Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka

Službeni link: 32023R1543 verzija: 28.07.2023. na snazi od 17.08.2023.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 82. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Unija si je za cilj postavila održavanje i razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde. U cilju postupne uspostave takvog područja Unija treba donijeti mjere koje se odnose na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima na temelju načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka, koje se od sastanka Europskog vijeća u Tampereu održanog 15. i 16. listopada 1999. općenito smatra kamenom temeljcem pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u Uniji.

 

(2)

Mjere za pribavljanje i čuvanje elektroničkih dokaza sve su važnije za kaznene istrage i progone diljem Unije. Djelotvorni mehanizmi za pribavljanje elektroničkih dokaza ključni su za borbu protiv kriminala te bi takvi mehanizmi trebali podlijegati uvjetima i zaštitnim mjerama radi osiguranja potpunog poštovanja temeljnih prava i načela priznatih u članku 6. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), posebno načelâ nužnosti i proporcionalnosti, pravičnog postupka, zaštite privatnosti i osobnih podataka te povjerljivosti komunikacija.

 

(3)

U Zajedničkoj izjavi ministara pravosuđa i unutarnjih poslova i predstavnika institucija Unije od 24. ožujka 2016. o terorističkim napadima u Bruxellesu istaknuto je da je prioritetno pitanje brže i djelotvornije osiguravanje i pribavljanje digitalnih dokaza te utvrđivanje konkretnih mjera kako bi se to postiglo.

 

(4)

U Zaključcima Vijeća od 9. lipnja 2016. istaknuta je sve veća važnost elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima te važnost zaštite kiberprostora od zloupotrebe i kriminalnih aktivnosti u korist gospodarstava i društava i stoga potrebe da tijela kaznenog progona i tijela sudske vlasti raspolažu učinkovitim alatima za istragu i kazneni progon kaznenih djela povezanih s kiberprostorom.

 

(5)

U Zajedničkoj komunikaciji Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću od 13. rujna 2017. o otpornosti, odvraćanju i obrani: jačanje kibersigurnosti EU-a Komisija je istaknula da učinkovite istrage i kazneni progon kiberkriminaliteta imaju glavnu ulogu u odvraćanju od kibernapada i da postojeći postupovni okvir treba bolje prilagoditi internetskom dobu. Brzina kibernapada ponekad može preopteretiti aktualne postupke, što dovodi do posebne potrebe za brzom prekograničnom suradnjom.

 

(6)

U Rezoluciji Europskog parlamenta od 3. listopada 2017. o borbi protiv kiberkriminaliteta (3) istaknuta je potreba za pronalaskom bržih načina osiguravanja i pribavljanja elektroničkih dokaza, kao i važnost bliske suradnje između tijela kaznenog progona, trećih zemalja i pružatelja usluga koji djeluju na europskom području, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te postojećim sporazumima o uzajamnoj pravnoj pomoći. U toj rezoluciji Europskog parlamenta također se ističe da trenutačni rascjepkani pravni okvir može prouzročiti izazove za pružatelje usluga koji žele ispuniti zahtjeve za izvršavanje zakonodavstva i poziva Komisiju da predloži pravni okvir Unije za elektroničke dokaze koji će uključivati odgovarajuće zaštitne mjere u pogledu prava i sloboda svih uključenih strana, pri čemu je pozdravljen rad Komisije, koji je u tijeku, na uspostavi platforme za suradnju koja obuhvaća siguran komunikacijski kanal za digitalnu razmjenu europskih istražnih naloga (EIN-ova) za elektroničke dokaze i odgovore između pravosudnih tijela Unije.

 

(7)

Usluge koje se temelje na mrežama mogu se pružati s bilo kojeg mjesta i ne zahtijevaju fizičku infrastrukturu, prostorije ili osoblje u zemlji u kojoj se dotična usluga nudi. Stoga se relevantni elektronički dokazi često pohranjuju izvan države koja provodi istragu ili ih pohranjuje pružatelj usluga koji ima poslovni nastan izvan te države, zbog čega dolazi do poteškoća u prikupljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima.

 

(8)

Zbog načina na koji se pružaju usluge koje se temelje na mrežama, zahtjevi za pravosudnu suradnju često se upućuju državama koje su domaćini velikog broja pružatelja usluga. Nadalje, broj zahtjeva višestruko se povećao jer se usluge koje se temelje na mrežama sve više upotrebljavaju. Direktivom 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) predviđa se mogućnost izdavanja EIN-a za potrebe prikupljanja dokaza u drugoj državi članici. Osim toga, u Konvenciji utvrđenoj od strane Vijeća u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije (7) („Konvencija o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima”) također je predviđena mogućnost traženja dokaza od druge države članice. Međutim, postupci i rokovi predviđeni u Direktivi 2014/41/EU kojom se uspostavlja EIN i u Konvenciji o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima možda nisu primjereni za elektroničke dokaze, koji su nestalnije prirode te ih se može lakše i brže izbrisati. Pribavljanje elektroničkih dokaza upotrebom kanalâ pravosudne suradnje često dugo traje, što dovodi do situacija u kojima daljnji tragovi možda više neće biti dostupni. Nadalje, ne postoji usklađeni okvir za suradnju s pružateljima usluga, a određeni pružatelji iz trećih zemalja prihvaćaju izravne zahtjeve za podatke koji nisu podaci o sadržaju u mjeri u kojoj je to dopušteno njihovim primjenjivim nacionalnim pravom. Stoga se države članice sve više oslanjaju na kanale za dobrovoljnu izravnu suradnju s pružateljima usluga, ako su dostupni, te primjenjuju različite nacionalne alate, uvjete i postupke. Kad je riječ o podacima o sadržaju, neke države članice poduzele su jednostrane mjere, a druge se i dalje oslanjaju na pravosudnu suradnju.

 

(9)

Rascjepkani pravni okvir uzrokuje poteškoće tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima, kao i pružateljima usluga koji nastoje ispuniti zakonite zahtjeve za elektroničke dokaze jer se sve češće suočavaju s pravnom nesigurnošću i, potencijalno, sa sukobima zakona. Stoga je potrebno predvidjeti posebna pravila u pogledu prekogranične pravosudne suradnje za čuvanje i dostavljanje elektroničkih dokaza kojima se uzima u obzir posebna priroda elektroničkih dokaza. Takva pravila trebala bi uključivati obvezu pružatelja usluga obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe da izravno odgovaraju na zahtjeve koje šalju tijela iz druge države članice. Ovom će se Uredbom stoga dopuniti postojeće pravo Unije i pojasniti pravila koja se primjenjuju na tijela kaznenog progona i pravosudna tijela te na pružatelje usluga u području elektroničkih dokaza, uz istodobno osiguravanje potpune usklađenosti s temeljnim pravima.

 

(10)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata u članku 6. UEU-a i u Povelji, u međunarodnom pravu i u međunarodnim sporazumima čije stranke su Unija ili sve države članice, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te u ustavima država članica, u njihovim područjima primjene. Takva prava i načela uključuju, posebno, pravo na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog i obiteljskog života, zaštitu osobnih podataka, slobodu poduzetništva, pravo na vlasništvo, pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje, pretpostavku nedužnosti i pravo na obranu, načela zakonitosti i razmjernosti te pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen za isto kazneno djelo.

 

(11)

Ništa se u ovoj Uredbi ne bi trebalo tumačiti kao zabrana odbijanja europskog naloga za dostavljanje od strane tijela izvršitelja ako na temelju objektivnih elemenata postoje razlozi zbog kojih se vjeruje da je europski nalog za dostavljanje izdan u svrhu progona ili kažnjavanja osobe na osnovi njezina roda, rase ili etničkog podrijetla, religije, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, nacionalnosti, jezika ili političkih mišljenja, ili da zbog bilo kojeg od navedenih razloga osoba može biti u lošijem položaju.

 

(12)

Mehanizam europskog naloga za dostavljanje i europskog naloga za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima oslanja se na načelo uzajamnog povjerenja među državama članicama i na pretpostavku usklađenosti država članica s pravom Unije, vladavinom prava i posebno temeljnim pravima, što su ključni elementi Unijina područja slobode, sigurnosti i pravde. Takav mehanizam omogućuje nacionalnim nadležnim tijelima izravno slanje takvih naloga pružateljima usluga.

 

(13)

Poštovanje privatnog i obiteljskog života te zaštita fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka temeljna su prava. U skladu s člankom 7. i člankom 8. stavkom 1. Povelje, svatko ima pravo na poštovanje svojeg privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja te na zaštitu osobnih podataka koji se na tu fizičku osobu odnose.

 

(14)

Pri provedbi ove Uredbe države članice trebale bi osigurati da su osobni podaci zaštićeni i da se obrađuju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom (EU) 2016/680, kao i Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), uključujući u slučaju daljnje upotrebe, prijenosa i daljnjih prijenosa pribavljenih podataka.

 

(15)

Osobni podaci pribavljeni na temelju ove Uredbe trebali bi se obrađivati samo kad je to nužno i na način koji je proporcionalan potrebama sprečavanja, istrage, otkrivanja i kaznenog progona kaznenih djela ili izvršenja kaznenih sankcija i ostvarivanja prava obrane. Države članice posebno bi trebale osigurati da se na prijenos osobnih podataka od nadležnih tijela do pružatelja usluga za potrebe ove Uredbe primjenjuju odgovarajuće politike i mjere zaštite podataka, uključujući mjere za jamčenje sigurnosti podataka. Pružatelji usluga trebali bi osigurati da se iste zaštitne mjere primjenjuju na prijenos osobnih podataka nadležnim tijelima. Pristup informacijama koje sadržavaju osobne podatke kojima se može pristupiti primjenom postupaka autentifikacije trebale bi imati samo ovlaštene osobe.

 

(16)

Postupovna prava u kaznenim postupcima utvrđena u direktivama 2010/64/EU (9), 2012/13/EU (10), 2013/48/EU (11), (EU) 2016/343 (12), (EU) 2016/800 (13) i (EU) 2016/1919 (14) Europskog parlamenta i Vijeća trebala bi se primjenjivati, unutar područja primjene tih direktiva, na kaznene postupke obuhvaćene ovom Uredbom u pogledu država članica koje te direktive obvezuju. Trebala bi se primjenjivati i postupovna jamstva iz Povelje.

 

(17)

Kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje temeljnih prava, dokaznu vrijednost dokaza prikupljenih primjenom ove Uredbe trebalo bi procijeniti nadležno sudsko tijelo na suđenju, u skladu s nacionalnim pravom i posebno u skladu s pravom na pošteno suđenje i pravom na obranu.

 

(18)

Ovom Uredbom utvrđuju se pravila na temelju kojih nadležno pravosudno tijelo u Uniji može u kaznenim postupcima, među ostalim u kaznenim istragama, ili radi izvršenja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode nakon kaznenog postupka u skladu s ovom Uredbom, europskim nalogom za dostavljanje ili europskim nalogom za čuvanje naložiti pružatelju usluga koji nudi usluge u Uniji dostavljanje ili čuvanje elektroničkih dokaza. Ova bi se Uredba trebala primjenjivati u svim prekograničnim slučajevima u kojima pružatelj usluge ima svojeg imenovanog subjekta koji ima poslovni nastan ili svojeg pravnog zastupnika u drugoj državi članici. Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje ovlasti nacionalnih tijela da se obrate pružateljima usluga koji imaju poslovni nastan ili zastupnika na njihovu državnom području kako bi oni poštovali slične nacionalne mjere.

 

(19)

Ovom Uredbom trebalo bi urediti samo prikupljanje podataka koje pružatelj usluga ima pohranjene u trenutku primitka europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje. Njome se ne bi trebala utvrditi opća obveza zadržavanja podataka za pružatelje usluga i ona ne bi trebala imati za posljedicu opće i neselektivno zadržavanje podataka. Ovom se Uredbom također ne bi trebalo odobriti presretanje podataka ili pribavljanje podataka koji su pohranjeni nakon primitka europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje.

 

(20)

Primjena ove Uredbe ne bi trebala utjecati na upotrebu šifriranja od strane pružatelja usluga ili njihovih korisnika. Podaci koji se traže putem europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje trebali bi se pružati ili čuvati bez obzira na to jesu li šifrirani ili ne. Međutim, ovom se Uredbom ne bi trebala utvrditi obveza pružatelja usluga da dešifriraju podatke.

 

(21)

U mnogim se slučajevima podaci više ne pohranjuju ili na drugi način obrađuju na korisničkom uređaju već se stavljaju na raspolaganje na infrastrukturi utemeljenoj na oblaku koja omogućuje pristup s bilo kojeg mjesta. Da bi pružali takve usluge, pružatelji usluga ne moraju imati poslovni nastan ili poslužitelje u određenoj državi. Stoga primjena ove Uredbe ne bi trebala ovisiti o stvarnom mjestu poslovnog nastana pružatelja usluge ili lokaciji objekta za obradu ili pohranu podataka.

 

(22)

Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje istražne ovlasti tijela u građanskim ili upravnim postupcima, uključujući slučajeve u kojima takvi postupci mogu dovesti do sankcija.

 

(23)

S obzirom na to da bi se postupci uzajamne pravne pomoći mogli smatrati kaznenim postupcima u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom u državama članicama, trebalo bi razjasniti da europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje ne bi trebalo izdavati radi pružanja uzajamne pravne pomoći drugoj državi članici ili trećoj zemlji. U takvim slučajevima zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć trebalo bi uputiti državi članici ili trećoj zemlji koja može pružiti uzajamnu pravnu pomoć u okviru svojeg nacionalnog prava.

 

(24)

U okviru kaznenih postupaka europski nalog za dostavljanje i europski nalog za čuvanje trebali bi se izdavati samo za određene kaznene postupke koji se odnose na određeno kazneno djelo koje je već počinjeno, nakon pojedinačne evaluacije nužnosti i proporcionalnosti tih naloga u svakom pojedinačnom slučaju, uzimajući u obzir prava osumnjičenika ili okrivljenika.

 

(25)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na postupke koje pokreće tijelo izdavatelj radi pronalaženja osuđenika koji je u bijegu od pravde, radi izvršenja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode nakon kaznenog postupka. Međutim, ako je kazna zatvora ili mjera oduzimanja slobode izrečena odlukom donesenom u odsutnosti, ne bi trebalo biti moguće izdati europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje jer se nacionalno pravo država članica u pogledu sudskih odluka donesenih u odsutnosti znatno razlikuje unutar Unije.

 

(26)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje usluga koji nude usluge u Uniji, a naloge predviđene u ovoj Uredbi trebalo bi se moći izdati samo za podatke koji se odnose na usluge koje se nude u Uniji. Usluge koje se nude isključivo izvan Unije ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe, čak ni ako pružatelj usluga ima poslovni nastan u Uniji. Stoga se ovom Uredbom ne bi trebao dopustiti pristup podacima osim onima koji su povezani s uslugama koje ti pružatelji usluga nude korisniku u Uniji.

 

(27)

Najrelevantniji pružatelji usluga za prikupljanje dokaza u kaznenim postupcima pružatelji su elektroničkih komunikacijskih usluga i određeni pružatelji usluga informacijskog društva koji olakšavaju interakciju među korisnicima. Stoga bi ovom Uredbom trebalo obuhvatiti obje skupine. Elektroničke komunikacijske usluge definirane su u Direktivi (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i uključuju interpersonalne komunikacijske usluge, kao što su govor putem IP-a, trenutačna razmjena poruka i usluge elektroničke pošte. Ova Uredba trebala bi se primjenjivati i na pružatelje usluga informacijskog društva u smislu Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (16) koji se ne smatraju pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga, ali svojim korisnicima nude mogućnost međusobnog komuniciranja ili im nude usluge koje se mogu koristiti za pohranu ili drugi način obrade podataka u njihovo ime. To bi bilo u skladu s pojmovima koji se koriste u Konvenciji Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu (ETS br. 185), sastavljenoj u Budimpešti 23. studenoga 2001. („Budimpeštanska konvencija”). Obradu podataka trebalo bi tumačiti u tehničkom smislu, u značenju stvaranja ili izmjene podataka, odnosno tehničkih operacija kojima se uz pomoću računalne obrade stvaraju ili mijenjaju podaci. Kategorije pružatelja usluga obuhvaćene ovom Uredbom trebale bi uključivati, primjerice, online mjesta trgovanja koja potrošačima i poduzećima pružaju mogućnost međusobnog komuniciranja i ostale usluge smještaja na poslužitelju, među ostalim u slučaju pružanja usluga s pomoću računalstva u oblaku, kao i internetske platforme za igranje i internetske platforme za kockanje. Ako pružatelj usluga informacijskog društva svojim korisnicima ne omogućuje da komuniciraju međusobno, nego im omogućuje da komuniciraju samo s pružateljem usluga, ili ne omogućuje pohranu ili drugi način obrade podataka, ili ako pohranjivanje podataka nije ključna komponenta, to jest ključni dio, usluge koja se pruža korisnicima, poput pravnih, arhitektonskih, inženjerskih i računovodstvenih usluga koje se pružaju na daljinu putem interneta, on ne bi trebao biti obuhvaćen područjem primjene definicije „pružatelja usluge” utvrđene u ovoj Uredbi, čak i ako su usluge koje pruža taj pružatelj usluga usluge informacijskog društva u smislu Direktive (EU) 2015/1535.

 

(28)

Pružatelji usluga internetske infrastrukture povezanih s dodjelom imena i brojeva, kao što su registri naziva domena i registrari naziva domena i pružatelji usluga privatnosti i usluga proxy poslužitelja, ili regionalni internetski registri adresa za internetski protokol (IP), posebno su važni kad je riječ o identifikaciji aktera iza zlonamjernih ili kompromitiranih web-mjesta. Oni drže podatke koji bi mogli omogućiti identifikaciju pojedinca ili subjekta iza web-mjesta koje se upotrebljava u kriminalnoj aktivnosti ili identifikaciju žrtve kriminalne aktivnosti.

 

(29)

Kako bi se utvrdilo nudi li pružatelj usluga svoje usluge u Uniji, potrebno je procijeniti omogućuje li pružatelj usluga fizičkim ili pravnim osobama u jednoj ili više država članica da se koriste njegovim uslugama. Međutim, sama dostupnost internetskog sučelja u Uniji, kao što je primjerice dostupnost web-mjesta ili adrese e-pošte ili drugih podataka za kontakt pružatelja usluga ili posrednika, sama po sebi trebala bi se smatrati nedostatnom za utvrđivanje da pružatelj usluga nudi usluge u Uniji u smislu ove Uredbe.

 

(30)

Bitna veza s Unijom trebala bi također biti relevantna za utvrđivanje nudi li pružatelj usluga usluge u Uniji. Trebalo bi smatrati da takva bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj usluga ima subjekta koji ima poslovni nastan u Uniji. Ako nema takvog subjekta, kriterij bitne veze trebao bi se temeljiti na posebnim činjeničnim kriterijima kao što su velik broj korisnika u jednoj ili više država članica ili ciljano usmjeravanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica. Ciljano usmjeravanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica trebalo bi utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su upotreba jezika ili valute koju se uobičajeno upotrebljavaju u toj državi članici ili mogućnost naručivanja robe ili usluga. Ciljano usmjeravanje aktivnosti prema državi članici moglo bi se također utvrditi na temelju dostupnosti aplikacije u relevantnoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u toj državi članici ili na temelju upravljanja odnosima s korisnicima kao što su pružanje usluge službe za korisnike na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u toj državi članici. Trebalo bi također smatrati da bitna veza postoji kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj ili više država članica kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (17). S druge strane, pružanje usluge samo za potrebe usklađivanja sa zabranom diskriminacije utvrđenom u Uredbi (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća (18) ne bi se trebalo bez dodatnih razloga smatrati usmjeravanjem ili ciljanim usmjeravanjem aktivnosti prema određenom državnom području u Uniji. Ista bi se razmatranja trebala primjenjivati pri utvrđivanju nudi li pružatelj usluga usluge u pojedinoj državi članici.

 

(31)

Ovom Uredbom trebalo bi obuhvatiti sljedeće kategorije podataka: podaci o pretplatniku, podaci o prometu i podaci o sadržaju. Takva kategorizacija u skladu je s pravom mnogih država članica i pravom Unije, primjerice Direktivom 2002/58/EZ i sudskom praksom Suda Europske unije, te s međunarodnim pravom, posebno s Budimpeštanskom konvencijom.

 

(32)

IP adrese te brojevi pristupa i povezane informacije mogu biti ključno polazište za kaznene istrage u kojima je identitet osumnjičenika nepoznat. Oni obično čine dio evidencije događaja, također poznatog i kao zapis na poslužitelju, u kojima su označeni početak i kraj sesije pristupa korisnika usluzi. To je često pojedinačna IP adresa, statička ili dinamička, ili drugi identifikator koji izdvaja mrežno sučelje koje se upotrebljava tijekom sesije pristupa. Povezane informacije o početku i kraju sesije pristupa korisnika usluzi, kao što su izvorišni portovi i vremenski žigovi, potrebne su jer korisnici često dijele IP adrese, na primjer ako se koristi prevođenje mrežnih adresa velike pouzdanosti (CGN) ili ekvivalentna tehnička rješenja. Međutim, u skladu s pravnom stečevinom Unije IP adrese moraju se smatrati osobnim podacima i moraju uživati potpunu zaštitu u skladu s pravnom stečevinom Unije o zaštiti podataka. Povrh toga, IP adrese mogu se u određenim okolnostima smatrati podacima o prometu. Osim toga, u pojedinim se državama članicama brojevi pristupa i povezane informacije smatraju podacima o prometu. Međutim, za potrebe određene kaznene istrage, tijela kaznenog progona mogla bi morati zatražiti IP adresu kao i brojeve pristupa te povezane informacije isključivo u svrhu identifikacije korisnika, prije nego što se od pružatelja usluga mogu zatražiti podaci o pretplatniku povezani s tim identifikatorom. U takvim slučajevima primjereno je primijeniti isti režim kao i na podatke o pretplatnicima, kako je definirano u ovoj Uredbi.

 

(33)

Ako se IP adrese, brojevi pristupa i povezane informacije ne traže isključivo u svrhu identifikacije korisnika u određenoj kaznenoj istrazi, njih se u pravilu traži radi pribavljanja informacija koje više zadiru u privatnost, kao što su kontakti i lokacija korisnika. Kao takve, te bi informacije mogle poslužiti za izradu sveobuhvatnog profila dotičnog pojedinca, ali se istodobno mogu lakše obrađivati i analizirati od podataka o sadržaju jer se prikazuju u strukturiranom i standardiziranom formatu. Stoga je ključno da se u takvim situacijama s IP adresama, brojevima pristupa i povezanim informacijama koje se ne traže isključivo u svrhu identifikacije korisnika u određenoj kaznenoj istrazi postupa kao s podacima o prometu i da se traže u okviru istog režima kao i podaci o sadržaju, kako je definirano u ovoj Uredbi.

 

(34)

Sve kategorije podataka sadržavaju osobne podatke i stoga su obuhvaćene zaštitnim mjerama u okviru pravne stečevine Unije o zaštiti podataka. Međutim, postoji razlika u intenzitetu utjecaja na temeljna prava među kategorijama, posebno između podataka o pretplatnicima i podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, s jedne strane, i podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, i podataka o sadržaju, s druge strane. Iako bi podaci o pretplatnicima kao i IP adrese, brojevi pristupa i povezane informacije, ako se traže isključivo u svrhu identifikacije korisnika, mogli biti korisni za pribavljanje prvih tragova u istrazi o identitetu osumnjičenika, podaci o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, te podaci o sadržaju često su relevantniji kao dokazni materijal. Stoga je ključno da sve te kategorije podataka budu obuhvaćene ovom Uredbom. Uzimajući u obzir različit stupanj zadiranja u temeljna prava trebalo bi utvrditi primjerene zaštitne mjere i uvjete za pribavljanje takvih podataka.

 

(35)

Situacije u kojima postoji neposredna prijetnja za život, tjelesni integritet ili sigurnost osobe trebalo bi tretirati kao hitne slučajeve te bi se u njima trebali podrazumijevati kraći rokovi za pružatelja usluga i tijelo izvršitelja. Ako bi poremećaj u radu ili uništenje kritične infrastrukture, kako je definirano u Direktivi Vijeća 2008/114/EZ (19), podrazumijevalo takvu prijetnju, među ostalim ozbiljnom štetom za pružanje osnovne opskrbe stanovništva ili za izvršavanje temeljnih funkcija države, takvu bi situaciju također trebalo smatrati hitnim slučajem, u skladu s pravom Unije.

 

(36)

Pri izdavanju europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje pravosudno tijelo trebalo bi uvijek biti uključeno ili u postupak izdavanja ili u postupak potvrđivanja naloga. S obzirom na osjetljiviju prirodu podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, i podataka o sadržaju, izdavanje ili potvrđivanje europskog naloga za dostavljanje radi pribavljanja tih kategorija podataka mora preispitati sudac. S obzirom na to da su podaci o pretplatnicima i podaci zatraženi isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi manje osjetljivi, europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja takvih podataka može izdati ili potvrditi i nadležni javni tužitelj. U skladu s pravom na pošteno suđenje, kako je zaštićeno Poveljom i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, javni tužitelji svoje dužnosti izvršavaju objektivno, donoseći svoje odluke u vezi s izdavanjem ili potvrđivanjem europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje isključivo na temelju činjeničnih elemenata iz spisa predmeta i uzimajući u obzir sve inkriminirajuće i oslobađajuće dokaze.

 

(37)

Kako bi se osigurala potpuna zaštita temeljnih prava, u načelu bi trebalo osigurati da prije izdavanja europskih naloga za dostavljanje ili europskih naloga za čuvanje dotične naloge potvrde pravosudna tijela. Iznimke od tog načela trebale bi postojati samo u valjano utvrđenim hitnim slučajevima kad se traži dostavljanje podataka o pretplatniku ili podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, ili kad se traži čuvanje podataka, ako nije moguće pravodobno pribaviti prethodnu potvrdu pravosudnog tijela, posebno zbog toga što se ne može doći do tijela potvrđivanja kako bi se pribavila potvrda, a prijetnja je tako neposredna da se mjere moraju poduzeti odmah. Međutim, takve iznimke trebale bi postojati samo ako bi tijelo koje izdaje dotični nalog moglo u skladu s nacionalnim pravom izdati nalog bez prethodne potvrde u sličnom domaćem predmetu.

 

(38)

Europski nalog za dostavljanje trebalo bi izdati samo ako je to nužno, proporcionalno, primjereno i primjenjivo na dotični slučaj. Tijelo izdavatelj trebalo bi uzeti u obzir prava osumnjičenika ili okrivljenika u postupku koji se odnosi na kazneno djelo i izdati europski nalog za dostavljanje samo ako bi takav nalog pod istim uvjetima mogao biti izdan u sličnom domaćem predmetu. Pri procjeni potrebe izdavanja europskog naloga za dostavljanje trebalo bi uzeti u obzir je li taj nalog ograničen na ono što je nužno za postizanje legitimnog cilja pribavljanja podataka koji su relevantni i nužni kao dokaz u pojedinačnom predmetu.

 

(39)

U slučajevima u kojima se europski nalog za dostavljanje izdaje radi pribavljanja različitih kategorija podataka, tijelo izdavatelj trebalo bi osigurati da su ispunjeni uvjeti i da su se poštivali postupci, poput obavješćivanja tijela izvršitelja, za svaku od tih kategorija podataka.

 

(40)

S obzirom na osjetljiviju prirodu podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, i podataka o sadržaju, trebalo bi uvesti razliku u pogledu materijalnog područja primjene ove Uredbe. Europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja podataka o pretplatniku ili radi pribavljanja podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi trebalo bi moći izdati za bilo koje kazneno djelo dok bi europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, ili radi pribavljanja podataka o sadržaju, trebao podlijegati strožim zahtjevima kako bi se uzela u obzir osjetljivija priroda takvih podataka. Ovom bi se Uredbom trebao utvrditi prag u odnosu na područje njezine primjene kojim bi se omogućio proporcionalni pristup, zajedno s nizom drugih ex ante i ex post uvjeta i zaštitnih mjera kako bi se osiguralo poštovanje proporcionalnosti i pravâ pogođenih osoba. Takvim se pragom istodobno ne bi trebala ograničiti djelotvornost ove Uredbe i njezina upotreba od strane stručnjaka. Dopuštanjem izdavanja europskih naloga za dostavljanje u kaznenim postupcima samo za kaznena djela za koja je zapriječena najdulja kazna zatvora od najmanje tri godine područje primjene ove Uredbe ograničit će se na teža kaznena djela, čime se ne utječe pretjerano na mogućnosti njezine upotrebe od strane stručnjaka. Tim bi se ograničenjem iz područja primjene ove Uredbe isključio velik broj kaznenih djela koja države članice smatraju manje teškima, što pokazuje i blaža najdulja kazna. Prednost tog ograničenja također bi bila jednostavnost njegove primjene u praksi.

 

(41)

Postoje određena kaznena djela za koja će dokazi obično biti dostupni isključivo u elektroničkom obliku koji je posebno nestalne prirode. To se odnosi na kaznena djela povezana s kiberkriminalom, čak i ona koja se možda ne bi smatrala teškima sama po sebi, ali bi mogla prouzročiti veliku ili znatnu štetu, posebno kaznena djela malog pojedinačnog učinka, ali velikog obujma i ukupne štete. U većini slučajeva u kojima je kazneno djelo počinjeno s pomoću informacijskog sustava, primjena istog praga koji se primjenjuje na druge vrste kaznenih djela dovela bi u velikoj mjeri do nekažnjivosti. To opravdava primjenu ove Uredbe na takva kaznena djela i kad je za njih zapriječena najdulja kazna zatvora kraća od tri godine. Za dodatna kaznena djela povezana s terorizmom u smislu Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća (20) kao i za kaznena djela koja se odnose na seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje djece u smislu Direktive 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća (21) ne bi trebalo zahtijevati najniži prag najdulje kazne zatvora od tri godine.

 

(42)

Europski nalog za dostavljanje načelno bi trebalo uputiti pružatelju usluga koji djeluje kao voditelj obrade. Međutim, u pojedinim okolnostima utvrđivanje ima li pružatelj usluga ulogu voditelja obrade ili izvršitelja obrade može se pokazati posebno zahtjevnim, posebno ako je u obradu podataka uključeno više pružatelja usluga ili ako pružatelji usluga obrađuju podatke u ime fizičke osobe. Razlikovanje uloga voditelja obrade i izvršitelja obrade u pogledu određenog skupa podataka ne zahtijeva samo specijalizirano znanje pravnog konteksta, već bi moglo zahtijevati i tumačenje često vrlo složenih ugovornih okvira kojima se u određenom slučaju predviđa raspodjela različitih zadaća i uloga različitim pružateljima usluga u pogledu određenog skupa podataka. Ako pružatelji usluga obrađuju podatke u ime fizičke osobe, u pojedinim slučajevima može biti teško utvrditi tko je voditelj obrade, čak i ako je uključen samo jedan pružatelj usluga. Ako pružatelj usluga pohranjuje ili na drugi način obrađuje dotične podatke i unatoč razumnim naporima tijela izdavatelja nije jasno tko je voditelj obrade, trebalo bi stoga biti moguće uputiti europski nalog za dostavljanje izravno tom pružatelju usluga. Nadalje, u pojedinim slučajevima obraćanje voditelju obrade moglo bi biti štetno za istragu u dotičnom predmetu, primjerice zato što je voditelj obrade osumnjičenik, okrivljenik ili osuđenik ili zato što postoje naznake da bi voditelj obrade mogao djelovati u interesu osobe koja je predmet istrage. U tim bi slučajevima također trebalo biti moguće uputiti europski nalog za dostavljanje izravno pružatelju usluga koji obrađuje podatke u ime voditelja obrade. To ne bi trebalo utjecati na pravo tijela izdavatelja da naloži pružatelju usluga čuvanje podataka.

 

(43)

U skladu s Uredbom (EU) 2016/679 izvršitelj obrade koji pohranjuje ili na drugi način obrađuje podatke u ime voditelja obrade trebao bi obavijestiti voditelja obrade o dostavljanju podataka, osim ako je tijelo izdavatelj od pružatelja usluga zatražilo da se suzdrži od obavješćivanja voditelja obrade, sve dok je to nužno i proporcionalno, kako se ne bi ometao relevantni kazneni postupak. U tom slučaju tijelo izdavatelj trebalo bi u spisu predmeta navesti razloge za kašnjenje u obavješćivanju voditelja obrade te bi u priloženu potvrdu koja se šalje adresatu trebalo također dodati kratko obrazloženje.

 

(44)

Ako se podaci pohranjuju ili na drugi način obrađuju u okviru infrastrukture koju pružatelj usluga pruža tijelu javne vlasti, europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje trebalo bi moći izdati samo ako se tijelo javne vlasti za koje se podaci pohranjuju ili na drugi način obrađuju nalazi u državi izdavateljici.

 

(45)

U slučajevima u kojima podatke zaštićene profesionalnom tajnom u skladu s pravom države izdavateljice pohranjuje ili na drugi način obrađuje pružatelj usluga u okviru infrastrukture koja se stručnjacima koji su dužni čuvati profesionalnu tajnu („stručnjak koji je dužan čuvati profesionalnu tajnu”) pruža u njihovu profesionalnom svojstvu, europski nalog za dostavljanje trebalo bi moći izdati samo radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, ili radi pribavljanja podataka o sadržaju ako stručnjak koji je dužan čuvati profesionalnu tajnu boravi u državi izdavateljici, ako bi obraćanje stručnjaku koji je dužan čuvati profesionalnu tajnu moglo biti štetno za istragu ili ako je dužnost čuvanja profesionalne tajne ukinuta u skladu s primjenjivim pravom.

 

(46)

Načelo ne bis in idem temeljno je načelo prava u Uniji, priznato u Povelji i razvijeno u sudskoj praksi Suda Europske unije. Ako tijelo izdavatelj ima razloge zbog kojih vjeruje da bi u drugoj državi članici mogao biti u tijeku usporedni kazneni postupak, ono bi se trebalo savjetovati s tijelima te države članice u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2009/948/PUP (22). U svakom slučaju, europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje ne izdaje se ako tijelo izdavatelj ima razloge zbog kojih vjeruje da bi to bilo suprotno načelu ne bis in idem.

 

(47)

Imuniteti i povlastice, koji se mogu odnositi na kategorije osoba, kao što su diplomati, ili posebno zaštićene odnose, kao što je povjerljivi odnos između odvjetnika i stranke ili pravo novinara na neotkrivanje svojih izvora informacija, navode se u drugim instrumentima o uzajamnom priznavanju, kao što je Direktiva 2014/41/EU kojom se uspostavlja EIN. Doseg i učinak imuniteta i povlastica razlikuju se ovisno o primjenjivom nacionalnom pravu koje bi trebalo uzeti u obzir u trenutku izdavanja europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje jer bi tijelo izdavatelj trebalo moći izdati nalog samo ako bi ga se pod istim uvjetima moglo izdati u sličnom domaćem predmetu. U pravu Unije ne postoji jedinstvena definicija onoga što čini imunitet ili povlasticu. Precizna definicija tih pojmova stoga je prepuštena nacionalnom pravu i definicija može uključivati zaštite koje se primjenjuju na, primjerice, medicinsku i pravnu profesiju, među ostalim i kad se u tim profesijama upotrebljavaju specijalizirane platforme. Precizna definicija imuniteta i povlastica može također uključivati pravila o utvrđivanju i ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska i slobodom izražavanja u drugim medijima.

 

(48)

Ako tijelo izdavatelj želi izdavanjem europskog naloga za dostavljanje pribaviti podatke o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, ili želi pribaviti podatke o sadržaju, te ima opravdane razloge zbog kojih vjeruje da su zatraženi podaci zaštićeni imunitetima ili povlasticama dodijeljenima u skladu s pravom države izvršiteljice ili da ti podaci u toj državi podliježu pravilima o utvrđivanju i ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska i slobodom izražavanja u drugim medijima, tijelo izdavatelj trebalo bi moći prije izdavanja europskog naloga za dostavljanje zatražiti pojašnjenje, među ostalim savjetujući se s nadležnim tijelima države izvršiteljice, izravno ili preko Eurojusta ili Europske pravosudne mreže.

 

(49)

Trebalo bi biti moguće izdati europski nalog za čuvanje za bilo koje kazneno djelo. Tijelo izdavatelj trebalo bi uzeti u obzir prava osumnjičenika ili okrivljenika u postupku koji se odnosi na kazneno djelo i trebalo bi izdati europski nalog za čuvanje samo ako bi se takav nalog pod istim uvjetima mogao izdati u sličnom domaćem predmetu i ako je to nužno, proporcionalno, primjereno i primjenjivo na dotični predmet. Pri procjeni potrebe izdavanja europskog naloga za dostavljanje trebalo bi uzeti u obzir je li taj nalog ograničen na ono što je nužno za postizanje legitimnog cilja sprječavanja uklanjanja, brisanja ili mijenjanja podataka koji su relevantni i nužni kao dokaz u pojedinačnom predmetu u situacijama u kojima bi za dostavljanje tih podataka moglo biti potrebno više vremena.

 

(50)

Europske naloge za dostavljanje i europske naloge za čuvanje trebalo bi upućivati izravno imenovanom subjektu koji ima poslovni nastan ili pravnom zastupniku kojeg je pružatelj usluga imenovao na temelju Direktive (EU) 2023/1544 Europskog parlamenta i Vijeća (23). Iznimno, u hitnim slučajevima kako su definirani u ovoj Uredbi, ako imenovani subjekt koji ima poslovni nastan ili pravni zastupnik pružatelja usluga ne reagira na priloženu potvrdu europskog naloga za dostavljanje (EPOC) ili potvrdu europskog naloga za čuvanje (EPOC-PR) u rokovima utvrđenima u Direktivi (EU) 2023/1544 ili još nije imenovan u rokovima utvrđenima u toj direktivi, trebalo bi biti moguće uputiti EPOC ili EPOC-PR bilo kojem drugom subjektu koji ima poslovni nastan ili pravnom zastupniku pružatelja usluga u Uniji uz traženje prisilne provedbe izvornog naloga u skladu s ovom Uredbom ili umjesto traženja prisilne provedbe izvornog naloga u skladu s ovom Uredbom. S obzirom na mogućnost tih različitih scenarija u odredbama ove Uredbe upotrebljava se opći pojam „adresat”.

 

(51)

S obzirom na osjetljiviju prirodu europskog naloga za dostavljanje radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, ili radi pribavljanja podataka o sadržaju, primjereno je uspostaviti mehanizam obavješćivanja koji se primjenjuje na europske naloge za dostavljanje radi pribavljanja tih kategorija podataka. Taj mehanizam obavješćivanja trebao bi obuhvatiti tijelo izvršitelja i sastojati se od slanja EPOC-a tom tijelu istodobno sa slanjem EPOC-a adresatu. Međutim, ako se europski nalog za dostavljanje izdaje radi pribavljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima s bitnom i snažnom povezanošću s državom izdavateljicom, ne bi trebalo zahtijevati obavješćivanje tijela izvršitelja. Takvu povezanost trebalo bi pretpostaviti ako u trenutku izdavanja europskog naloga za dostavljanje tijelo izdavatelj ima opravdane razloge zbog kojih vjeruje da je kazneno djelo počinjeno, da je počinjenje kaznenog djela u tijeku ili će ono vjerojatno biti počinjeno u državi izdavateljici te ako osoba čiji se podaci traže boravi u državi izdavateljici.

 

(52)

Za potrebe ove Uredbe trebalo bi smatrati da je kazneno djelo počinjeno, da je počinjenje kaznenog djela u tijeku ili da će ono vjerojatno biti počinjeno u državi izdavateljici, ako se to smatra u skladu s nacionalnim pravom države izdavateljice. U pojedinim slučajevima, posebno u području kiberkriminaliteta, pojedini činjenični elementi, kao što je mjesto boravka žrtve, obično su važne naznake koje treba uzeti u obzir pri utvrđivanju mjesta počinjenja kaznenog djela. Na primjer, kaznena djela povezana s ucjenjivačkim softverom često se mogu smatrati počinjenima tamo gdje boravi žrtva takvog kaznenog djela, čak i kad nije sigurno s koje je točno lokacije ucjenjivački softver pokrenut. Pri svakom utvrđivanju mjesta počinjenja kaznenog djela ne bi se smjela dovoditi u pitanje pravila o jurisdikciji za relevantna kaznena djela u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom.

 

(53)

Na tijelu izdavatelju je da u trenutku izdavanja europskog naloga za dostavljanje radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, ili radi pribavljanja podataka o sadržaju, i na temelju materijala koji su mu dostupni, procijeni postoje li opravdani razlozi zbog kojih se vjeruje da osoba čiji se podaci traže boravi u državi izdavateljici. U tom pogledu mogu biti relevantne različite objektivne okolnosti koje bi mogle upućivati na to da je dotična osoba uspostavila uobičajeno središte svojih interesa u određenoj državi članici ili da to namjerava učiniti. Iz potrebe za ujednačenom primjenom prava Unije i iz načela jednakosti proizlazi da bi pojam „boravište” u ovom konkretnom kontekstu trebalo ujednačeno tumačiti u cijeloj Uniji. Opravdani razlozi zbog kojih se vjeruje da osoba boravi u državi izdavateljici mogli bi posebno postojati ako je osoba upisana u registar kao osoba s boravištem u državi izdavateljici, na što ukazuje činjenica da posjeduje osobnu iskaznicu ili boravišnu dozvolu ili činjenica da je upisana u službeni registar boravišta. U nedostatku upisa u registar u državi izdavateljici, na boravak bi mogla upućivati činjenica da je osoba izrazila namjeru nastaniti se u toj državi članici ili da je nakon stabilnog razdoblja prisutnosti u toj državi članici stekla određene veze s tom državom koje su sličnog stupnja kao one koje proizlaze iz formalne uspostave boravišta u toj državi članici. Kako bi se utvrdilo postoje li u određenoj situaciji dovoljne veze između dotične osobe i države izdavateljice zbog kojih postoje opravdani razlozi zbog kojih se vjeruje da dotična osoba boravi u toj državi, mogu se uzeti u obzir različiti objektivni elementi koji obilježavaju situaciju te osobe, među kojima su, među ostalim, duljina, priroda i uvjeti njezine prisutnosti u državi izdavateljici ili obiteljske veze ili gospodarske veze koje ta osoba ima s tom državom članicom. Registrirano vozilo, bankovni račun, činjenica da osoba boravi u državi izdavateljici bez prekida ili drugi objektivni čimbenici mogli bi biti relevantni za utvrđivanje postojanja opravdanih razloga zbog kojih se vjeruje da dotična osoba boravi u državi izdavateljici. Kratki posjet, boravak radi odmora, uključujući u kući za odmor, ili sličan boravak u državi izdavateljici bez dodatne bitne povezanosti nisu dovoljni za uspostavu boravišta u toj državi članici. U slučajevima u kojima u trenutku izdavanja europskog naloga za dostavljanje radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka traženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, ili radi pribavljanja podataka o sadržaju, tijelo izdavatelj nema opravdane razloge zbog kojih bi vjerovalo da osoba čiji se podaci traže boravi u državi izdavateljici, tijelo izdavatelj trebalo bi o tome obavijestiti tijelo izvršitelja.

 

(54)

Kako bi se omogućio brz postupak, relevantni trenutak za određivanje postoji li potreba obavješćivanja tijela izvršitelja trebao bi biti trenutak izdavanja europskog naloga za dostavljanje. Svaka naknadna promjena boravišta ne bi trebala utjecati na postupak. Dotične osobe trebale bi se moći pozvati na svoja prava te na pravila o utvrđivanju i ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska i slobodom izražavanja u drugim medijima tijekom cijelog kaznenog postupka, a tijelo izvršitelj trebalo bi moći pozvati se na razlog za odbijanje ako u iznimnim situacijama postoje opravdani razlozi zbog kojih se vjeruje, na temelju konkretnih i objektivnih dokaza, da bi izvršenje naloga u konkretnim okolnostima slučaja značilo očito kršenje relevantnog temeljnog prava kako je utvrđeno u članku 6. UEU-a i u Povelji. Osim toga, trebalo bi također biti moguće pozvati se na te razloge tijekom postupka prisilne provedbe.

 

(55)

Europski nalog za dostavljanje trebao bi se slati s pomoću EPOC-a, a europski nalog za čuvanje trebao bi se slati s pomoću EPOC-PR-a. Prema potrebi, EPOC ili EPOC-PR trebalo bi prevesti na službeni jezik Unije koji adresat prihvaća. Ako pružatelj usluga nije naveo jezik, EPOC ili EPOC-PR trebalo bi prevesti na službeni jezik države članice u kojoj se nalazi imenovani subjekt koji ima poslovni nastan ili pravni zastupnik pružatelja usluga, ili na drugi službeni jezik za koji je imenovani subjekt koji ima poslovni nastan ili pravni zastupnik pružatelja usluga izjavio da će ga prihvatiti. Ako se u skladu s ovom Uredbom zahtijeva obavješćivanje tijela izvršitelja, EPOC koji treba poslati tom tijelu trebalo bi prevesti na službeni jezik države izvršiteljice ili na drugi službeni jezik Unije koji ta država prihvaća. U tom bi pogledu svaku državu članicu trebalo potaknuti da u bilo kojem trenutku u pisanoj izjavi podnesenoj Komisiji navede prihvaća li prijevode EPOC-ova i EPOC-PR-ova na drugi službeni jezik ili druge službene jezike Unije uz službeni jezik ili službene jezike te države članice i da navede taj drugi službeni jezik ili te druge službene jezike Unije. Komisija bi takve izjave trebala staviti na raspolaganje svim državama članicama i Europskoj pravosudnoj mreži.

 

(56)

Ako je izdan EPOC te se u skladu s ovom Uredbom ne zahtijeva obavješćivanje tijela izvršitelja, adresat bi nakon primitka EPOC-a trebao osigurati dostavljanje zatraženih podataka izravno tijelu izdavatelju ili tijelima kaznenog progona kako je navedeno u EPOC-u najkasnije u roku od 10 dana od primitka EPOC-a. Ako se u skladu s ovom Uredbom zahtijeva obavješćivanje tijela izvršitelja, pružatelj usluga trebao bi nakon primitka EPOC-a žurno djelovati radi očuvanja podataka. Ako se tijelo izvršitelj u roku od 10 dana od primitka EPOC-a nije pozvalo na neki od razloga za odbijanje u skladu s ovom Uredbom, adresat bi trebao osigurati dostavljanje zatraženih podataka izravno tijelu izdavatelju ili tijelima kaznenog progona kako je navedeno u EPOC-u po isteku tog desetodnevnog roka. Ako tijelo izvršitelj i prije isteka tog desetodnevnog roka potvrdi tijelu izdavatelju i adresatu da se neće pozvati na neki od razloga za odbijanje, adresat bi trebao djelovati što je prije moguće nakon takve potvrde, a najkasnije po isteku tog desetodnevnog roka. Adresat i, ako je primjenjivo, tijelo izvršitelj trebali bi poštovati kraće rokove primjenjive u hitnim slučajevima kako su definirani u ovoj Uredbi. Adresat i, ako je to primjenjivo, tijelo izvršitelj trebali bi izvršiti EPOC što je prije moguće, a najkasnije u rokovima utvrđenima u ovoj Uredbi, uzimajući u najvećoj mogućoj mjeri u obzir postupovne rokove i druge rokove koje je navela država izdavateljica.

 

(57)

Ako adresat smatra, isključivo na temelju informacija sadržanih u EPOC-u ili u EPOC-PR-u, da bi izvršenje EPOC-a ili EPOC-PR-a moglo zadirati u imunitete ili povlastice ili u pravila o utvrđivanju ili ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska ili slobodom izražavanja u drugim medijima, u skladu s pravom države izvršiteljice, adresat bi o tome trebao obavijestiti tijelo izdavatelja i tijelo izvršitelja. U pogledu EPOC-a, ako tijelo izvršitelj nije obaviješteno u skladu s ovom Uredbom, tijelo izdavatelj trebalo bi uzeti u obzir informacije koje je primilo od adresata te bi na vlastitu inicijativu ili na zahtjev tijela izvršitelja trebalo odlučiti o povlačenju, prilagođavanju ili zadržavanju europskog naloga za dostavljanje. Ako je tijelo izvršitelj obaviješteno u skladu s ovom Uredbom, tijelo izdavatelj trebalo bi uzeti u obzir informacije koje je primilo od adresata i odlučiti o povlačenju, prilagođavanju ili zadržavanju europskog naloga za dostavljanje. Tijelo izvršitelj također bi trebalo moći pozvati se na razloge za odbijanje utvrđene u ovoj Uredbi.

 

(58)

Kako bi se adresatu omogućilo rješavanje formalnih problema u vezi s EPOC-om ili EPOC-PR-om, potrebno je utvrditi postupak za komunikaciju između adresata i tijela izdavatelja kao i, ako je tijelo izvršitelj obaviješteno u skladu s ovom Uredbom, između adresata i tijela izvršitelja, u slučajevima u kojima je EPOC ili EPOC-PR nepotpun ili sadržava očite pogreške ili ne sadržava dostatne informacije za izvršenje dotičnog naloga. Štoviše, ako adresat iz bilo kojeg drugog razloga ne pruži iscrpne ili pravodobne informacije, na primjer zato što smatra da postoji sukob s obvezom na temelju prava treće zemlje, ili zato što smatra da europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje nije izdan u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi, on bi trebao obavijestiti tijelo izdavatelja te, ako je poslana obavijest tijelu izvršitelju, tijelo izvršitelja i dati odgovarajuće obrazloženje o tome zašto nije pravodobno izvršio EPOC ili EPOC-PR. Komunikacijskim postupkom stoga bi trebalo omogućiti tijelu izdavatelju da u ranoj fazi ispravi ili ponovno razmotri europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje. Kako bi se zajamčila dostupnost traženih podataka adresat bi trebao sačuvati te podatke ako taj adresat može identificirati te podatke.

 

(59)

Adresat ne bi trebao biti obvezan postupiti u skladu s europskim nalogom za dostavljanje ili europskim nalogom za čuvanje u slučaju de facto nemogućnosti zbog okolnosti koje se u trenutku primitka europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje ne mogu pripisati adresatu ili, ako nije riječ o istim subjektima, pružatelju usluga. Trebalo bi pretpostaviti da se radi o de facto nemogućnosti ako osoba čiji su podaci zatraženi nije klijent pružatelja usluga ili je se kao takvu ne može identificirati čak ni nakon zahtjeva za dodatnim informacijama tijelu izdavatelju ili ako su podaci zakonito izbrisani prije primitka dotičnog naloga.

 

(60)

Nakon primitka EPOC-PR-a, adresat bi tražene podatke trebao čuvati najdulje 60 dana, osim ako tijelo izdavatelj potvrdi da je izdan naknadni zahtjev za dostavljanje, u kojem bi slučaju trebao nastaviti čuvati podatke. Tijelo izdavatelj trebalo bi moći produljiti razdoblje čuvanja za dodatnih 30 dana ako je to potrebno kako bi se omogućilo izdavanje naknadnog zahtjeva za dostavljanje pri čemu se koristi obrascem utvrđenim u ovoj Uredbi. Ako tijelo izdavatelj tijekom razdoblja čuvanja potvrdi da je izdan naknadni zahtjev za dostavljanje, adresat bi trebao čuvati podatke onoliko dugo koliko je to potrebno za dostavljanje podataka nakon primitka naknadnog zahtjeva za dostavljanje. Takvu potvrdu trebalo bi poslati adresatu u odgovarajućem roku, na službenom jeziku države izvršiteljice ili na bilo kojem drugom jeziku koji adresat prihvaća, uz upotrebu obrasca utvrđenog u ovoj Uredbi. Kako bi se spriječio prestanak čuvanja, trebalo bi biti dovoljno da je tijelo izdavatelj izdalo naknadni zahtjev za dostavljanje i poslalo potvrdu; u tom trenutku ne bi trebalo biti potrebno ispuniti dodatne formalnosti za slanje koje se zahtijevaju, kao što je prijevod dokumenata. Ako čuvanje više nije potrebno, tijelo izdavatelj trebalo bi bez nepotrebne odgode o tome obavijestiti adresata te bi obveza čuvanja na temelju europskog naloga za čuvanje trebala prestati.

 

(61)

Neovisno o načelu uzajamnog povjerenja, tijelo izvršitelj trebalo bi moći pozvati se na razloge za odbijanje europskog naloga za dostavljanje ako je tijelo izvršitelj obaviješteno u skladu s ovom Uredbom, na temelju popisa razloga za odbijanje predviđenog u ovoj Uredbi. Ako se obavješćivanje tijela izvršitelja ili prisilna provedba poduzme u skladu s ovom Uredbom, država izvršiteljica mogla bi svojim nacionalnim pravom predvidjeti da bi za izvršenje europskog naloga za dostavljanje moglo bi biti potrebno postupovno sudjelovanje suda u državi izvršiteljici.

 

(62)

Ako je tijelo izvršitelj obaviješteno o europskom nalogu za dostavljanje radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako je definirano u ovoj Uredbi, ili radi pribavljanja podataka o sadržaju, ono bi trebalo imati pravo procijeniti informacije navedene u nalogu i prema potrebi ga odbiti ako na temelju obvezne i propisne analize informacija sadržanih u tom nalogu i uz poštovanje primjenjivih pravila primarnog prava Unije, a posebno Povelje, zaključi da bi se moglo pozvati na jedan ili više razloga za odbijanje predviđenih u ovoj Uredbi. Potreba poštovanja neovisnosti pravosudnih tijela zahtijeva da tim tijelima bude dodijeljen određeni stupanj diskrecije kad donose odluke o razlozima za odbijanje.

 

(63)

Tijelo izvršitelj trebalo bi moći, ako je obaviješteno u skladu s ovom Uredbom, odbiti europski nalog za dostavljanje ako su zatraženi podaci zaštićeni imunitetima ili povlasticama dodijeljenima u skladu s pravom države izvršiteljice kojima se sprječava izvršenje ili prisilna provedba europskog naloga za dostavljanje ili ako su zatraženi podaci obuhvaćeni pravilima o utvrđivanju ili ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska ili slobodom izražavanja u drugim medijima koja sprječavaju izvršenje ili prisilnu provedbu europskog naloga za dostavljanje.

 

(64)

Tijelo izvršitelj trebalo bi moći odbiti nalog u iznimnim situacijama ako postoje opravdani razlozi zbog kojih se vjeruje, na temelju konkretnih i objektivnih dokaza, da bi izvršenje europskog naloga za dostavljanje u posebnim okolnostima slučaja značilo očito kršenje relevantnog temeljnog prava kako je utvrđeno u članku 6. UEU-a i u Povelji. Osobito, prilikom ocjene tog razloga za odbijanje, ako tijelo izvršitelj raspolaže dokazima ili materijalima poput onih navedenih u obrazloženom prijedlogu jedne trećine država članica, Europskog parlamenta ili Europske komisije donesenom u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a, koji upućuju na to da u slučaju izvršenja naloga postoji očita opasnost od teškog kršenja temeljnog prava na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje iz članka 47. Povelje zbog sustavnih ili općih nedostataka u pogledu neovisnosti pravosuđa države izdavateljice, tijelo izvršitelj trebalo bi konkretno i precizno utvrditi postoje li opravdani razlozi zbog kojih se vjeruje da postoji opasnost od kršenja prava osobe na pošteno suđenje, uzimajući u obzir osobnu situaciju dotične osobe, kao i prirodu kaznenog djela zbog kojeg se vodi kazneni postupak i činjenični kontekst na kojemu se temelji nalog, te s obzirom na informacije koje je dostavilo tijelo izdavatelj.

 

(65)

Tijelo izvršitelj trebalo bi moći odbiti nalog ako bi izvršenje takvog naloga bilo u suprotnosti s načelom ne bis in idem.

 

(66)

Tijelo izvršitelj trebalo bi moći, ako je obaviješteno u skladu s ovom Uredbom, odbiti europski nalog za dostavljanje u slučaju da postupanje zbog kojeg je nalog izdan nije kazneno djelo prema pravu države izvršiteljice, osim ako se nalog odnosi na kazneno djelo obuhvaćeno kategorijama kaznenih djela navedenih u prilogu ovoj Uredbi, kako je tijelo izdavatelj navelo u EPOC-u, ako je u državi izdavateljici za to kazneno djelo zapriječena najdulja kazna zatvora ili najdulja mjera oduzimanja slobode od najmanje tri godine.

 

(67)

S obzirom na to da je obavješćivanje osobe čiji se podaci traže ključan element u pogledu prava na zaštitu podataka i prava obrane jer omogućuje djelotvorno preispitivanje i sudsku zaštitu u skladu s člankom 6. UEU-a i Poveljom, tijelo izdavatelj trebalo bi bez nepotrebne odgode obavijestiti osobu čiji se podaci traže o dostavljanju podataka na temelju europskog naloga za dostavljanje. Međutim, tijelo izdavatelj trebalo bi moći u skladu s nacionalnim pravom odgoditi ili ograničiti to obavješćivanje ili propustiti obavijestiti osobu čiji se podaci traže, u mjeri u kojoj su i sve dok su ispunjeni uvjeti iz Direktive (EU) 2016/680, u kojem slučaju bi tijelo izdavatelj trebalo u spisu predmeta navesti razloge za odgodu, ograničavanje ili propuštanje i u EPOC-u dodati kratko obrazloženje. Adresati i, ako nije riječ o istim subjektima, pružatelji usluga trebali bi poduzeti najsuvremenije operativne i tehničke mjere potrebne za osiguravanje povjerljivosti, tajnosti i cjelovitosti EPOC-a ili EPOC-PR-a i dostavljenih ili sačuvanih podataka.

 

(68)

Pružatelj usluga trebao bi moći tražiti nadoknadu svojih troškova od države izdavateljice za odgovaranje na europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje ako je ta mogućnost predviđena u nacionalnom pravu države izdavateljice za domaće naloge u sličnim situacijama, u skladu s nacionalnim pravom te države. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o svojim nacionalnim pravilima za nadoknadu troškova, a Komisija bi ih trebala objaviti. Ovom se Uredbom predviđaju zasebna pravila koja se primjenjuju na nadoknadu troškova povezanih s decentraliziranim IT sustavom.

 

(69)

Ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone kojima je predviđeno izricanje kaznenih sankcija, države članice trebale bi utvrditi pravila o novčanim kaznama koje se primjenjuju na povrede ove Uredbe i poduzeti sve potrebne mjere radi osiguravanja njihove provedbe. Države članice trebale bi osigurati da su novčane kazne predviđene u njihovim nacionalnim zakonima učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice trebale bi bez odgode obavijestiti Komisiju o tim pravilima i tim mjerama te je bez odgode obavijestiti o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

 

(70)

Pri procjeni odgovarajuće novčane kazne u pojedinačnom slučaju, nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir sve relevantne okolnosti, poput prirode, težine i trajanja kršenja, je li kršenje počinjeno namjerno ili iz nepažnje, je li pružatelj usluge već bio odgovoran za slična prethodna kršenja i financijsku snagu pružatelja usluga kojeg se poziva na odgovornost. U iznimnim okolnostima ta bi procjena mogla navesti tijelo izvršitelja da odluči suzdržati se od izricanja novčanih kazni. U tom pogledu posebnu pozornost treba posvetiti mikropoduzećima koja ne postupe u skladu s europskim nalogom za dostavljanje ili europskim nalogom za čuvanje u hitnom slučaju zbog manjka ljudskih resursa izvan uobičajenog radnog vremena, ako su podaci dostavljeni bez nepotrebne odgode.

 

(71)

Ne dovodeći u pitanje obveze zaštite podataka, pružatelji usluga ne bi trebali biti odgovorni u državama članicama za štetu koja je prouzročena korisnicima ili trećim stranama kao isključiva posljedica postupanja u dobroj vjeri u skladu s EPOC-om ili EPOC-PR-om. Tijelo izdavatelj trebalo bi biti odgovorno za osiguravanje zakonitosti dotičnog naloga, posebno njegove nužnosti i proporcionalnosti.

 

(72)

Ako adresat ne postupi u skladu s EPOC-om u roku ili u skladu s EPOC-PR-om te ne navede razloge koje je prihvatilo tijelo izdavatelj i, ako je primjenjivo, ako se tijelo izvršitelj ne pozove ni na jedan od razloga za odbijanje predviđenih u ovoj Uredbi, tijelo izdavatelj trebalo bi moći od tijela izvršitelja zatražiti prisilnu provedbu europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje. U tu bi svrhu tijelo izdavatelj trebalo tijelu izvršitelju dostaviti dotični nalog, relevantni obrazac predviđen u ovoj Uredbi, kako ga je ispunio adresat, i sve relevantne dokumente. Tijelo izdavatelj trebalo bi prevesti dotični nalog i sve dokumente koje treba dostaviti na jedan od jezika koje je prihvatila država izvršiteljica i trebalo bi obavijestiti adresata o dostavljanju. Ta bi država trebala prisilno provesti dotični nalog u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

 

(73)

U postupku prisilne provedbe trebalo bi adresatu omogućiti da se pozove na razloge protiv prisilne provedbe na temelju popisa konkretnih razloga predviđenog u ovoj Uredbi, među ostalim zbog toga što dotični nalog nije izdalo ili potvrdilo nadležno tijelo kako je predviđeno u ovoj Uredbi ili ako se nalog ne odnosi na podatke koje je pohranio pružatelj usluga ili koji su pohranjeni u njegovo ime u trenutku primitka relevantne potvrde. Tijelo izvršitelj trebalo bi moći odbiti priznavanje i prisilnu provedbu europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje na temelju tih istih razloga te također, u iznimnim situacijama, zbog očitog kršenja relevantnog temeljnog prava kako je utvrđeno u članku 6. UEU-a i u Povelji. Tijelo izvršitelj trebalo bi se savjetovati s tijelom izdavateljem prije nego što na temelju tih razloga odluči nepriznati nalog ili ne pristupiti prisilnoj provedbi naloga. Ako adresat ne ispuni svoje obveze u skladu s priznatim europskim nalogom za dostavljanje ili u skladu s europskim nalogom za čuvanje čiju je izvršivost potvrdilo tijelo izvršitelj, to tijelo trebalo bi izreći novčanu kaznu. Ta bi kazna trebala biti proporcionalna, posebno s obzirom na posebne okolnosti kao što su ponovljeno ili sustavno neispunjenje obveza.

 

(74)

Postupanje u skladu s europskim nalogom za dostavljanje moglo bi biti u sukobu s primjenjivim pravom treće zemlje. Iz poštovanja prema suverenim interesima trećih zemalja te kako bi se zaštitili dotični pojedinci i pokušale pomiriti proturječne obveze pružateljâ usluga, ovom Uredbom predviđa se posebni mehanizam sudskog preispitivanja ako bi postupanje u skladu s europskim nalogom za dostavljanje spriječilo pružatelja usluga u postupanju u skladu s pravnim obvezama koje proizlaze iz prava treće zemlje.

 

(75)

Ako adresat smatra da bi europski nalog za dostavljanje u određenom slučaju imao za posljedicu povredu pravne obveze koja proizlazi iz prava treće zemlje, trebao bi tijelo izdavatelja i tijelo izvršitelja obavijestiti o svojim razlozima za neizvršenje naloga podnošenjem obrazloženog prigovora uz upotrebu obrasca predviđenog u ovoj Uredbi. Tijelo izdavatelj trebalo bi preispitati europski nalog za dostavljanje na temelju obrazloženog prigovora i svih informacija koje je pružila država izvršiteljica, uzimajući u obzir iste kriterije koje bi morao slijediti nadležni sud države izdavateljice. Ako tijelo izdavatelj namjerava potvrditi nalog, trebalo bi zatražiti preispitivanje od strane nadležnog suda države izdavateljice, o kojem je obavijestila relevantna država članica, koji bi trebao preispitati nalog.

 

(76)

Pri utvrđivanju postojanja proturječne obveze u posebnim okolnostima predmeta koji ispituje, nadležni sud mogao bi se prema potrebi osloniti na odgovarajuće vanjsko stručno znanje, primjerice o tumačenju prava dotične treće zemlje. U tu svrhu nadležni bi se sud mogao, na primjer, savjetovati sa središnjim tijelom treće zemlje, uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/680. Država izdavateljica trebala bi posebno zatražiti informacije od nadležnog tijela treće zemlje ako se sukob odnosi na temeljna prava ili druge temeljne interese treće zemlje povezane s nacionalnom sigurnošću i obranom.

 

(77)

Stručno znanje o tumačenju moglo bi se pružiti i putem stručnih mišljenja ako su dostupna. Informacije i sudska praksa o tumačenju prava treće zemlje i o postupcima u slučaju sukoba zakona u državama članicama trebali bi biti dostupni na središnjoj platformi kao što je projekt SIRIUS ili europska pravosudna mreža kako bi se omogućilo iskorištavanje iskustva i stručnog znanja prikupljenog o istim ili sličnim pitanjima. Dostupnost takvih informacija na središnjoj platformi ne bi trebala sprječavati ponovno savjetovanje s trećom zemljom, prema potrebi.

 

(78)

Pri procjeni postojanja proturječnih obveza nadležni sud trebao bi utvrditi je li pravo treće zemlje primjenjivo i ako jest, zabranjuje li se pravom treće zemlje otkrivanje dotičnih podataka. Ako nadležni sud utvrdi da se pravom treće zemlje zabranjuje otkrivanje dotičnih podataka, taj bi sud trebao odlučiti treba li potvrditi ili ukinuti europski nalog za dostavljanje odvagujući niz elemenata osmišljenih radi utvrđivanja jačine veze s bilo kojom od dvije uključene jurisdikcije, odgovarajuće interese za pribavljanje podataka ili, protivno tome, sprječavanje otkrivanja podataka i moguće posljedice za adresata ili za pružatelja usluga ako postupi u skladu s nalogom. Posebnu važnost i težinu pri provođenju procjene trebalo bi dati zaštiti temeljnih prava u relevantnom pravu treće zemlje i ostalih temeljnih interesa, poput interesa nacionalne sigurnosti treće zemlje kao i stupnju povezanosti između kaznenog predmeta i bilo koje od dviju uključenih jurisdikcija. Ako sud odluči ukinuti nalog, o tome bi trebao obavijestiti tijelo izdavatelja i adresata. Ako nadležni sud utvrdi da nalog treba potvrditi, o tome bi trebao obavijestiti tijelo izdavatelja i adresata, a taj adresat trebao bi pristupiti izvršenju tog naloga. Tijelo izdavatelj trebalo bi obavijestiti tijelo izvršitelja o ishodu postupka preispitivanja.

 

(79)

Uvjeti utvrđeni u ovoj Uredbi za izvršenje EPOC-a trebali bi se primjenjivati i u slučaju proturječnih obveza koje proizlaze iz prava treće zemlje. Stoga bi tijekom sudskog preispitivanja, ako bi postupanje u skladu s europskim nalogom za dostavljanje spriječilo pružatelje usluga da ispune pravnu obvezu koja proizlazi iz prava treće zemlje, trebalo čuvati podatke koji se traže tim nalogom. Ako nakon sudskog preispitivanja nadležni sud odluči ukinuti europski nalog za dostavljanje, trebalo bi biti moguće izdati europski nalog za čuvanje kako bi se tijelu izdavatelju omogućilo da traži dostavljanje podataka drugim kanalima, kao što je uzajamna pravna pomoć.

 

(80)

Ključno je da sve osobe čiji se podaci traže u kaznenim istragama ili postupcima imaju pristup djelotvornom pravnom lijeku, u skladu s člankom 47. Povelje. U skladu s tim zahtjevom i ne dovodeći u pitanje daljnje pravne lijekove dostupne u skladu s nacionalnim pravom, svaka osoba čiji su podaci traženi europskim nalogom za dostavljanje trebala bi imati pravo na djelotvorne pravne lijekove protiv tog naloga. Ako je ta osoba osumnjičenik ili okrivljenik, ta bi osoba trebala imati pravo na djelotvorne pravne lijekove tijekom kaznenog postupka u kojem se podaci upotrebljavaju kao dokaz. Pravo na djelotvorne pravne lijekove trebalo bi se ostvarivati pred sudom u državi izdavateljici u skladu s njezinim nacionalnim pravom i trebalo bi uključivati mogućnost osporavanja zakonitosti mjere, među ostalim njezine nužnosti i proporcionalnosti, ne dovodeći u pitanje jamstva temeljnih prava u državi izvršiteljici ili druge dodatne pravne lijekove u skladu s nacionalnim pravom. Ovom se Uredbom ne bi trebale ograničavati moguće osnove za osporavanje zakonitosti naloga. Pravom na djelotvorne pravne lijekove predviđenim u ovoj Uredbi ne bi se trebalo dovoditi u pitanje pravo na podnošenje pravnih lijekova u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom (EU) 2016/680. Trebalo bi pravodobno pružiti informacije o mogućnostima podnošenja pravnih lijekova u okviru nacionalnog prava te bi trebalo osigurati njihovo djelotvorno ostvarivanje.

 

(81)

Trebalo bi razviti odgovarajuće kanale kako bi se osiguralo da sve strane mogu učinkovito surađivati digitalnim sredstvima putem decentraliziranog sustava informacijske tehnologije (IT) koji omogućuje brzu, izravnu, interoperabilnu, održivu, pouzdanu i sigurnu prekograničnu elektroničku razmjenu obrazaca, podataka i informacija povezanih s predmetima.

 

(82)

Kako bi se omogućila učinkovita i sigurna pisana komunikacija između nadležnih tijela i imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan ili pravnih zastupnika pružatelja usluga na temelju ove Uredbe, tim imenovanim subjektima koji imaju poslovni nastan ili pravnim zastupnicima trebalo bi osigurati elektronička sredstva za pristup nacionalnim IT sustavima koji su dio decentraliziranog IT sustava i kojima upravljaju države članice.

 

(83)

Decentralizirani IT sustav trebao bi se sastojati od IT sustava država članica i IT sustava agencija i tijela Unije te interoperabilnih pristupnih točaka putem kojih su ti IT sustavi međusobno povezani. Pristupne točke decentraliziranog IT sustava trebale bi se temeljiti na sustavu e-CODEX, uspostavljenom Uredbom (EU) 2022/850 Europskog parlamenta i Vijeća (24).

 

(84)

Pružateljima usluga koji upotrebljavaju prilagođena IT rješenja za potrebe razmjene informacija i podataka povezanih sa zahtjevima za elektroničke dokaze trebalo bi osigurati automatizirane načine pristupa decentraliziranim IT sustavima putem zajedničkog standarda za razmjenu podataka.

 

(85)

U pravilu bi se sva pisana komunikacija između nadležnih tijela ili između nadležnih tijela i imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan ili pravnih zastupnika trebala odvijati putem decentraliziranog IT sustava. Upotreba alternativnih sredstava trebala bi biti moguća samo ako upotreba decentraliziranog IT sustava nije moguća, primjerice zbog posebnih forenzičkih zahtjeva, zato što je količina podataka koje treba prenijeti otežana ograničenim tehničkim mogućnostima ili zato što se u hitnom slučaju mora obratiti drugom subjektu koji ima poslovni nastan i koji nije povezan s decentraliziranim IT sustavom. U takvim slučajevima prijenos bi se trebao provoditi najprikladnijim alternativnim sredstvima, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja brze, sigurne i pouzdane razmjene informacija.

 

(86)

Kako bi se osiguralo da decentralizirani IT sustav sadržava potpunu evidenciju pisanih razmjena na temelju ove Uredbe, svaki prijenos izvršen alternativnim sredstvima trebao bi se bez nepotrebne odgode evidentirati u decentraliziranom IT sustavu.

 

(87)

Trebalo bi razmotriti upotrebu mehanizama radi osiguravanja autentičnosti, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (25).

 

(88)

Pružatelji usluga, posebno mala i srednja poduzeća, ne bi trebali biti izloženi nerazmjernim troškovima povezanima s uspostavom i radom decentraliziranog IT sustava. U okviru izrade, održavanja i razvoja referentne provedbe Komisija stoga treba staviti na raspolaganje i internetsko sučelje, kojim se pružateljima usluga omogućuje sigurna komunikacija s tijelima bez potrebe za uspostavom vlastite namjenske infrastrukture za pristup decentraliziranom IT sustavu.

 

(89)

Države članice trebale bi imati mogućnost da umjesto nacionalnog IT sustava upotrebljavaju softver koji je razvila Komisija, odnosno referentni implementacijski softver. Taj referentni implementacijski softver treba se temeljiti na modularnoj konfiguraciji, što znači da se softver pakira i isporučuje odvojeno od komponenata sustava e-CODEX potrebnih za njegovo povezivanje s decentraliziranim IT sustavom. Ta bi konfiguracija državama članicama trebala omogućiti da ponovno upotrijebe ili poboljšaju svoju postojeću nacionalnu infrastrukturu za pravosudnu komunikaciju u svrhu prekogranične upotrebe.

 

(90)

Komisija bi trebala biti odgovorna za izradu, održavanje i razvoj referentnog implementacijskog softvera. Komisija bi trebala osmisliti, razviti i održavati referentni implementacijski softver u skladu sa zahtjevima i načelima za zaštitu podataka utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (26), Uredbi (EU) 2016/679 i Direktivi (EU) 2016/680, a posebno s načelima tehničke i integrirane zaštite podataka te uz visoku razinu kibersigurnosti. Važno je da referentni implementacijski softver također uključuje odgovarajuće tehničke mjere i omogućuje poduzimanje organizacijskih mjera potrebnih za osiguranje odgovarajuće razine sigurnosti i interoperabilnosti.

 

(91)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (27).

 

(92)

Kad je riječ o razmjenama podataka koje se provode putem decentraliziranog IT sustava ili evidentiraju u decentraliziranom IT sustavu, države članice trebale bi moći prikupljati statističke podatke kako bi ispunile svoje obveze praćenja i izvješćivanja na temelju ove Uredbe putem svojih nacionalnih portala.

 

(93)

Kako bi se pratili ishodi, rezultati i učinci ove Uredbe, Komisija bi trebala na temelju podataka dobivenih od država članica objaviti godišnje izvješće o prethodnoj kalendarskoj godini. U tu svrhu države članice trebale bi prikupljati i dostavljati Komisiji sveobuhvatne statističke podatke o različitim aspektima ove Uredbe, prema vrsti zatraženih podataka, adresatima i prema tome je li riječ o hitnom slučaju.

 

(94)

Upotrebom unaprijed prevedenih i standardiziranih obrazaca olakšala bi se suradnja i razmjena informacija na temelju ove Uredbe, čime bi se omogućila brža i djelotvornija komunikacija na način prilagođen korisnicima. Takvim bi se obrascima smanjili troškovi prevođenja i doprinijelo bi se visokom standardu kvalitete komunikacije. Obrascima za odgovore također bi se omogućila standardizirana razmjena informacija, posebice ako pružatelji usluga ne mogu postupiti u skladu s nalogom jer korisnički račun ne postoji ili podaci nisu dostupni. Obrascima predviđenima u ovoj Uredbi olakšalo bi se i prikupljanje statističkih podataka.

 

(95)

Kako bi se djelotvorno odgovorilo na moguću potrebu za poboljšanjima sadržaja obrazaca EPOC-a i EPOC-PR-a i obrazaca koje treba upotrebljavati za dostavljanje informacija o nemogućnosti izvršenja pojedinog EPOC-a ili EPOC-PR-a, za potvrđivanje izdavanja zahtjeva za dostavljanje na temelju europskog naloga za čuvanje i za produljenje čuvanja elektroničkih dokaza, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s izmjenom obrazaca predviđenih u ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (28). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

 

(96)

Ova Uredba ne bi trebala utjecati na instrumente, sporazume i dogovore Unije o prikupljanju dokaza ili druge međunarodne instrumente, sporazume i dogovore o prikupljanju dokaza koje je obuhvaćeno područjem primjene ove Uredbe. Tijela država članica trebala bi odabrati alat koji najbolje odgovara konkretnom slučaju. U pojedinim bi slučajevima tijela država članica mogla dati prednost upotrebi instrumenata, sporazuma i dogovora Unije i drugih međunarodnih instrumenata, sporazuma i dogovora kad od druge države članice traže skup različitih vrsta istražnih mjera koje nisu ograničene na dostavljanje elektroničkih dokaza iz druge države članice. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju najkasnije tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o postojećim instrumentima, sporazumima i dogovorima navedenima u ovoj Uredbi koje će i dalje primjenjivati. Države članice trebale bi također obavijestiti Komisiju o svakom novom sporazumu ili dogovoru kako je navedeno u ovoj Uredbi u roku od tri mjeseca od njegova potpisivanja.

 

(97)

S obzirom na tehnološke promjene, nakon nekoliko godina mogli bi prevladati novi oblici komunikacijskih alata ili bi mogle nastati praznine u primjeni ove Uredbe. Stoga je važno predvidjeti evaluaciju njezine primjene.

 

(98)

Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe koja bi se trebala temeljiti na sljedećih pet kriterija: učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, koherentnost i dodana vrijednost EU-a te bi ta evaluacija trebala biti temelj za procjenu učinka mogućih daljnjih mjera. Izvješće o evaluaciji trebalo bi sadržavati ocjenu primjene ove Uredbe i postignutih rezultata u pogledu njezinih ciljeva i ocjenu utjecaja ove Uredbe na temeljna prava. Komisija bi informacije trebala prikupljati redovito kako bi se na njima mogla temeljiti evaluacija ove Uredbe.

 

(99)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno poboljšanje prekograničnog osiguravanja i pribavljanja elektroničkih dokaza, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog njegove prekogranične prirode, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

 

(100)

U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, Irska je obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

 

(101)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

 

(102)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 6. studenoga 2019. (29),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju pravila u skladu s kojima tijelo države članice u kaznenom postupku može izdati europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje i time naložiti pružatelju usluga koji nudi usluge u Uniji i koji ima poslovni nastan u drugoj državi članici ili ako nema takav poslovni nastan, kojeg zastupa pravni zastupnik u drugoj državi članici, dostavljanje ili čuvanje elektroničkih dokaza neovisno o lokaciji podataka.

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje ovlasti nacionalnih tijela da se obraćaju pružateljima usluga koji imaju poslovni nastan ili zastupnika na njihovu državnom području kako bi se osiguralo da pružatelji usluga postupaju u skladu s nacionalnim mjerama koje su slične onima iz prvog podstavka.

2.   Izdavanje europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje može također zatražiti osumnjičenik ili okrivljenik, ili odvjetnik u ime osumnjičenika ili okrivljenika, u okviru važećih prava obrane u skladu s nacionalnim postupovnim kaznenim pravom.

3.   Ovom se Uredbom ne mijenja obveza poštovanja temeljnih prava i pravnih načela sadržanih u Povelji i u članku 6. UEU-a te sve obveze koje se primjenjuju na tijela kaznenog progona ili pravosudna tijela u tom smislu ostaju nepromijenjene. Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje temeljna načela, posebno slobodu izražavanja i informiranja, uključujući slobodu i pluralizam medija, poštovanje privatnog i obiteljskog života, zaštitu osobnih podataka, kao i pravo na djelotvornu sudsku zaštitu.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Uredba primjenjuje na pružatelje usluga koji nude usluge u Uniji.

2.   Europski nalozi za dostavljanje i europski nalozi za čuvanje mogu se izdavati samo u okviru i za potrebe kaznenog postupka te radi izvršenja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode u trajanju od najmanje četiri mjeseca, nakon kaznenog postupka, izrečene odlukom koja nije donesena u odsutnosti, u slučajevima u kojima je osuđenik u bijegu od pravde. Takvi se nalozi također mogu izdavati u postupcima povezanima s kaznenim djelom za koje bi pravna osoba mogla biti pozvana na odgovornost ili biti kažnjena u državi izdavateljici.

3.   Europski nalozi za dostavljanje i europski nalozi za čuvanje mogu se izdavati samo za podatke koji se odnose na usluge iz članka 3. točke 3. koje se nude u Uniji.

4.   Ova se Uredba ne primjenjuje na postupke pokrenute za potrebe pružanja uzajamne pravne pomoći drugoj državi članici ili trećoj zemlji.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„europski nalog za dostavljanje” znači odluka kojom se nalaže dostavljanje elektroničkih dokaza koju je izdalo ili potvrdilo pravosudno tijelo države članice u skladu s člankom 4. stavcima 1., 2., 4. i 5. i koja je upućena imenovanom subjektu koji ima poslovni nastan ili pravnom zastupniku pružatelja usluga koji nudi usluge u Uniji, ako se taj imenovani subjekt koji ima poslovni nastan ili taj pravni zastupnik nalazi u drugoj državi članici koju obvezuje ova Uredba;

 

2.

„europski nalog za čuvanje” znači odluka kojom se nalaže čuvanje elektroničkih dokaza za potrebe naknadnog zahtjeva za dostavljanje i koju je izdalo ili potvrdilo pravosudno tijelo države članice u skladu s člankom 4. stavcima 3., 4. i 5. te koja je upućena imenovanom subjektu koji ima poslovni nastani ili pravnom zastupniku pružatelja usluga koji nudi usluge u Uniji, ako se taj imenovani subjekt koji ima poslovni nastan ili taj pravni zastupnik nalazi u drugoj državi članici koju obvezuje ova Uredba;

 

3.

„pružatelj usluga” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja pruža jednu ili više sljedećih kategorija usluga, osim financijskih usluga kako je navedeno u članku 2. stavku 2. točki (b) Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (30):

(a)

elektroničke komunikacijske usluge kako su definirane u članku 2. točki 4. Direktive (EU) 2018/1972;

 

(b)

usluge naziva internetskih domena i izdavanja brojeva za IP adrese kao što su dodjeljivanje IP adresa, usluge registra naziva domena, usluge registrara naziva domena te usluge privatnosti i usluge proxy poslužitelja povezane s nazivom domena;

 

(c)

druge usluge informacijskog društva kako je navedeno u članku 1. stavku 1. točki (b) Direktive (EU) 2015/1535 kojima:

i.

se omogućuje njihovim korisnicima da međusobno komuniciraju; ili

 

ii.

se omogućuju pohrana ili obrada, na drugi način, podataka u ime korisnika kojima se ta usluga pruža pod uvjetom da je pohranjivanje podataka ključna komponenta usluge koja se pruža korisniku;

 

4.

„nuđenje usluga u Uniji” znači:

(a)

omogućivanje fizičkim ili pravnim osobama u državi članici da se koriste uslugama navedenima u točki 3.; i

 

(b)

postojanje bitne veze koja se temelji na posebnim činjeničnim kriterijima s državom članicom iz točke (a); treba smatrati da takva bitna veza postoji ako pružatelj usluga ima subjekta koji ima poslovni nastan u državi članici ili ako nema takvog subjekta, ako postoji znatan broj korisnika u jednoj ili više država članica ili ako postoji ciljano usmjeravanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica;

 

5.

„subjekt kojim ima poslovni nastan” znači subjekt koji stvarno obavlja gospodarsku djelatnost na neodređeno vrijeme putem stabilne infrastrukture iz koje se obavlja djelatnost pružanja usluga ili se upravlja djelatnošću;

 

6.

„imenovani subjekt koji ima poslovni nastan” znači subjekt koji ima poslovni nastan i pravnu osobnost, koji je pisanim putem imenovao pružatelj usluga koji ima poslovni nastan u državi članici koja sudjeluje u pravnom instrumentu iz članka 1. stavka 2. Direktive (EU) 2023/1544 za potrebe iz članka 1. stavka 1. i članka 3. stavka 1. te direktive;

 

7.

„pravni zastupnik” znači fizička ili pravna osoba koju je pisanim putem imenovao pružatelj usluga koji nema poslovni nastan u državi članici koja sudjeluje u pravnom instrumentu iz članka 1. stavka 2. Direktive (EU) 2023/1544 za potrebe iz članka 1. stavka 1. i članka 3. stavka 1. te direktive;

 

8.

„elektronički dokazi” znači podaci o pretplatniku, podaci o prometu ili podaci o sadržaju koje je pohranio pružatelj usluga ili koji su pohranjeni u njegovo ime u elektroničkom obliku u trenutku primitka potvrde europskog naloga za dostavljanje (EPOC) ili potvrde europskog naloga za čuvanje (EPOC-PR);

 

9.

„podaci o pretplatniku” znači svi podaci koje posjeduje pružatelj usluga u vezi s pretplatom na njegove usluge, a koji se odnose na:

(a)

identitet pretplatnika ili klijenta kao što su navedeno ime, datum rođenja, poštanska ili zemljopisna adresa, podaci za obračun i plaćanje, broj telefona ili adresa e-pošte;

 

(b)

vrstu usluge i njezino trajanje, uključujući tehničke podatke i podatke kojima se identificiraju povezane tehničke mjere ili sučelja koja upotrebljava pretplatnik ili klijent ili koji su mu pruženi u trenutku početne registracije ili aktivacije, i podatke koji se odnose na potvrđivanje upotrebe usluge, osim lozinki ili drugih sredstava za autentifikaciju koja se upotrebljavaju umjesto lozinke, a koja je dao korisnik ili su izrađeni na zahtjev korisnika;

 

10.

„podaci zatraženi isključivo u svrhu identifikacije korisnika” znači IP adrese i, prema potrebi, relevantni izvorišni portovi i vremenski žig, odnosno datum i vrijeme, ili tehnički ekvivalenti tih identifikatora i povezane informacije ako ih zatraže tijela kaznenog progona ili pravosudna tijela isključivo u svrhu identifikacije korisnika u određenoj kaznenoj istrazi;

 

11.

„podaci o prometu” znači podaci povezani s pružanjem usluge koju nudi pružatelj usluga čija je svrha pružiti kontekst ili dodatne informacije o takvoj usluzi i koji se generiraju ili obrađuju u informacijskom sustavu pružatelja usluga, kao što su izvor i odredište poruke ili druge vrste interakcije, podaci o lokaciji uređaja, datum, mjesto, trajanje, veličina, smjer, format, korišteni protokol i vrste sažimanja, i drugi elektronički komunikacijski metapodaci i podaci, osim podataka o pretplatniku, koji se odnose na početak i završetak sesije pristupa korisnika usluzi, kao što su datum i vrijeme upotrebe usluge, prijave na uslugu i odjave iz usluge;

 

12.

„podaci o sadržaju” znači svi podaci u digitalnom obliku kao što su tekst, glas, videozapisi, slike i zvukovi, osim podataka o pretplatniku i podataka o prometu;

 

13.

„informacijski sustav” znači informacijski sustav kako je definiran u članku 2. točki (a) Direktive 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća (31);

 

14.

„država izdavateljica” znači država članica u kojoj je izdan europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje;

 

15.

„tijelo izdavatelj” znači nadležno tijelo u državi izdavateljici koje u skladu s člankom 4. može izdati europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje;

 

16.

„država izvršiteljica” znači država članica poslovnog nastana imenovanog subjekta koji ima poslovni nastan ili država članica u kojoj boravi pravni zastupnik i kojoj tijelo izdavatelj šalje europski nalog za dostavljanje i EPOC ili europski nalog za čuvanje i EPOC-PR radi obavješćivanja ili radi prisilne provedbe u skladu s ovom Uredbom;

 

17.

„tijelo izvršitelj” znači tijelo u državi izvršiteljici koje je u skladu s nacionalnim pravom te države nadležno za primanje europskog naloga za dostavljanje i EPOC-a ili europskog naloga za čuvanje i EPOC-PR-a koje tijelo izdavatelj šalje radi obavješćivanja ili radi prisilne provedbe u skladu s ovom Uredbom;

 

18.

„hitan slučaj” znači situacija u kojoj postoji neposredna prijetnja za život, tjelesni integritet ili sigurnost osobe ili za kritičnu infrastrukturu kako je definirana u članku 2. točki (a) Direktive 2008/114/EZ, ako bi poremećaj u radu ili uništenje takve kritične infrastrukture prouzročili neposrednu prijetnju za život, tjelesni integritet ili sigurnost osobe, među ostalim ozbiljnom štetom za pružanje osnovne opskrbe stanovništva ili izvršavanje temeljnih funkcija države;

 

19.

„voditelj obrade” znači voditelj obrade kako je definiran u članku 4. točki 7. Uredbe (EU) 2016/679;

 

20.

„izvršitelj obrade” znači izvršitelj obrade kako je definiran u članku 4. točki 8. Uredbe (EU) 2016/679;

 

21.

„decentralizirani IT sustav” znači mreža IT sustava i interoperabilnih pristupnih točaka koji djeluju pod pojedinačnom odgovornošću i upravljanjem svake države članice, agencije ili tijela Unije, koja omogućuje da se prekogranična razmjena informacija provodi sigurno i pouzdano.

POGLAVLJE II.

EUROPSKI NALOG ZA DOSTAVLJANJE, EUROPSKI NALOG ZA ČUVANJE I POTVRDE

Članak 4.

Tijelo izdavatelj

1.   Europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja podataka o pretplatniku ili radi pribavljanja podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10., može izdati:

(a)

samo sudac, sud, sudac istrage ili javni tužitelj nadležan u dotičnom predmetu; ili

 

(b)

bilo koje drugo nadležno tijelo određeno u državi izdavateljici koje u dotičnom predmetu djeluje kao istražno tijelo u kaznenom postupku s nadležnošću za nalaganje prikupljanja dokaza u skladu s nacionalnim pravom; u takvom slučaju europski nalog za dostavljanje potvrđuje sud, sudac, sudac istrage ili javni tužitelj u državi izdavateljici nakon ispitivanja njegove usklađenosti s uvjetima za izdavanje europskog naloga za dostavljanje iz ove Uredbe.

2.   Europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10., ili radi pribavljanja podataka o sadržaju može izdati:

(a)

samo sudac, sud ili sudac istrage nadležan u dotičnom predmetu; ili

 

(b)

bilo koje drugo nadležno tijelo određeno u državi izdavateljici koje u dotičnom predmetu djeluje kao istražno tijelo u kaznenom postupku s nadležnošću za nalaganje prikupljanja dokaza u skladu s nacionalnim pravom; u takvom slučaju europski nalog za dostavljanje potvrđuje sud, sudac ili sudac istrage u državi izdavateljici nakon ispitivanja njegove usklađenosti s uvjetima za izdavanje europskog naloga za dostavljanje iz ove Uredbe.

3.   Europski nalog za čuvanje za podatke bilo koje kategorije može izdati:

(a)

samo sudac, sud, sudac istrage ili javni tužitelj nadležan u dotičnom predmetu; ili

 

(b)

bilo koje drugo nadležno tijelo određeno u državi izdavateljici koje u dotičnom predmetu djeluje kao istražno tijelo u kaznenom postupku s nadležnošću za nalaganje prikupljanja dokaza u skladu s nacionalnim pravom; u takvom slučaju europski nalog za čuvanje potvrđuje sud, sudac, sudac istrage ili javni tužitelj u državi izdavateljici nakon ispitivanja njegove usklađenosti s uvjetima za izdavanje europskog naloga za čuvanje iz ove Uredbe.

4.   Kad je europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje potvrdilo pravosudno tijelo u skladu sa stavkom 1. točkom (b), stavkom 2. točkom (b) ili stavkom 3. točkom (b), to tijelo može se također smatrati tijelom izdavateljem za potrebe slanja EPOC-a i EPOC-PR-a.

5.   U valjano utvrđenom hitnom slučaju, kako je definiran u članku 3. točki 18., nadležna tijela iz stavka 1. točke (b) i iz stavka 3. točke (b) ovog članka mogu iznimno izdati europski nalog za dostavljanje za podatke o pretplatniku ili za podatke zatražene isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10. ili europski nalog za čuvanje bez prethodne potvrde dotičnog naloga ako se potvrda ne može pribaviti na vrijeme i ako bi ta tijela mogla izdati nalog bez prethodne potvrde u sličnom domaćem predmetu. Tijelo izdavatelj traži ex post potvrdu dotičnog naloga bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od 48 sati. Ako takva ex post potvrda dotičnog naloga nije odobrena, tijelo izdavatelj mora odmah povući nalog i izbrisati sve pribavljene podatke ili na drugi način ograničiti njihovu upotrebu.

6.   Svaka država članica može imenovati jedno ili više središnjih tijela koja će biti odgovorna za administrativno slanje EPOC-a i EPOC-PR-a, europskih naloga za dostavljanje i europskih naloga za čuvanje i obavijesti, te za primanje podataka i obavijesti, kao i za slanje druge službene korespondencije povezane s takvim potvrdama ili nalozima.

Članak 5.

Uvjeti za izdavanje europskog naloga za dostavljanje

1.   Tijelo izdavatelj smije izdati europski nalog za dostavljanje samo ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovom članku.

2.   Europski nalog za dostavljanje mora biti nužan i proporcionalan za potrebe postupaka iz članka 2. stavka 3. uzimajući u obzir prava osumnjičenika ili okrivljenika i smije se izdati se samo ako je sličan nalog mogao biti izdan pod istim uvjetima u sličnom domaćem predmetu.

3.   Europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja podataka o pretplatniku ili pribavljanja podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10. može se izdati za sva kaznena djela i za izvršenje kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode u trajanju od najmanje četiri mjeseca, nakon kaznenog postupka, izrečene odlukom koja nije donesena u odsutnosti, u slučajevima u kojima je osuđenik u bijegu od pravde.

4.   Europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10. ove Uredbe, ili radi pribavljanja podataka o sadržaju izdaje se samo:

(a)

za kaznena djela za koja je u državi izdavateljici zapriječena najdulja kazna zatvora od najmanje tri godine; ili

 

(b)

za sljedeća kaznena djela, ako su u cijelosti ili djelomično počinjena upotrebom informacijskog sustava:

i.

kaznena djela kako su definirana u člancima od 3. do 8. Direktive (EU) 2019/713 Europskog parlamenta i Vijeća (32),

 

ii.

kaznena djela kako su definirana u člancima od 3. do 7. Direktive 2011/93/EU;

 

iii.

kaznena djela kako su definirana u člancima od 3. do 8. Direktive 2013/40/EU;

 

(c)

za kaznena djela kako su definirana u člancima od 3. do 12. i u članku 14. Direktive (EU) 2017/541;

 

(d)

za izvršenje kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode od najmanje četiri mjeseca, nakon kaznenog postupka, izrečene odlukom koja nije donesena u odsutnosti, u slučajevima u kojima je osuđenik u bijegu od pravde, za kaznena djela iz točaka (a), (b) i (c) ovog stavka.

5.   Europski nalog za dostavljanje sadržava sljedeće informacije:

(a)

tijelo izdavatelja i, ako je primjenjivo, tijelo potvrđivanja;

 

(b)

adresata europskog naloga za dostavljanje iz članka 7.;

 

(c)

korisnika, osim ako je isključiva svrha naloga identifikacija korisnika, ili bilo koji drugi jedinstveni identifikator kao što su korisničko ime, ID za prijavu ili naziv računa radi utvrđivanja traženih podataka;

 

(d)

kategoriju traženih podataka kako je definirano u članku 3. točkama od 9. do 12.;

 

(e)

ako je primjenjivo, vremenski raspon podataka za koje se traži dostavljanje;

 

(f)

primjenjive odredbe kaznenog prava države izdavateljice;

 

(g)

u hitnim slučajevima kako su definirani u članku 3. točki 18., propisno opravdane razloge za hitnost;

 

(h)

u slučajevima u kojima je europski nalog za dostavljanje izravno upućen pružatelju usluga koji pohranjuje ili na drugi način obrađuje podatke u ime voditelja obrade, potvrdu da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 6. ovog članka;

 

(i)

razloge zbog kojih je utvrđeno da europski nalog za dostavljanje ispunjava uvjete nužnosti i proporcionalnosti u skladu sa stavkom 2. ovog članka;

 

(j)

sažeti opis predmeta.

6.   Europski nalog za dostavljanje upućuje se pružatelju usluga koji djeluje kao voditelj obrade u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

Iznimno, europski nalog za dostavljanje može se izravno uputiti pružatelju usluga koji pohranjuje ili na drugi način obrađuje podatke u ime voditelja obrade:

(a)

ako se voditelja obrade ne može identificirati unatoč razumnim naporima tijela izdavatelja; ili

 

(b)

ako bi obraćanje voditelju obrade moglo biti štetno za istragu.

7.   U skladu s Uredbom (EU) 2016/679 izvršitelj obrade koji pohranjuje ili na drugi način obrađuje podatke u ime voditelja obrade obavješćuje voditelja obrade o dostavljanju podataka, osim ako je tijelo izdavatelj od pružatelja usluga zatražilo da se suzdrži od obavješćivanja voditelja obrade, sve dok je to nužno i proporcionalno, kako se ne bi ometao relevantni kazneni postupak. U tom slučaju tijelo izdavatelj u spisu predmeta navodi razloge za kašnjenje u obavješćivanju voditelja obrade. Kratko obrazloženje dodaje se i u EPOC.

8.   Ako su podaci pohranjeni ili na drugi način obrađeni kao dio infrastrukture koju pružatelj usluge pruža tijelu javne vlasti, europski nalog za dostavljanje može se izdati samo ako se tijelo javne vlasti za koje se podaci pohranjuju ili na drugi način obrađuju nalazi u državi izdavateljici.

9.   U slučajevima u kojima podatke zaštićene profesionalnom tajnom u skladu s pravom države izdavateljice pohranjuje ili na drugi način obrađuje pružatelj usluga u okviru infrastrukture koja se stručnjacima koji su dužni čuvati profesionalnu tajnu („stručnjak koji je dužan čuvati profesionalnu tajnu”) pruža u njihovu profesionalnom svojstvu, europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10., ili radi pribavljanja podataka o sadržaju, može se izdati samo:

(a)

ako stručnjak koji je dužan čuvati profesionalnu tajnu boravi u državi izdavateljici;

 

(b)

ako bi obraćanje stručnjaku koji je dužan čuvati profesionalnu tajnu moglo biti štetno za istragu; ili

 

(c)

ako je dužnost čuvanja profesionalne tajne ukinuta u skladu s primjenjivim pravom.

10.   Ako tijelo izdavatelj ima razloge zbog kojih vjeruje da su podaci o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10., ili podaci o sadržaju zatraženi europskim nalogom za dostavljanje zaštićeni imunitetima ili povlasticama dodijeljenima u skladu s pravom države izvršiteljice, ili da ti podaci u toj državi podliježu pravilima o utvrđivanju i ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska ili slobodom izražavanja u drugim medijima, tijelo izdavatelj može prije izdavanja europskog naloga za dostavljanje tražiti pojašnjenje, među ostalim savjetujući se s nadležnim tijelima države izvršiteljice, izravno ili preko Eurojusta ili Europske pravosudne mreže.

Tijelo izdavatelj ne izdaje europski nalog za dostavljanje ako zaključi da su traženi podaci o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10., ili podaci o sadržaju zaštićeni imunitetima ili povlasticama dodijeljenima u skladu s pravom države izvršiteljice, ili da ti podaci u toj državi podliježu pravilima o utvrđivanju i ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska i slobodom izražavanja u drugim medijima.

Članak 6.

Uvjeti za izdavanje europskog naloga za čuvanje

1.   Tijelo izdavatelj može izdati europski nalog za čuvanje samo ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovom članku. Članak 5. stavak 8. primjenjuje se mutatis mutandis.

2.   Europski nalog za čuvanje mora biti nužan i proporcionalan za potrebe sprječavanja uklanjanja, brisanja ili mijenjanja podataka radi izdavanja naknadnog zahtjeva za dostavljanje tih podataka putem uzajamne pravne pomoći, europskog istražnog naloga (EIN) ili europskog naloga za dostavljanje, uzimajući u obzir prava osumnjičenika ili okrivljenika.

3.   Europski nalog za čuvanje može se izdati za sva kaznena djela, ako je mogao biti izdan pod istim uvjetima u sličnom domaćem predmetu, i za izvršenje kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode u trajanju od najmanje četiri mjeseca, nakon kaznenog postupka, izrečene odlukom koja nije donesena u odsutnosti, u slučajevima u kojima je osuđenik u bijegu od pravde.

4.   Europski nalog za čuvanje sadržava sljedeće informacije:

(a)

tijelo izdavatelja i, ako je primjenjivo, tijelo potvrđivanja;

 

(b)

adresata europskog naloga za čuvanje iz članka 7.;

 

(c)

korisnika, osim ako je isključiva svrha naloga identifikacija korisnika, ili bilo koji drugi jedinstveni identifikator kao što su korisničko ime, ID za prijavu ili naziv računa radi utvrđivanja podataka za koje se traži čuvanje;

 

(d)

kategoriju traženih podataka kako je definirano u članku 3. točkama od 9. do 12.;

 

(e)

ako je primjenjivo, vremenski raspon podataka za koje se traži čuvanje;

 

(f)

primjenjive odredbe kaznenog prava države izdavateljice;

 

(g)

razloge zbog kojih je utvrđeno da europski nalog za čuvanje ispunjava uvjete nužnosti i proporcionalnosti u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Članak 7.

Adresati europskih naloga za dostavljanje i europskih naloga za čuvanje

1.   Europski nalozi za dostavljanje i europski nalozi za čuvanje upućuju se izravno imenovanom subjektu koji ima poslovni nastan ili pravnom zastupniku dotičnog pružatelja usluga.

2.   Iznimno, u hitnim slučajevima kako su definirani u članku 3. točki 18., ako imenovani subjekt koji ima poslovni nastan ili pravni zastupnik pružatelja usluga ne reagira na EPOC ili EPOC-PR u rokovima, taj se EPOC ili EPOC-PR može uputiti bilo kojem drugom subjektu koji ima poslovni nastan ili pravnom zastupniku pružatelja usluga u Uniji.

Članak 8.

Obavješćivanje tijela izvršitelja

1.   Ako se europski nalog za dostavljanje izdaje radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10. ili radi pribavljanja podataka o sadržaju, tijelo izdavatelj obavješćuje tijelo izvršitelja slanjem EPOC-a tom tijelu istodobno kada šalje EPOC adresatu u skladu s člankom 9. stavcima 1. i 2.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se ako u trenutku izdavanja naloga tijelo izdavatelj ima opravdane razloge zbog kojih vjeruje:

(a)

da je kazneno djelo počinjeno, da je počinjenje u tijeku ili da će vjerojatno biti počinjeno u državi izdavateljici; i

 

(b)

da osoba čiji se podaci traže boravi u državi izdavateljici.

3.   Pri slanju EPOC-a tijelu izvršitelju kako je navedeno u stavku 1. ovog članka, tijelo izdavatelj prema potrebi uključuje sve dodatne informacije koje bi mogle biti potrebne za evaluaciju mogućnosti pozivanja na razloge za odbijanje u skladu s člankom 12.

4.   Obavijest tijelu izvršitelju iz stavka 1. ovog članka ima suspenzivni učinak na obveze adresata utvrđene u članku 10. stavku 2., osim u hitnim slučajevima kako su definirani u članku 3. točki 18.

Članak 9.

Potvrda europskog naloga za dostavljanje (EPOC) i potvrda europskog naloga za čuvanje (EPOC-PR)

1.   Europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje šalju se adresatu kako je definiran u članku 7. s pomoću EPOC-a ili s pomoću EPOC-PR-a.

Tijelo izdavatelj ili, ako je primjenjivo, tijelo potvrđivanja popunjava EPOC utvrđen u Prilogu I. ili EPOC-PR utvrđen u Prilogu II., potpisuje ga te potvrđuje točnost i ispravnost njegova sadržaja.

2.   EPOC sadržava informacije iz članka 5. stavka 5. točaka od (a) do (h), uključujući dostatne informacije koje omogućuju adresatu da utvrdi tijelo izdavatelja i tijelo izvršitelja i obrati mu se ako je potrebno.

Ako se u skladu s člankom 8. zahtijeva obavješćivanje tijela izvršitelja, EPOC koji se šalje tom tijelu sadržava informacije iz članka 5. stavka 5. točaka od (a) do (j).

3.   EPOC-PR sadržava informacije iz članka 6. stavka 4. točaka od (a) do (f), uključujući dostatne informacije koje omogućuju adresatu da utvrdi tijelo izdavatelja i obrati mu se.

4.   Ako je potrebno, EPOC ili EPOC-PR prevode se na službeni jezik Unije koji je adresat prihvatio kako je predviđeno u članku 4. Direktive (EU) 2023/1544. Ako pružatelj usluga nije naveo jezik, EPOC ili EPOC-PR prevode se na službeni jezik države članice u kojoj se nalazi subjekt koji ima poslovni nastan ili pravni zastupnik pružatelja usluga.

Ako se u skladu s člankom 8. zahtijeva obavješćivanje tijela izvršitelja, EPOC koji se šalje tom tijelu prevodi se na službeni jezik države izvršiteljice ili na drugi službeni jezik Unije koji ta država prihvaća.

Članak 10.

Izvršenje EPOC-a

1.   Adresat nakon primitka EPOC-a djeluje žurno kako bi se sačuvali zatraženi podaci.

2.   Ako se u skladu s člankom 8. zahtijeva obavješćivanje tijela izvršitelja i to se tijelo u roku od 10 dana od primitka EPOC-a nije pozvalo na neki od razloga za odbijanje u skladu s člankom 12., adresat osigurava dostavljanje traženih podataka izravno tijelu izdavatelju ili tijelima kaznenog progona kako je navedeno u EPOC-u, po isteku tog desetodnevnog roka. Ako tijelo izvršitelj i prije isteka tog desetodnevnog roka potvrdi tijelu izdavatelju i adresatu da se neće pozvati na neki od razloga za odbijanje, adresat mora djelovati što je prije moguće nakon takve potvrde, a najkasnije po isteku tog desetodnevnog roka.

3.   Ako se u skladu s člankom 8. ne zahtijeva obavješćivanje tijela izvršitelja, adresat nakon primitka EPOC-a osigurava dostavljanje traženih podataka izravno tijelu izdavatelju ili tijelima kaznenog progona kako je navedeno u EPOC-u, najkasnije u roku od 10 dana od primitka EPOC-a.

4.   U hitnim slučajevima adresat dostavlja tražene podatke bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od osam sati od primitka EPOC-a. Ako se u skladu s člankom 8. zahtijeva obavješćivanje tijela izvršitelja, tijelo izvršitelj može, ako odluči pozvati se na razlog za odbijanje u skladu s člankom 12. stavkom 1., bez odgode i najkasnije u roku od 96 sati od primitka obavijesti, obavijestiti tijelo izdavatelja i adresata da se protivi upotrebi podataka ili da se podaci smiju upotrebljavati samo pod uvjetima koje ono odredi. Ako se tijelo izvršitelj pozove na razlog za odbijanje, a adresat je podatke već dostavio tijelu izdavatelju, tijelo izdavatelj mora izbrisati podatke ili na drugi način ograničiti njihovu upotrebu ili, u slučaju da je tijelo izvršitelj odredilo uvjete, tijelo izdavatelj mora poštovati te uvjete pri upotrebi podataka.

5.   Ako adresat smatra, isključivo na temelju informacija sadržanih u EPOC-u, da bi izvršenje EPOC-a moglo zadirati u imunitete ili povlastice ili pravila o utvrđivanju ili ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska ili slobodom izražavanja u drugim medijima u skladu s pravom države izvršiteljice, adresat o tome obavješćuje tijelo izdavatelja i tijelo izvršitelja koristeći se obrascem iz Priloga III.

Ako tijelo izvršitelj nije obaviješteno u skladu s člankom 8., tijelo izdavatelj uzima u obzir informacije iz prvog podstavka ovog stavka i odlučuje na vlastitu inicijativu ili na zahtjev tijela izvršitelja o povlačenju, prilagođavanju ili zadržavanju europskog naloga za dostavljanje.

Ako je tijelo izvršitelj obaviješteno u skladu s člankom 8., tijelo izdavatelj uzima u obzir informacije iz prvog podstavka ovog stavka i odlučuje o povlačenju, prilagođavanju ili zadržavanju europskog nalog za dostavljanje. Tijelo izvršitelj može odlučiti pozvati se na razloge za odbijanje utvrđene u članku 12.

6.   Ako adresat ne može ispuniti svoju obvezu dostavljanja traženih podataka zbog toga što je EPOC nepotpun, sadržava očite pogreške ili ne sadržava dostatne informacije za izvršenje EPOC-a, adresat o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje tijelo izdavatelja i, ako je tijelo izvršitelj obaviješteno u skladu s člankom 8., tijelo izvršitelja navedeno u EPOC-u te traži pojašnjenje koristeći se obrascem iz Priloga III. Adresat istodobno obavješćuje tijelo izdavatelja o tome jesu li bili mogući identifikacija traženih podataka i čuvanje tih podataka kako je utvrđeno u stavku 9. ovog članka.

Tijelo izdavatelj reagira žurno, a najkasnije u roku od pet dana od primitka obrasca. Adresat osigurava da može primiti potrebno pojašnjenje ili ispravke koje dostavlja tijelo izdavatelj kako bi adresat ispunio svoje obveze utvrđene u stavcima od 1. do 4. Obveze utvrđene u stavcima od 1. do 4. ne primjenjuju se dok tijelo izdavatelj ili tijelo izvršitelj ne dostave takvo pojašnjenje ili ispravak.

7.   Ako adresat ne može ispuniti svoju obvezu dostavljanja traženih podataka zbog de facto nemogućnosti uslijed okolnosti koje se ne mogu pripisati adresatu, adresat koristeći se obrascem iz Priloga III. o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje tijelo izdavatelja i, ako je tijelo izvršitelj obaviješteno u skladu s člankom 8., tijelo izvršitelja navedeno u EPOC-u te objašnjava razloge za takvu de facto nemogućnost. Ako tijelo izdavatelj zaključi da takva de facto nemogućnost postoji, ono obavješćuje adresata i, ako je tijelo izvršitelj obaviješteno u skladu s člankom 8., tijelo izvršitelja, da EPOC više nije potrebno izvršiti.

8.   U svim slučajevima u kojima adresat ne dostavi tražene podatke, ne dostavi tražene podatke na iscrpan način ili ne dostavi tražene podatke u određenom roku zbog razloga koji nisu navedeni u stavcima 5., 6. i 7. ovog članka, adresat koristeći se obrascem iz Priloga III. bez nepotrebne odgode, a najkasnije u rokovima utvrđenima u stavcima 2., 3. i 4. ovog članka, o tim razlozima obavješćuje tijelo izdavatelja i, ako je tijelo izvršitelj obaviješteno u skladu s člankom 8., tijelo izvršitelja navedeno u EPOC-u. Tijelo izdavatelj preispituje europski nalog za dostavljanje uzimajući u obzir informacije koje je dostavio adresat i, ako je potrebno, određuje adresatu novi rok za dostavljanje podataka.

9.   Podaci se u mjeri u kojoj je to moguće čuvaju do njihova dostavljanja, neovisno o tome je li dostava u konačnici zatražena na temelju pojašnjenog europskog naloga za dostavljanje i njegova EPOC-a ili drugim kanalima kao što je uzajamna pravna pomoć, ili dok se europski nalog za dostavljanje ne povuče.

Ako dostavljanje podataka i njihovo čuvanje više nije potrebno, tijelo izdavatelj i, ako je primjenjivo u skladu s člankom 16. stavkom 8. tijelo izvršitelj, o tome bez nepotrebne odgode obavješćuju adresata.

Članak 11.

Izvršenje EPOC-PR-a

1.   Adresat nakon primitka EPOC-PR-a bez nepotrebne odgode čuva tražene podatke. Obveza čuvanja podataka prestaje nakon 60 dana, osim ako tijelo izdavatelj potvrdi, koristeći se obrascem iz Priloga V., da je izdan naknadni zahtjev za dostavljanje. Tijekom tog razdoblja od 60 dana tijelo izdavatelj može, koristeći se obrascem iz Priloga VI., produljiti trajanje obveze čuvanja podataka za dodatno razdoblje od 30 dana, ako je to potrebno kako bi se omogućilo izdavanje naknadnog zahtjeva za dostavljanje.

2.   Ako tijekom razdoblja čuvanja utvrđenog u stavku 1. tijelo izdavatelj potvrdi da je izdan naknadni nalog za dostavljanje, adresat čuva podatke onoliko dugo koliko je to potrebno za dostavljanje podataka nakon primitka naknadnog naloga za dostavljanje.

3.   Ako čuvanje više nije potrebno, tijelo izdavatelj o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje adresata, a obveza čuvanja na temelju relevantnog europskog naloga za čuvanje prestaje.

4.   Ako adresat smatra, isključivo na temelju informacija sadržanih u EPOC-PR-u, da bi izvršenje EPOC-PR-a moglo zadirati u imunitete ili povlastice ili pravila o utvrđivanju ili ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska ili slobodom izražavanja u drugim medijima u skladu s pravom države izvršiteljice, adresat o tome obavješćuje tijelo izdavatelja i tijelo izvršitelja koristeći se obrascem iz Priloga III.

Tijelo izdavatelj uzima u obzir informacije iz prvog podstavka te odlučuje na vlastitu inicijativu ili na zahtjev tijela izvršitelja o povlačenju, prilagođavanju ili zadržavanju europskog naloga za čuvanje.

5.   Ako adresat ne može ispuniti svoju obvezu čuvanja traženih podataka jer je EPOC-PR nepotpun, sadržava očite pogreške ili ne sadržava dostatne informacije za izvršenje EPOC-PR-a, adresat o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje tijelo izdavatelja navedeno u EPOC-PR-u i traži pojašnjenje, koristeći se obrascem iz Priloga III.

Tijelo izdavatelj reagira žurno, a najkasnije u roku od pet dana od primitka obrasca. Adresat osigurava da može primiti potrebno objašnjenje ili ispravke koje dostavlja tijelo izdavatelj kako bi adresat ispunio svoje obveze utvrđene u stavcima 1., 2. i 3. Ako tijelo izdavatelj ne reagira u roku od pet dana, pružatelja usluga izuzima se od obveza utvrđenih u stavcima 1. i 2.

6.   Ako adresat ne može ispuniti svoju obvezu čuvanja traženih podataka zbog de facto nemogućnosti uslijed okolnosti koje se ne mogu pripisati adresatu, adresat bez nepotrebne odgode o tome obavješćuje tijelo izdavatelja navedeno u EPOC-PR-u i objašnjava razloge za tu de facto nemogućnost, koristeći se obrascem iz Priloga III. Ako tijelo izdavatelj zaključi da takva nemogućnost postoji, obavješćuje adresata da EPOC-PR više nije potrebno izvršiti.

7.   U svim slučajevima u kojima adresat ne sačuva tražene podatke zbog razloga koji nisu navedeni u stavcima 4., 5. i 6., adresat bez nepotrebne odgode obavješćuje tijelo izdavatelja o tim razlozima koristeći se obrascem iz Priloga III. Tijelo izdavatelj preispituje europski nalog za čuvanje uzimajući u obzir obrazloženje koje je naveo adresat.

Članak 12.

Razlozi za odbijanje europskih naloga za dostavljanje

1.   Ako je tijelo izdavatelj obavijestilo tijelo izvršitelja u skladu s člankom 8. i ne dovodeći u pitanje članak 1. stavak 3., tijelo izvršitelj što je prije moguće, a najkasnije u roku od 10 dana od primitka obavijesti, ili u hitnim slučajevima najkasnije u roku od 96 sati od takvog primitka, procjenjuje informacije navedene u nalogu i prema potrebi poziva se na jedan ili više sljedećih razloga za odbijanje:

(a)

zatraženi podaci zaštićeni su imunitetima ili povlasticama dodijeljenima u skladu s pravom države izvršiteljice kojima se sprječava izvršenje ili prisilna provedba naloga ili su zatraženi podaci obuhvaćeni pravilima o utvrđivanju ili ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska ili slobodom izražavanja u drugim medijima koji sprječavaju izvršenje ili prisilnu provedbu naloga;

 

(b)

u iznimnim situacijama postoje opravdani razlozi zbog kojih vjeruje, na temelju konkretnih i objektivnih dokaza, da bi izvršenje naloga u posebnim okolnostima slučaja značilo očito kršenje relevantnog temeljnog prava kako je utvrđeno u članku 6. UEU-a i u Povelji;

 

(c)

izvršenje naloga bilo bi u suprotnosti s načelom ne bis in idem;

 

(d)

postupanje zbog kojeg je nalog izdan nije kazneno djelo prema pravu države izvršiteljice, osim ako se nalog odnosi na kazneno djelo obuhvaćeno kategorijama kaznenih djela navedenih u Prilogu IV., kako je tijelo izdavatelj navelo u EPOC-u, ako je u državi izdavateljici za to kazneno djelo zapriječena najdulja kazna zatvora ili najdulja mjera oduzimanja slobode od najmanje tri godine.

2.   Ako se tijelo izvršitelj pozove na razlog za odbijanje u skladu sa stavkom 1., o tome obavješćuje adresata i tijelo izdavatelja. Adresat obustavlja izvršenje europskog naloga za dostavljanje i ne dostavlja podatke, a tijelo izdavatelj povlači nalog.

3.   Prije nego što odluči pozvati se na razlog za odbijanje, tijelo izvršitelj koje je obaviješteno u skladu s člankom 8. stupa u kontakt s tijelom izdavateljem na bilo koji odgovarajući način kako bi raspravilo poduzimanje odgovarajućih mjera. Na temelju toga tijelo izdavatelj može odlučiti hoće li prilagoditi ili povući europski nalog o dostavljanju. Ako se nakon takvih rasprava ne postigne rješenje, tijelo izvršitelj koje je obaviješteno u skladu s člankom 8. može odlučiti pozvati se na razloge za odbijanje europskog naloga za dostavljanje i o tome obavijestiti tijelo izdavatelja i adresata.

4.   Ako tijelo izvršitelj odluči pozvati se na razloge za odbijanje u skladu sa stavkom 1., može navesti protivi li se prijenosu svih podataka zatraženih u europskom nalogu za dostavljanje ili se podaci mogu samo djelomično prenijeti ili upotrijebiti pod uvjetima koje je odredilo tijelo izvršitelj.

5.   Ako ovlast za odricanje od imuniteta ili povlastica kako su utvrđeni u stavku 1. točki (a) ovog članka ima tijelo države izvršiteljice, tijelo izdavatelj može od tijela izvršitelja koje je obaviješteno u skladu s člankom 8. zatražiti da stupi u kontakt s tim tijelom države izvršiteljice kako bi od njega zatražilo da bez odgode izvrši tu ovlast. Ako ovlast za odricanje od imuniteta ili povlastica ima tijelo druge države članice ili treće zemlje ili međunarodna organizacija, tijelo izdavatelj može zatražiti od dotičnog tijela da izvrši tu ovlast.

Članak 13.

Informacije o korisnicima i povjerljivost

1.   Tijelo izdavatelj bez nepotrebne odgode obavješćuje osobu čiji se podaci traže o dostavljanju podataka na temelju europskog naloga za dostavljanje.

2.   Tijelo izdavatelj može u skladu s nacionalnim pravom države izdavateljice odgoditi ili ograničiti obavješćivanje ili propustiti obavijestiti osobu čiji se podaci traže, u mjeri u kojoj su i sve dok su ispunjeni uvjeti iz članka 13. stavka 3. Direktive (EU) 2016/680, u kojem slučaju tijelo izdavatelj u spisu predmeta navodi razloge za odgodu, ograničavanje ili propuštanje. Kratko obrazloženje dodaje se i u EPOC.

3.   Pri obavješćivanju osobe čiji se podaci traže kako je navedeno u stavku 1. ovog članka, tijelo izdavatelj uključuje informacije o dostupnim pravnim lijekovima u skladu s člankom 18.

4.   Adresati i, ako nije riječ o istim subjektima, pružatelji usluga, poduzimaju najsuvremenije operativne i tehničke mjere potrebne za osiguravanje povjerljivosti, tajnosti i cjelovitosti EPOC-a ili EPOC-PR-a i dostavljenih ili sačuvanih podataka.

Članak 14.

Nadoknada troškova

1.   Pružatelj usluga može tražiti nadoknadu svojih troškova od države izdavateljice ako je ta mogućnost predviđena u nacionalnom pravu države izdavateljice za domaće naloge u sličnim situacijama, u skladu s nacionalnim pravom te države. Države članice obavješćuju Komisiju o svojim nacionalnim pravilima za nadoknadu troškova te ih Komisija objavljuje.

2.   Ovaj članak ne primjenjuje se na nadoknadu troškova decentraliziranog IT sustava iz članka 25.

POGLAVLJE III.

SANKCIJE I PRISILNA PROVEDBA

Članak 15.

Sankcije

1.   Ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone kojima je predviđeno izricanje kaznenih sankcija, države članice u skladu s člankom 16. stavkom 10. utvrđuju pravila o novčanim kaznama koje se primjenjuju na kršenja članaka 10. i 11. te članka 13. stavka 4. i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene novčane kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice osiguravaju da se mogu izreći novčane kazne u vrijednosti do 2 % ukupnog globalnog godišnjeg prometa pružatelja usluga za prethodnu financijsku godinu. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim pravilima i tim mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

2.   Ne dovodeći u pitanje obveze zaštite podataka, pružatelji usluga ne odgovaraju u državama članicama za štetu koja je prouzročena korisnicima ili trećim stranama kao isključiva posljedica postupanja u dobroj vjeri u skladu s EPOC-om ili EPOC-PR-om.

Članak 16.

Postupak prisilne provedbe

1.   Ako adresat ne postupi u skladu s EPOC-om u roku ili u skladu s EPOC-PR-om i ne navede razloge koje je prihvatilo tijelo izdavatelj te, ako je primjenjivo, ako se tijelo izvršitelj ne pozove ni na jedan od razloga za odbijanje predviđenih u članku 12., tijelo izdavatelj može zatražiti od tijela izvršitelja prisilnu provedbu europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje.

Za potrebe prisilne provedbe kako je navedeno u prvom podstavku, tijelo izdavatelj dostavlja dotični nalog, obrazac iz Priloga III. kako ga je popunio adresat te sve relevantne dokumente u skladu s člankom 19. Tijelo izdavatelj prevodi dotični nalog i sve dokumente koje treba dostaviti na jedan od jezika koje je prihvatila država izvršiteljica i obavješćuje adresata o dostavljanju.

2.   Tijelo izvršitelj nakon primitka bez dodatnih formalnosti priznaje naloge navedene u nastavku i poduzima potrebne mjere za prisilnu provedbu:

(a)

europskog naloga za dostavljanje, osim ako tijelo izvršitelj smatra da se primjenjuje neki od razloga predviđenih u stavku 4.; ili

 

(b)

europskog naloga za čuvanje, osim ako tijelo izvršitelj smatra da se primjenjuje neki od razloga predviđenih u stavku 5.

Tijelo izvršitelj donosi odluku o priznavanju dotičnog naloga bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana nakon primitka tog naloga.

3.   Tijelo izvršitelj službeno traži od adresata da ispuni svoje relevantne obveze i obavješćuje adresata o sljedećem:

(a)

o mogućnosti prigovaranja izvršenju dotičnog naloga pozivanjem na jedan ili više razloga navedenih u stavku 4. točkama od (a) do (f) ili u stavku 5. točkama od (a) do (e);

 

(b)

o primjenjivim sankcijama u slučaju neispunjenja; i

 

(c)

o roku za postupanje u skladu s nalogom ili prigovaranje nalogu.

4.   Prisilna provedba europskog naloga za dostavljanje može se uskratiti samo na temelju jednog ili više sljedećih razloga:

(a)

europski nalog za dostavljanje nije izdalo ili potvrdilo tijelo izdavatelj kako je predviđeno u članku 4.;

 

(b)

europski nalog za dostavljanje nije izdan za kazneno djelo predviđeno u članku 5. stavku 4.;

 

(c)

adresat nije mogao postupiti u skladu s EPOC-om zbog de facto nemogućnosti uslijed okolnosti koje se ne mogu pripisati adresatu ili zato što EPOC sadržava očite pogreške;

 

(d)

europski nalog za dostavljanje ne odnosi se na podatke koje je pohranio pružatelj usluga ili koji su pohranjeni u njegovo ime u trenutku primitka EPOC-a;

 

(e)

usluga nije obuhvaćena ovom Uredbom;

 

(f)

zatraženi podaci zaštićeni su imunitetima ili povlasticama dodijeljenima u skladu s pravom države izvršiteljice ili su zatraženi podaci obuhvaćeni pravilima o utvrđivanju ili ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska ili slobodom izražavanja u drugim medijima koja sprječavaju izvršenje ili prisilnu provedbu europskog naloga za dostavljanje;

 

(g)

u iznimnim situacijama, isključivo na temelju informacija sadržanih u EPOC-u, očito je da postoje opravdani razlozi zbog kojih se vjeruje, na temelju konkretnih i objektivnih dokaza, da bi izvršenje europskog naloga za dostavljanje u posebnim okolnostima slučaja značilo očito kršenje relevantnog temeljnog prava kako je utvrđeno u članku 6. UEU-a i u Povelji.

5.   Prisilna provedba europskog naloga za čuvanje može se odbiti samo na temelju jednog ili više sljedećih razloga:

(a)

europski nalog za čuvanje nije izdalo ili ovjerilo tijelo izdavatelj kako je predviđeno u članku 4.;

 

(b)

adresat nije mogao postupiti u skladu s EPOC-PR-om zbog de facto nemogućnosti uslijed okolnosti koje se ne mogu pripisati adresatu ili zato što EPOC-PR sadržava očite pogreške;

 

(c)

europski nalog za čuvanje ne odnosi se na podatke koje je pohranio pružatelj usluga ili koji su pohranjeni u njegovo ime u trenutku primitka EPOC-PR-a;

 

(d)

usluga nije obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe;

 

(e)

zatraženi podaci zaštićeni su imunitetima ili povlasticama dodijeljenima u skladu s pravom države izvršiteljice ili su zatraženi podaci obuhvaćeni pravilima o utvrđivanju ili ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska ili slobodom izražavanja u drugim medijima koja sprječavaju izvršenje ili prisilnu provedbu europskog naloga za čuvanje;

 

(f)

u iznimnim situacijama, isključivo na temelju informacija sadržanih u EPOC-PR-u, očito je da postoje opravdani razlozi zbog kojih se vjeruje, na temelju konkretnih i objektivnih dokaza, da bi izvršenje europskog naloga za čuvanje u posebnim okolnostima slučaja značilo očito kršenje relevantnog temeljnog prava kako je utvrđeno u članku 6. UEU-a i u Povelji.

6.   U slučaju prigovora adresata kako je navedeno u stavku 3. točki (a), tijelo izvršitelj na temelju svih informacija koje je dostavio adresat i, ako je potrebno, dodatnih informacija pribavljenih od tijela izdavatelja u skladu sa stavkom 7. odlučuje hoće li pristupiti prisilnoj provedbi europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje.

7.   Prije nego što odluči nepriznati europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje ili ne pristupiti prisilnoj provedbi europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje u skladu sa stavkom 2. odnosno stavkom 6., tijelo izvršitelj se na bilo koji odgovarajući način savjetuje s tijelom izdavateljem. Prema potrebi, tijelo izvršitelj od tijela izdavatelja traži dodatne informacije. Tijelo izdavatelj odgovara na takav zahtjev u roku od pet radnih dana.

8.   Tijelo izvršitelj sve svoje odluke odmah priopćuje tijelu izdavatelju i adresatu.

9.   Ako tijelo izvršitelj od adresata pribavi podatke koji se traže europskim nalogom za dostavljanje, ono te podatke dostavlja tijelu izdavatelju bez nepotrebne odgode.

10.   Ako adresat ne ispuni svoje obveze u skladu s priznatim europskim nalogom za dostavljanje ili u skladu s europskim nalogom za čuvanje čiju je izvršivost potvrdilo tijelo izvršitelj, to tijelo izriče novčanu kaznu u skladu s člankom 15. Protiv odluke o izricanju novčane kazne mora biti dostupan djelotvoran pravni lijek.

POGLAVLJE IV.

SUKOBI ZAKONA I PRAVNI LIJEKOVI

Članak 17.

Postupak preispitivanja u slučaju proturječnih obveza

1.   Ako adresat smatra da bi postupanje u skladu s europskim nalogom za dostavljanje bilo u sukobu s obvezom u skladu s primjenjivim pravom treće zemlje, on obavješćuje tijelo izdavatelja i tijelo izvršitelja o svojim razlozima za neizvršenje europskog naloga za dostavljanje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 10. stavcima 8. i 9., koristeći se obrascem iz Priloga III. („obrazloženi prigovor”).

2.   Obrazloženi prigovor mora sadržavati sve relevantne pojedinosti o pravu treće zemlje, o njegovoj primjenjivosti na dotični slučaj i o prirodi proturječne obveze. Obrazloženi prigovor ne smije se temeljiti:

(a)

na činjenici da slične odredbe u pogledu uvjeta, formalnosti i postupaka za izdavanje naloga za dostavljanje ne postoje u primjenjivom pravu treće zemlje; ili

 

(b)

isključivo na činjenici da su podaci pohranjeni u trećoj zemlji.

Obrazloženi prigovor mora se podnijeti najkasnije deset dana nakon datuma na koji je adresat primio EPOC.

3.   Tijelo izdavatelj preispituje europski nalog za dostavljanje na temelju obrazloženog prigovora i svih informacija koje mu pruži država izvršiteljica. Ako tijelo izdavatelj namjerava potvrditi europski nalog za dostavljanje, ono traži preispitivanje koje provodi nadležni sud države izdavateljice. Izvršenje europskog naloga za dostavljanje suspendira se do okončanja postupka preispitivanja.

4.   Nadležni sud najprije ocjenjuje postoji li sukob obveza tako da preispituje:

(a)

je li pravo treće zemlje primjenjivo na temelju posebnih okolnosti dotičnog slučaja; i

 

(b)

ako je pravo treće zemlje primjenjivo kako je navedeno u točki (a), zabranjuje li ono otkrivanje dotičnih podataka kad se primjenjuje na posebne okolnosti dotičnog slučaja.

5.   Ako nadležni sud utvrdi da ne postoji relevantni sukob obveza u smislu stavaka 1. i 4., on potvrđuje europski nalog za dostavljanje.

6.   Ako nadležni sud na temelju ispitivanja u skladu sa stavkom 4. točkom (b) utvrdi da pravo treće zemlje zabranjuje otkrivanje dotičnih podataka, nadležni sud odlučuje treba li europski nalog za dostavljanje potvrditi ili ukinuti. Ta se ocjena posebno temelji na sljedećim čimbenicima, pri čemu se posebna važnost daje čimbenicima iz točaka (a) i (b):

(a)

interesima koji se štite relevantnim pravom treće zemlje, uključujući temeljna prava i ostale temeljne interese koji sprječavaju otkrivanje podataka, posebno interesima nacionalne sigurnosti treće zemlje;

 

(b)

stupnju povezanosti između kaznenog predmeta za koji je izdan europski nalog za dostavljanje i jedne od dviju jurisdikcija, na što upućuje, među ostalim:

i.

lokacija, državljanstvo i mjesto boravka osobe čiji se podaci traže ili žrtve ili žrtava dotičnog kaznenog djela;

 

ii.

mjesto počinjenja dotičnog kaznenog djela;

 

(c)

stupnju povezanosti između pružatelja usluge i dotične treće zemlje; u tom kontekstu mjesto pohrane podataka samo po sebi nije dovoljno za potrebe utvrđivanja bitnog stupnja povezanosti;

 

(d)

interesima države koja provodi istragu da pribavi dotične dokaze, na temelju težine kaznenog djela i važnosti žurnog pribavljanja dokaza;

 

(e)

mogućim posljedicama za adresata ili za pružatelja usluga u slučaju postupanja u skladu s europskim nalogom za dostavljanje, uključujući potencijalne sankcije.

7.   Nadležni sud može zatražiti informacije od nadležnog tijela treće zemlje uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/680, posebno njezino poglavlje V., i u mjeri u kojoj takav zahtjev ne ometa relevantni kazneni postupak. Država izdavateljica posebno traži informacije od nadležnog tijela treće zemlje ako se sukob obveza odnosi na temeljna prava ili druge temeljne interese treće zemlje povezane s nacionalnom sigurnošću i obranom.

8.   Ako nadležni sud odluči ukinuti europski nalog za dostavljanje, o tome obavješćuje tijelo izdavatelja i adresata. Ako nadležni sud utvrdi da europski nalog za dostavljanje treba potvrditi, o tome obavješćuje tijelo izdavatelja i adresata, a taj adresat mora izvršiti europski nalog za dostavljanje.

9.   Za potrebe postupaka iz ovog članka rokovi se računaju u skladu s nacionalnim pravom tijela izdavatelja.

10.   Tijelo izdavatelj obavješćuje tijelo izvršitelja o ishodu postupka preispitivanja.

Članak 18.

Djelotvorni pravni lijekovi

1.   Ne dovodeći u pitanje daljnje pravne lijekove dostupne u skladu s nacionalnim pravom, svaka osoba čiji su podaci traženi europskim nalogom za dostavljanje ima pravo na djelotvorne pravne lijekove protiv tog naloga. Ako je ta osoba osumnjičenik ili okrivljenik, takva osoba ima pravo na djelotvorne pravne lijekove tijekom kaznenog postupka u kojem se podaci upotrebljavaju. Pravom na djelotvorne pravne lijekove iz ovog stavka ne dovodi se u pitanje pravo na podnošenje pravnih lijekova u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom (EU) 2016/680.

2.   Pravo na djelotvorne pravne lijekove ostvaruje se pred sudom države izdavateljice u skladu s njezinim nacionalnim pravom i uključuje mogućnost osporavanja zakonitosti mjere, uključujući njezinu nužnost i proporcionalnost, ne dovodeći u pitanje jamstva temeljnih prava u državi izvršiteljici.

3.   Za potrebe članka 13. stavka 1. informacije o mogućnostima podnošenja pravnih lijekova u skladu s nacionalnim pravom moraju se dostaviti pravodobno te se mora osigurati da se ti pravni lijekovi mogu djelotvorno ostvarivati.

4.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se jednaki rokovi ili drugi uvjeti za podnošenje pravnih lijekova kao u sličnim domaćim predmetima i te se primjenjuju na način kojim se dotičnim osobama jamči djelotvorno ostvarivanje njihova prava na te pravne lijekove.

5.   Ne dovodeći u pitanje nacionalna postupovna pravila, država izdavateljica i bilo koja druga država članica kojoj su dostavljeni elektronički dokazi u skladu s ovom Uredbom osiguravaju da se pri ocjenjivanju dokaza pribavljenih putem europskog naloga za dostavljanje poštuju prava na obranu i pravičnost postupka.

POGLAVLJE V.

DECENTRALIZIRANI IT SUSTAV

Članak 19.

Sigurna digitalna komunikacija i razmjena podataka između nadležnih tijela i pružatelja usluga te među nadležnim tijelima

1.   Pisana komunikacija između nadležnih tijela i imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan ili pravnih zastupnika u skladu s ovom Uredbom, uključujući razmjenu obrazaca predviđenih u ovoj Uredbi i podataka zatraženih u okviru europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje, provodi se putem sigurnog i pouzdanog decentraliziranog IT sustava („decentralizirani IT sustav”).

2.   Svaka država članica osigurava da imenovani subjekti koji imaju poslovni nastan ili pravni zastupnici pružatelja usluga, koji se nalaze u toj državi članici, imaju pristup decentraliziranom IT sustavu putem svojeg nacionalnog IT sustava.

3.   Pružatelji usluga osiguravaju da njihovi imenovani subjekti koji imaju poslovni nastan ili njihovi pravni zastupnici mogu upotrebljavati decentralizirani IT sustav putem odgovarajućeg nacionalnog IT sustava radi primanja EPOC-ova i EPOC-PR-ova, slanja zatraženih podataka tijelu izdavatelju i komuniciranja na bilo koji drugi način s tijelom izdavateljem i tijelom izvršiteljem, kako je predviđeno u ovoj Uredbi.

4.   Pisana komunikacija među nadležnim tijelima na temelju ove Uredbe, uključujući razmjenu obrazaca predviđenih u ovoj Uredbi i zatraženih podataka u okviru postupka prisilne provedbe kako je predviđeno u članku 16., kao i pisana komunikacija s nadležnim agencijama ili tijelima Unije provode se putem decentraliziranog IT sustava.

5.   Ako komunikacija putem decentraliziranog IT sustava u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 4. nije moguća zbog, primjerice, poremećaja u radu decentraliziranog IT sustava, prirode prenesenog materijala, tehničkih ograničenja, kao što je veličina podataka, zbog pravnih ograničenja koja se odnose na dopuštenost traženih podataka kao dokaza ili forenzičkih zahtjeva koji se primjenjuju na zatražene podatke, ili zbog iznimnih okolnosti, prijenos se obavlja najprikladnijim alternativnim sredstvom, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja razmjene informacija koja je brza, sigurna i pouzdana, i kojim se omogućuje primatelju da utvrdi autentičnost.

6.   Ako se prijenos obavlja alternativnim sredstvima kako je predviđeno u stavku 5., osoba od koje prijenos potječe (eng. originator of the transmission) bez nepotrebne odgode u decentraliziranom IT sustavu bilježi prijenos, uključujući, prema potrebi, datum i vrijeme prijenosa, podatke o pošiljatelju i primatelju, naziv datoteke i njezinu veličinu.

Članak 20.

Pravni učinci elektroničkih dokumenata

Dokumentima koji se šalju u okviru elektroničke komunikacije ne uskraćuje se pravni učinak niti se smatra da su nedopušteni u kontekstu prekograničnih sudskih postupaka na temelju ove Uredbe samo zato što su u elektroničkom obliku.

Članak 21.

Elektronički potpisi i pečati

1.   Opći pravni okvir za upotrebu usluga povjerenja utvrđen u Uredbi (EU) br. 910/2014 primjenjuje se na elektroničku komunikaciju na temelju ove Uredbe.

2.   Ako je za dokument koji se šalje u okviru elektroničke komunikacije na temelju članka 19. stavka 1. ili 4. ove Uredbe potreban pečat ili potpis u skladu s ovom Uredbom, taj dokument mora sadržavati kvalificirani elektronički pečat ili kvalificirani elektronički potpis kako su definirani u Uredbi (EU) br. 910/2014.

Članak 22.

Referentni implementacijski softver

1.   Komisija je odgovorna za izradu, održavanje i razvoj referentnog implementacijskog softvera koji države članice mogu odlučiti upotrebljavati kao svoj pozadinski sustav umjesto nacionalnog IT sustava. Izrada, održavanje i razvoj referentnog implementacijskog softvera financiraju se iz općeg proračuna Unije.

2.   Komisija besplatno osigurava, održava i podupire referentni implementacijski softver.

Članak 23.

Troškovi decentraliziranog IT sustava

1.   Svaka država članica snosi troškove instalacije, rada i održavanja pristupnih točaka decentraliziranog IT sustava za koje je ta država članica odgovorna.

2.   Svaka država članica snosi troškove uspostave i prilagodbe svojih relevantnih nacionalnih IT sustava kako bi bili interoperabilni s pristupnim točkama te snosi troškove upravljanja tim sustavima, njihova rada i održavanja.

3.   Agencije i tijela Unije snose troškove instalacije, rada i održavanja komponenti od kojih se sastoji decentralizirani IT sustav za koje su odgovorni.

4.   Agencije i tijela Unije snose troškove uspostave i prilagodbe svojih sustava za vođenje predmeta kako bi bili interoperabilni s pristupnim točkama te snose troškove upravljanja tim sustavima, njihova rada i održavanja.

5.   Pružatelji usluga snose sve troškove potrebne za uspješnu integraciju s decentraliziranim IT sustavom ili interakciju s njime.

Članak 24.

Prijelazno razdoblje

Prije početka primjene obveze provedbe pisane komunikacije putem decentraliziranog IT sustava iz članka 19. („prijelazno razdoblje”), pisana komunikacija između nadležnih tijela i imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan ili pravnih zastupnika u skladu s ovom Uredbom odvija se najprikladnijim alternativnim sredstvima, uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem brze, sigurne i pouzdane razmjene informacija. Ako su pružatelji usluga, države članice ili agencije ili tijela Unije uspostavili namjenske platforme ili druge sigurne kanale za postupanje sa zahtjevima za podatke tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela, tijela izdavatelji mogu tijekom prijelaznog razdoblja također odlučiti dostaviti EPOC ili EPOC-PR putem tih kanala imenovanim subjektima koji imaju poslovni nastan ili pravnim zastupnicima.

Članak 25.

Provedbeni akti

1.   Komisija donosi provedbene akte potrebne za uspostavu i upotrebu decentraliziranog IT sustava za potrebe ove Uredbe, kojima se utvrđuje sljedeće:

(a)

tehničke specifikacije kojima se definiraju metode komunikacije elektroničkim sredstvima za potrebe decentraliziranog IT sustava;

 

(b)

tehničke specifikacije komunikacijskih protokola;

 

(c)

ciljevi informacijske sigurnosti i relevantne tehničke mjere kojima se osiguravaju minimalni standardi informacijske sigurnosti i visoka razina kibersigurnosti za obradu i prijenos informacija u okviru decentraliziranog IT sustava;

 

(d)

minimalni ciljevi dostupnosti i mogući povezani tehnički zahtjevi za usluge koje pruža decentralizirani IT sustav.

2.   Provedbeni akti iz stavka 1. ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26.

3.   Provedbeni akti iz stavka 1. ovog članka donose se do 18. kolovoza 2025.

Članak 26.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Jezici

Svaka država članica može u bilo kojem trenutku odlučiti da će uz svoj službeni jezik ili svoje službene jezike prihvatiti i prijevode EPOC-ova i EPOC-PR-ova na jedan ili više službenih jezika Unije te takvu odluku navodi u pisanoj izjavi koja se podnosi Komisiji. Komisija te izjave stavlja na raspolaganje svim državama članicama i Europskoj pravosudnoj mreži.

Članak 28.

Praćenje i izvješćivanje

1.   Komisija uspostavlja detaljni program za praćenje ishoda, rezultata i učinaka ove Uredbe do 18. kolovoza 2026. U programu praćenja utvrđuju se sredstva i vremenski razmaci za prikupljanje podataka. U njemu se navode djelovanja koja moraju poduzimati Komisija i države članice pri prikupljanju i analizi podataka.

2.   U svakom slučaju, države članice od 18. kolovoza 2026. prikupljaju od relevantnih tijela sveobuhvatne statističke podatke i vode evidenciju takvih podataka. Podaci prikupljeni za prethodnu kalendarsku godinu šalju se Komisiji svake godine do 31. ožujka i sadržavaju sljedeće:

(a)

broj izdanih EPOC-a i EPOC-PR-ova prema vrsti zatraženih podataka, adresatima i situaciji (hitni slučaj ili ne);

 

(b)

broj EPOC-a izdanih na temelju odstupanja u hitnim slučajevima;

 

(c)

broj ispunjenih i neispunjenih EPOC-a i EPOC-PR-ova prema vrsti zatraženih podataka, adresatima i situaciji (hitni slučaj ili ne);

 

(d)

broj obavijesti tijelima izvršiteljima u skladu s člankom 8. i broj odbijenih EPOC-a prema vrsti zatraženih podataka, adresatima, situaciji (hitni slučaj ili ne) i razlogu za odbijanje na koji se pozvalo;

 

(e)

za ispunjene EPOC-e, prosječno vrijeme između trenutka izdavanja EPOC-a i trenutka pribavljanja zatraženih podataka, prema vrsti zatraženih podataka, adresatima i situaciji (hitni slučaj ili ne);

 

(f)

za ispunjene EPOC-PR-ove, prosječno vrijeme između trenutka izdavanja EPOC-PR-a i trenutka izdavanja naknadnog naloga za dostavljanje, prema vrsti zatraženih podataka i adresatima;

 

(g)

broj europskih naloga za dostavljanje ili europskih naloga za čuvanje koji su dostavljeni državi izvršiteljici i koje je država izvršiteljica primila radi prisilne provedbe prema vrsti zatraženih podataka, adresatima i situaciji (hitni slučaj ili ne) te broj takvih naloga koji su ispunjeni;

 

(h)

broj pravnih lijekova upotrijebljenih protiv europskih naloga za dostavljanje u državi izdavateljici i državi izvršiteljici prema vrsti zatraženih podataka;

 

(i)

broj slučajeva u kojima ex post potvrda u skladu s člankom 4. stavkom 5. nije odobrena;

 

(j)

pregled troškova koje su u vezi s izvršenjem EPOC-a ili EPOC-PR-ova zatražili pružatelji usluga i troškova koje su nadoknadila tijela izdavatelji.

3.   Od 18. kolovoza 2026. za razmjene podataka koje se provode putem decentraliziranog IT sustava u skladu s člankom 19. stavkom 1. statističke podatke iz stavka 2. ovog članka mogu programski prikupljati nacionalni portali. Referentni implementacijski softver iz članka 22. mora biti tehnički opremljen za pružanje takve funkcionalnosti.

4.   Pružatelji usluga mogu prikupljati statističke podatke, voditi evidenciju statističkih podataka i objavljivati ih u skladu s postojećim načelima zaštite podataka. Ako se takvi statistički podaci prikupljaju za prethodnu kalendarsku godinu, mogu se poslati Komisiji do 31. ožujka i mogu, u mjeri u kojoj je to moguće, sadržavati:

(a)

broj zaprimljenih EPOC-a i EPOC-PR-ova prema vrsti zatraženih podataka, državi izdavateljici i situaciji (hitni slučaj ili ne);

 

(b)

broj ispunjenih i neispunjenih EPOC-a i EPOC-PR-ova prema vrsti zatraženih podataka, državi izdavateljici i situaciji (hitni slučaj ili ne);

 

(c)

za ispunjene EPOC-e, prosječno vrijeme potrebno za pružanje zatraženih podataka od trenutka primitka EPOC-a do trenutka pružanja podataka, prema vrsti zatraženih podataka, državi izdavateljici i situaciji (hitni slučaj ili ne);

 

(d)

za ispunjene EPOC-PR-ove, prosječno vrijeme između trenutka izdavanja EPOC-PR-a i trenutka izdavanja naknadnog naloga za dostavljanje, prema vrsti zatraženih podataka i državi izdavateljici.

5.   Od 18. kolovoza 2027. Komisija objavljuje, do 30. lipnja svake godine, izvješće koje sadržava podatke iz stavaka 2. i 3. u kompiliranom obliku i podijeljene prema državama članicama i vrsti pružatelja usluga.

Članak 29.

Izmjene potvrda i obrazaca

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 30. radi izmjene priloga I., II., III., V. i VI. kako bi djelotvorno odgovorila na moguću potrebu za poboljšanjem sadržaja obrazaca EPOC-a i EPOC-PR-a i obrazaca koji se moraju upotrebljavati za pružanje informacija o nemogućnosti izvršenja EPOC-a ili EPOC-PR-a, za potvrđivanje izdavanja zahtjeva za dostavljanje na temelju europskog naloga za čuvanje i za produljenje čuvanja elektroničkih dokaza.

Članak 30.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 29. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 18. kolovoza 2026.;

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 29. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 29. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 31.

Obavješćivanje Komisije

1.   Svaka država članica do 18. kolovoza 2025. obavješćuje Komisiju o:

(a)

tijelu ili tijelima koja su u skladu s njezinim nacionalnim pravom nadležna u skladu s člankom 4. za izdavanje, potvrđivanje ili slanje europskih naloga za dostavljanje i europskih naloga za čuvanje ili obavješćivanje o njima;

 

(b)

tijelu ili tijelima koja su nadležna za primanje obavijesti u skladu s člankom 8. i za prisilnu provedbu europskih naloga za dostavljanje i europskih naloga za čuvanje u ime druge države članice u skladu s člankom 16.;

 

(c)

tijelu ili tijelima koja su nadležna za rješavanje obrazloženih prigovora adresata u skladu s člankom 17.;

 

(d)

jezicima koji su prihvaćeni za obavješćivanje i za slanje EPOC-a, EPOC-PR-a, europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje u slučaju prisilne provedbe u skladu s člankom 27.

2.   Komisija objavljuje informacije zaprimljene u skladu s ovim člankom na posebnom web-mjestu ili na web-mjestu Europske pravosudne mreže u kaznenim stvarima iz članka 9. Odluke Vijeća 2008/976/PUP (33).

Članak 32.

Odnos s drugim instrumentima, sporazumima i dogovorima

1.   Ova Uredba ne utječe na instrumente, sporazume i dogovore Unije o prikupljanju dokaza ili druge međunarodne instrumente, sporazume i dogovore o prikupljanju dokaza koje je obuhvaćeno područjem primjene ove Uredbe.

2.   Države članice do 18. kolovoza 2026. obavješćuju Komisiju o svim postojećim instrumentima, sporazumima i dogovorima iz stavka 1. koje će i dalje primjenjivati. Države članice također obavješćuju Komisiju o svakom novom sporazumu ili dogovoru iz stavka 1. u roku od tri mjeseca od njegova potpisivanja.

Članak 33.

Evaluacija

Komisija do 18. kolovoza 2029. provodi evaluaciju ove Uredbe. Komisija izvješće o evaluaciji dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Agenciji Europske unije za temeljna prava. To izvješće o evaluaciji uključuje ocjenu primjene ove Uredbe i postignutih rezultata u pogledu njezinih ciljeva, kao i ocjenu utjecaja ove Uredbe na temeljna prava. Evaluacija se provodi u skladu s Komisijinim smjernicama za bolju regulativu. Države članice dostavljaju Komisiji informacije potrebne za izradu izvješća o evaluaciji.

Članak 34.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Primjenjuje se od 18. kolovoza 2026.

Međutim, obveza nadležnih tijela i pružatelja usluga da upotrebljavaju decentralizirani IT sustav uspostavljen u članku 19. za pisanu komunikaciju na temelju ove Uredbe primjenjuje se nakon godine dana od donošenja provedbenih akata iz članka 25.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 12. srpnja 2023.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednik

P. NAVARRO RÍOS

(1)  SL C 367, 10.10.2018., str. 88.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 13. lipnja 2023. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 27. lipnja 2023.

(3)  SL C 346, 27.9.2018., str. 29.

(4)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(5)  Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(6)  Direktiva 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima (SL L 130, 1.5.2014., str. 1.).

(7)  Konvencija utvrđena od strane Vijeća u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije (SL C 197, 12.7.2000., str. 3.).

(8)  Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(9)  Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (SL L 280, 26.10.2010., str. 1.).

(10)  Direktiva 2012/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o pravu na informiranje u kaznenom postupku (SL L 142, 1.6.2012., str. 1.).

(11)  Direktiva 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima (SL L 294, 6.11.2013., str. 1.).

(12)  Direktiva (EU) 2016/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku (SL L 65, 11.3.2016., str. 1.).

(13)  Direktiva (EU) 2016/800 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima (SL L 132, 21.5.2016., str. 1.).

(14)  Direktiva (EU) 2016/1919 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga (SL L 297, 4.11.2016., str. 1.).

(15)  Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (SL L 321, 17.12.2018., str. 36.).

(16)  Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).

(17)  Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).

(18)  Uredba (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EZ) br. 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ (SL L 60I, 2.3.2018., str. 1.).

(19)  Direktiva Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite (SL L 345, 23.12.2008., str. 75.).

(20)  Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).

(21)  Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335, 17.12.2011., str. 1.).

(22)  Okvirna odluka Vijeća 2009/948/PUP od 30. studenoga 2009. o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima (SL L 328, 15.12.2009., str. 42.).

(23)  Direktiva (EU) 2023/1544 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje imenovanih subjekata s poslovnim nastanom i za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima (vidjeti stranicu 181 ovoga Službenog lista).

(24)  Uredba (EU) 2022/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o računalnom sustavu za prekograničnu elektroničku razmjenu podataka u području pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima (sustav e-CODEX) i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 150, 1.6.2022., str. 1.).

(25)  Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).

(26)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(27)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(28)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(29)  SL C 32, 31.1.2020., str. 11.

(30)  Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).

(31)  Direktiva 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o napadima na informacijske sustave i o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2005/222/PUP (SL L 218, 14.8.2013., str. 8.).

(32)  Direktiva (EU) 2019/713 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o borbi protiv prijevara i krivotvorenja u vezi s bezgotovinskim sredstvima plaćanja i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/413/PUP (SL L 123, 10.5.2019., str. 18.).

(33)  Odluka Vijeća 2008/976/PUP od 16. prosinca 2008. o Europskoj pravosudnoj mreži (SL L 348, 24.12.2008., str. 130.).

PRILOG I.

POTVRDA EUROPSKOG NALOGA ZA DOSTAVLJANJE (EPOC) RADI DOSTAVLJANJA ELEKTRONIČKIH DOKAZA

U skladu s Uredbom (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća (1) adresat ove potvrde europskog naloga za dostavljanje (EPOC) mora izvršiti ovaj EPOC i mora dostaviti tražene podatke u skladu s rokom/rokovima navedenima u odjeljku C ovog EPOC-a nadležnom tijelu navedenom pod točkom (a) odjeljka L ovog EPOC-a.

U svim slučajevima adresat mora nakon primitka EPOC-a djelovati žurno kako bi se sačuvali traženi podaci, osim ako ne može identificirati te podatke na temelju informacija iz EPOC-a. Podaci se i dalje moraju čuvati dok ne budu dostavljeni ili dok tijelo izdavatelj ili, ako je primjenjivo, tijelo izvršitelj, ne navedu da više nije potrebno čuvanje i dostavljanje podataka.

Adresat mora poduzeti potrebne mjere za osiguravanje povjerljivosti, tajnosti i cjelovitosti EPOC-a i dostavljenih ili sačuvanih podataka.

 

ODJELJAK A: Tijelo izdavatelj / tijelo potvrđivanja

Država izdavateljica:…

Tijelo izdavatelj:…

Tijelo potvrđivanja (ako je primjenjivo):…

Napomena: podatke o tijelu izdavatelju i tijelu potvrđivanja treba navesti na kraju (odjeljci I i J)…

Broj predmeta tijela izdavatelja:…

Broj predmeta tijela potvrđivanja:…

 

ODJELJAK B: Adresat

Adresat:…

Imenovani subjekt koji ima poslovni nastan

 

Pravni zastupnik

 

Ovaj nalog izdaje se u hitnom slučaju navedenom adresatu jer imenovani subjekt koji ima poslovni nastan ili pravni zastupnik pružatelja usluga nisu reagirali na EPOC u rokovima utvrđenima u članku 10. Uredbe (EU) 2023/1543 ili nisu imenovani u rokovima utvrđenima u Direktivi (EU) 2023/1544 Europskog parlamenta i Vijeća (2)

Adresa:…

Telefon / Telefaks / e-pošta (ako su poznati):…

Osoba za kontakt (ako je poznata):…

Broj predmeta adresata (ako je poznat):…

Dotični pružatelj usluga (ako se razlikuje od adresata):…

Ostale relevantne informacije:…

 

ODJELJAK C: Rokovi (označite odgovarajuću kućicu i ispunite ako je potrebno)

Nakon primitka EPOC-a zatražene podatke mora se dostaviti:

što je prije moguće, a najkasnije u roku od 10 dana (nema obavješćivanja tijela izvršitelju)

 

u slučaju obavješćivanja tijela izvršitelja: po isteku 10 dana, ako se tijelo izvršitelj nije pozvalo na neki od razloga za odbijanje u tom roku, ili nakon što tijelo izvršitelj potvrdi prije isteka roka od 10 dana da se neće pozvati na neki od razloga za odbijanje, što je prije moguće, a najkasnije po isteku 10 dana.

 

bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od osam sati u hitnim slučajevima koji uključuju:

neposrednu prijetnju za život, tjelesni integritet ili sigurnost osobe

 

neposrednu prijetnju za kritičnu infrastrukturu, kako je definirana u članku 2. točki (a) Direktive Vijeća 2008/114/EZ (3), ako bi poremećaj u radu ili uništenje takve kritične infrastrukture prouzročili neposrednu prijetnju za život, tjelesni integritet ili sigurnost osobe, među ostalim ozbiljnom štetom za pružanje osnovne opskrbe stanovništva ili izvršavanje temeljnih funkcija države;

Molimo navedite postoje li postupovni ili drugi rokovi koje bi trebalo uzeti u obzir pri izvršenju ovog EPOC-a:…

Molimo navedite dodatne informacije ako je to relevantno:…

 

ODJELJAK D: Veza s prethodnim zahtjevom za dostavljanje/čuvanje (označite odgovarajuću kućicu i ispunite ako je primjenjivo i dostupno)

Traženi podaci su u potpunosti/djelomično sačuvani u skladu s ranijim zahtjevom za čuvanje

 

koji je izdalo … (navesti tijelo i broj predmeta)

dana … (navesti datum izdavanja zahtjeva)

i koji je poslan (navesti datum slanja zahtjeva)

…(navesti pružatelja usluga / pravnog zastupnika / imenovanog subjekta koji ima poslovni nastan / nadležno tijelo kojem je zahtjev poslan i, ako je dostupan, broj predmeta koji je dao adresat).

Traženi podaci odnose se na raniji zahtjev za dostavljanje

 

koji je izdalo … (navesti tijelo i broj predmeta)

dana … (navesti datum izdavanja zahtjeva)

i koji je poslan … (navesti datum slanja zahtjeva)

…(navesti pružatelja usluga / pravnog zastupnika / imenovanog subjekta koji ima poslovni nastan / nadležno tijelo kojem je poslan i, ako je dostupan, broj predmeta koji je dao adresat).

Ostale relevantne informacije:…

 

ODJELJAK E: Informacije za potporu identifikaciji traženih podataka (ispuniti u mjeri u kojoj su informacije poznate i potrebne za identifikaciju podataka)

IP adresa (adrese) i vremenski žigovi (uključujući datum i vremensku zonu):…

Tel. br.:…

Adresa (adrese) e-pošte:…

Broj/brojevi IMEI:…

Adresa (adrese) MAC:…

Korisnik (korisnici) ili drugi jedinstveni identifikator (identifikatori) kao što su korisničko ime (imena), identifikacijska oznaka (oznake) za prijavu ili naziv (nazivi) računa:…

Naziv (nazivi) relevantne usluge (relevantnih usluga):…

Ostalo:…

Ako je primjenjivo, vremenski raspon podataka za koje se traži dostavljanje:

……

Dodatne informacije, ako su potrebne:…

 

 

ODJELJAK F: Elektronički dokazi koje se mora dostaviti

Ovaj EPOC odnosi se na (označite odgovarajuću kućicu (odgovarajuće kućice)):

(a)

podatke o pretplatniku:

 

ime, datum rođenja, poštansku ili zemljopisnu adresu, podatke za kontakt (adresa e-pošte, broj telefona) i ostale relevantne informacije o identitetu korisnika/pretplatnika

 

datum i vrijeme prve registracije, vrstu registracije, presliku ugovora, sredstvo provjere identiteta u trenutku registracije, preslike dokumenata koje je dostavio pretplatnik

 

vrstu usluge i njezino trajanje, uključujući identifikatore koje pretplatnik upotrebljava u trenutku početne registracije ili aktivacije ili koji su mu dani (npr. telefonski broj, broj SIM kartice, MAC adresa) i povezani uređaj (povezane uređaje)

 

podatke o profilu (npr. korisničko ime, ime na ekranu, profilna fotografija)

 

podatke o potvrdi upotrebu usluge, kao što su alternativna adresa e-pošte koju je dostavio korisnik/pretplatnik

 

podatke o kreditnoj ili debitnoj kartici (koje je korisnik dostavio za potrebe izdavanja računa), uključujući podatke o drugim sredstvima plaćanja

 

kodove PUK

 

ostalo:…

 

(b)

podatke zatražene isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10. Uredbe (EU) 2023/1543:

evidenciju o IP vezama, kao što su IP adrese / zapisi / brojevi pristupa zajedno s drugim tehničkim identifikatorima kao što su izvorišni portovi i vremenski žigovi ili ekvivalenti, korisničko ime i upotrijebljeno sučelje, u kontekstu upotrebe usluge, molimo opišite ako je potrebno:…

 

vremenski raspon podataka za koje se traži dostavljanje (ako se razlikuje od odjeljka E):…

 

ostalo:…

 

(c)

podatke o prometu:

i.

za (mobilnu) telefoniju:

izlazne (A) i ulazne (B) identifikatore (broj telefona, IMSI, IMEI)

 

vrijeme uspostave i trajanje veze/veza

 

pokušaj(e) uspostave poziva

 

identifikacijsku oznaku bazne postaje, uključujući zemljopisne podatke (X/Y koordinate) u trenutku uspostavljanja i prekida veze

 

upotrijebljenog nositelja / upotrijebljenu teleuslugu (npr. UMTS, GPRS)

 

ostalo:…

 

ii.

za internet:

podatke o usmjeravanju (izvorna IP adresa, odredišna IP adresa ili adrese, brojevi priključka/priključaka, preglednik, informacije iz zaglavlja e-pošte, identifikacijska oznaka poruke)

 

identifikacijsku oznaku bazne postaje, uključujući zemljopisne podatke (X/Y koordinate) u trenutku uspostavljanja i prekida veze (veza)

 

količinu podataka

 

datum i vrijeme uspostave veze (veza)

 

trajanje veze ili sesije (sesija) pristupa

 

ostalo:…

 

iii.

za usluge smještaja na poslužitelju:

datoteke sa zapisima

 

zaprimljene zahtjeve (eng. tickets)

 

ostalo:…

 

iv.

ostalo:

povijest kupovanja

 

povijest trošenja unaprijed uplaćenih sredstava

 

ostalo:…

 

(d)

podatke o sadržaju:

 

podatke iz (internetskog) poštanskog skladišta (eng. (web)mailbox dump)

 

podatke iz internetskog skladišta (eng. online storage dump) (podatke koje je stvorio korisnik)

 

podatke o stranicama

 

evidenciju/sigurnosnu kopiju poruka

 

podatke iz pretinca govornih poruka

 

sadržaj s poslužitelja

 

sigurnosnu kopiju uređaja

 

popisi osoba za kontakt

 

ostalo:…

 

Dodatne informacije u slučaju da je potrebno (dodatno) odrediti ili ograničiti raspon zatraženih podataka:…

 

ODJELJAK G: Informacije o temeljnim uvjetima

(a)

Ovaj EPOC odnosi se na (označite odgovarajuću kućicu (odgovarajuće kućice)):

kazneni postupak koji se odnosi na kazneno djelo (djela);

 

izvršenje kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode od najmanje četiri mjeseca nakon kaznenog postupka, izrečene odlukom koja nije donesena u odsutnosti, u slučajevima u kojima je osuđenik u bijegu od pravde.

 

(b)

Vrsta i pravna klasifikacija kaznenog djela ili kaznenih djela u odnosu na koje je izdan EPOC i zakonska odredba koja se primjenjuje (4):

……

 

(c)

Ovaj EPOC izdaje se za podatke o prometu koji nisu zatraženi isključivo u svrhu identifikacije korisnika ili za podatke o sadržaju, ili oboje, i odnosi se na sljedeće (označite odgovarajuću kućicu (odgovarajuće kućice), ako je primjenjivo):

kazneno djelo (kaznena djela) za koja je u državi izdavateljici zapriječena najdulja kazna zatvora od najmanje tri godine;

 

jedno ili više sljedećih kaznenih djela, ako su u cijelosti ili djelomično počinjena upotrebom informacijskog sustava:

kazneno djelo (kaznena djela) kako je definirano u člancima od 3. do 8. Direktive (EU) 2019/713 Europskog parlamenta i Vijeća (5);

 

kazneno djelo (kaznena djela) kako je definirano u člancima od 3. do 7. Direktive 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6);

 

kazneno djelo (kaznena djela) kako je definirano u člancima od 3. do 8. Direktive 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7);

 

kazneno djelo (kaznena djela) kako je definirano u člancima od 3. do 12. i u članku 14. Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

 

(d)

Voditelj obrade/izvršitelj obrade:

Europski nalog za dostavljanje upućuje se pružateljima usluga koji djeluju kao voditelji obrade. Iznimno, europski nalog za dostavljanje može se izravno uputiti pružatelju usluga koji obrađuje podatke u ime voditelja obrade.

Označite kućicu/kućice prema potrebi:

Ovaj EPOC upućen je pružatelju usluga koji djeluje kao voditelj obrade.

 

Ovaj EPOC upućen je pružatelju usluga koji obrađuje ili, u situacijama u kojima se ne može identificirati voditelja obrade, možda obrađuje podatke u ime voditelja obrade jer:

voditelja obrade se ne može identificirati unatoč razumnim naporima tijela izdavatelja

 

obraćanje voditelju obrade moglo bi biti štetno za istragu

Ako je ovaj EPOC upućen pružatelju usluga koji obrađuje podatke u ime voditelja obrade:

izvršitelj obrade obavješćuje voditelja obrade o dostavljanju podataka

 

izvršitelj obrade ne obavješćuje voditelja obrade o dostavljanju podataka do daljnjeg jer bi to štetilo istrazi. Molimo vas da navedete kratko obrazloženje (9):…

 

(e)

Ostale relevantne informacije:…

 

ODJELJAK H: Informacije za korisnika

Adresat se u svakom slučaju suzdržava od obavješćivanja osobe čiji se podaci traže. Tijelo izdavatelj odgovorno je za obavješćivanje te osobe o dostavljanju podataka bez nepotrebne odgode.

Imajte na umu sljedeće (označite kućicu/kućice prema potrebi):

tijelo izdavatelj odgodit će obavješćivanje osobe čiji se podaci traže ako je ispunjen najmanje jedan ili više sljedećih uvjeta:

potrebno je izbjeći ometanja službenih ili pravnih ispitivanja, istraga ili postupaka;

 

potrebno je izbjeći štetu za sprječavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela ili izvršenje kaznenih sankcija;

 

potrebno je zaštititi javnu sigurnost;

 

potrebno je zaštititi nacionalnu sigurnost;

 

potrebno je zaštititi prava i slobode drugih.

 

ODJELJAK I.: Podaci o tijelu izdavatelju

Vrsta tijela izdavatelja (označite odgovarajuću kućicu / odgovarajuće kućice):

sudac, sud ili sudac istrage

 

javni tužitelj

 

drugo nadležno tijelo, kako ga je definirala država izdavateljica

Ako je potrebno potvrđivanje, molim da ispunite i odjeljak J.

Imajte na umu da (označite kućicu ako je primjenjivo):

 

Ovaj EPOC izdan je za podatke o pretplatniku ili za podatke zatražene isključivu u svrhu identifikacije korisnika u valjano utvrđenom hitnom slučaju bez prethodnog potvrđivanja jer potvrđivanje ne bi bilo moguće pravodobno pribaviti, ili oboje. Tijelo izdavatelj potvrđuje da bi moglo izdati nalog bez potvrđivanja u sličnom domaćem predmetu i da će se zatražiti ex post potvrđivanje bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od 48 sati (napominjemo da adresat neće biti obaviješten).

Podaci o tijelu izdavatelju, njegovu predstavniku ili oboma, koji potvrđuju točnost i ispravnost sadržaja EPOC-a:

Naziv tijela:…

Ime njegova predstavnika:…

Dužnost (funkcija/rang):…

Broj predmeta:…

Adresa:…

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Adresa elektroničke pošte:…

Jezici kojima se služi:…

Tijelo/kontaktna točka (npr. središnje tijelo) kojem/kojoj se može obratiti za sva pitanja u vezi s izvršenjem EPOC-a ako je različito od prethodno navedenog:

Naziv tijela/naziv:…

Adresa:…

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Adresa elektroničke pošte:…

Potpis tijela izdavatelja ili njegova predstavnika kao potvrda točnosti i ispravnosti sadržaja EPOC-a:

Datum:…

Potpis (10):…

 

ODJELJAK J: Podaci o tijelu potvrđivanja: (ispunite ako je primjenjivo)

Vrsta tijela potvrđivanja

sudac, sud ili sudac istrage

 

javni tužitelj

Podaci o tijelu potvrđivanja i/ili njegovu predstavniku koji potvrđuju točnost i ispravnost sadržaja EPOC-a:

Naziv tijela:…

Ime njegova predstavnika:…

Dužnost (funkcija/rang):…

Broj predmeta:…

Adresa:…

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Adresa elektroničke pošte:…

Jezici kojima se služi:…

Datum:…

Potpis (11):…

 

ODJELJAK K: Obavijest i podaci o obaviještenom tijelu izvršitelju (ako je primjenjivo)

Ovaj EPOC priopćen je sljedećem tijelu izvršitelju: …

 

Molimo vas da navedete podatke za kontakt obaviještenog tijela izvršitelja (ako su dostupni):

Naziv tijela izvršitelja:…

Adresa:…

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Adresa elektroničke pošte:…

 

ODJELJAK L: Prijenos podataka

(a)

Tijelo kojemu se moraju prenijeti podaci

tijelo izdavatelj

 

tijelo potvrđivanja

 

drugo nadležno tijelo (npr. središnje tijelo)

Naziv i podaci za kontakt:…

 

(b)

Preferirani format u kojem ili način na koji se podaci moraju prenijeti (ako je primjenjivo):…

 

ODJELJAK M: Daljnje informacije koje se mora uključiti (ne šalju se adresatu – dostavljaju se tijelu izvršitelju u slučaju da se zahtijeva obavješćivanje tijela izvršitelja)

Razlozi zbog kojih je utvrđeno da europski nalog za čuvanje ispunjava uvjete nužnosti i proporcionalnosti:

……

Sažeti opis predmeta:

……

Je li za kazneno djelo za koje se izdaje europski nalog za dostavljanje u državi izdavateljici zapriječena najdulja kazna zatvora ili najdulja mjera oduzimanja slobode od najmanje tri godine te je li navedeno na dolje navedenom popisu kaznenih djela (označite odgovarajuću kućicu / odgovarajuće kućice)?

sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji,

 

terorizam,

 

trgovina ljudima,

 

spolno iskorištavanje djece i dječja pornografija,

 

nezakonita trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima,

 

nezakonita trgovina oružjem, streljivom i eksplozivima,

 

korupcija,

 

prijevara, uključujući prijevaru i druga kaznena djela koja štetno utječu na financijske interese Unije, kako su utvrđena Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (12),

 

pranje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom,

 

krivotvorenje novca, uključujući euro,

 

računalni kriminalitet,

 

kaznena djela protiv okoliša, uključujući nedozvoljenu trgovinu ugroženim životinjskim vrstama te ugroženim biljnim vrstama i sortama,

 

omogućivanje neovlaštenog ulaska i boravka,

 

ubojstvo ili teška tjelesna ozljeda,

 

nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivom,

 

otmica, protupravno oduzimanje slobode ili uzimanje talaca,

 

rasizam i ksenofobija,

 

organizirana ili oružana pljačka,

 

nezakonita trgovina kulturnim dobrima, uključujući antikvitete i umjetnička djela,

 

prijevara,

 

reketarenje i iznuda,

 

krivotvorenje i piratstvo proizvoda,

 

krivotvorenje administrativnih isprava i trgovina njima,

 

krivotvorenje sredstava plaćanja,

 

nezakonita trgovina hormonskim tvarima i ostalim stimulansima rasta,

 

nezakonita trgovina nuklearnim ili radioaktivnim materijalima,

 

trgovina ukradenim vozilima,

 

silovanje,

 

podmetanje požara,

 

kaznena djela iz nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda,

 

protupravno oduzimanje zrakoplova ili brodova,

 

sabotaža.

Prema potrebi, molimo navedite sve dodatne informacije koje će tijelu izvršitelju možda biti potrebne za evaluaciju mogućnosti pozivanja na razloge za odbijanje:

……

(1)  Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (SL L 191, 28.7.2023., str. 118.).

(2)  Direktiva (EU) 2023/1544 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje imenovanih subjekata s poslovnim nastanom i za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima (SL L 191, 28.7.2023., str. 181.).

(3)  Direktiva Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite (SL L 345, 23.12.2008., str. 75.).

(4)  Za izvršenje kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode za podatke o prometu, koji nisu potrebni isključivo u svrhu identifikacije korisnika, ili podatke o sadržaju, molimo da u točkama (b) i (c) navedete kazneno djelo za koje je izrečena kazna.

(5)  Direktiva (EU) 2019/713 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o borbi protiv prijevara i krivotvorenja u vezi s bezgotovinskim sredstvima plaćanja i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/413/PUP (SL L 123, 10.5.2019., str. 18.).

(6)  Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335, 17.12.2011., str. 1.).

(7)  Direktiva 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o napadima na informacijske sustave i o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2005/222/PUP (SL L 218, 14.8.2013., str. 8.).

(8)  Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).

(9)  Tijelo izdavatelj mora navesti razloge za odgodu u spisu predmeta, a u EPOC-u se mora dodati samo kratko obrazloženje.

(10)  Ako se decentralizirani IT sustav ne upotrebljava, molimo dodajte i službeni pečat, elektronički pečat ili istovrijednu autentifikaciju.

(11)  Ako se decentralizirani IT sustav ne upotrebljava, molimo dodajte i službeni pečat, elektronički pečat ili istovrijednu autentifikaciju.

(12)  Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

PRILOG II.

POTVRDA EUROPSKOG NALOGA ZA ČUVANJE (EPOC-PR) RADI ČUVANJA ELEKTRONIČKIH DOKAZA

U skladu s Uredbom (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća (1) adresat ove potvrde europskog naloga za čuvanje (EPOC-PR) mora, nakon primitka EPOC-PR-a, bez nepotrebne odgode sačuvati tražene podatke. Čuvanje mora prestati nakon 60 dana, osim ako ga tijelo izdavatelj produlji za dodatnih 30 dana ili tijelo izdavatelj potvrdi da je izdan naknadni zahtjev za dostavljanje. Ako tijelo izdavatelj potvrdi u tim rokovima da je izdan naknadni nalog za dostavljanje, adresat mora čuvati podatke onoliko dugo koliko je to potrebno za dostavljanje podataka nakon primitka naknadnog naloga za dostavljanje.

Adresat mora poduzeti potrebne mjere za osiguravanje povjerljivosti, tajnosti i cjelovitosti EPOC-PR-a i sačuvanih podataka.

 

ODJELJAK A: Tijelo izdavatelj / tijelo potvrđivanja:

Država izdavateljica:…

Tijelo izdavatelj:…

Tijelo potvrđivanja (ako je primjenjivo):…

Napomena: podatke o tijelu izdavatelju i tijelu potvrđivanja treba navesti na kraju (odjeljci F i G)

Broj predmeta tijela izdavatelja:…

Broj predmeta tijela potvrđivanja:…

 

ODJELJAK B: Adresat

Adresat:…

 

Imenovani subjekt koji ima poslovni nastan

 

 

Pravni zastupnik

 

 

Ovaj nalog izdaje se u hitnom slučaju navedenom adresatu jer imenovani subjekt koji ima poslovni nastan ili pravni zastupnik pružatelja usluga nisu reagirali na EPOC-PR u rokovima ili nisu imenovani u rokovima utvrđenima u Direktivi (EU) 2023/1544 Europskog parlamenta i Vijeća (2)

Adresa:…

Telefon / Telefaks / e-pošta (ako je poznato):…

Osoba za kontakt (ako je poznata):…

Broj predmeta adresata (ako je poznat):…

Dotični pružatelj usluga (ako se razlikuje od adresata):…

Ostale relevantne informacije:…

 

ODJELJAK C: Informacije za potporu identifikaciji podataka za koje se traži čuvanje (ispuniti u mjeri u kojoj su ove informacije poznate i potrebne za identifikaciju podataka)

 

IP adresa (adrese) i vremenski žigovi (uključujući datum i vremensku zonu):…

 

 

Tel.:…

 

 

Adresa (adrese) e-pošte:…

 

 

Broj (brojevi) IMEI:…

 

 

Adresa (adrese) MAC:…

 

 

Korisnik (korisnici) usluge ili drugi jedinstveni identifikator (identifikatori) kao što su korisničko ime (imena), identifikacijska oznaka (oznake) za prijavu ili naziv (nazivi) računa…

 

 

Naziv (nazivi) relevantne usluge (usluga):…

 

 

Ostalo:…

Prema potrebi, vremenski raspon podataka za koje se traži čuvanje:…

 

 

Dodatne informacije, ako su potrebne:…

 

ODJELJAK D: Elektronički dokazi koji se moraju čuvati

Ovaj EPOC-PR odnosi se na (označite odgovarajuću kućicu (odgovarajuće kućice)):

(a)

podatke o pretplatniku:

 

ime, datum rođenja, poštansku ili zemljopisnu adresu, podatke za kontakt (adresa e-pošte, broj telefona) i ostale relevantne informacije o identitetu korisnika/pretplatnika

 

datum i vrijeme prve registracije, vrstu registracije, presliku ugovora, sredstvo provjere identiteta u trenutku registracije, preslike dokumenata koje je dostavio pretplatnik

 

vrstu usluge i njezino trajanje, uključujući identifikator (identifikatore) koje pretplatnik upotrebljava u trenutku početne registracije ili aktivacije ili koji su mu dani (npr. telefonski broj, broj SIM kartice, MAC adresa) i povezani uređaj (povezane uređaje)

 

podatke o profilu (npr. korisničko ime, ime na ekranu, profilna fotografija)

 

podatke o provjeri upotrebe usluge, kao što su alternativna adresa e-pošte koju je dostavio korisnik/pretplatnik

 

podatke o kreditnoj ili debitnoj kartici (koje je korisnik dostavio za potrebe izdavanja računa), uključujući podatke o drugim sredstvima plaćanja

 

kodove PUK

 

ostalo:…

 

(b)

podatke zatražene isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10. Uredbe (EU) 2023/1543:

 

evidenciju o IP vezama, kao što su IP adrese / zapisi / brojevi pristupa zajedno s drugim identifikatorima kao što su izvorišni portovi i vremenski žigovi, korisničko ime i upotrijebljeno sučelje, u kontekstu upotrebe usluge, isključivo u svrhu identifikacije; molimo opišite ako je potrebno:…

 

vremenski raspon podataka za koje se traži čuvanje (ako se razlikuje od odjeljka C):…

 

ostalo:…

 

(c)

podatke o prometu:

i.

za (mobilnu) telefoniju:

izlazne (A) i ulazne (B) identifikatore (broj telefona, IMSI, IMEI)

 

vrijeme uspostave i trajanje veze/veza

 

pokušaj(e) uspostave poziva

 

identifikacijsku oznaku bazne postaje, uključujući zemljopisne podatke (X/Y koordinate) u trenutku uspostavljanja i prekida veze

 

upotrijebljenog nositelja/teleuslugu (npr. UMTS, GPRS)

 

ostalo:…

 

ii.

za internet:

podatke o usmjeravanju (izvorna IP adresa, odredišna IP adresa ili adrese, brojevi priključka, preglednik, informacije iz zaglavlja e-pošte, identifikacijska oznaka poruke)

 

identifikacijsku oznaku bazne postaje, uključujući zemljopisne podatke (X/Y koordinate) u trenutku uspostavljanja i prekida veze/veza

 

količinu podataka

 

datum i vrijeme uspostave veze/veza

 

trajanje veze ili sesije (sesija) pristupa

 

ostalo:…

 

iii.

za usluge smještaja na poslužitelju:

datoteke sa zapisima

 

zaprimljene zahtjeve (eng. tickets)

 

ostalo…

 

iv.

ostalo

povijest kupovanja

 

povijest trošenja unaprijed uplaćenih sredstava

 

ostalo:…

 

(d)

podatke o sadržaju:

 

podatke iz (internetskog) poštanskog skladišta (eng. (web)mailbox dump)

 

podatke iz internetskog skladišta (eng. online storage dump) (podatke koje je stvorio korisnik)

 

podatke o stranicama

 

evidenciju/sigurnosnu kopiju poruka

 

podatke iz pretinca govornih porukaa

 

sadržaj s poslužitelja

 

sigurnosnu kopiju podataka s uređaja

 

popisi osoba za kontakt

 

ostalo:…

 

Dodatne informacije u slučaju da je potrebno (dodatno) odrediti ili ograničiti raspon zatraženih podataka:…

 

ODJELJAK E: Informacije o temeljnim uvjetima

(a)

Ovaj EPOC-PR odnosi se na (označite odgovarajuću kućicu (odgovarajuće kućice)):

kazneni postupak koji se odnosi na kazneno djelo;

 

izvršenje kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode od najmanje četiri mjeseca nakon kaznenog postupka, izrečene odlukom koja nije donesena u odsutnosti, u slučajevima u kojima je osuđenik u bijegu od pravde.

 

(b)

Vrsta i pravna klasifikacija kaznenih djela zbog kojih je izdan EPOC-PR i zakonska odredba koja se primjenjuje (3):…

 

ODJELJAK F: Podaci o tijelu izdavatelju

Vrsta tijela izdavatelja (označite odgovarajuću kućicu / odgovarajuće kućice):

sudac, sud ili sudac istrage

 

javni tužitelj

 

ostala nadležna tijela, kako je utvrđeno pravom države izdavanja

Ako je potrebno potvrđivanje, molimo ispunite i odjeljak G.

Imajte na umu da (označite kućicu ako je primjenjivo):

 

Ovaj EPOC-PR izdan je za podatke o pretplatniku ili podatke zatražene isključivo u svrhu identifikacije korisnika u valjano utvrđenom hitnom slučaju bez prethodnog potvrđivanje jer potvrđivanje ne bi bilo moguće pravodobno pribaviti, ili oboje. Tijelo izdavatelj potvrđuje da bi moglo izdati nalog bez potvrđivanja u sličnom domaćem predmetu i da će se zatražiti ex post potvrđivanje bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od 48 sati (napominjemo da adresat neće biti obaviješten).

Hitan slučaj odnosi se na neposrednu prijetnju za život, tjelesni integritet ili sigurnost osobe ili neposrednu prijetnju za kritičnu infrastrukturu, kako je definirana u članku 2. točki (a) Direktive Vijeća 2008/114/EZ (4), u kojoj bi poremećaj u radu ili uništenje takve kritične infrastrukture prouzročili neposrednu prijetnju za život, tjelesni integritet ili sigurnost osobe, među ostalim ozbiljnom štetom za pružanje osnovne opskrbe stanovništva ili izvršavanje temeljnih funkcija države.

Podaci o tijelu izdavatelju i/ili njegovom predstavniku koji potvrđuju točnost i ispravnost sadržaja EPOC-PR-a:

Naziv tijela:…

Ime njegova predstavnika:…

Dužnost (funkcija/rang):…

Broj predmeta:…

Adresa:…

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Adresa elektroničke pošte:…

Jezici kojima se služi:…

Tijelo/kontaktna točka (npr. središnje tijelo) kojem/kojoj se može obratiti za sva pitanja u vezi s izvršenjem EPOC-PR-a ako je različito od prethodno navedenog:

Naziv tijela/naziv:…

Adresa:…

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Adresa elektroničke pošte…

Potpis tijela izdavatelja ili njegova predstavnika kao potvrda točnosti i ispravnosti sadržaja EPOC-PR-a:

Datum:…

Potpis (5):…

 

ODJELJAK G: Podaci o tijelu potvrđivanja (ispunite ako je primjenjivo)

Vrsta tijela potvrđivanja:

sudac, sud ili sudac istrage

 

javni tužitelj

Podaci o tijelu potvrđivanja ili njegovu predstavniku ili oboma, koji potvrđuju točnost i ispravnost sadržaja EPOC-PR-a:

Naziv tijela:…

Ime njegova predstavnika:…

Dužnost (funkcija/rang):…

Broj predmeta:…

Adresa:…

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Adresa elektroničke pošte:…

Jezici kojima se služi:…

Datum:…

Potpis (6):…

(1)  Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (SL L 191, 28.7.2023., str. 118.).

(2)  Direktiva (EU) 2023/1544 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje imenovanih subjekata s poslovnim nastanom i za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima (SL L 191, 28.7.2023., str. 181.).

(3)  Za izvršenje kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode navedite kazneno djelo za koja je kazna izrečena.

(4)  Direktiva Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite (SL L 345, 23.12.2008., str. 75.).

(5)  Ako se decentralizirani IT sustav ne upotrebljava, molimo dodajte i službeni pečat, elektronički pečat ili istovrijednu autentifikaciju.

(6)  Ako se decentralizirani IT sustav ne upotrebljava, molimo dodajte i službeni pečat, elektronički pečat ili istovrijednu autentifikaciju.

PRILOG III.

INFORMACIJE O NEMOGUĆNOSTI IZVRŠENJA EPOC-a/EPOC-PR-a

Na temelju Uredbe (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća (1), u slučajevima u kojima adresat ne može ispuniti svoje obveze čuvanja podataka zatraženih na temelju EPOC-PR-a ili njihova dostavljanja na temelju EPOC-a, ne može poštovati određeni rok ili ne dostavlja iscrpne podatke, adresat treba ispuniti ovaj obrazac i vratiti ga bez nepotrebne odgode tijelu izdavatelju te, ako je došlo do obavješćivanja i u drugim slučajevima ako je primjenjivo, tijelu izvršitelju iz EPOC-a.

Ako je moguće, adresat zatražene podatke čuva i u slučaju da su potrebne dodatne informacije za njihovu preciznu identifikaciju, osim ako su informacije u EPOC-u/EPOC-PR-u nedostatne za tu svrhu. Ako su potrebna pojašnjenja tijela izdavatelja, adresat ih zahtijeva bez nepotrebne odgode s koristeći se ovim obrascem.

 

ODJELJAK A: predmetna potvrda

Sljedeće se informacije odnose na:

potvrdu europskog naloga za dostavljanje (EPOC)

 

potvrdu europskog naloga za čuvanje (EPOC-PR)

 

ODJELJAK B: Relevantno tijelo (relevantna tijela)

Tijelo izdavatelj:…

Broj predmeta tijela izdavatelja:…

Ako je primjenjivo, tijelo potvrđivanja:…

Ako je primjenjivo, broj predmeta tijela potvrđivanja:…

Datum izdavanja EPOC-a / EPOC-PR-a:…

Datum primitka EPOC-a / EPOC-PR-a:…

Ako je primjenjivo, tijelo izvršitelj:…

Ako je dostupan, broj predmeta tijela izvršitelja:…

 

ODJELJAK C: Adresat EPOC-a / EPOC-PR-a

Adresat EPOC-a / EPOC-PR-a:…

Broj predmeta adresata:…

 

ODJELJAK D: Razlozi za neizvršenje

(a)

EPOC / EPOC-PR ne može se izvršiti ili se ne može izvršiti u određenom roku zbog sljedećih razloga:

nepotpun je

 

sadržava očite pogreške

 

ne sadržava dostatne informacija

 

ne odnosi se na podatke koje je pohranio pružatelj usluga ili koji su pohranjeni u njegovo ime u trenutku primitka EPOC-a / EPOC-PR-a

 

ostali razlozi de facto nemogućnosti uslijed okolnosti koje se ne mogu pripisati adresatu ili pružatelju usluga u trenutku kad je zaprimljen EPOC / EPOC-PR

 

europski nalog za dostavljanje / europski nalog za čuvanje nije izdalo ili potvrdilo tijelo izdavatelj kako je navedeno u članku 4. Uredbe (EU) 2023/1543.

 

europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja podataka o prometu koji nisu zatraženi isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10. Uredbe (EU) 2023/1543, ili radi pribavljanja podataka o sadržaju izdan je za kazneno djelo koje nije obuhvaćeno člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) 2023/1543.

 

usluga nije obuhvaćena Uredbom (EU) 2023/1543.

 

traženi podaci zaštićeni su imunitetima ili povlasticama dodijeljenima u skladu s pravom države izvršiteljice ili su zatraženi podaci obuhvaćeni pravilima o utvrđivanju ili ograničavanju kaznene odgovornosti u vezi sa slobodom tiska ili slobodom izražavanja u drugim medijima koji sprječavaju izvršenje europskog naloga za dostavljanje / europskog naloga za čuvanje.

 

postupanje u skladu s europskim nalogom za dostavljanje bilo bi u sukobu s primjenjivim pravom treće zemlje. Molimo ispunite i odjeljak E.

 

(b)

Molimo dodatno objasnite razloge za neizvršenje iz točke (a), te prema potrebi navedite i objasnite sve druge razloge koji nisu navedeni pod točkom (a):

……

 

ODJELJAK E: Proturječne obveze koje proizlaze iz prava treće zemlje

U slučaju proturječnih obveza koje proizlaze iz prava treće zemlje, molimo navedite sljedeće informacije:

naslov zakona (zakonâ) treće zemlje:

……

 

primjenjive odredbe propisa i tekst relevantne odredbe (odredaba):

……

 

prirodu proturječnih obveza, uključujući interese zaštićene pravom treće zemlje:

temeljna prava pojedinaca (navedite koja):

……

 

temeljne interese treće zemlje povezane s nacionalnom sigurnošću i obranom (navedite koje):

……

 

ostale interese (navedite koje):

……

 

objasnite zašto je zakon u ovom slučaju primjenjiv:

……

 

objasnite zašto smatrate da u ovom slučaju postoji sukob:

……

 

objasnite povezanost između pružatelja usluge i dotične treće zemlje:

……

 

moguće posljedice za adresata ako postupi u skladu s europskim nalogom za dostavljanje, uključujući moguće sankcije koje mu se mogu izreći:

……

Molimo navedite sve relevantne dodatne informacije:…

 

ODJELJAK F: Zahtjev za dodatne informacije/pojašnjenje (popuniti, ako je primjenjivo)

Za izvršenje EPOC-a / EPOC-PR-a potrebne su dodatne informacije od tijela izdavatelja:

……

 

ODJELJAK G: Čuvanje podataka

Traženi podaci (označite odgovarajuću kućicu i ispunite):

čuvaju se dok se podaci ne dostave ili dok tijelo izdavatelj ili, ako je primjenjivo, tijelo izvršitelj, ne obavijesti da podatke više nije potrebno čuvati i dostaviti ili dok tijelo izdavatelj ne dostavi potrebne informacije koje omogućuju pobliže određivanje podataka koje treba čuvati/dostaviti

 

ne čuvaju se (ovo bi se smjelo dogoditi samo iznimno, npr. ako pružatelj usluga nakon primitka zahtjeva ne posjeduje podatke ili ih ne može u dostatnoj mjeri identificirati)

 

ODJELJAK H: Podaci za kontakt imenovanog subjekta koji ima poslovni nastan / pravnog zastupnika pružatelja usluga

Naziv imenovanog subjekta koji ima poslovni nastana / ime pravnog zastupnika pružatelja usluga: …

Ime i prezime osobe za kontakt:…

Dužnost koju obavlja:…

Adresa:…

Broj telefona: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Broj telefaksa: (pozivni broj države) (pozivni broj grada/područja)…

Adresa elektroničke pošte:…

Ime ovlaštene osobe:…

Datum:…

Potpis (2):…

(1)  Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (SL L 191, 28.7.2023., str. 118).

(2)  Ako se decentralizirani IT sustav ne upotrebljava, molimo dodajte i službeni pečat, elektronički pečat ili istovrijednu autentifikaciju.

PRILOG IV.

KATEGORIJE KAZNENIH DJELA IZ ČLANKA 12. STAVKA 1. TOČKE (D)

1.

sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji,

 

2.

terorizam,

 

3.

trgovanje ljudima,

 

4.

spolno iskorištavanje djece i dječja pornografija,

 

5.

nezakonita trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima,

 

6.

nezakonita trgovina oružjem, streljivom i eksplozivima,

 

7.

korupcija,

 

8.

prijevara, uključujući prijevaru i druga kaznena djela koja štetno utječu na financijske interese Unije, kako su utvrđena Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (1);

 

9.

pranje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom,

 

10.

krivotvorenje novca, uključujući euro,

 

11.

računalni kriminalitet,

 

12.

kaznena djela protiv okoliša, uključujući nedopuštenu trgovinu ugroženim životinjskim vrstama te ugroženim biljnim vrstama i sortama,

 

13.

omogućivanje neovlaštenog ulaska i boravka,

 

14.

ubojstvo ili teška tjelesna ozljeda,

 

15.

nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivom,

 

16.

otmica, protupravno oduzimanje slobode ili uzimanje talaca,

 

17.

rasizam i ksenofobija,

 

18.

organizirana ili oružana pljačka,

 

19.

nezakonita trgovina kulturnim dobrima, uključujući antikvitete i umjetnička djela,

 

20.

prijevara,

 

21.

reketarenje i iznuda,

 

22.

krivotvorenje i piratstvo proizvoda,

 

23.

krivotvorenje administrativnih isprava i trgovanje njima,

 

24.

krivotvorenje sredstava plaćanja,

 

25.

nezakonito trgovanje hormonskim tvarima i drugim poticateljima rasta,

 

26.

nezakonita trgovina nuklearnim ili radioaktivnim materijalima,

 

27.

trgovina ukradenim vozilima,

 

28.

silovanje,

 

29.

podmetanje požara,

 

30.

kaznena djela iz nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda,

 

31.

protupravno oduzimanje zrakoplova ili brodova,

 

32.

sabotaža.

(1)  Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

PRILOG V.

POTVRDA IZDAVANJA ZAHTJEVA ZA DOSTAVLJANJE NA TEMELJU EUROPSKOG NALOGA ZA ČUVANJE

Na temelju Uredbe (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća (1) adresat mora, nakon primitka potvrde europskog naloga za čuvanje (EPOC-PR), bez nepotrebne odgode sačuvati tražene podatke. Čuvanje mora prestati nakon 60 dana, osim ako ga tijelo izdavatelj produlji za dodatnih 30 dana ili tijelo izdavatelj potvrdi da je izdan naknadni zahtjev za dostavljanje koristeći se obrascem iz ovog Priloga.

Nakon te potvrde adresat mora čuvati podatke onoliko dugo koliko je to potrebno za dostavljanje podataka nakon primitka naknadnog naloga za dostavljanje.

 

ODJELJAK A: Tijelo izdavatelj EPOC-PR-a

Država izdavateljica:…

Tijelo izdavatelj:…

Tijelo/kontaktna točka (npr. središnje tijelo) kojem/kojoj se može obratiti za sva pitanja u vezi s izvršenjem EPOC-PR-a ako je različito od kontaktne točke navedene u EPOC-PR-u:

Naziv i podaci za kontakt:…

 

ODJELJAK B: Adresat EPOC-PR-a

Adresat:…

Adresa:…

Telefon/telefaks/e-pošta (ako su poznati):…

Osoba za kontakt (ako je poznata):…

Broj predmeta adresata (ako je poznat):…

Dotični pružatelj usluga (ako se razlikuje od adresata):…

Ostale relevantne informacije:…

 

ODJELJAK C: Informacije o EPOC-PR-u

Podaci se čuvaju u skladu s EPOC-PR-om izdanim… (navesti datum izdavanja zahtjeva) i dostavljenim… (navesti datum dostavljanja zahtjeva) s brojem predmeta… (navesti broj predmeta).

Tijelo izdavatelj produljilo ga je za 30 dana …, broj predmeta … dana … (označite kućicu i navedite, ako je primjenjivo).

 

ODJELJAK D: Potvrda

Ovim se potvrđuje da je izdan sljedeći zahtjev za dostavljanje (označite odgovarajuću kućicu i ispunite ako je potrebno):

Potvrda europskog naloga za dostavljanje koju je izdao… (navesti tijelo) dana… (navesti datum izdavanja zahtjeva) i koja je dostavljena dana… (navesti datum dostavljanja zahtjeva) s brojem predmeta… (navesti broj predmeta) i dostavljena…(navesti pružatelja usluga / imenovanog subjekta koji ima poslovni nastan / pravnog zastupnika / nadležno tijelo kojem je dostavljen i, ako je dostupan, broj predmeta koji je dao adresat).

 

Europski istražni nalog koji je izdao… (navesti tijelo) dana… (navesti datum izdavanja zahtjeva) i koji je dostavljen dana… (navesti datum dostavljanja zahtjeva) s brojem predmeta… (navesti broj predmeta) i dostavljen… (navesti državu i nadležno tijelo kojem je dostavljen i, ako je dostupan, broj predmeta koji su dala tijela koja primaju zahtjev).

 

Zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć koji je izdao… (navesti tijelo) dana… (navesti datum izdavanja zahtjeva) i koji je dostavljen dana… (navesti datum dostavljanja zahtjeva) s brojem predmeta… (navesti broj predmeta) i dostavljen… (navesti državu i nadležno tijelo kojem je dostavljen i, ako je dostupan, broj predmeta koji su dala tijela koja primaju zahtjev).

Potpis tijela izdavatelja i/ili njegova predstavnika

Naziv:…

Datum:…

Potpis (2):…

(1)  Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (SL L 191, 28.7.2023., str. 118.).

(2)  Ako se decentralizirani IT sustav ne upotrebljava, molimo dodajte i službeni pečat, elektronički pečat ili istovrijednu autentifikaciju.

PRILOG VI.

PRODULJENJE ČUVANJA ELEKTRONIČKIH DOKAZA

Na temelju Uredbe (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća (1) adresat mora, nakon primitka potvrde europskog naloga za čuvanje (EPOC-PR), bez nepotrebne odgode sačuvati tražene podatke. Čuvanje mora prestati nakon 60 dana, osim ako tijelo izdavatelj potvrdi da je izdan naknadni zahtjev za dostavljanje. U roku od 60 dana tijelo izdavatelj može prema potrebi produljiti trajanje čuvanja za dodatnih 30 dana kako bi se omogućilo izdavanje naknadnog zahtjeva za dostavljanje koristeći se obrascem iz ovog Priloga.

 

ODJELJAK A: Tijelo izdavatelj EPOC-PR-a

Država izdavateljica: ……

Tijelo izdavatelj: ……

Broj predmeta tijela izdavatelja: ……

Tijelo/kontaktna točka (npr. središnje tijelo) kojem/kojoj se može obratiti za sva pitanja u vezi s izvršenjem EPOC-PR-a ako je različito od kontaktne točke navedene u EPOC-PR-u:

Naziv i podaci za kontakt: ……

 

ODJELJAK B: Adresat EPOC-PR-a

Adresat: ……

Adresa: ……

Telefon/telefaks/e-pošta (ako je poznata): ……

Osoba za kontakt (ako je poznata): ……

Broj predmeta adresata (ako je poznat): ……

Dotični pružatelj usluga (ako se razlikuje od adresata): ……

Ostale relevantne informacije: ……

 

ODJELJAK C: Informacije o prethodnom EPOC-PR-u

Podaci se čuvaju u skladu s EPOC-PR-om izdanim …… (navesti datum izdavanja zahtjeva) i dostavljenim …… (navesti datum dostavljanja) s brojem predmeta …… (navesti broj predmeta) i dostavljenim ……

 

ODJELJAK D: Produljenje prethodnog naloga za dostavljanje

Obveza čuvanja podataka u skladu s EPOC-PR-om kako je navedena u odjeljku C produljuje se za dodatnih 30 dana.

Potpis tijela izdavatelja i/ili njegova predstavnika

Naziv: ……

Datum: ……

Potpis (2): ……

(1)  Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (SL L 191, 28.7.2023., str. 118.).

(2)  Ako se decentralizirani IT sustav ne upotrebljava, molimo dodajte i službeni pečat, elektronički pečat ili istovrijednu autentifikaciju.

Copyright © Ante Borić