na koje utječe tranzicija gospodarskih djelatnosti prema održivosti.]

— Ako su primitci od obveznica raspodijeljeni u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2023/2631, izdavatelj te informacije prijavljuje zasebno za te projekte i djelatnosti]

6.  Informacije o izvještavanju

— [Poveznica na internetske stranice izdavatelja u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2023/2631.]

— [Ako je primjenjivo, poveznica na relevantne izvještaje izdavatelja, kao što su konsolidirani izvještaj o upravljanju ili konsolidirani izvještaj o održivosti u skladu s Direktivom 2013/34/EU.]

7.  Plan kapitalnih rashoda

[Ako je to primjenjivo, napredak ostvaren u provedbi plana kapitalnih rashoda iz članka 7. Uredbe (EU) 2023/2631.]

8.  Druge relevantne informacije

(1) Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobaveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću (SL L, 2023/2631, 30.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2631/oj).

(2) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(3) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

 

[U slučaju sekuritizacijske obveznice, upućivanja na izdavatelja u ovom dokumentu tumače se kao i, prema potrebi, zamjenjuju upućivanjima na inicijatora]

 

 

PRILOG IV.

SADRŽAJ OCJENE PRIJE I NAKON IZDAVANJA ILI IZVJEŠTAJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

Ovaj dokument i njegov sadržaj ne podliježu odobrenju ili prihvaćanju ESMA-e ili bilo kojeg drugog nadležnog tijela.

 

 

Naslov „Ocjena prije izdavanja”, „Ocjena nakon izdavanja” ili „Ocjena izvještaja o utjecaju na okoliš” mora biti jasno naznačen na vrhu prve stranice dokumenta.

1.  Opće informacije

— [Datum objave ocjene]

— [Datum izdavanja obveznica ili tranši obveznica]

— [Datum objave povezanog informativnog sažetka o europskim zelenim obveznicama i, ako je primjenjivo, povezanog izvještaja o raspodjeli primitaka ili izvještaja o utjecaju na okoliš]

— [Pravni naziv izdavatelja]

— [Ako je dostupna, identifikacijska oznaka pravne osobe (LEI) izdavatelja]

— [Ako je dostupan, naziv obveznice koji joj je dodijelio izdavatelj]

— [Ako su dostupni, međunarodni identifikacijski brojevi vrijednosnih papira (ISIN) obveznica i njihovih tranši]

— [Identitet i podatci za kontakt vanjskog ocjenjivača, uključujući njegovu adresu internetskih stranica]

— [Ime i naziv radnog mjesta glavnog analitičara u konkretnoj aktivnosti ocjenjivanja]

— [Ime i položaj osobe primarno odgovorne za odobravanje ocjene]

— [Prema potrebi, datum posljednjeg ažuriranja ocjene i objašnjenje razloga za ažuriranje]

— [Ako je primjenjivo, druge usluge koje vanjski ocjenjivač pruža ocijenjenom subjektu zajedno s opisom postojećih ili mogućih sukoba interesa]

2.  Uvodne izjave

[Za ocjene prije izdavanja: izjava da je vanjski ocjenjivač ocijenio i ispunio informativni sažetak o europskoj zelenoj obveznici iz Priloga I. Uredbi (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća (1)]

[Za ocjene nakon izdavanja: izjava da je vanjski ocjenjivač procijenio izvještaj o raspodjeli primitaka od europskih zelenih obveznica iz Priloga II. Uredbi (EU) 2023/2631]

[Za ocjene izvještaja o utjecaju na okoliš: izjava da je vanjski ocjenjivač procijenio cjelokupni izvještaj o utjecaju na okoliš europskih zelenih obveznica iz Priloga III. Uredbi (EU) 2023/2631]

izjava da ta ocjena predstavlja neovisno mišljenje vanjskog ocjenjivača i da se na nju može osloniti samo do određene mjere]

3.  Izjave o usklađenosti korištenja primitaka s Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (2) .

[Ovaj se odjeljak ispunjava samo u slučaju ocjene prije ili nakon izdavanja.]

[Izjava o usklađenosti korištenja primitaka od europske zelene obveznice (ili obveznica) s Uredbom (EU) 2020/852 na temelju informacija koje je izdavatelj dostavio vanjskom ocjenjivaču:

— ako je mišljenje neovisnog ocjenjivača pozitivno, izjava da obveznica ispunjava ili se očekuje da će ispunjavati, ako je to relevantno, zahtjeve iz Uredbe (EU) 2023/2631 u pogledu korištenja primitaka,

— ako je mišljenje neovisnog ocjenjivača negativno, izjava da obveznica ne ispunjava ili se ne očekuje da će ispunjavati, ako je to relevantno, zahtjeve iz Uredbe (EU) 2023/2631 u pogledu korištenja primitaka te da se oznakom „europska zelena obveznica” ili „EuGB” može koristiti samo ako se obveznica podnese na novu ocjenu i dobije pozitivno mišljenje]

4.  Izvori, metodologije procjene i ključne pretpostavke

— [informacije o izvorima korištenima pri izradi ocjene, uključujući poveznice na primijenjene podatke o mjerenjima i metodologiji, ako su dostupne]

— [objašnjenje metodologija za ocjenjivanje i ključnih pretpostavki]

— [objašnjenje primijenjenih pretpostavki i taksonomskih zahtjeva, ograničenja i neizvjesnosti primijenjenih metodologija i jasna izjava o tome smatra li vanjski ocjenjivač da je kvaliteta informacija koje je dostavio izdavatelj ili povezana treća strana dostatna za ocjenjivanje i u kojoj je mjeri vanjski ocjenjivač pokušao provjeriti informacije koje su mu dostavljene]

5.  Ocjena i mišljenje

[U svakom slučaju na temelju informacija koje je izdavatelj dostavio vanjskom ocjenjivaču – navesti, prema potrebi]

[Za ocjene prije izdavanja:

— detaljna procjena usklađenosti ispunjenog informativnog sažetka s člancima od 4. do 8. Uredbe (EU) 2023/2631,

— mišljenje vanjskog ocjenjivača o toj procjeni,

— Ako se primitci od obveznica planiraju raspodijeliti u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2023/2631, procjena i mišljenje navode se u posebnom odjeljku.]

[Za ocjene nakon izdavanja:

— detaljna procjena usklađenosti izdavateljeve raspodjele primitaka od obveznice s člancima od 4. do 8. Uredbe (EU) 2023/2631,

— procjena usklađenosti izdavateljeve raspodjele s planiranom namjenom primitaka iz informativnog sažetka o zelenoj obveznici,

— mišljenje vanjskog ocjenjivača o dvjema procjenama navedenima u prvoj i drugoj alineji,

— za imovinu ili djelatnosti koje podliježu planu kapitalnih rashoda, procjena nakon njegova dovršetka o tome ispunjavaju li ta imovina ili djelatnosti taksonomske zahtjeve,

— Ako se primitci od obveznica raspodjeljuju u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2023/2631, procjena i mišljenje navode se u posebnom odjeljku. U procjeni se navodi je li ispunjen svaki od relevantnih zahtjeva iz tog članka.

[Za ocjene izvještaja o utjecaju na okoliš:

— procjena usklađenosti izdavanja obveznice s izdavateljevom širom strategijom zaštite okoliša i obrazloženje izdavatelja;

— procjena navedenog utjecaja primitaka od obveznica na okoliš;

— mišljenje vanjskog ocjenjivača o dvjema procjenama navedenima u prvoj i drugoj alineji.]

6.  Sve druge informacije

[Sve druge informacije koje ocjenjivač smatra relevantnima za svoju ocjenu]

(1) Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobaveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću (SL L 2023/2631, 30.11.2023., ELI: http://dana.europa.eu/eli/reg/2023/2631/oj).

(2) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

 

[U slučaju sekuritizacijske obveznice, upućivanja na izdavatelja u ovom dokumentu tumače se kao i, prema potrebi, zamjenjuju upućivanjima na inicijatora]

 

( 1 ) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

( 2 ) Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L, 2023/2859, 20.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2859/oj).

( 3 ) Uredba br. 1. od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385/58.).

( 4 ) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

( 5 ) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

( 6 ) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

 

 

Copyright © Ante Borić