Uredba (EU) 2023/2411 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode i izmjeni uredbi (EU) 2017/1001 i (EU) 2019/1753

(1)

Vijeće je 10. studenoga 2020. donijelo zaključke o politici intelektualnog vlasništva u kojima navodi da je spremno razmotriti uvođenje sustava posebne zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode na temelju detaljne procjene učinka njegovih potencijalnih troškova i koristi.

(2)

U svojoj Komunikaciji od 25. studenoga 2020. naslovljenoj „Iskorištavanje inovacijskog potencijala EU-a – Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a” Komisija se obvezala da će na temelju procjene učinka razmotriti hoće li predložiti sustav Unije za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode.

(3)

U svojoj rezoluciji od 11. studenoga 2021. o akcijskom planu za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a Europski parlament naglasio je činjenicu da je priznavanje oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode važno za prioritete programa Unije koji su trenutačno u razvoju te je istaknuo svoju potporu inicijativi Komisije da na temelju detaljne procjene učinka uspostavi djelotvornu i transparentnu zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode na razini Unije kako bi se uskladila, među ostalim, sa Ženevskim aktom Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla (4) („Ženevski akt”) kojim se predviđa mogućnost zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne i nepoljoprivredne proizvode.

(4)

Kako bi mogla u cijelosti izvršavati svoju isključivu nadležnost za zajedničku trgovinsku politiku, te u potpunosti u skladu s obvezama iz Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum TRIPS“) Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Unija je 26. studenoga 2019. u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2019/1754 (5) pristupila Ženevskom aktu, kojim upravlja Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). Ženevski akt pruža sredstva za dobivanje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla, neovisno o prirodi robe na koju se odnose, i stoga uključuje obrtničke i industrijske proizvode. Kako bi se u potpunosti ispunile te međunarodne obveze, osiguravanje ujednačenog priznavanja i zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode u cijeloj Uniji Unijin je prioritet.

(5)

Na razini Unije već dugi niz godina postoji zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za vina (6) i jaka alkoholna pića (7), kao i za poljoprivredne i prehrambene proizvode, uključujući aromatizirana vina (8). Primjereno je pružiti zaštitu Unije oznakama zemljopisnog podrijetla za proizvode koji nisu obuhvaćeni postojećim pravom Unije i istodobno osigurati konvergenciju. Tom bi zaštitom trebalo nastojati obuhvatiti širok raspon obrtničkih i industrijskih proizvoda kao što su prirodno kamenje, drvenarija, nakit, tekstil, čipka, pribor za jelo, staklo, porculan i koža. Uvođenje takvog sustava za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode donijelo bi koristi potrošačima jer bi se povećala svijest o autentičnosti proizvoda. Imalo bi i pozitivan gospodarski utjecaj na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća jer bi se jačala konkurentnost te bi imalo opći pozitivan učinak na zapošljavanje, razvoj i turizam u ruralnim i manje razvijenim regijama. Nadalje, takvim bi se sustavom olakšao i pristup tržištima trećih zemalja putem trgovinskih sporazuma s Unijom te bi se ostvario puni potencijal oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode.

(6)

Nekoliko država članica ima nacionalne sustave za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode. Ti se sustavi razlikuju u smislu opsega zaštite, upravljanja i pristojbi i ne pružaju zaštitu izvan državnog područja. Druge države članice ne pružaju zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode na nacionalnoj razini. Takva rascjepkanost i složenost zbog raznih sustava zaštite na razini države članice mogla bi dovesti do povećanih troškova i pravne nesigurnosti za proizvođače te destimulirati ulaganja u tradicionalne obrte u Uniji. Postojanje usklađenog sustava zaštite na razini Unije ključno je za stvaranje pravne sigurnosti potrebne za sve dionike i za sprečavanje povreda prava intelektualnog vlasništva povezanih s obrtničkim i industrijskim proizvodima, čime se Uniji omogućava da bolje zaštititi svoje interese, među ostalim na međunarodnoj razini.

(7)

Izrada proizvoda koji su snažno povezani s određenim zemljopisnim područjem često ovisi o lokalnom znanju i iskustvu te se često temelji na primjeni lokalnih proizvodnih metoda koje su ukorijenjene u kulturnom i društvenom nasljeđu matične regije takvih proizvoda. Učinkovita zaštita intelektualnog vlasništva može doprinijeti povećanju profitabilnosti i privlačnosti tradicionalnih obrtničkih zanimanja. Posebna zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla prepoznata je radi očuvanja i razvoja kulturne baštine u poljoprivrednom te u obrtničkom i industrijskom području. Stoga bi trebalo uspostaviti učinkovite postupke za registraciju na razini Unije oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, kojima se uzimaju u obzir lokalne i regionalne posebnosti. Sustav za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode predviđen ovom Uredbom trebao bi osigurati održavanje i unapređenje tradicija proizvodnje i stavljanja na tržište.

(8)

Jedinstvena zaštita prava intelektualnog vlasništva koja se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla u cijeloj Uniji može pružiti poticaje za proizvodnju kvalitetnih proizvoda, doprinijeti borbi protiv krivotvorenja, osigurati široku dostupnost kvalitetnih proizvoda za potrošače i doprinijeti stvaranju vrijednih i održivih radnih mjesta, među ostalim u ruralnim i manje razvijenim regijama, što bi pomoglo u preokretanju trendova depopulacije. Osobito s obzirom na potencijal takve zaštite za doprinos stvaranju održivih i visokokvalificiranih radnih mjesta u ruralnim i manje razvijenim regijama, proizvođači bi trebali nastojati stvoriti znatan udio vrijednosti proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla unutar definiranog zemljopisnog područja. Zahtjevi da se određena kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo proizvoda u bitnom moraju moći pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu i da proizvod mora potjecati iz definiranog zemljopisnog područja, kako je utvrđeno u ovoj Uredbi, jačaju razumijevanje da znatan udio vrijednosti proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla mora biti stvoren unutar određenog zemljopisnog područja. Tim bi se zahtjevima trebalo osigurati da samo proizvodi koji imaju snažnu poveznicu sa zemljopisnim područjem mogu imati koristi od zaštite predviđene ovom Uredbom.

(9)

Stoga je potrebno osigurati pošteno tržišno natjecanje za proizvođače obrtničkih i industrijskih proizvoda na unutarnjem tržištu; osigurati da su potrošačima dostupne pouzdane informacije o takvim proizvodima; čuvati i razvijati kulturnu baštinu te tradicionalno znanje i iskustvo; osigurati djelotvornu registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, kako na razini Unije tako i na međunarodnoj razini; predvidjeti djelotvorne kontrole i provedbu u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode na cijelom unutarnjem tržištu, uključujući elektroničku trgovinu; i uspostaviti vezu sa sustavom međunarodne registracije i zaštite na temelju Ženevskog akta.

(10)

Zadaće koje se ovom Uredbom dodjeljuju tijelima države članice, Komisiji i Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo osnovanom Uredbom (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća (9) („Ured”) mogle bi zahtijevati obradu osobnih podataka, posebno kad je to potrebno za identifikaciju podnositelja zahtjeva u postupku registracije, izmjene specifikacije proizvoda ili poništenja registracije, podnositelja prigovora ili korisnika prijelaznog razdoblja kojima je odobreno odstupanje od zaštite registrirane oznake zemljopisnog podrijetla. Stoga je obrada takvih osobnih podataka potrebna za izvršavanje zadaće koja se obavlja u javnom interesu. U okviru svake obrade i objave osobnih podataka primljenih tijekom provođenja postupaka na temelju ove Uredbe, primjerice u svrhu registracije, uključujući prigovor, izmjene specifikacije proizvoda, poništenja registracije, kontrola i odobravanja prijelaznog razdoblja, trebala bi se poštovati temeljna prava, uključujući pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života i pravo na zaštitu osobnih podataka na temelju članaka 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). U tom kontekstu, Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) postavljaju se određene obveze državama članicama, a Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (12) postavljaju se određene obveze Komisiji i Uredu. Ako Komisija i Ured zajednički utvrđuju svrhe i načine obrade podataka, trebali bi se smatrati zajedničkim voditeljima obrade.

(11)

Oznakama zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode koji imaju određenu kvalitetu, ugled ili druga svojstva povezane s njihovim mjestom proizvodnje dodjeljuje se kolektivno pravo koje mogu ostvariti svi prihvatljivi proizvođači u definiranom zemljopisnom području koji su voljni pridržavati se specifikacije proizvoda, u skladu s ovom Uredbom. Proizvođači koji djeluju kolektivno imaju veću tržišnu moć od pojedinačnih proizvođača i mogu iskoristiti sinergiju pri upravljanju svojim oznakama zemljopisnog podrijetla. Oznakama zemljopisnog podrijetla proizvođači se nagrađuju za trud u proizvodnji raznovrsnih i kvalitetnih proizvoda. Stoga bi zahtjeve za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla trebale podnositi skupine proizvođača.

(12)

Moguće je da na određenim zemljopisnim područjima postoji samo jedan proizvođač koji je voljan podnijeti zahtjev za registraciju naziva kao oznake zemljopisnog podrijetla. Stoga bi također trebalo biti moguće da se jedan proizvođač smatra podnositeljem zahtjeva. Međutim, jednom proizvođaču ne bi trebalo dopustiti da definira zemljopisno područje upućivanjem na vlastito zemljište ili radionicu. Zemljopisno područje uvijek bi se trebalo odnositi na određen dio državnog područja, a ne na granice privatnog posjeda.

(13)

Također bi trebalo biti moguće da podnositelj zahtjeva bude lokalno ili regionalno tijelo koje je odredila država članica ili privatni subjekt koji je odredila država članica. U takvim bi se slučajevima u zahtjevu trebali navesti razlozi za takvo određivanje.

(14)

Osim toga, lokalnom ili regionalnom subjektu države članice iz koje potječe odgovarajuća skupina proizvođača ili pojedinačni proizvođač trebalo bi dopustiti da toj skupini proizvođača ili jednom proizvođaču pruži pomoć u pripremi zahtjeva i u prvoj fazi postupka registracije. Pomoć bi mogla uključivati savjete te razmjenu dokumenata, kontakata i informacija.

(15)

Cilj je sustava za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode utvrđenog u ovoj Uredbi potrošačima omogućiti donošenje informiranijih odluka o kupnji te im, u tom kontekstu, označivanjem i oglašavanjem pomoći da ispravno identificiraju kvalitetne proizvode na tržištu. Prava intelektualnog vlasništva koja se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla pomažu gospodarskim subjektima i poduzećima da vrednuju svoju nematerijalnu imovinu. Kako bi se izbjeglo stvaranje nepoštenog tržišnog natjecanja i očuvalo unutarnje tržište, svaki bi proizvođač, uključujući proizvođače iz trećih zemalja, trebao moći upotrebljavati registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla i stavljati na tržište proizvode koji nose tu oznaku zemljopisnog podrijetla u cijeloj Uniji, uključujući elektroničku trgovinu, pod uvjetom da je dotični proizvod u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda i da je taj proizvođač podložan kontrolama.

(16)

Naziv proizvoda trebao bi biti prihvatljiv za zaštitu oznakom zemljopisnog podrijetla ako proizvod ispunjava tri kumulativna zahtjeva: proizvod bi trebao biti ukorijenjen ili imati podrijetlo u određenom mjestu, regiji ili zemlji; određena kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo proizvoda trebali bi se u bitnom moći pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu; te bi se najmanje jedna faza proizvodnje trebala odvijati na tom zemljopisnom području. Kako bi se ispunili ti zahtjevi, potrebno je dokazati da je zemljopisno podrijetlo ključan čimbenik za određenu kvalitetu, ugled ili drugo svojstvo proizvoda. Ti su zahtjevi u skladu sa zahtjevima za oznake zemljopisnog podrijetla kako su utvrđeni u Ženevskom aktu i u zakonodavstvu Unije o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih proizvoda, prehrambenih proizvoda, vina i jakih alkoholnih pića. Međutim, proizvodi koji su u suprotnosti s javnim poretkom ne bi trebali biti predmet zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Potrebu za primjenom te iznimke javnog poretka trebalo bi procjenjivati na pojedinačnoj osnovi, a tu bi iznimku trebalo primjenjivati u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UEFU) i relevantnom sudskom praksom Suda Europske unije.

(17)

Faza proizvodnje ili faze proizvodnje navedene u specifikaciji proizvoda one su koje proizvodu daju određenu kvalitetu, ugled ili drugo svojstvo. Ljudski ili prirodni čimbenici odnosno kombinacija tih čimbenika određuju je li faza proizvodnje relevantna za uključivanje u specifikaciju proizvoda. Proizvodi koji se pretežito proizvode izvan određenog zemljopisnog područja te se ondje prevoze samo radi pakiranja ili proizvodne faze koja bi se mogla provesti drugdje bez znatne razlike u određenoj kvaliteti, ugledu ili drugom svojstvu proizvoda, ne bi trebali ispunjavati uvjete za zaštitu. To bi načelo omogućilo sprečavanje prodaje proizvoda niske kvalitete, koji nemaju jedinstvena svojstva i koji su gotovo u potpunosti proizvedeni izvan određenog zemljopisnog područja, kao proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla.

(18)

Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća često imaju ograničene resurse za obavljanje administrativnih zadaća. Nadležno tijelo države članice iz koje podnositelj zahtjeva potječe trebalo bi na zahtjev podnositelja zahtjeva nastojati pomoći u pripremi jedinstvenog dokumenta predviđenog ovom Uredbom, u skladu sa svojom administrativnom praksom. Ako država članica odluči primijeniti postupak izravne registracije predviđen ovom Uredbom („postupak izravne registracije”), Ured bi u bliskoj suradnji s jedinstvenom kontaktnom točkom dotične države članice trebao nastojati pružiti pomoć u vezi s jedinstvenim dokumentom. Bilo kojim oblikom pomoći koju pružaju tijela ili Ured ne bi se trebala dovoditi u pitanje činjenica da je podnositelj zahtjeva i dalje odgovoran za jedinstveni dokument.

(19)

Kako bi se dobila zaštita oznakom zemljopisnog podrijetla, nazivi bi se trebali registrirati samo na razini Unije. Standardni postupak za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla na temelju ove Uredbe trebao bi se sastojati od dvije faze. Države članice trebale bi biti odgovorne za prvu fazu („nacionalna faza”), a Ured bi trebao biti odgovoran za drugu fazu („faza na razini Unije”). Ako je nekoj državi članici odobreno odstupanje od tog standardnog postupka, podnositelj zahtjeva iz te države članice trebao bi moći podnijeti zahtjev izravno Uredu u okviru postupka izravne registracije. Zaštita koja se odobrava na temelju ove Uredbe nakon registracije trebala bi biti jednako dostupna oznakama zemljopisnog podrijetla za proizvode podrijetlom iz trećih zemalja („oznake zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja”) koji ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve i koji su zaštićeni u trećoj zemlji podrijetla. Ured bi trebao provoditi odgovarajuće postupke za oznake zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja.

(20)

Države članice trebale bi osigurati učinkovite, predvidljive i brze upravne postupke. Informacije o tim postupcima, uključujući sve primjenjive rokove i ukupno trajanje postupaka, trebale bi biti javno dostupne. Države članice, Komisija i Ured trebali bi surađivati u okviru Savjetodavnog odbora uspostavljenog na temelju ove Uredbe („Savjetodavni odbor”) radi razmjene najbolje prakse s ciljem promicanja učinkovitosti tih postupaka.

(21)

Postupke registracije, uključujući prigovor, izmjene specifikacije proizvoda, poništenja registracije i žalbe u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla podrijetlom iz Unije trebale bi provoditi države članice i Ured, a ti bi postupci trebali ispunjavati zahtjeve u pogledu transparentnosti. Države članice i Ured trebali bi biti odgovorni za odgovarajuće različite faze tih postupaka. Države članice trebale bi biti odgovorne za nacionalnu fazu, koja se sastoji od zaprimanja zahtjeva od podnositelja zahtjeva, ispitivanja zahtjeva, provedbe nacionalnog postupka prigovora i, nakon pozitivnog dovršetka nacionalne faze, podnošenja zahtjeva Uredu kako bi se pokrenula faza na razini Unije. Države članice trebale bi utvrditi detaljne postupovne aranžmane za nacionalnu fazu. Ti bi aranžmani trebali uključivati savjetovanja između podnositelja zahtjeva i svih podnositelja prigovora na nacionalnoj razini, kao i podnošenje izvješća podnositelja zahtjeva o ishodu tih savjetovanja te o svim izmjenama zahtjeva. Nadalje, dopuštenost prigovora i razlozi za odbijanje registracije u nacionalnoj fazi trebali bi biti usklađeni s onima u fazi na razini Unije. Ured bi trebao biti odgovoran za ispitivanje zahtjeva u fazi na razini Unije, provedbu postupka prigovora te odobravanje ili odbijanje registracije. Ured bi također trebao provoditi odgovarajuće postupke za oznake zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja.

(22)

Ured bi trebao poticati stranke na korištenje alternativnim rješavanjem sporova, kao što je posredovanje, radi postizanja sporazumnog rješenja. U tu svrhu Ured bi strankama trebao ponuditi mogućnost korištenja tim uslugama u postupcima dostupnima na razini Unije. Sam bi Ured trebao pružati te usluge, ali stranke bi trebale imati mogućnost koristiti se i drugim uslugama posredovanja.

(23)

Kako bi se nadležnim tijelima olakšalo upravljanje zahtjevima, dvije ili više država članica trebale bi moći surađivati u nacionalnoj fazi postupka, među ostalim u pogledu ispitivanja, prigovora na nacionalnoj razini, podnošenja zahtjevâ Uredu, izmjene specifikacije proizvoda i poništenja registracije, te bi trebale moći odlučiti da će jedna od njih provoditi taj postupak u ime druge dotične države članice ili drugih dotičnih država članica. U tim bi slučajevima te države članice trebale bez odgode o tome obavijestiti Komisiju i dostaviti informacije o glavnim parametrima suradnje.

(24)

U određenim okolnostima države članice trebale moći ishoditi odstupanje od obveze da odrede nacionalno nadležno tijelo koje bi bilo odgovorno za nacionalnu fazu postupaka registracije, uključujući prigovore na nacionalnoj razini, izmjene specifikacije proizvoda i poništenja registracije. Tim odstupanjem trebala bi se uzeti u obzir činjenica da određene države članice nemaju poseban nacionalni sustav za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, da u tim državama članicama na lokalnoj razini postoji minimalan interes za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla i da u tim okolnostima ne bi bilo opravdano obvezivati ih na uspostavu sve potrebne infrastrukture za takav sustav. Bilo bi učinkovitije i isplativije skupinama proizvođača iz tih država članica osigurati alternativni način zaštite njihovih proizvoda, odnosno postupak izravne registracije pri Uredu. Ta bi alternativa također donijela troškovne prednosti za države članice.

(25)

Komisija bi nakon ispitivanja informacija koje je dostavila država članica trebala donijeti odluku o zahtjevu te države članice za odstupanje kojim joj se dopušta primjena postupka izravne registracije. Pri ispitivanju tog zahtjeva Komisija bi trebala procijeniti sve relevantne okolnosti, kao što su broj postojećih zaštićenih naziva proizvoda, broj potencijalno zainteresiranih proizvođača i skupina proizvođača u dotičnoj državi članici, veličina stanovništva dotične države članice, obujam prodaje, kapaciteti izrade i tržišta dotičnih proizvoda te druge informacije koje ta država članica smatra relevantnima za dokazivanje niske razine interesa na nacionalnoj razini. Komisija bi za donošenje odluke trebala moći upotrebljavati i, primjerice, informacije prikupljene javnim savjetovanjem, istraživanjem ili analizom tržišta ili putem dopisa relevantnih strukovnih komora ili bilo kojeg drugog relevantnog službenog tijela. Komisija bi trebala zadržati pravo na izmjenu ili na ukidanje odluke kojom se državi članici dopušta primjena postupka izravne registracije ako dotična država članica više ne ispunjava uvjete. To bi primjerice vrijedilo ako bi broj izravnih zahtjeva koje su podnijeli podnositelji zahtjeva iz te države članice tijekom vremena opetovano premašivao prvotnu procjenu te države članice.

(26)

Na temelju takvog odstupanja postupke registracije, izmjene specifikacije proizvoda i poništenja registracije trebao bi izravno provoditi Ured. U tom bi smislu Ured trebao dobiti pomoć od upravnih tijela dotične države članice kada je to potrebno, putem imenovane jedinstvene kontaktne točke, osobito u pogledu ispitivanja zahtjeva. Jedinstvena kontaktna točka trebala bi imati potrebnu stručnost i lokalno znanje o oznakama zemljopisnog podrijetla. Kako bi pružala pomoć Uredu, jedinstvena kontaktna točka trebalo bi se moći savjetovati sa stručnjacima koji imaju znanje specifično za proizvod ili sektor.

(27)

Države članice zbog primjene postupka izravne registracije ne bi trebale biti izuzete od obveze određivanja nadležnog tijela za provedbu kontrola i poduzimanja potrebnih mjera za ostvarivanje prava utvrđenih ovom Uredbom.

(28)

Kako bi se osiguralo učinkovito i dosljedno donošenje odluka o zahtjevima, nadležno tijelo države članice trebalo bi bez nepotrebne odgode obavješćivati Ured o svim postupcima pred nacionalnim sudom ili drugim tijelom u vezi sa zahtjevom koji je Uredu podnijelo to nadležno tijelo te o konačnim ishodima tih postupaka. Iz istog bi razloga nadležno tijelo trebalo obavješćivati Ured o svim nacionalnim upravnim i sudskim postupcima protiv odluke nadležnog tijela koji bi mogli utjecati na registraciju oznake zemljopisnog podrijetla.

(29)

Države članice trebale bi moći odobriti privremenu nacionalnu zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla prije dovršetka faze na razini Unije, ako to ne utječe na unutarnje tržište ili trgovinsku politiku Unije, od datuma na koji neka država članica podnese zahtjev Uredu. Privremenu nacionalnu zaštitu ne bi trebalo odobriti u slučaju izravne registracije.

(30)

Kako bi se gospodarskim subjektima na čije interese utječe registracija oznake zemljopisnog podrijetla omogućilo da nastave upotrebljavati registrirani naziv u ograničenom razdoblju, Ured bi trebao odobriti posebno odstupanje za upotrebu takvog naziva tijekom prijelaznog razdoblja. Takvo bi se prijelazno razdoblje moglo odobriti i kako bi se prevladale privremene poteškoće, radi ostvarivanja dugoročnog cilja osiguravanja toga da svi proizvođači budu sukladni sa specifikacijom proizvoda. Ne dovodeći u pitanje pravila kojima se uređuju sukobi između oznaka zemljopisnog podrijetla i žigova, trebalo bi biti moguće nastaviti s upotrebom naziva koji bi inače bili u suprotnosti sa zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla, pod određenim uvjetima i tijekom prijelaznog razdoblja.

(31)

Komisija bi u određenim posebnim slučajevima trebala moći od Ureda preuzeti ovlast za odlučivanje o pojedinačnim zahtjevima, o zahtjevima za izmjenu specifikacije proizvoda ili o zahtjevima za poništenje. Svaka država članica ili Ured trebali bi moći zatražiti da Komisija izvrši to pravo. Komisija bi trebala moći djelovati i na vlastitu inicijativu. Ured bi i dalje u svakom slučaju trebao biti odgovoran za ispitivanje spisa i prigovora te bi, na temelju tehničkih razmatranja, trebao pripremiti nacrt provedbenog akta Komisije.

(32)

Radi pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta važno je da proizvođači i ostali dotični gospodarski subjekti, kao i tijela i potrošači, imaju brz i lak pristup relevantnim informacijama o oznakama zemljopisnog podrijetla.

(33)

Radi izbjegavanja fragmentacije unutarnjeg tržišta i osiguravanja transparentnosti i ujednačenosti u cijeloj Uniji potrebno je uspostaviti Unijin elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode („registar Unije”), koji bi trebao biti lako dostupan javnosti u strojno čitljivom formatu. Ured bi trebao uspostaviti i održavati registar Unije te osigurati osoblje za njegov rad. Trebalo bi razmotriti mogućnost upotrebe postojećih baza podataka kako bi se izbjeglo stvaranje nepotrebnog administrativnog opterećenja.

(34)

Unija pregovara sa svojim trgovinskim partnerima o međunarodnim sporazumima, među ostalim o onima koji se odnose na zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla. Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode u Uniji može proizlaziti i iz takvih sporazuma, neovisno o međunarodnoj registraciji predviđenoj na temelju Ženevskog akta i sustavu registracije utvrđenom ovom Uredbom. Trebalo bi biti moguće unijeti u registar Unije oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u Uniji međunarodnom registracijom na temelju Ženevskog akta ili međunarodnih sporazuma s trgovinskim partnerima Unije kako bi se olakšalo pružanje informacija javnosti, povećala transparentnost u korist potrošača, a posebno kako bi se osigurala zaštita i kontrola upotrebe tih oznaka zemljopisnog podrijetla. U takvim slučajevima odgovarajuće nazive trebalo bi upisati u registar Unije kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

(35)

Svaka stranka na koju odluka Ureda negativno utječe trebala bi imati pravo žalbe pred žalbenim vijećima Ureda („žalbena vijeća”). Protiv samih odluka žalbenih vijeća trebalo bi biti moguće podnijeti tužbu pred Općim sudom, koji je nadležan za poništenje ili izmjenu osporavane odluke.

(36)

Trebalo bi osnovati Savjetodavni odbor sastavljen od stručnjaka iz država članica i Komisije kako bi se osiguralo potrebno znanje i stručnost u vezi s određenim proizvodima, sektorima i lokalnim okolnostima koje bi mogle utjecati na ishod postupaka na temelju ove Uredbe. Kako bi stekli specifično tehničko znanje potrebno za ispitivanje pojedinačnih zahtjeva u bilo kojoj fazi postupaka registracije, uključujući prigovor, žalbe ili drugih postupaka, odjel za oznake zemljopisnog podrijetla Ureda ili žalbena vijeća, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije, trebali bi imati mogućnost savjetovanja sa Savjetodavnim odborom. To bi savjetovanje, prema potrebi, također trebalo uključivati i davanje općeg mišljenja o procjeni kriterija kvalitete, utvrđivanju ugleda proizvoda, određivanju generičke prirode naziva te procjeni rizika od zbunjivanja potrošača. Mišljenje Savjetodavnog odbora ne bi trebalo biti obvezujuće. Savjetodavni odbor trebao bi, prema potrebi, pozvati stručnjake u području dotične kategorije proizvoda, uključujući predstavnike regija i akademske zajednice. Postupak imenovanja stručnjaka i rad Savjetodavnog odbora trebalo bi utvrditi poslovnikom Savjetodavnog odbora, koji donosi Upravljački odbor.

(37)

Zaštitu bi trebalo odobriti oznakama zemljopisnog podrijetla upisanima u registar Unije kako bi se osiguralo da se upotrebljavaju pošteno i kako bi se spriječile prakse koje bi mogle dovesti potrošače u zabludu, posebno u pogledu usporedivih proizvoda. Kako bi se utvrdilo jesu li proizvodi usporedivi s proizvodom koji je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla, trebalo bi uzeti u obzir sve relevantne čimbenike. Ti čimbenici trebali bi uključivati sljedeće: imaju li proizvodi zajednička objektivna svojstva, kao što su metoda proizvodnje, fizički izgled ili upotreba iste sirovine; u kojim se okolnostima proizvodi koriste sa stajališta relevantnog segmenta tržišta; distribuiraju li se proizvodi često istim kanalima; te podliježu li sličnim tržišnim pravilima.

(38)

Radi jačanja zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode i djelotvorne borbe protiv krivotvorenja, zaštita na temelju ove Uredbe trebala bi se primjenjivati i na nazive domena na internetu. Također je važno na primjeren način uzeti u obzir Sporazum TRIPS, a posebno njegove članke 22. i 23., te Opći sporazum o carinama i trgovini, koji je u ime Unije sklopljen Odlukom Vijeća 94/800/EZ (13), uključujući članak V. tog sporazuma, koji se odnosi na slobodu provoza. U tom pravnom okviru, radi djelotvornije borbe protiv krivotvorenja takva bi se zaštita trebala primjenjivati i na robu koja ulazi u carinsko područje Unije, a ne pušta se u slobodan promet i na nju se odnose posebni carinski postupci poput onih koji se odnose na provoz, skladištenje, posebnu uporabu ili preradu.

(39)

Trebalo bi osigurati da je upotreba oznake zemljopisnog podrijetla u nazivu izrađenog proizvoda, koji sadržava ili uključuje, kao dio ili sastavni dio, proizvod označen oznakom zemljopisnog podrijetla, u skladu s poštenom poslovnom praksom te da se njome ne iskorištava, umanjuje ili narušava ugled oznake zemljopisnog podrijetla niti mu se šteti. Za takvu upotrebu trebalo bi zahtijevati suglasnost skupine proizvođača ili pojedinačnog proizvođača proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla.

(40)

Generički nazivi koji su slični nazivu ili izrazu zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili čine njegov dio trebali bi zadržati svoj generički status.

(41)

Homonimni nazivi („homonimi”) su nazivi koji su napisani ili se izgovaraju na isti način, ali se odnose na različita zemljopisna područja. Naziv koji je u cijelosti ili djelomično homonim oznake zemljopisnog podrijetla koja je već registrirana ili za koju je ranije podnesen zahtjev ne bi se trebao registrirati, osim ako je zbog određenih okolnosti njegova zaštita opravdana, uzimajući u obzir potrebu za jednakim postupanjem prema proizvođačima i potrebu da se potrošače ne dovodi u zabludu u pogledu pravog zemljopisnog podrijetla proizvoda. Homonimi koji bi potrošače mogli dovesti u zabludu u pogledu pravog identiteta ili zemljopisnog podrijetla proizvoda ne bi trebali biti registrirani kao oznaka zemljopisnog podrijetla.

(42)

Premda se žigovi i oznake zemljopisnog podrijetla razlikuju po prirodi i svrsi, odnos između njih trebalo bi pojasniti s obzirom na kriterije za odbijanje prijave žiga, proglašenje žigova ništavim i istodobno postojanje žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla. Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla treba biti uravnotežena u odnosu na zaštitu žigova s ugledom i dobro poznatih žigova, posebno u smislu temeljnog prava na vlasništvo kako je utvrđeno u članku 17. Povelje, kao i obveza koje proizlaze iz međunarodnog prava. Pri procjeni odnosa između oznake zemljopisnog podrijetla i žiga trebalo bi uzeti u obzir svaki kontinuitet zaštite oznake zemljopisnog podrijetla uspostavljene registracijom ili upotrebom u državi članici u kojoj je oznaka zemljopisnog podrijetla dobila zaštitu Unije u skladu s ovom Uredbom, kao i svako pravo prvenstva zatraženo u vezi s prijavom žiga.

(43)

Skupine proizvođača imaju ključnu ulogu u postupku podnošenja zahtjeva za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla, kao i u postupcima izmjene specifikacije proizvoda i poništenja registracije. Takvim skupinama trebalo bi omogućiti potrebna sredstva za utvrđivanje i bolje utrživanje posebnih svojstava njihovih proizvoda. Stoga bi trebalo precizirati ulogu skupina proizvođača.

(44)

Registri naziva nacionalnih vršnih domena uspostavljeni u Uniji koji nude postupke alternativnog rješavanja sporova radi rješavanja sporova povezanih s registracijom naziva domena trebali bi osigurati da se takvim postupcima obuhvate i oznake zemljopisnog podrijetla. Nakon odgovarajućeg postupka alternativnog rješavanja sporova ili sudskog postupka registri naziva nacionalnih vršnih domena uspostavljeni u Uniji trebali bi moći opozvati ili prenijeti na relevantnu skupinu proizvođača naziv domene registriran pod nacionalnom vršnom domenom ako je registracija naziva domene u suprotnosti sa zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla, ako se naziv domene koristi u zloj vjeri ili ako je nositelj registrirao naziv domene, a da nije imao pravo na oznaku zemljopisnog podrijetla ili legitiman interes za oznaku zemljopisnog podrijetla.

(45)

Komisija bi trebala provesti evaluaciju izvedivosti uspostave sustava informiranja i upozoravanja na zlouporabe oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode u okviru sustava naziva domena te Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće o glavnim nalazima. Na temelju ishoda te evaluacije Komisija bi, prema potrebi, trebala predstaviti zakonodavni prijedlog kako bi se takav sustav uspostavio.

(46)

Budući da je Unijin sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, kako je predviđen ovom Uredbom, nov, važno je podići svijest o toj inicijativi među potrošačima, proizvođačima, osobito mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, i javnim tijelima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. U tu bi svrhu države članice, Komisiju, Ured i relevantne dionike trebalo poticati da redovito provode promotivne aktivnosti radi podizanja svijesti.

(47)

Simbol, oznaku i kraticu Unije kojima se označuju registrirane oznake zemljopisnog podrijetla te s njima povezana prava koja pripadaju Uniji trebalo bi zaštititi u Uniji i u trećim zemljama kako bi se osiguralo da se upotrebljavaju na izvornim proizvodima i da se potrošači ne dovode u zabludu u pogledu svojstava proizvoda.

(48)

Trebalo bi preporučiti upotrebu simbola, oznake i kratice Unije na ambalaži obrtničkih i industrijskih proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla, pa i na stranicama za prodaju na internetu, kako bi se potrošači bolje upoznali s tim proizvodima i s njima povezanim jamstvima te kako bi se omogućila lakša identifikacija tih proizvoda na tržištu i tako olakšale provjere. Upotreba simbola, oznake i kratice Unije trebala bi ostati dobrovoljna za oznake zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja.

(49)

Kako bi se potrošačima pružila jasnoća te kako bi se maksimizirala koherentnost u odnosu na zakonodavstvo Unije o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode, prehrambene proizvode, vina i jaka alkoholna pića, simbol Unije koji se upotrebljava na ambalaži obrtničkih i industrijskih proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla trebao bi biti isti kao simbol Unije koji je utvrđen Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 664/2014 (14) i koji se upotrebljava na ambalaži poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, vina i jakih alkoholnih pića označenih oznakom zemljopisnog podrijetla.

(50)

Dodana vrijednost oznake zemljopisnog podrijetla temelji se na povjerenju potrošača. Takvo povjerenje može biti utemeljeno samo ako je registracija oznaka zemljopisnog podrijetla popraćena djelotvornom i učinkovitom provjerom i kontrolnim mehanizmima. Potrošači bi trebali moći očekivati da svaka oznaka zemljopisnog podrijetla podliježe strogim sustavima provjere i kontrola bez obzira na to jesu li proizvodi podrijetlom iz Unije ili iz treće zemlje.

(51)

Kako bi se osiguralo postojanje povjerenja potrošača u specifična svojstva obrtničkih i industrijskih proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla, proizvođači bi trebali podlijegati sustavu temeljenom na osobnoj izjavi proizvođača kojim se provjerava sukladnost sa specifikacijom proizvoda prije i nakon stavljanja proizvoda na tržište. Za potrebe kontrola svaka bi država članica trebala odrediti nadležna tijela za provjeru sukladnosti i praćenje. Trebalo bi biti moguće imati jedno nadležno tijelo određeno za nacionalnu fazu i različito nadležno tijelo određeno za kontrole ako država članica tako odluči. Odgovarajućem nadležnom tijelu trebalo bi omogućiti da delegira određene zadaće kontrole tijelima za certificiranje proizvoda ili fizičkim osobama.

(52)

Osobnu bi izjavu proizvođač trebao podnijeti nadležnom tijelu odgovornom za provjeru sukladnosti sa specifikacijom proizvoda. Kako bi se dokazala kontinuirana sukladnost, takva bi se osobna izjava trebala podnositi svake tri godine. U slučaju izmjene specifikacije proizvoda koja utječe na dotični proizvod, proizvođači bi trebali biti dužni odmah podnijeti ažuriranu osobnu izjavu. Provjera na temelju osobne izjave ne bi trebala sprečavati proizvođače u tome da omoguće trećim stranama provjeru sukladnosti njihovih proizvoda sa specifikacijom proizvoda. Takva provjera treće strane trebala bi moći dopuniti, ali ne i zamijeniti osobnu izjavu.

(53)

Osobna izjava trebala bi nadležnom tijelu pružiti sve potrebne informacije u pogledu proizvoda kako bi to tijelo provjerilo sukladnost proizvoda sa specifikacijom proizvoda. Kako bi se osigurala sveobuhvatnost informacija koje se iznose u osobnoj izjavi, trebalo bi utvrditi usklađenu strukturu takvih izjava. Proizvođač bi trebao preuzeti potpunu odgovornost za osiguravanje toga da su informacije navedene u osobnoj izjavi potpune, dosljedne i točne te bi trebao moći pružiti potrebne dokaze koji omogućuju provjeru tih informacija, bez utjecaja na zaštitu znanja i iskustva te poslovnih tajni.

(54)

Po primitku osobne izjave nadležno tijelo trebalo bi provesti ispitivanje osobne izjave koje uključuje barem provjeru njezine potpunosti i dosljednosti. Trebalo bi pojasniti očite nedosljednosti i od proizvođača zatražiti informacije koje nedostaju. Ako se nadležno tijelo uvjeri da su informacije navedene u osobnoj izjavi potpune i dosljedne te nema drugih rezervi u pogledu sukladnosti, nadležno tijelo trebalo bi izdati ili obnoviti službeni certifikat o odobrenju za proizvodnju proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla.

(55)

Kako bi se osigurala sukladnost sa specifikacijom proizvoda i provjerila točnost informacija navedenih u osobnoj izjavi, nadležno tijelo trebalo bi primjereno učestalo provoditi provjere sukladnosti na tržištu, uključujući elektroničku trgovinu, temeljene na analizi rizika i uzimajući u obzir rizik od nesukladnosti, uključujući prijevarne ili obmanjujuće prakse.

(56)

U slučaju nesukladnosti sa specifikacijom proizvoda, nadležno tijelo trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osiguralo da dotični proizvođači isprave tu situaciju te kako bi se spriječila daljnja nesukladnost.

(57)

Kao alternativu postupku provjere koji se temelji na osobnoj izjavi, državama članicama trebalo bi omogućiti da predvide postupak provjere koji se temelji na provjeri sukladnosti, a koji provodi nadležno tijelo ili određena treća strana. Takav postupak provjere trebao bi uključivati kontrole sukladnosti sa specifikacijom proizvoda prije i nakon stavljanja proizvoda na tržište. Nadležno tijelo trebalo bi moći delegirati, ako je potrebno, tijelima za certificiranje proizvoda ili fizičkim osobama određene zadaće kontrole povezane s provjerom zemljopisnog podrijetla ili proizvodnog procesa dotičnog proizvoda.

(58)

Za akreditaciju tijela za certificiranje proizvoda trebale bi se upotrebljavati europske norme (norme EN) koje je razvio Europski odbor za normizaciju (CEN) i međunarodne norme koje je razvila Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO), a ta bi tijela trebala primjenjivati te norme u svojem radu. Akreditacija tih tijela trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (15). Tijela za certificiranje proizvoda uspostavljena izvan Unije trebala bi dokazati svoju sukladnost s normama Unije ili međunarodno priznatim normama putem certifikata koje je izdalo tijelo koje je priznati potpisnik multilateralnog sporazuma o priznavanju pod okriljem Međunarodnog akreditacijskog foruma (IAF) ili član Međunarodne organizacije za akreditaciju laboratorija (ILAC). Fizičke osobe trebale bi posjedovati stručno znanje, opremu, infrastrukturu i resurse potrebne za obavljanje zadaća kontrole koje su im delegirane. Trebale bi imati odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo i biti nepristrane te ne bi smjele biti ni u kakvom sukobu interesa u vezi s obavljanjem zadaća kontrole koje su im delegirane.

(59)

Države članice i Ured trebali bi objaviti informacije o nadležnim tijelima te o tijelima za certificiranje proizvoda i fizičkim osobama kojima su delegirane zadaće kontrole kako bi se osigurala transparentnost i kako bi se zainteresiranim stranama omogućilo da s njima stupe u kontakt.

(60)

Praćenje upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištu važno je kako bi se spriječile prijevarne i obmanjujuće prakse, čime se osigurava da se proizvođačima proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla daje odgovarajuće priznanje za dodanu vrijednost njihovih proizvoda koji nose oznaku zemljopisnog podrijetla i da se osobama koje krše prava dodijeljena oznakom zemljopisnog podrijetla onemogući prodaja nesukladnih proizvoda. Stoga bi države članice trebale odrediti nadležna tijela za praćenje tržišta radi otkrivanja zlouporabe oznaka zemljopisnog podrijetla te za provođenje kontrola na temelju analize rizika. U slučaju otkrivene zlouporabe oznake zemljopisnog podrijetla relevantno nadležno tijelo trebalo bi poduzeti odgovarajuće administrativne i pravosudne korake kako bi spriječilo ili zaustavilo upotrebu naziva proizvoda ili usluga koji su u suprotnosti sa zaštitom registrirane oznake zemljopisnog podrijetla, kada se takvi proizvodi proizvode ili stavljaju na tržište, ili takve usluge pružaju ili stavljaju na tržište, na njihovu državnom području. Ta tijela trebala bi moći biti ista kao i tijela određena za provjeru sukladnosti sa specifikacijom proizvoda. Takvo praćenje trebala bi moći provoditi tijela koja provode kontrole proizvoda ili kontrole na tržištu u drugom kontekstu, primjerice carinske provjere, nadzor tržišta ili izvršavanje zakonodavstva.

(61)

Mjere, postupci i pravna sredstva utvrđeni u Direktivi 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) primjenjuju se na svaku povredu prava intelektualnog vlasništva, uključujući prava koja se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla. Osim toga, Uredbom (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17) utvrđuju se uvjeti i postupci za djelovanje carinskih tijela ako roba za koju se sumnja da povređuje pravo intelektualnog vlasništva, uključujući pravo koje se odnosi na oznake zemljopisnog podrijetla, podliježe ili je trebala podlijegati carinskom nadzoru ili carinskim provjerama na carinskom području Unije. Isto tako, Uredbom (EU) br. 386/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (18) utvrđuju se zadaće i aktivnosti Ureda u vezi s provedbom prava intelektualnog vlasništva, uključujući poticanje suradnje s relevantnim tijelima država članica i među njima.

(62)

Da bi unutarnje tržište moglo pravilno funkcionirati, važno je da proizvođači mogu brzo i jednostavno dokazati da su ovlašteni upotrebljavati naziv koji je zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla, primjerice u kontekstu carinskih provjera ili tržišnih inspekcija, ili na zahtjev poslovnih partnera ili potrošača. U tu bi svrhu trebali upotrebljavati službeni certifikat o odobrenju za proizvodnju proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla koji im je stavljen na raspolaganje.

(63)

Budući da sustav kontrole utvrđen u ovoj Uredbi slijedi javno-privatni pristup, sami proizvođači bi također trebali doprinijeti zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla. Trebali bi provoditi provjere sukladnosti kako bi provjerili sukladnost proizvoda sa specifikacijom proizvoda uz, prema potrebi, unutarnje provjere sukladnosti kojima upravlja i koje organizira relevantna skupina proizvođača. Osim toga, proizvođače bi trebalo poticati da podupru javna tijela u praćenju upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištu. Proizvođače bi također trebalo poticati da obavijeste nadležna tijela o svim slučajevima nesukladnosti ili mogućim kršenjima.

(64)

Radi jačanja zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode i djelotvornije borbe protiv krivotvorenja, zaštita na temelju ove Uredbe trebala bi se primjenjivati i na okružje izvan interneta i na internetsko okružje, uključujući nazive domena na internetu. Posredničke usluge, posebno internetske platforme, sve se više upotrebljavaju za prodaju proizvoda, uključujući proizvode označene oznakom zemljopisnog podrijetla. U tom bi se smislu informacije koje se odnose na oglašavanje, promociju i prodaju robe koja je u suprotnosti sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla predviđenom u ovoj Uredbi trebale smatrati nezakonitim sadržajem u smislu članka 3. točke (h) Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća (19) te bi trebale podlijegati obvezama i mjerama na temelju te uredbe.

(65)

Države članice trebale bi predvidjeti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije čiji je cilj odvraćanje proizvođača proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla od mogućeg prijevarnog ponašanja i osoba od kršenja oznaka zemljopisnog podrijetla.

(66)

Budući da se faze proizvodnje proizvoda označenog oznakom zemljopisnog podrijetla mogu odvijati u više od jedne države članice i da bi se proizvodi proizvedeni u jednoj državi članici mogli prodavati u drugoj državi članici, trebalo bi osigurati administrativnu pomoć i suradnju među državama članicama kako bi se omogućile učinkovite i djelotvorne kontrole i provedba.

(67)

Djelovanje Unije nakon njezina pristupanja Ženevskom aktu uređeno je Uredbom (EU) 2019/1753 Europskog parlamenta i Vijeća (20). Određene odredbe te uredbe trebalo bi izmijeniti kako bi se osigurala koherentnost u odnosu na uspostavu sustava Unije za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, u skladu s ovom Uredbom. U tom bi kontekstu Ured trebao djelovati kao nadležno tijelo Unije u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode na temelju Ženevskog akta. Odredbe Uredbe (EU) 2019/1753 koje se primjenjuju na oznake zemljopisnog podrijetla koje nisu obuhvaćene područjem primjene prava Unije kojim se uređuje sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode trebalo bi stoga izmijeniti kako bi bile usklađene s ovom Uredbom.

(68)

Isto tako, kako bi se osigurala koherentnost u odnosu na ovu Uredbu, trebalo bi izmijeniti Uredbu (EU) 2017/1001. Zadaće dodijeljene Uredu na temelju ove Uredbe u pogledu upravljanja oznakama zemljopisnog podrijetla i njihova promicanja trebalo bi dodati na popis zadaća Ureda utvrđenih u članku 151. Uredbe (EU) 2017/1001.

(69)

Kad je riječ o zadaćama dodijeljenima Uredu na temelju ove Uredbe, jezici Ureda trebali bi biti svi službeni jezici Unije. Kad je riječ o zahtjevima, zahtjevima za izmjenu specifikacije proizvoda i zahtjevima za poništenje koje su podnijeli podnositelji zahtjeva iz trećih zemalja, Ured bi trebao prihvatiti ovjerene prijevode dokumenata i informacija na jedan od službenih jezika Unije. Ako je to primjereno, Ured bi trebao imati mogućnost upotrebe ovjerenih strojnih prijevoda.

(70)

Države članice trebale bi imati mogućnost naplaćivanja pristojbe kako bi pokrile troškove upravljanja sustavom zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode. U tom bi kontekstu države članice trebale uzeti u obzir situaciju mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. Ured ne bi trebao naplaćivati pristojbu za zahtjeve koje podnose nadležna tijela država članica nakon završetka nacionalne faze postupka registracije. Međutim, Ured bi trebao naplaćivati pristojbu za postupak izravne registracije, s obzirom na to da taj postupak stvara više posla za Ured nego obrada zahtjeva koji su već ispitani u nacionalnoj fazi. Ured bi također trebao naplaćivati pristojbe za postupke na temelju ove Uredbe koji se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja i za žalbe.

(71)

Pristojbe ili naknade za kontrolu i provjeru trebale bi pokrivati, ali ne i premašivati, troškove nadležnih tijela koja provode kontrole, uključujući opće troškove. Opći troškovi mogli bi uključivati troškove organizacije i potpore potrebne za planiranje i provedbu kontrola te, ako je primjenjivo, korištenje uslugama tijela za certificiranje proizvoda ili fizičkih osoba. Za podnošenje osobne izjave i njezinu obradu ne bi trebalo naplaćivati pristojbu.

(72)

Potrebni troškovi uspostave informatičkog sustava koji je predviđen na temelju ove Uredbe, to jest digitalnog sustava za podnošenje zahtjeva Uredu elektroničkim putem, registra Unije i digitalnog portala, trebali bi se financirati iz akumuliranog proračunskog viška Ureda. Tekući troškovi koji proizlaze iz zadaća povjerenih Uredu ovom Uredbom trebali bi se pokriti iz operativnog proračuna Ureda.

(73)

Digitalni sustav za podnošenje zahtjeva Uredu elektroničkim putem trebao bi uključivati front office i back office te omogućiti nesmetanu povezanost, sučelje i integraciju s informatičkim sustavima nacionalnih tijela, registrom Unije i informatičkim sustavom WIPO-a za upravljanje Ženevskim aktom. Taj registar Unije trebao bi biti sličan Unijinom registru oznaka zemljopisnog podrijetla za vina te prehrambene i poljoprivredne proizvode i imati barem iste funkcije.

(74)

Kako bi izmijenila ili dopunila određene elemente ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi sa sljedećim: i. dodatnim utvrđivanjem zahtjevâ u vezi s popratnom dokumentacijom uz zahtjev; ii. navođenjem dodatnih elemenata popratne dokumentacije koje treba podnijeti; iii. utvrđivanjem kriterija za postupak izravne registracije; iv. utvrđivanjem postupaka i uvjeta koji se primjenjuju na pripremu i podnošenje zahtjevâ Uredu; v. utvrđivanjem sadržaja žalbe i postupka za podnošenje i ispitivanje žalbe; vi. sadržajem i oblikom odluka žalbenih vijeća; i vii. mijenjanjem informacija i zahtjeva u pogledu standardnog obrasca za osobnu izjavu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (21) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(75)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi sa sljedećim: i. utvrđivanjem pravila kojima se ograničavaju informacije sadržane u specifikaciji proizvoda kad je takvo ograničenje potrebno kako bi se izbjeglo podnošenje pretjerano opsežnih zahtjeva; ii. utvrđivanjem pravila o obliku specifikacije proizvoda; iii. utvrđivanjem formata popratne dokumentacije i njezinog prikaza na internetu; iv. utvrđivanjem detaljnih pravila o postupcima za pripremu i podnošenje izravnih zahtjeva; v. utvrđivanjem detaljnih pravila o postupku te obliku i podnošenju zahtjeva Uredu, među ostalim u vezi sa zahtjevima koji se odnose na više državnih područja; vi. utvrđivanjem pravila o podnošenju prigovora i određivanjem formata i prikaza na internetu obrazložene izjave o prigovoru; vii. utvrđivanjem pravila o podnošenju obavijesti o primjedbama i određivanjem njezina formata i prikaza na internetu; viii. odlukama i postupcima u slučajevima u kojima Komisija od Ureda preuzima ovlast za odlučivanje o zahtjevu; ix. utvrđivanjem detaljnih pravila o postupku te obliku i podnošenju zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda na razini Unije te o postupku i obliku standardnih izmjena i obavješćivanju Ureda o takvim izmjenama; x. utvrđivanjem detaljnih pravila o postupcima i obliku poništenja te o podnošenju zahtjeva za poništenje; xi. utvrđivanjem informatičke arhitekture i prikaza registra Unije; xii. utvrđivanjem formata izvadaka iz registra Unije i njihova prikaza na internetu; xiii. utvrđivanjem tehničkih obilježja simbola i oznake Unije te pravila za njihovu upotrebu na proizvodima koji se stavljaju na tržište kao registrirana oznaka zemljopisnog podrijetla, uključujući pravila o jezičnim inačicama koje će se upotrebljavati; xiv. detaljnim navođenjem prirode i vrste informacija koje se razmjenjuju te metoda razmjene informacija za potrebe kontrola; i xv. utvrđivanjem iznosa pristojbi koje Ured naplaćuje i načina na koji se one plaćaju ili, u slučaju pristojbe za žalbe pred žalbenim vijećima, nadoknađuju. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (22).

(76)

Postojeća zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini temelji se na raznim regulatornim pristupima. Postojanjem dvaju usporednih sustava na razini Unije i nacionalnoj razini riskira se zbunjivanje potrošača i proizvođača. Zamjenom nacionalnih sustava zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode regulatornim okvirom Unije stvorila bi se pravna sigurnost, smanjilo administrativno opterećenje za nacionalna tijela, osiguralo pošteno tržišno natjecanje između proizvođača proizvoda označenih takvim oznakama zemljopisnog podrijetla, osigurali predvidljivi i relativno niski troškovi te poboljšala vjerodostojnost proizvoda u očima potrošača. U tu svrhu nacionalni sustavi zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode trebali bi prestati postojati 12 mjeseci od dana početka primjene ove Uredbe. Trebalo bi biti moguće produljiti razdoblje zaštite dodijeljene u okviru tih nacionalnih sustava do završetka registracije nacionalnih oznaka zemljopisnog podrijetla koje su utvrdile dotične države članice. Neke države članice, posebno one koje su stranke Lisabonskog sporazuma o zaštiti oznaka izvornosti i njihovoj međunarodnoj registraciji, registrirale su, na temelju tog sporazuma, oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode. Također su na temelju tog sporazuma odobrile zaštitu oznakama zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja. Stoga bi Uredbu (EU) 2019/1753 trebalo izmijeniti kako bi se omogućila kontinuirana zaštita tih oznaka zemljopisnog podrijetla.

(77)

Budući da je za osiguravanje uspostave okvira za ispravno funkcioniranje ove Uredbe potrebno vrijeme kako bi se stvorio sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode na razini Unije i međunarodnoj razini, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati nakon isteka razumnog roka od njezina donošenja. Međutim, određene odredbe koje se odnose na odstupanje od nacionalne faze, Savjetodavni odbor, uspostavu informatičkog sustava i delegiranje ovlasti Komisiji trebale bi se primjenjivati od stupanja na snagu ove Uredbe.

(78)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom. Stoga bi ovu Uredbu trebalo tumačiti i primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, slobodu poslovanja i pravo na vlasništvo, među ostalim intelektualno vlasništvo.

(79)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest stvaranje sustava Unije za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka ove Uredbe on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(80)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 2. lipnja 2022. (23),

(a)

registraciji i zaštiti te kontrolama u odnosu na oznake zemljopisnog podrijetla kojima se obrtnički i industrijski proizvodi označavaju kao proizvodi određene kvalitete, ugleda ili drugog svojstva povezanih s njihovim zemljopisnim podrijetlom; i

(b)

oznakama zemljopisnog podrijetla upisanima u međunarodni registar uspostavljen na temelju Ženevskog akta Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla („Ženevski akt”) kojim upravlja Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO).

(a)

potrebne zadaće, prava i odgovornosti proizvođača kako bi upravljali oznakama zemljopisnog podrijetla, među ostalim kao odgovor na potražnju društva za održivim proizvodima;

(b)

jednostavnu i učinkovitu registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir odgovarajuću zaštitu prava intelektualnog vlasništva;

(c)

stvaranje dodane vrijednosti doprinošenjem poštenom tržišnom natjecanju;

(d)

pouzdane informacije i jamstvo autentičnosti proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla za potrošače;

(e)

djelotvorne kontrole i provedbu u odnosu na oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode i stavljanje na tržište obrtničkih i industrijskih proizvoda u cijeloj Uniji, uključujući elektroničku trgovinu, pri čemu se osigurava cjelovitost unutarnjeg tržišta;

(f)

lokalni gospodarski razvoj kojim se doprinosi zaštiti znanja i iskustva te zajedničkog nasljeđa.

1.

„obrtnički i industrijski proizvodi” znači proizvodi:

2.

„proizvođač” znači gospodarski subjekt koji sudjeluje u jednoj fazi proizvodnje ili više faza proizvodnje za obrtničke i industrijske proizvode;

3.

„skupina proizvođača” znači svako udruženje, neovisno o njegovu pravnom obliku, uglavnom sastavljeno od proizvođača koji rade s istim proizvodom;

4.

„faza proizvodnje” znači svaki korak u proizvodnji, uključujući izradu, preradu, dobivanje, vađenje, rezanje ili pripremu, do točke u kojoj je proizvod u obliku u kojem se može staviti na tržište;

5.

„tradicionalan”, u vezi s proizvodom podrijetlom s određenog zemljopisnog područja, znači da postoji dokazana povijesna upotreba od strane proizvođača u zajednici u razdoblju koje omogućuje prijenos s generacije na generaciju;

6.

„generički naziv” znači:

7.

„tijelo za certificiranje proizvoda” znači tijelo, neovisno o njegovu pravnom obliku, kojem je povjerena zadaća certificiranja sukladnosti proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla sa specifikacijom proizvoda;

8.

„osobna izjava” znači dokument u usklađenom obliku kako je utvrđeno u Prilogu I. u kojem proizvođači, koje može predstavljati ovlašteni predstavnik, na svoju isključivu odgovornost navode da je proizvod u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda i da su provedene sve potrebne kontrole i provjere za ispravno utvrđivanje sukladnosti kako bi se nadležnim tijelima država članica dokazala zakonita upotreba oznake zemljopisnog podrijetla;

9.

„Ured” znači Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo osnovan Uredbom (EU) 2017/1001;

10.

„obavijest o primjedbama” znači pisano očitovanje podneseno Uredu u kojem se ukazuje na netočnosti u zahtjevu bez pokretanja postupka prigovora;

11.

„posebna nacionalna zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode” znači pravo intelektualnog vlasništva na temelju nacionalnog, regionalnog ili lokalnog prava kojim se posebno štite nazivi kojima se identificiraju obrtnički i industrijski proizvodi određene kvalitete, ugleda ili drugog svojstva povezanih s njihovim zemljopisnim podrijetlom, uz iznimku žigova.

(a)

proizvod potječe iz određenog mjesta, regije ili zemlje;

(b)

kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo proizvoda u bitnom se pripisuju njegovu zemljopisnom podrijetlu; i

(c)

najmanje jedna faza proizvodnje proizvoda odvija se na definiranom zemljopisnom području.

(a)

dotična osoba jedini je proizvođač koji je voljan podnijeti zahtjev; i

(b)

dotično zemljopisno područje definirano je kao određeni dio državnog područja, bez upućivanja na granice posjeda, te ima svojstva koja se znatno razlikuju od svojstava susjednih zemljopisnih područja, ili su svojstva proizvoda različita od svojstava proizvoda proizvedenih na susjednim zemljopisnim područjima.

(a)

naziv koji se zaštićuje kao oznaka zemljopisnog podrijetla, koji može biti zemljopisni naziv mjesta proizvodnje proizvoda ili naziv koji se upotrebljava u trgovini ili svakodnevnom govoru na definiranom zemljopisnom području za opis proizvoda ili za upućivanje na taj proizvod;

(b)

vrstu proizvoda;

(c)

opis proizvoda, uključujući, prema potrebi, opis sirovina;

(d)

specifikaciju definiranog zemljopisnog područja iz članka 6. stavka 1. točke (a) i informacije kojima se utvrđuje veza između zemljopisnog područja i određene kvalitete, ugleda ili drugog svojstva proizvoda iz članka 6. stavka 1. točke (b);

(e)

dokaz da proizvod potječe s definiranog zemljopisnog područja navedenog u članku 6. stavku 1. točkama (a) i (c), među ostalim navođenjem faza proizvodnje koje se odvijaju na definiranom zemljopisnom području;

(f)

opis metoda proizvodnje i, prema potrebi, tradicionalnih metoda i posebnih praksi koje se upotrebljavaju;

(g)

informacije o pakiranju, ako podnositelj zahtjeva odredi da se pakiranje mora obaviti na definiranom zemljopisnom području, u kojem slučaju podnositelj zahtjeva dostatno obrazlaže zašto se pakiranje određenog proizvoda mora obavljati na tom području;

(h)

sva posebna pravila za označivanje proizvoda;

(i)

navođenje svake pojedinačne faze proizvodnje koju obavlja jedan ili više proizvođača u državi članici ili trećoj zemlji koja nije država članica ili treća zemlja iz koje potječe naziv proizvoda te navođenje svih posebnih odredaba za povezanu provjeru sukladnosti;

(j)

druge zahtjeve koje predvide države članice odnosno skupina proizvođača, pod uvjetom da su takvi zahtjevi objektivni, nediskriminirajući i spojivi s pravom Unije i nacionalnim pravom.

(a)

naziv koji će se zaštititi kao oznaka zemljopisnog podrijetla;

(b)

vrstu proizvoda;

(c)

opis proizvoda, uključujući, prema potrebi, informacije o pakiranju i označivanju;

(d)

sažetu definiciju zemljopisnog područja;

(e)

opis veze između proizvoda i definiranog zemljopisnog područja iz članka 9. stavka 1., uključujući, prema potrebi, specifične elemente opisa proizvoda ili metode proizvodnje koji opravdavaju tu vezu.

(a)

ime i podatke za kontakt podnositelja zahtjeva;

(b)

ime i podatke za kontakt nadležnog tijela određenog u skladu s člankom 50. stavkom 1. i, ako je primjenjivo, tijela za certificiranje proizvoda ili fizičke osobe koji provjeravaju sukladnost sa specifikacijom proizvoda iz članka 51. stavka 5. točke (b), članka 52. stavka 1. točke (b) i članka 53. točke (b);

(c)

informacije o svim ograničenjima upotrebe ili zaštite oznake zemljopisnog podrijetla te o svim prijelaznim mjerama koje predlaže podnositelj zahtjeva ili nacionalno nadležno tijelo, posebno nakon ispitivanja zahtjeva od strane nacionalnog nadležnog tijela i bilo kakvog prigovora;

(d)

sve druge informacije koje država članica ili podnositelj zahtjeva smatra primjerenima.

(a)

specifikaciju proizvoda iz članka 9.;

(b)

jedinstveni dokument iz članka 10.; i

(c)

popratnu dokumentaciju iz članka 11.

(a)

predložena oznaka zemljopisnog podrijetla nije u skladu sa zahtjevima za zaštitu utvrđenima u ovoj Uredbi;

(b)

registriranje predložene oznake zemljopisnog podrijetla bilo bi u suprotnosti s člankom 42. ili člankom 43., ili člankom 44. stavkom 2.; ili

(c)

registriranje predložene oznake zemljopisnog podrijetla ugrozilo bi postojanje identičnog ili sličnog naziva koji se upotrebljava u trgovini ili žiga, ili postojanje proizvoda koji su zakonito dostupni na tržištu najmanje pet godina prije datuma objave iz stavka 1.

(a)

dokaz o tome da dotična država članica nema nacionalnu posebnu zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode; i

(b)

zahtjev za takvo odstupanje, kojemu se prilaže procjena koja pokazuje da lokalni interes za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode nizak.

(a)

fazu postupka registracije na razini Unije u vezi sa zahtjevom koji je podnijelo nadležno tijelo države članice nakon što je na nacionalnoj razini donesena pozitivna odluka o zahtjevu u skladu s člankom 16. stavkom 1.;

(b)

postupak registracije u vezi s izravnim zahtjevom podnesenim u skladu s člankom 20.; i

(c)

postupak registracije u vezi sa zahtjevom za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla iz treće zemlje, osim oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih u Uniji na temelju Ženevskog akta ili bilo kojeg drugog međunarodnog sporazuma čija je Unija ugovorna stranka.

(a)

jedinstveni dokument iz članka 10.;

(b)

popratnu dokumentaciju iz članka 11.;

(c)

izjavu nadležnog tijela kojem je zahtjev prvotno podnesen kojom se potvrđuje da zahtjev ispunjava uvjete za registraciju na temelju ove Uredbe;

(d)

upućivanje na specifikaciju proizvoda objavljenu elektroničkim putem u skladu s člankom 16. stavkom 2.

(a)

specifikaciju proizvoda iz članka 9.;

(b)

jedinstveni dokument iz članka 10.;

(c)

popratnu dokumentaciju iz članka 11.

(a)

specifikaciju proizvoda iz članka 9.;

(b)

jedinstveni dokument iz članka 10.;

(c)

popratnu dokumentaciju iz članka 11.;

(d)

pravni dokaz o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla u trećoj zemlji podrijetla;

(e)

dokaz o punomoći ako podnositelja zahtjeva predstavlja zastupnik.

(a)

nadležno tijelo jedne od dotičnih država članica ako se prekogranično zemljopisno područje nalazi u više država članica;

(b)

nadležno tijelo dotične države članice ako se prekogranično zemljopisno područje nalazi i u državi članici i u trećoj zemlji;

(c)

podnositelj zahtjeva iz treće zemlje ili nadležno tijelo jedne od dotičnih trećih zemalja ako se prekogranično zemljopisno područje nalazi u više trećih zemalja.

(a)

da nema očitih pogrešaka;

(b)

da su informacije dostavljene na temelju članka 22. stavka 1., 2. ili 3., kako je primjenjivo, potpune; i

(c)

da je jedinstveni dokument precizan i tehničke prirode te u skladu s člankom 10.

(a)

obavijesti Ured da je odluka iz članka 16. stavka 1. poništena na nacionalnoj razini upravnom ili sudskom odlukom koja se odmah primjenjuje, ali nije konačna; ili

(b)

od Ureda zatraži da suspendira ispitivanje jer je pokrenut nacionalni upravni ili sudski postupak kako bi se osporila valjanost zahtjeva.

(a)

predložena oznaka zemljopisnog podrijetla nije u skladu sa zahtjevima za zaštitu utvrđenima u ovoj Uredbi;

(b)

registriranje predložene oznake zemljopisnog podrijetla bilo bi u suprotnosti s člankom 42. ili člankom 43., ili člankom 44. stavkom 2.; ili

(c)

registriranje predložene oznake zemljopisnog podrijetla ugrozilo bi postojanje identičnog ili sličnog naziva koji se upotrebljava u trgovini ili žiga, ili postojanje proizvoda koji su zakonito dostupni na tržištu najmanje pet godina prije datuma objave zahtjeva iz članka 22. stavka 7.

(a)

da bi registriranje oznake zemljopisnog podrijetla ugrozilo postojanje identičnog ili sličnog naziva koji se upotrebljava u trgovini za potrebe označivanja proizvoda; ili

(b)

da su se ti proizvodi zakonito stavljali na tržište pod tim nazivom radi označivanja proizvoda na dotičnom državnom području najmanje pet godina prije datuma objave zahtjeva iz članka 22. stavka 7.

(a)

da se naziv iz stavka 1. zakonito i pošteno neprekidno upotrebljava najmanje 25 godina prije podnošenja zahtjeva Uredu za registraciju dotične oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

da svrha upotrebe naziva iz stavka 1. ni u jednom trenutku nije bila iskorištavanje ugleda naziva registriranog kao oznaka zemljopisnog podrijetla; i

(c)

da potrošači nisu bili niti su mogli biti u zabludi u vezi s pravim zemljopisnim podrijetlom proizvoda.

(a)

izmjene na razini Unije iz stavka 3., za koje je potreban postupak prigovora na razini Unije; i

(b)

standardne izmjene koje se razmatraju na razini države članice ili treće zemlje.

(a)

izmjena podrazumijeva promjenu naziva zaštićenog oznakom zemljopisnog podrijetla ili upotrebe tog naziva;

(b)

postoji rizik da bi izmjena ugrozila vezu između zemljopisnog područja i proizvoda iz jedinstvenog dokumenta; ili

(c)

izmjena podrazumijeva ograničenja koja se odnose na stavljanje proizvoda na tržište.

(a)

više nije moguće osigurati sukladnost proizvoda sa specifikacijom proizvoda;

(b)

najmanje pet uzastopnih godina nijedan proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla nije stavljen na tržište.

(a)

sadržaja žalbe iz stavka 4. ovog članka i postupka za podnošenje i ispitivanje žalbe; i

(b)

sadržaja i oblika odluka žalbenih vijeća iz stavka 5. ovog članka.

(a)

zahtjevu za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

zahtjevu za izmjenu specifikacije proizvoda;

(c)

prigovoru na zahtjev ili prigovoru na zahtjev za izmjenu specifikacije proizvoda;

(d)

upisima u registar Unije;

(e)

zahtjevu za poništenje registracije oznake zemljopisnog podrijetla.

(a)

procjena kriterija kvalitete;

(b)

utvrđivanje ugleda proizvoda;

(c)

utvrđivanje generičke prirode naziva;

(d)

procjena veze između svojstva proizvoda i njegova zemljopisnog podrijetla;

(e)

rizik od zbunjivanja potrošača ako postoji sukob između oznaka zemljopisnog podrijetla i žigova, homonima ili naziva postojećih proizvoda koji se zakonito stavljaju na tržište.

(a)

naziv registriran kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla („zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”);

(b)

vrstu proizvoda za koji je oznaka zemljopisnog podrijetla registrirana;

(c)

ime podnositelja zahtjeva pod čijim je imenom oznaka zemljopisnog podrijetla registrirana;

(d)

upućivanje na odluku o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla;

(e)

zemlju ili zemlje podrijetla proizvoda za koji je registrirana oznaka zemljopisnog podrijetla.

(a)

koje su zaštićene ili predložene za zaštitu na temelju međunarodnog sporazuma čija je Unija ugovorna stranka, osim Ženevskog akta; ili

(b)

koje su predložene za zaštitu na temelju međunarodnog sporazuma o kojem Unija pregovara.

(a)

svake izravne ili neizravne komercijalne upotrebe oznake zemljopisnog podrijetla za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima obuhvaćenima registracijom, ili ako se upotrebom naziva iskorištava, umanjuje ili narušava ugled zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili mu se šteti;

(b)

svake zlouporabe, oponašanja ili podsjećanja na naziv zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla, čak i ako je pravo podrijetlo proizvoda ili usluga navedeno ili ako je zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla prevedena ili ako joj je dodan izraz kao što je „stil”, „vrsta”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „oponašanje”, „aroma”, „miris”, „kao” ili sličan izraz;

(c)

svake druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili bitnih obilježja proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, u promidžbenim materijalima, u dokumentima ili informacijama na internetskim sučeljima koji se odnose na proizvod, kao i od pakiranja proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu;

(d)

svakog drugog postupka koji potrošača može dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.

(a)

robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar tog područja; i

(b)

robu koja se prodaje na daljinu, primjerice u okviru elektroničke trgovine.

(a)

postojećem stanju u područjima potrošnje;

(b)

relevantnom pravu Unije ili nacionalnom pravu.

(a)

oznake zemljopisnog podrijetla upisane u registar Unije;

(b)

oznake zemljopisnog podrijetla za koje je podnesen zahtjev, pod uvjetom da su naknadno upisane u registar Unije;

(c)

oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u Uniji na temelju Uredbe (EU) 2019/1753; i

(d)

oznake zemljopisnog podrijetla, oznake izvornosti i jednakovrijedne nazive zaštićene na temelju međunarodnog sporazuma između Unije i jedne ili više trećih zemalja.

(a)

pripremiti i izmijeniti specifikaciju proizvoda i uspostaviti unutarnje provjere sukladnosti kojima se osigurava da su faze proizvodnje u skladu sa specifikacijom proizvoda;

(b)

poduzeti pravne radnje kako bi se osigurala zaštita oznake zemljopisnog podrijetla i svih drugih prava intelektualnog vlasništva koja su izravno povezana s proizvodom;

(c)

pristati preuzeti obveze u vezi s održivošću, bez obzira na to jesu li uključene u specifikaciju proizvoda ili su dio zasebne inicijative;

(d)

poduzeti mjere za poboljšanje rezultata oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući:

(e)

suzbijati krivotvorenje i prijevarne upotrebe na koje se sumnja na unutarnjem tržištu, u pogledu oznake zemljopisnog podrijetla za proizvod koji nije u skladu sa specifikacijom proizvoda praćenjem upotrebe oznake zemljopisnog podrijetla na cijelom unutarnjem tržištu i na tržištima trećih zemalja na kojima je ta oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena, među ostalim i na internetskim sučeljima, te, prema potrebi, obavješćivanjem tijela za izvršavanje zakonodavstva;

(f)

razvijati aktivnosti kako bi se osiguralo da proizvod označen oznakom zemljopisnog podrijetla bude u skladu sa specifikacijom proizvoda; i

(g)

poduzeti sve druge mjere kako bi se osigurala odgovarajuća pravna zaštita oznake zemljopisnog podrijetla, među ostalim, prema potrebi, obavješćivanjem nadležnih tijela u skladu s člankom 51. stavkom 5., člankom 52. stavkom 3. i člankom 54. stavkom 2.

(a)

prikaz zemljopisnog područja podrijetla iz specifikacije proizvoda; i

(b)

tekst, grafički prikazi ili simboli koji se odnose na državu članicu ili regiju u kojoj je to zemljopisno područje smješteno.

(a)

provjeru je li proizvod označen oznakom zemljopisnog podrijetla u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda;

(b)

praćenje upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištu, među ostalim i u području elektroničke trgovine.

(a)

nadležno tijelo; ili

(b)

jedno ili više tijela za certificiranje proizvoda ili fizičke osobe kojima su delegirane zadaće kontrole u skladu s člankom 55.

(a)

jedno ili više nadležnih tijela iz članka 50. stavka 1.; ili

(b)

jedno ili više tijela za certificiranje proizvoda ili fizičke osobe kojima su delegirane zadaće kontrole u skladu s člankom 55.

(a)

nadležno tijelo koje je odredila treća zemlja; ili

(b)

jedno ili više tijela za certificiranje proizvoda.

(a)

delegiranje sadržava precizan opis zadaća kontrole delegiranih tijelu za certificiranje proizvoda ili fizičkoj osobi i uvjete pod kojima može obavljati te zadaće;

(b)

ako se zadaće kontrole delegiraju tijelima za certificiranje proizvoda, ta tijela za certificiranje proizvoda:

(c)

ako se zadaće kontrole delegiraju fizičkim osobama, te fizičke osobe:

(d)

postoje mehanizmi kojima se osigurava učinkovita i djelotvorna koordinacija između nadležnih tijela koja delegiraju zadaće i tijela za certificiranje proizvoda ili fizičkih osoba.

(a)

obavješćuju nadležna tijela koja delegiraju zadaće, redovito i kad god to zatraže ta nadležna tijela, o ishodu kontrola i povezanih aktivnosti;

(b)

odmah obavješćuju nadležna tijela koja delegiraju zadaće kad god ishod kontrola upućuje na nesukladnost ili ukazuje na vjerojatnost postojanja nesukladnosti, osim ako je posebnim mehanizmima uspostavljenima između nadležnih tijela koja delegiraju zadaće i dotičnog tijela za certificiranje proizvoda ili dotične fizičke osobe predviđeno drukčije; i

(c)

surađuju s nadležnim tijelima koja delegiraju zadaće i pružaju im pomoć te im omogućuju pristup svojim prostorijama i dokumentaciji u vezi s delegiranim zadaćama kontrole.

(a)

postoje dokazi da tijelo za certificiranje proizvoda ili fizička osoba ne izvršavaju pravilno zadaće kontrole koje su im delegirane;

(b)

tijelo za certificiranje proizvoda ili fizička osoba ne poduzimaju odgovarajuće i pravovremene mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka; ili

(c)

dovedena je u pitanje neovisnost ili nepristranost tijela za certificiranje proizvoda ili fizičke osobe.

(a)

europskom normom EN ISO/IEC 17065 „Ocjenjivanje sukladnosti – Zahtjevi za tijela koja provode certifikaciju proizvoda, procesa i usluga”, europskom normom EN ISO/IEC 17020 „Ocjenjivanje sukladnosti – Zahtjevi za rad različitih vrsta tijela koja provode inspekciju” i europskom normom EN ISO/IEC 17025 „Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija”, uključujući sve revizije ili izmijenjene verzije tih normi; ili

(b)

drugim prikladnim međunarodno priznatim normama.

1.

u članku 151. stavku 1. umeće se sljedeća točka:

(*1)  Uredba (EU) 2023/2411 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode i izmjeni uredbi (EU) 2017/1001 i (EU) 2019/1753 (SL L, 2023/2411, 27.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2411/oj).”;"

2.

u članku 153. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

3.

u članku 170. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Svaka fizička ili pravna osoba može se koristiti uslugama Centra na dobrovoljnoj osnovi s ciljem postizanja prijateljskog rješavanja svojih sporova, na temelju ove Uredbe, Uredbe (EZ) br. 6/2002 ili Uredbe (EU) 2023/2411, putem uzajamnog dogovora.”

.

1.

članak 1. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

3.

u članku 3. dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Za oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode Ured zahtijeva od Međunarodnog ureda da ukine registraciju u međunarodnom registru oznake zemljopisnog podrijetla koja potječe iz države članice u bilo kojem slučaju iz stavka 1.”

;

4.

u članku 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija ili, za oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, Ured objavljuje sve međunarodne registracije o kojima je Međunarodni ured poslao obavijest u skladu s člankom 6. stavkom 4. Ženevskog akta, a koje se tiču oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u međunarodnom registru u odnosu na koju ugovorna stranka podrijetla, kako je definirana u članku 1. točki xv. Ženevskog akta, nije država članica.”

;

5.

u članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija ili, za oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, Ured ocjenjuje sve međunarodne registracije o kojima je Međunarodni ured poslao obavijest u skladu s člankom 6. stavkom 4. Ženevskog akta o oznaci zemljopisnog podrijetla registriranoj u međunarodnom registru i kojoj ugovorna stranka podrijetla, kako je definirana člankom 1. točkom xv. Ženevskog akta, nije država članica, kako bi se utvrdilo uključuje li obvezan sadržaj utvrđen u pravilu 5. stavku 2. Zajedničkog pravilnika prema Lisabonskom sporazumu i Ženevskom aktu (‚Zajednički pravilnik’) i pojedinosti o kvaliteti, ugledu ili svojstvima navedene u pravilu 5. stavku 3. Zajedničkog pravilnika.”

;

6.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

7.

članak 7. mijenja se kako slijedi:

8.

u članku 8. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„U pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, prvi podstavak primjenjuje se mutatis mutandis na odluke Ureda.”;

9.

članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Proglašenje ništavosti učinaka u Uniji oznake zemljopisnog podrijetla treće zemlje registrirane u međunarodnom registru

1.   Komisija ili, za oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, Ured može, na vlastitu inicijativu ili na temelju propisno obrazloženog zahtjeva države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom, proglasiti ništavima, u cijelosti ili djelomično, učinke zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u Uniji u jednoj ili više sljedećih okolnosti:

2.   Komisija donosi provedbene akte za potrebe stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2. ovog članka i to isključivo nakon što su fizičke osobe ili pravni subjekti iz članka 5. stavka 2. točke ii. Ženevskog akta ili korisnici, kako su definirani u članku 1. točki xvii. Ženevskog akta, dobili mogućnost zaštititi svoja prava.

3.   Ako proglašenje ništavosti više ne podliježe pravu na žalbu, Komisija ili, za oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, Ured bez odgode obavješćuje Međunarodni ured o proglašenju ništavosti učinaka međunarodne registracije oznake zemljopisnog podrijetla na području Unije u skladu sa stavkom 1. točkom (a) ili (c).”

;

10.

u članku 11. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Za oznaku izvornosti koja potječe iz države članice koja je stranka Lisabonskog sporazuma, za proizvod koji je obuhvaćen područjem primjene Uredbe (EU) 2023/2411, ali nije još zaštićen na temelju te uredbe, dotična država članica na temelju zahtjeva fizičke osobe ili pravnog subjekta iz članka 5. stavka 2. točke ii. Ženevskog akta ili korisnika kako je definiran u članku 1. točki xvii. Ženevskog akta ili na vlastitu inicijativu bira hoće li zahtijevati:

Dotična država članica obavješćuje Ured o odabiru iz prvog podstavka ovog stavka i podnosi odgovarajući zahtjev do 2. prosinca 2026. Postupak registracije predviđen člankom 70. stavkom 4. Uredbe (EU) 2023/2411 primjenjuje se mutatis mutandis.

U slučaju iz prvog podstavka točke (a) ovog stavka dotična država članica podnosi zahtjev za međunarodnu registraciju te oznake izvornosti u skladu sa Ženevskim aktom, ako je ta država članica ratificirala Ženevski akt ili mu pristupila u skladu s odobrenjem iz članka 3. Odluke (EU) 2019/1754, u roku od dvanaest mjeseci od datuma registracije oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s Uredbom (EU) 2023/2411.

Dotična država članica, u suradnji s Uredom, provjerava s Međunarodnim uredom postoje li bilo kakve izmjene koje treba provesti na temelju pravila 7. stavka 4. Zajedničkog pravilnika u svrhu registracije na temelju Ženevskog akta. Ured ovlašćuje dotičnu državu članicu da osigura potrebne izmjene i da obavijesti Međunarodni ured.

Ako se odbije registracija na temelju Uredbe (EU) 2023/2411 te su iscrpljena povezana administrativna i sudska pravna sredstva ili ako zahtjev za registraciju na temelju Ženevskog akta nije podnesen u skladu s trećim podstavkom ovog stavka, dotična država članica bez odgode podnosi zahtjev za ukidanje registracije te oznake izvornosti u međunarodnom registru.”

;

11.

u članku 15. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

(a)

postupak izravne registracije iz članka 20.;

(b)

postupak koji se odnosi na oznake zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja iz članka 21. točke (c); i

(c)

žalbe pred žalbenim vijećima iz članka 33.

(a)

strategiji u pogledu svih kontrola koje se provode radi provjere sukladnosti sa zahtjevima povezanima sa sustavom za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode koje su uspostavljene ovom Uredbom kako je navedeno u glavi IV., te o rezultatima tih kontrola;

(b)

provjeri sukladnosti na temelju osobne izjave kako je navedeno u članku 51.;

(c)

provjeri sukladnosti koju provodi nadležno tijelo ili tijelo za certificiranje proizvoda ili fizička osoba kako je navedeno u članku 52.;

(d)

praćenju upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode na tržištu kako je navedeno u članku 54.;

(e)

kontinuiranoj sukladnosti kako je navedeno u članku 45. stavku 2.; i

(f)

nezakonitom sadržaju na internetskim sučeljima kako je navedeno u članku 60.

1.

Naziv i adresa proizvođača: …

[Navedite naziv i adresu gospodarskog subjekta (trgovačko društvo ili pojedinačni proizvođač) i, ako je primjenjivo, naziv i adresu ovlaštenog predstavnika trgovačkog društva ili proizvođača koji potpisuje osobnu izjavu u ime proizvođača.]

2.

Skupina proizvođača: …

[Ako je primjenjivo, navedite naziv i adresu skupine proizvođača koje je proizvođač član.]

3.

Naziv i vrsta proizvoda: …

[Navedite naziv sa svim značajkama pod kojima se proizvod označen oznakom zemljopisnog podrijetla stavlja na tržište ili se namjerava staviti na tržište te vrstu robe kojoj proizvod pripada.]

4.

Status proizvoda: …

[Navedite je li proizvod već na tržištu.]

5.

Mjesta proizvodnje: …

[Navedite sva mjesta proizvodnje s adresom i kontaktnim podacima te aktivnostima (faze proizvodnje u skladu sa specifikacijom proizvoda) koje se ondje provode.]

6.

Naziv, broj i datum registracije oznake zemljopisnog podrijetla: …

[Ovaj zahtjev može se ispuniti tako da se osobnoj izjavi priloži odgovarajući elektronički izvadak iz registra.]

7.

Jedinstveni dokument: …

[Navedite informacije iz jedinstvenog dokumenta: naziv i opis proizvoda, uključujući, prema potrebi, informacije koje se odnose na pakiranje i označivanje, među ostalim i na moguću upotrebu simbola Unije za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, te sažetu definiciju zemljopisnog područja.]

8.

Opis mjera koje je proizvođač poduzeo kako bi osigurao sukladnost proizvoda sa specifikacijom proizvoda: …

[Navedite sve mjere (kontrole i provjere) koje su od podnošenja posljednje osobne izjave poduzeli sam proizvođač, skupina proizvođača ili treća strana, zajedno sa sažetim opisom svake mjere u tablici u nastavku.]

9.

Dodatne informacije: …

[Navedite sve dodatne informacije koje se smatraju relevantnima za ocjenu sukladnosti proizvoda sa specifikacijom proizvoda, npr. primjerke etikete ako u specifikaciji proizvoda postoje pravila o označivanju.]

10.

Izjava o sukladnosti sa zahtjevima specifikacije proizvoda:

Izjavljujem da je prethodno navedeni proizvod, uključujući njegova svojstva i sastavne dijelove, u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda. Provedene su sve potrebne kontrole i provjere za ispravno utvrđivanje sukladnosti.

Svjestan sam da se u slučaju davanja lažne izjave mogu izreći sankcije.

Potpisano za i u ime:

(mjesto i datum):

(ime, funkcija) (potpis):

1.

Naziv(i) [predložene oznake zemljopisnog podrijetla] …

[Navedite naziv koji treba zaštititi oznakom zemljopisnog podrijetla ili registrirani naziv ako je riječ o zahtjevu za izmjenu specifikacije proizvoda.]

2.

Država članica ili treća zemlja …

3.

Opis proizvoda

3.1.

Vrsta proizvoda …

3.2.

Opis proizvoda označenog nazivom iz točke 1. …

[Za identifikaciju proizvoda upotrebljavajte definicije i norme koje se obično upotrebljavaju za taj proizvod. Pri opisu proizvoda usredotočite se na njegovu specifičnost, korištenjem mjernih jedinica i uobičajenih ili stručnih elemenata usporedbe, ne navodeći tehnička obilježja svojstvena svim proizvodima te vrste ni obvezne pravne zahtjeve koji se primjenjuju na sve proizvode te vrste.]

3.3.

Posebne faze proizvodnje koje se moraju provoditi na definiranom zemljopisnom području …

[Navedite opravdanja za sva ograničenja ili odstupanja.]

3.4.

Posebna pravila o pakiranju proizvoda označenog nazivom iz točke 1. …

[Ako je primjenjivo, navedite opravdanja povezana s proizvodom za sva ograničenja.]

3.5.

Posebna pravila o označivanju proizvoda označenog nazivom iz točke 1. …

[Ako je primjenjivo, navedite opravdanja za sva ograničenja.]

4.

Sažeta definicija zemljopisnog područja …

[Prema potrebi, umetnite kartu zemljopisnog područja.]

5.

Povezanost sa zemljopisnim područjem …

[Navedite povezanost između zemljopisnog područja i određene kvalitete, ugleda ili drugog svojstva proizvoda.

U tu svrhu navedite čimbenike na kojima se povezanost temelji, uključujući, prema potrebi, elemente opisa proizvoda ili metode proizvodnje koji opravdavaju tu povezanost.]

Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda (dodaje nadležno tijelo ili Ured kad bude dostupna)

1.

Naziv proizvoda: …

[kako je upisan u registar Unije]

2.

Broj: …

[kako je upisan u registar Unije]

Datum objave jedinstvenog dokumenta i upućivanje na elektroničku objavu specifikacije proizvoda u registru Unije iz članka 23. stavka 7. Uredbe (EU) 2023/2411: …

3.

Kontaktni podaci

Fizička ili pravna osoba / organizacija / nadležno tijelo: …

Adresa: …

Broj telefona: …

E-adresa: …

4.

Razlozi za prigovor:

Nesukladnost s posebnim zahtjevima za zaštitu utvrđenima u Uredbi (EU) 2023/2411.

Predložena oznaka zemljopisnog podrijetla bila bi u suprotnosti s:

Predložena oznaka zemljopisnog podrijetla ugrozila bi postojanje identičnog ili sličnog naziva koji se upotrebljava u trgovini ili žiga, ili postojanje proizvoda koji su zakonito dostupni na tržištu najmanje pet godina prije datuma objave zahtjeva iz članka 22. stavka 7. Uredbe (EU) 2023/2411.

5.

Pojedinosti u prilog prigovoru

[Navedite propisno obrazložene razloge i opravdanje za prigovor, uključujući izjavu s objašnjenjem legitimnog interesa podnositelja prigovora, osim ako prigovor podnosi nacionalno tijelo, u kojem slučaju izjava o legitimnom interesu nije potrebna.]

(mjesto i datum):

(ime, funkcija) (potpis):