Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240

Službeni link: 32021R0694 verzija: 21.09.2023. na snazi od 21.09.2021.

 

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172. i članak 173. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom uspostavlja se program Digitalna Europa („Program”) tijekom trajanja VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.

Ovom Uredbom utvrđuju se ciljevi Programa, njegov proračun za razdoblje od 2021. do 2027., oblici financiranja sredstvima Unije i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „operacija mješovitog financiranja” znači djelovanje koje se podupire iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizma ili platforme mješovitog financiranja kako je definirano u članku 2. točki 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

2. „pravni subjekt” znači fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s pravom Unije, nacionalnim pravom ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i sposobnost djelovati u vlastito ime, izvršavati prava i podlijegati obvezama, ili subjekt koji nema pravnu osobnost kako je navedeno u članku 197. stavku 2. točki (c) Financijske uredbe;

3. „pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je stranka sporazuma s Unijom kojim se omogućuje njezino sudjelovanje u Programu na temelju članka 10.;

4. „međunarodna organizacija europskog interesa” znači međunarodna organizacija čiju većinu čine države članice ili čije je sjedište u državi članici;

5. „europski centar za digitalne inovacije” znači pravni subjekt odabran u skladu s člankom 16. kako bi izvršavao zadaće u okviru Programa, osobito izravnim pružanjem ili osiguravanjem pristupa tehnološkom stručnom znanju i objektima za eksperimentiranje, kao što su oprema i softverski alati za omogućivanje digitalne transformacije industrije, kao i olakšavanjem pristupa financiranju, te je otvoren poduzećima svih oblika i veličina, posebno MSP-ovima, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i rastućim poduzećima te javnim upravama diljem Unije;

6. „napredne digitalne vještine” znači vještine i stručne kompetencije koje zahtijevaju znanje i iskustvo potrebne za razumijevanje, dizajniranje, razvoj, upravljanje, testiranje, uvođenje, uporabu i održavanje tehnologija, proizvoda i usluga koji se podupiru Programom kako je navedeno u članku 7.;

7. „europsko partnerstvo” znači europsko partnerstvo kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2021/695;

8. „malo ili srednje poduzeće” ili „MSP” znači mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ ( 1 );

9. „kibersigurnost” znači sve aktivnosti koje su nužne za zaštitu od kiberprijetnji mrežnih i informacijskih sustava, korisnika tih sustava i drugih osoba na koje one utječu;

10. „infrastrukture digitalnih usluga” znači infrastrukture kojima se omogućuje elektronička dostava umreženih usluga, obično putem interneta;

11. „pečat izvrsnosti” znači oznaka kvalitete koja pokazuje da je prijedlog podnesen na poziv na podnošenje prijedlogâ u okviru Programa premašio sve pragove evaluacije utvrđene u programu rada, ali nije mogao biti financiran zbog nedostatka sredstava dostupnih za taj poziv na podnošenje prijedlogâ u programu rada, no mogao bi primiti potporu iz drugih Unijinih ili nacionalnih izvora financiranja;

12. „eksaskalaran” znači, u kontekstu računalnih sustava, onaj koji može izvršiti 10 18 (deset na osamnaestu) operacija s pomičnim zarezom u sekundi.

Članak 3.

Ciljevi Programa

1. Opći su ciljevi Programa podupirati i ubrzati digitalnu transformaciju europskoga gospodarstva, industrije i društva, usmjeriti njezine koristi prema građanima, javnoj upravi i poduzećima diljem Unije te poboljšati konkurentnost Europe u globalnom digitalnom gospodarstvu, istodobno doprinoseći premošćivanju digitalnog jaza diljem Unije i jačajući stratešku autonomiju Unije cjelovitom, međusektorskom i prekograničnom potporom te snažnijim doprinosom Unije.

Program se prema potrebi provodi u bliskoj koordinaciji s drugim programima Unije te se njime nastoji:

(a) ojačati i promicati europske kapacitete u područjima ključnih digitalnih tehnologija putem njihova sveobuhvatnog uvođenja;

(b) u privatnom sektoru i u područjima od javnog interesa, povećati širenje i prihvaćanje europskih ključnih digitalnih tehnologija, uz promicanje digitalne transformacije i pristupa digitalnim tehnologijama.

 

2. Program ima šest međusobno povezanih specifičnih ciljeva:

 

(a) specifični cilj 1 – računalstvo visokih performansi

(b) specifični cilj 2 – umjetna inteligencija

(c) specifični cilj 3 – kibersigurnost i povjerenje

(d) specifični cilj 4 – napredne digitalne vještine

(e) specifični cilj 5 – uvođenje i najbolja uporaba digitalnih kapaciteta te interoperabilnost.

 

(f) specifični cilj 6 – poluvodiči.

 

Članak 4.

Specifični cilj 1 – računalstvo visokih performansi

1. Financijskim doprinosom Unije u okviru specifičnog cilja 1 – računalstvo visokih performansi nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

(a) uvođenje, koordinacija na razini Unije i rad integriranih, na potražnju usmjerenih visokokvalitetnih eksaskalarnih superračunala i podatkovne infrastrukture kojima se upravlja aplikacijama, koji su lako dostupni javnim i privatnim korisnicima, posebno MSP-ovima, bez obzira na to u kojoj se državi članici nalaze, te su lako dostupni za potrebe istraživanja, u skladu s Uredbom (EU) 2018/1488;

(b) uvođenje operativne tehnologije odmah spremne za uporabu koja je rezultat istraživanja i inovacija radi izgradnje integriranog Unijina ekosustava računalstva visokih performansi, što obuhvaća različite aspekte segmenata znanstvenog i industrijskog vrijednosnog lanca, uključujući hardver, softver, aplikacije, usluge, međupovezanost i digitalne vještine, uz visoku razinu sigurnosti i zaštite podataka;

(c) uvođenje i rad post-eksaskalarne infrastrukture, uključujući integraciju s tehnologijama kvantnog računalstva i istraživačkim infrastrukturama za računalnu znanost, te poticanje razvoja unutar Unije hardvera i softvera potrebnih za to uvođenje.

2. Djelovanja u okviru specifičnog cilja 1 provode se ponajprije putem Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/1488.

Članak 5.

Specifični cilj 2 – umjetna inteligencija

1. Financijskim doprinosom Unije u okviru specifičnog cilja 2 – umjetna inteligencija, nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

(a) izgradnja i jačanje ključnih kapaciteta umjetne inteligencije i znanja u Uniji, uključujući izgradnju i jačanje podatkovnih resursa visoke kvalitete te odgovarajućih mehanizama razmjene i knjižnica algoritama, uz istodobno jamčenje pristupa koji je usmjeren na čovjeka i uključiv te kojim se poštuju vrijednosti Unije;

(b) osiguravanje pristupa kapacitetima iz točke (a) za poduzeća, posebno MSP-ove i novoosnovana poduzeća, te za civilno društvo, neprofitne organizacije, istraživačke ustanove, sveučilišta i javne uprave, kako bi se njihov doprinos europskom društvu i gospodarstvu maksimalno iskoristio;

(c) jačanje i umrežavanje objekata za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje s njom u državama članicama;

(d) razvoj i osnaživanje komercijalne primjene i sustavâ proizvodnje radi olakšavanja integracije tehnologija u vrijednosne lance i razvoja inovativnih poslovnih modela te radi skraćivanja vremena koje treba proći od inovacije do komercijalnog iskorištavanja, te poticanje prihvaćanja rješenja utemeljenih na umjetnoj inteligenciji u područjima od javnog interesa i u društvu.

Rješenja utemeljena na umjetnoj inteligenciji i podaci stavljeni na raspolaganje moraju poštovati načelo privatnosti i tehničke sigurnosti te u potpunosti biti u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka.

2. Komisija, u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom, uključujući Povelju, i uzimajući u obzir, među ostalim, preporuke skupine stručnjaka na visokoj razini o umjetnoj inteligenciji, utvrđuje etičke zahtjeve u programima rada u okviru specifičnog cilja 2. Pozivi na podnošenje prijedlogâ, pozivi za podnošenje ponuda i sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava obuhvaćaju relevantne zahtjeve utvrđene u tim programima rada.

Ako je to primjereno, Komisija provodi provjere radi osiguravanja ispunjavanja tih etičkih zahtjeva. Financiranje djelovanja koja nisu u skladu s etičkim zahtjevima može se suspendirati, ukinuti ili smanjiti u bilo kojem trenutku u skladu s Financijskom uredbom.

3. Djelovanja u okviru specifičnog cilja 2 provode se ponajprije izravnim upravljanjem.

Etički i pravni zahtjevi iz ovog članka primjenjuju se na sva djelovanja iz specifičnog cilja 2, neovisno o načinu izvršenja.

Članak 6.

Specifični cilj 3 – kibersigurnost i povjerenje

1. Financijskim doprinosom Unije u okviru specifičnog cilja 3 – kibersigurnost i povjerenje nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

(a) pružanje potpore povećanju i nabavi napredne opreme, alata i podatkovne infrastrukture za kibersigurnost, zajedno s državama članicama, radi postizanja visoke zajedničke razine kibersigurnosti na europskoj razini, u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka i temeljnim pravima uz osiguravanje strateške autonomije Unije;

(b) pružanje potpore izgradnji i najboljoj uporabi europskog znanja, kapaciteta i vještina povezanih s kibersigurnošću te dijeljenje i promicanje primjera najboljih praksi;

(c) osiguravanje širokog uvođenja djelotvornih najsuvremenijih kibersigurnosnih rješenja u cijelom europskom gospodarstvu, pri čemu se posebna pozornost pridaje javnim tijelima i MSP-ovima;

(d) jačanje kapaciteta država članica i privatnog sektora kako bi im se pomoglo uskladiti s Direktivom (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ), među ostalim putem mjera kojima se podupire prihvaćanje najboljih praksi u području kibersigurnosti;

(e) poboljšanje otpornosti na kibernapade, doprinos povećanju osviještenosti o rizicima i znanja o kibersigurnosnim procesima, podupiranje javnih i privatnih organizacija u postizanju osnovnih razina kibersigurnosti, primjerice uvođenjem prolaznog šifriranja podataka i ažuriranja softvera;

(f) unapređivanje suradnje civilnih i obrambenih sfera s obzirom na projekte, usluge, kompetencije i primjene s dvostrukom namjenom u kibersigurnosti, u skladu s uredbom o osnivanju Europskog stručnog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti i mreže nacionalnih koordinacijskih centara („Uredba o stručnom centru u području kibersigurnosti”).

2. Djelovanja u okviru specifičnog cilja 3 provode se ponajprije putem Europskog stručnog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti, te mreže nacionalnih koordinacijskih centara u skladu s Uredbom o stručnom centru u području kibersigurnosti.

Članak 7.

Specifični cilj 4 – napredne digitalne vještine

1. Financijskim doprinosom Unije u okviru specifičnog cilja 4 – napredne digitalne vještine podupire se razvoj naprednih digitalnih vještina u područjima obuhvaćenima Programom u svrhu doprinosa povećanju europske baze talenata, premošćivanja digitalnog jaza i poticanja veće profesionalnosti, osobito u pogledu računalstva visokih performansi i računalstva u oblaku, analitike velikih količina podataka, kibersigurnosti, tehnologija distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova), kvantnih tehnologija, robotike i umjetne inteligencije, pritom uzimajući u obzir rodnu ravnotežu. Kako bi se riješio problem neusklađenosti ponuđenih i traženih vještina te potaknula specijalizacija u području digitalnih tehnologija i aplikacija, financijskim doprinosom nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:

(a) pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi visokokvalitetnog dugotrajnog osposobljavanja i tečajeva, uključujući kombinirano učenje, za studente i radnu snagu;

(b) pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi visokokvalitetnog kratkotrajnog osposobljavanja i tečajeva za radnu snagu, posebno u MSP-ovima i javnom sektoru;

(c) pružanje potpore visokokvalitetnom osposobljavanju na radnom mjestu i radnoj praksi za studente, uključujući stažiranje, i radnu snagu, posebno u MSP-ovima i javnom sektoru.

2. Djelovanja u okviru specifičnog cilja 4 provode se ponajprije izravnim upravljanjem.

Članak 8.

Specifični cilj 5 – uvođenje i najbolja uporaba digitalnih kapaciteta te interoperabilnost

1. Financijskim doprinosom Unije u okviru specifičnog cilja 5 – uvođenje i najbolja uporaba digitalnih kapaciteta te interoperabilnost nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi uz istodobno premošćivanje digitalnog jaza:

(a) pružanje potpore javnom sektoru i područjima od javnog interesa, kao što su zdravlje i skrb, obrazovanje, pravosuđe, carina, promet, mobilnost, energetika, okoliš, kulturni i kreativni sektori, uključujući relevantna poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji, kako bi se na djelotvoran način moglo uvesti najsuvremenije digitalne tehnologije, kao što su računalstvo visokih performansi, umjetna inteligencija i kibersigurnost, te imati pristup njima;

(b) uvođenje, rad i održavanje transeuropskih interoperabilnih najsuvremenijih infrastruktura digitalnih usluga diljem Unije, uključujući povezane usluge, kao nadopuna nacionalnim i regionalnim djelovanjima;

(c) podupiranje integracije i uporabe transeuropskih infrastruktura digitalnih usluga i dogovorenih europskih digitalnih standarda u javnom sektoru i u područjima od javnog interesa radi olakšavanja troškovno učinkovite provedbe i interoperabilnosti;

(d) olakšavanje razvoja, ažuriranja i uporabe rješenja i okvira od strane javnih uprava, poduzeća i građana, uključujući rješenja otvorenog koda te ponovnu uporabu interoperabilnih rješenja i okvira;

(e) pružanje, javnom sektoru i industriji Unije, posebno MSP-ovima, jednostavnog pristupa testiranju i pokusnom izvođenju digitalnih tehnologija te povećanje njihove uporabe, uključujući prekograničnu uporabu;

(f) podupiranje prihvaćanja od strane javnog sektora i industrije Unije, posebno MSP-ova i novoosnovanih poduzeća, naprednih digitalnih i povezanih tehnologija, uključujući osobito računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost te druge vodeće najnaprednije tehnologije i tehnologije budućnosti poput tehnologija distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova);

(g) podupiranje osmišljavanja, testiranja, provedbe te uvođenja i održavanja interoperabilnih digitalnih rješenja, uključujući rješenja digitalne uprave, za javne usluge na razini Unije koje se isporučuju preko platforme s ponovno upotrebljivim rješenjima utemeljenima na podacima, usmjereno na poticanje inovacija i uspostavu zajedničkih okvira kako bi se ostvario puni potencijal usluga javnih uprava za građane i poduzeća;

(h) osiguravanje kontinuiranog kapaciteta na razini Unije kako bi se predvodilo u digitalnom razvoju uz promatranje i analizu digitalnih trendova koji se brzo mijenjaju te prilagodbu njima, kao i dijeljenje i promicanje primjera najboljih praksi;

(i) podupiranje suradnje usmjerene na postizanje europskog ekosustava za pouzdane infrastrukture za dijeljenje podataka i digitalne infrastrukture s pomoću, među ostalim, usluga i aplikacija temeljenih na tehnologijama distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova), uključujući potporu za interoperabilnost i standardizaciju te poticanje uvođenja prekograničnih aplikacija Unije temeljenih na tehničkoj sigurnosti i privatnosti, poštujući pritom zakonodavstvo o zaštiti potrošača i podataka;

(j) nadogradnja i jačanje europskih centara za digitalne inovacije i njihove mreže.

2. Djelovanja u okviru specifičnog cilja 5 provode se ponajprije izravnim upravljanjem.

 

Članak 8.a

Specifični cilj 6 – poluvodiči

Financijskim doprinosom Unije u okviru specifičnog cilja 6 – poluvodiči nastoje se postići ciljevi utvrđeni u članku 4. stavku 2. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) 2023/1781 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ).

 

Članak 9.

Proračun

 

1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. iznosi 8 168 000 000  EUR u tekućim cijenama.

2. Okvirna raspodjela iznosa iz stavka 1. jest kako slijedi:

(a) 2 019 914 000  EUR za specifični cilj 1 – računalstvo visokih performansi;

(b) 1 663 956 000  EUR za specifični cilj 2 – umjetna inteligencija;

(c) 1 399 566 000  EUR za specifični cilj 3 – kibersigurnost i povjerenje;

(d) 507 347 000  EUR za specifični cilj 4 – napredne digitalne vještine;

(e) 1 002 217 000  EUR za specifični cilj 5 – uvođenje i najbolja uporaba digitalnih kapaciteta te interoperabilnost;

(f) 1 575 000 000  EUR za specifični cilj 6 – poluvodiči.

 

3. Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, među ostalim upotrebom korporativnih sustava informacijske tehnologije.

4. Proračunske obveze za djelovanja koja traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti na više godina u godišnje obroke.

5. Sredstva dodijeljena državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja mogu se na zahtjev dotične države članice prenijeti u Program, podložno uvjetima utvrđenima u relevantnoj odredbi Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027., među ostalim radi dopune bespovratnih sredstava dodijeljenih djelovanju, do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova ako je to moguće, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja utvrđeno u članku 190. Financijske uredbe i pravila o državnim potporama. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog podstavka. Ta se sredstva upotrebljavaju samo u korist dotične države članice.

6. Ako Komisija nije preuzela pravnu obvezu u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja za sredstva prenesena u skladu sa stavkom 5. ovog članka, pripadajuća nenamjenska sredstva mogu se na zahtjev dotične države članice prenijeti natrag u jedan odgovarajući izvorni program ili više njih, u skladu s uvjetima utvrđenima u relevantnoj odredbi Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027.

7. U skladu s člankom 193. stavkom 2. drugim podstavkom točkom (a) Financijske uredbe, u propisno opravdanim slučajevima navedenima u odluci o financiranju i tijekom ograničenog razdoblja, djelovanja koja se podupiru u okviru ove Uredbe i s njima povezani troškovi mogu se smatrati prihvatljivima od 1. siječnja 2021. čak i ako su provedeni i nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

Članak 10.

Treće zemlje pridružene Programu

1. Program je otvoren za sudjelovanje sljedećih trećih zemalja putem pridruživanja ili djelomičnog pridruživanja, u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 3.:

(a) članica Europskog udruženja slobodne trgovine koje su članice Europskoga gospodarskog prostora, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru;

(b) zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije koji su uspostavljeni u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c) zemalja obuhvaćenih europskom politikom susjedstva, u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije koji su uspostavljeni u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d) ostalih trećih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem programu Unije, pod uvjetom da se tim sporazumom:

i. osigurava pravedna ravnoteža u pogledu doprinosâ treće zemlje koja sudjeluje u programima Unije i koristi za tu treću zemlju;

ii. utvrđuju uvjeti za sudjelovanje u programima, uključujući izračun financijskih doprinosa za pojedinačne programe, i administrativnim troškovima tih programa;

iii. trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za donošenje odluka u pogledu programa Unije;

iv. jamče prava Unije da osigura dobro financijsko upravljanje i štiti svoje financijske interese.

Doprinosi iz prvog podstavka točke (d) podtočke ii. čine namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe.

2. Pridruživanjem ili djelomičnim pridruživanjem trećih zemalja Programu ne dovodi se u pitanje članak 12. stavak 5.

Članak 11.

Međunarodna suradnja

1. Unija može surađivati s trećim zemljama kako je navedeno u članku 10., s ostalim trećim zemljama i s međunarodnim organizacijama ili tijelima s poslovnim nastanom u tim zemljama, a osobito u okviru Euromediteranskog partnerstva i Istočnog partnerstva te sa susjednim zemljama, posebno zemljama zapadnog Balkana i zemljama crnomorske regije. Ne dovodeći u pitanje članak 18., povezani nastali troškovi nisu pokriveni Programom.

2. Suradnja s trećim zemljama i organizacijama kako je navedena u stavku 1. ovog članka u pogledu specifičnih ciljeva 1, 2, 3 i 6 podliježe članku 12.

 

Članak 12.

Sigurnost

1. Djelovanja koja se provode u okviru Programa moraju biti u skladu s primjenjivim sigurnosnim propisima, među ostalim s nacionalnim pravom i pravom Unije, a osobito u odnosu na zaštitu klasificiranih podataka od neovlaštenog otkrivanja. U slučaju djelovanja koja se provode izvan Unije i u kojima se upotrebljavaju ili stvaraju klasificirani podaci, uz usklađenost s navedenim zahtjevima takva djelovanja podliježu sporazumu o sigurnosti sklopljenom između Unije i treće zemlje u kojoj se aktivnost provodi.

2. Ako je to primjereno, prijedlozi i ponude koje podnose podnositelji zahtjeva uključuju samoprocjenu sigurnosti kojom se utvrđuju sva sigurnosna pitanja i detaljno razmatra kako pristupiti rješavanju tih pitanja kako bi se ispunili zahtjevi prava Unije i nacionalnog prava.

3. Ako je to primjereno, Komisija ili tijelo kojem je povjerena zadaća provedbe Programa provodi sigurnosno preispitivanje prijedloga za financiranje koje su podnijeli podnositelji zahtjeva, a koji otvaraju pitanja sigurnosti.

4. Ako je to primjereno, djelovanja koja se provode u okviru Programa moraju biti u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 ( 4 ) i pravilima kojima se provodi ta odluka.

5. Programom rada može se predvidjeti i da pravni subjekti s poslovnim nastanom u pridruženim zemljama i pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji, ali pod kontrolom iz trećih zemalja, nisu prihvatljivi za sudjelovanje u svim ili nekim djelovanjima u okviru specifičnog cilja 3 zbog propisno opravdanih sigurnosnih razloga. U takvim slučajevima pozivi na podnošenje prijedlogâ i pozivi za podnošenje ponuda ograničeni su na pravne subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama ili za koje se smatra da ondje imaju poslovni nastan te na one koji su pod kontrolom država članica ili državljana država članica.

6. Ako je to propisno opravdano zbog sigurnosnih razloga, programom rada može se predvidjeti i da pravni subjekti s poslovnim nastanom u pridruženim zemljama i pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji, ali pod kontrolom iz trećih zemalja, mogu biti prihvatljivi za sudjelovanje u svim ili nekim djelovanjima u okviru specifičnih ciljeva 1, 2 i 6 samo ako ispunjavaju zahtjeve koje ti pravni subjekti trebaju ispuniti kako bi se zajamčila zaštita ključnih sigurnosnih interesa Unije i država članica te osigurala zaštita podataka iz klasificiranih dokumenata. Ti se zahtjevi utvrđuju u programu rada.

7. Ako je to primjereno, Komisija ili tijelo kojem je povjerena zadaća provedbe Programa provodi sigurnosne provjere. Financiranje djelovanja koja nisu u skladu sa zahtjevima u pogledu sigurnosti navedenima u ovom članku može se suspendirati, ukinuti ili smanjiti u bilo kojem trenutku, u skladu s Financijskom uredbom.

Članak 13.

Sinergije s drugim programima Unije

1. Programom se omogućuju sinergije s drugim programima Unije, kako je opisano u Prilogu III., osobito putem aranžmana za komplementarno financiranje iz programâ Unije ako to dopuštaju aranžmani upravljanja. Financiranje iz drugih programa može se uvesti na slijedni ili izmjenjujući način ili kombinacijom sredstava, uključujući zajedničko financiranje djelovanja. Komisija osigurava da pri iskorištavanju komplementarnosti Programa s drugim programima Unije nije otežano ostvarivanje specifičnih ciljeva.

2. Komisija u suradnji s državama članicama osigurava sveukupnu dosljednost i komplementarnost Programa s odgovarajućim politikama i programima Unije. S tim ciljem Komisija olakšava utvrđivanje prikladnih mehanizama za koordinaciju među relevantnim tijelima i između tih tijela i Komisije te uspostavlja odgovarajuće alate za praćenje kako bi se sustavno osigurale sinergije između Programa i svih relevantnih instrumenata financiranja Unije. Aranžmanima iz stavka 1. doprinosi se izbjegavanju udvostručavanja i najvećem mogućem povećanju pozitivnog učinka rashoda.

3. Sinergije specifičnog cilja 6 s drugim programima Unije opisane su u članku 6. Uredbe (EU) 2023/1781 i Prilogu III. toj uredbi.

 

Članak 14.

Provedba i oblici financiranja sredstvima Unije

 

1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili u okviru neizravnog upravljanja povjeravanjem određenih zadaća provedbe tijelima iz članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c) Financijske uredbe, u skladu s člancima od 4. do 8.a ove Uredbe. Tijela kojima je povjerena zadaća provedbe Programa mogu odstupiti od pravila o sudjelovanju i širenju utvrđenih u ovoj Uredbi samo ako je takvo odstupanje predviđeno u pravnom aktu kojim se osnivaju ta tijela ili se tim tijelima povjeravaju zadaće izvršenja proračuna ili, za tijela iz članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c) podtočke ii., iii. ili v. Financijske uredbe, ako je takvo odstupanje predviđeno u sporazumu o doprinosima i posebne operativne potrebe tih tijela ili priroda djelovanja to zahtijevaju.

2. Programom se može predvidjeti financiranje u bilo kojem od oblika utvrđenih u Financijskoj uredbi, uključujući posebno putem nabave kao primarnog oblika ili bespovratnih sredstava i nagrada.

Ako je za ostvarenje cilja djelovanja potrebna nabava inovativne robe i usluga, bespovratna sredstva mogu se dodijeliti samo korisnicima koji su javni naručitelji ili naručitelji kako su definirani u direktivama 2014/24/EU ( 5 ) i 2014/25/EU ( 6 ) Europskog parlamenta i Vijeća.

Ako je za ostvarenje ciljeva djelovanja potrebna isporuka inovativne robe ili usluga koje još nisu šire komercijalno dostupne, javni naručitelj ili naručitelj može odobriti dodjelu više ugovora u okviru istog postupka nabave.

Zbog propisno opravdanih razloga javne sigurnosti javni naručitelj ili naručitelj može zahtijevati da se mjesto izvršenja ugovora nalazi na području Unije.

Programom se može predvidjeti i financiranje u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

3. Doprinosi mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu pokrivati rizik povezan s povratom sredstava koje primatelji duguju i smatraju se dostatnim jamstvom na temelju Financijske uredbe. Primjenjuje se članak 37. Uredbe (EU) 2021/695.

4. Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 27. Uredbe (EU) 2023/1781, primjenjuje se taj članak.

Članak 15.

Europska partnerstva

Program se može provoditi putem europskih partnerstava i u okviru strateškog planiranja između Komisije i država članica, kako je navedeno u članku 6. Uredbe (EU) 2021/695. Takva provedba može uključivati doprinose postojećim ili novim javno-privatnim partnerstvima u obliku zajedničkih poduzeća osnovanih na temelju članka 187. UFEU-a. Za te doprinose primjenjuju se odredbe te uredbe povezane s europskim partnerstvima.

Članak 16.

Europski centri za digitalne inovacije

1. Tijekom prve godine provedbe Programa uspostavlja se početna mreža europskih centara za digitalne inovacije. Ta početna mreža sastoji se od barem jednog centra po državi članici, osim ako u određenoj državi članici nema kandidata kojeg se može odrediti i odabrati u skladu sa stavcima 2. i 3.

2. Za potrebe uspostave mreže iz stavka 1. ovog članka svaka država članica određuje subjekte kandidate u skladu sa svojim nacionalnim postupcima te administrativnim i institucijskim strukturama, s pomoću otvorenog i konkurentnog postupka na temelju sljedećih kriterija:

(a) odgovarajućih kompetencija povezanih s aktivnostima europskih centara za digitalne inovacije iz stavka 6. ovog članka i kompetencija u jednom području ili više njih, kako su utvrđena u članku 3. stavku 2.;

(b) odgovarajućeg upravljačkog kapaciteta, osoblja i infrastrukture potrebnih za izvršavanje aktivnosti iz stavka 6. ovog članka;

(c) operativnih i pravnih sredstava za primjenu administrativnih i ugovornih pravila te pravila o financijskom upravljanju koja su utvrđena na razini Unije; i

(d) odgovarajuće financijske izvedivosti koja odgovara razini sredstava Unije kojima će upravljati i dokazane, ako je to primjereno, putem jamstava koja po mogućnosti izdaje javno tijelo.

3. Komisija provedbenim aktima donosi odluke o odabiru subjekata koji čine početnu mrežu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 2. Komisija u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje svake države članice prije odabira europskog centra za digitalne inovacije na njezinu državnom području.

Komisija odabire subjekte među subjektima kandidatima koje su države članice odredile na temelju kriterija iz stavka 2. ovog članka i sljedećih dodatnih kriterija:

(a) sredstava dostupnih za financiranje početne mreže; i

(b) potrebe da se početnom mrežom osigura pokrivenost potreba industrije i područjâ od javnog interesa te osigura sveobuhvatna i uravnotežena zemljopisna pokrivenost i tako poboljša konvergencija između država članica koje primaju sredstva iz Kohezijskog fonda za razdoblje 2021. – 2027. uspostavljenog Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća i drugih država članica, primjerice radi smanjenja digitalnog jaza u geografskom smislu.

4. Ako je to potrebno, Komisija nakon otvorenog i konkurentnog postupka provedbenim aktima donosi odluke o odabiru subjekata koji čine dodatne europske centre za digitalne inovacije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 2.

Komisija u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje države članice prije odabira dodatnog europskog centra za digitalne inovacije na njezinu državnom području.

Komisija odabire dodatne europske centre za digitalne inovacije na način kojim se osigurava široka geografska pokrivenost diljem Europe. Broj subjekata u mreži mora biti dostatan za zadovoljenje potražnje za uslugama centara u određenoj državi članici. Kako bi se pristupilo rješavanju specifičnih ograničenja s kojima se suočavaju najudaljenije regije Unije, mogu se imenovati posebni subjekti za odgovaranje na potrebe takvih regija.

5. Europski centri za digitalne inovacije imaju znatnu ukupnu autonomiju u određivanju načina na koji su organizirani te svojeg sastava i metoda rada.

6. U pogledu provedbe Programa europski centri za digitalne inovacije obavljaju sljedeće aktivnosti u korist industrije Unije, posebno MSP-ova te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, kao i javnog sektora:

(a) podizanje svijesti i pružanje stručnosti, znanja i iskustva te usluga u području digitalne transformacije, uključujući objekte za testiranje i eksperimentiranje, ili osiguravanje pristupa njima;

(b) pružanje pomoći poduzećima, posebno MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima, organizacijama i javnih upravama da uporabom novih tehnologija koje su obuhvaćene Programom postanu konkurentniji i poboljšaju svoje poslovne modele;

(c) olakšavanje prenošenja stručnosti te znanja i iskustva među regijama, osobito povezivanjem MSP-ova, novoosnovanih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s poslovnim nastanom u jednoj regiji s europskim centrima za digitalne inovacije s poslovnim nastanom u drugim regijama koji su najprimjereniji za pružanje relevantnih usluga; poticanje razmjene vještina i znanja, zajedničkih inicijativa i dobrih praksi;

(d) pružanje tematskih usluga, posebno usluga povezanih s umjetnom inteligencijom, računalstvom visokih performansi te kibersigurnošću i povjerenjem javnim upravama, organizacijama javnog sektora, MSP-ovima ili poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, ili osiguravanje pristupa tim uslugama;

(e) pružanje financijske potpore trećim stranama u okviru specifičnog cilja 4.

Za potrebe prvog podstavka točke (d), europski centri za digitalne inovacije mogu se specijalizirati za posebne tematske usluge i ne moraju pružati sve tematske usluge ili pružati te usluge svim kategorijama subjekata iz ovog stavka.

7. Ako europski centar za digitalne inovacije prima financijska sredstva u okviru Programa, to je financiranje u obliku bespovratnih sredstava.

POGLAVLJE II.

PRIHVATLJIVOST

Članak 17.

Prihvatljiva djelovanja

1. Samo djelovanja kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u člancima od 3. do 8.a prihvatljiva su za financiranje.

2. Kriteriji prihvatljivosti za djelovanja koja se provode u okviru Programa utvrđeni su u programima rada.

Članak 18.

Prihvatljivi pravni subjekti

1. Sljedeći pravni subjekti prihvatljivi su za sudjelovanje u Programu:

(a) pravni subjekti s poslovnim nastanom u:

i. državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području povezanom s državom članicom;

ii. trećoj zemlji pridruženoj Programu u skladu s člancima 10. i 12.;

(b) svaki drugi pravni subjekt osnovan na temelju prava Unije i svaka međunarodna organizacija europskog interesa.

2. Odstupajući od stavka 1., pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu prihvatljivi su za sudjelovanje u posebnim djelovanjima ako je njihovo sudjelovanje nužno radi ostvarenja ciljeva Programa. Takvi subjekti snose troškove svojeg sudjelovanja, osim ako je drukčije navedeno u programima rada.

3. Fizičke osobe nisu prihvatljive za sudjelovanje u Programu, osim za bespovratna sredstva dodijeljena u okviru specifičnog cilja 4.

4. Programom rada iz članka 24. može se predvidjeti da je sudjelovanje ograničeno samo na korisnike s poslovnim nastanom u državama članicama ili na korisnike s poslovnim nastanom u državama članicama i određenim pridruženim zemljama ili ostalim trećim zemljama ako postoje sigurnosni razlozi za takvo ograničenje ili ako su djelovanja izravno povezana sa strateškom autonomijom Unije. Bilo kakvo ograničenje sudjelovanja pravnih subjekata s poslovnim nastanom u pridruženim zemljama mora biti u skladu s uvjetima relevantnog sporazuma.

POGLAVLJE III.

BESPOVRATNA SREDSTVA

Članak 19.

Bespovratna sredstva

Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe i mogu pokrivati do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja kako je utvrđeno u članku 190. Financijske uredbe. Takva bespovratna sredstva dodjeljuju se te se njima upravlja kako je navedeno za svaki specifični cilj.

Članak 20.

Kriteriji za dodjelu

1. Kriteriji za dodjelu utvrđuju se u programima rada i pozivima na podnošenje prijedlogâ, uzimajući u obzir barem sljedeće elemente:

(a) stupanj razrađenosti djelovanja u razvoju projekta;

(b) pouzdanost predloženog plana provedbe;

(c) potrebu za prevladavanjem financijskih prepreka poput manjka tržišnog financiranja.

2. Ako je primjenjivo, kriterijima za dodjelu u obzir se uzimaju sljedeći elementi:

(a) poticajni učinak potpore Unije javnim i privatnim ulaganjima;

(b) očekivani gospodarski i društveni učinak te učinak na klimu i okoliš;

(c) dostupnost i jednostavnost pristupa odgovarajućim uslugama;

(d) transeuropska dimenzija;

(e) uravnotežena geografska raspodjela u cijeloj Uniji, uključujući premošćivanje geografskog digitalnog jaza i uključujući najudaljenije regije;

(f) postojanje plana za dugoročnu održivost;

(g) sloboda ponovne uporabe i prilagodbe rezultata projekata;

(h) sinergije i komplementarnosti s drugim programima Unije.

Članak 21.

Evaluacija

U skladu s člankom 150. Financijske uredbe zahtjeve za bespovratna sredstva ocjenjuje odbor za evaluaciju koji može u potpunosti ili djelomično biti sastavljen od neovisnih vanjskih stručnjaka.

POGLAVLJE IV.

OPERACIJE MJEŠOVITOG FINANCIRANJA I DRUGO KOMBINIRANO FINANCIRANJE

Članak 22.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja u okviru Programa provode se u skladu s Uredbom (EU) 2021/523 i glavom X. Financijske uredbe.

Članak 23.

Kumulativno i alternativno financiranje

1. Za djelovanje za koje je primljen doprinos iz drugog programa Unije, među ostalim iz sredstava u okviru podijeljenog upravljanja, može se primiti doprinos i na temelju Programa, pod uvjetom da se doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Na odgovarajući doprinos djelovanju primjenjuju se pravila relevantnog programa Unije. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja. Potpora iz različitih programa Unije može se izračunati razmjerno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu.

2. Kako bi im bio dodijeljen „pečat izvrsnosti” u okviru Programa, djelovanja moraju ispunjavati sve sljedeće uvjete:

(a) ocijenjena su u pozivu na podnošenje prijedlogâ u okviru Programa;

(b) u skladu su s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalitete iz tog poziva na podnošenje prijedlogâ;

(c) nisu financirana u okviru tog poziva na podnošenje prijedlogâ zbog proračunskih ograničenja.

U skladu s relevantnim odredbama Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027. iz fonda EFRR ili ESF+ može se pružiti potpora za prijedloge podnesene na poziv na podnošenje prijedlogâ u okviru Programa kojima je dodijeljena oznaka „pečat izvrsnosti” u skladu s Programom.

POGLAVLJE V.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 24.

Programi rada

1. Program se provodi putem programa rada kako su navedeni u članku 110. Financijske uredbe.

2. Programi rada u načelu se donose kao višegodišnji programi, obično svake dvije godine, i obuhvaćaju opće ciljeve Programa, kao i jedan specifičan cilj ili više njih. Ako je to opravdano posebnim potrebama provedbe, mogu se donijeti i kao godišnji programi.

3. Programi rada usklađeni su sa specifičnim ciljevima Programa, kako su utvrđeni u člancima od 4. do 8., pritom uzimajući u obzir i područja i vrste aktivnosti utvrđene u Prilogu I. Njima se osigurava da se djelovanjima koja se time podupiru ne istiskuje privatno financiranje.

4. Kako bi se uzelo u obzir tehnološke promjene i kretanja na tržištu, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga I. u pogledu aktivnosti koje su u njemu utvrđene na način koji je u skladu sa specifičnim ciljevima Programa, kako su utvrđeni u člancima od 4. do 8.

5. U programima rada navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

6. Komisija provedbenim aktima donosi programe rada za specifične ciljeve 2, 4 i 5 te za moguća druga djelovanja u okviru izravnog upravljanja za specifične ciljeve 1 i 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 2.

Članak 25.

Praćenje i izvješćivanje

1. Mjerljivi pokazatelji za praćenje provedbe i izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarenju specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 3. stavku 2. navedeni su u Prilogu II.

2. Komisija utvrđuje metodologiju za osiguravanje pokazateljâ za točnu procjenu napretka postignutog u ostvarenju općih ciljeva utvrđenih u članku 3. stavku 1.

3. Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka Programa prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga II. u pogledu mjerljivih pokazatelja, kada se to smatra potrebnim, te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

4. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe i rezultatâ Programa prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno kako bi se rezultate moglo upotrijebiti za dubinsku analizu postignutog napretka i poteškoća na koje se naišlo.

U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za primatelje sredstava Unije te, prema potrebi, za države članice.

5. Službeni statistički podaci EU-a, kao što su redovita statistička istraživanja o IKT-u, maksimalno se iskorištavaju kao pokazatelji konteksta. Komisija se savjetuje s nacionalnim statističkim uredima te ih se uz Eurostat uključuje u početno osmišljavanje i kasniji razvoj statističkih pokazatelja koji se upotrebljavaju za praćenje provedbe Programa i napretka postignutog u pogledu digitalne transformacije.

Članak 26.

Evaluacija Programa

1. Evaluacije Programa provode se kako bi se njihovi rezultati pravodobno uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja. One sadržavaju kvalitativnu procjenu napretka postignutog u ostvarenju općih ciljeva Programa utvrđenih u članku 3.

2. Uz redovno praćenje Programa, Komisija provodi međuevaluaciju Programa nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa. Međuevaluacija čini temelj za prilagodbu provedbe Programa, prema potrebi, uzimajući u obzir i novi relevantan tehnološki razvoj.

3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

Završnom evaluacijom procjenjuju se dugoročni učinci Programa i njegova održivost.

4. Evaluacijskim sustavom za izvješćivanje osigurava se da primatelji sredstava Unije podatke za evaluaciju Programa prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno te na odgovarajućoj razini detalja.

5. Komisija podnosi međuevaluaciju iz stavka 2. i završnu evaluaciju iz stavka 3. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 27.

Revizije

1. Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije, tijela, uredi ili agencije Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo na temelju članka 127. Financijske uredbe.

2. Sustavom kontrole osigurava se odgovarajuća ravnoteža između povjerenja i kontrole, uzimajući u obzir administrativne troškove i druge troškove u vezi s kontrolom na svim razinama.

3. Revizija rashoda provodi se dosljedno i u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

4. Kao dio sustava kontrole strategija revizije može se temeljiti na financijskoj reviziji reprezentativnog uzorka rashoda. Taj se reprezentativni uzorak dopunjuje odabirom koji se temelji na procjeni rizika povezanih s rashodima.

5. Djelovanja za koja se prima kumulativno financiranje iz različitih programa Unije podvrgavaju se reviziji samo jednom, pri čemu se obuhvaćaju svi uključeni programi i njihova primjenjiva pravila.

Članak 28.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Programu prema odluci donesenoj na temelju međunarodnog sporazuma ili sudjeluje na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, ta treća zemlja odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu dodjeljuje potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti. Kada je riječ o OLAF-u, takva prava uključuju pravo provedbe istraga, među ostalim provjera i inspekcija na terenu, kako je predviđeno u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013.

Članak 29.

Informiranje, komunikacija, promidžba, potpora politici i širenje

1. Primatelji sredstava Unije priznaju podrijetlo i osiguravaju vidljivost tih sredstava, posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, pružanjem koherentnih, djelotvornih i razmjernih ciljanih informacija različitoj publici, među ostalim medijima i javnosti.

2. Komisija provodi informacijska i komunikacijska djelovanja koja se odnose na Program, na djelovanja poduzeta na temelju Programa i na postignute rezultate. Komisija također osigurava pružanje integriranih informacija i dopiranje tih informacija do potencijalnih podnositelja zahtjeva za financiranje sredstvima Unije u digitalnom sektoru.

Financijska sredstva dodijeljena Programu također doprinose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije, ako se ti prioriteti odnose na ciljeve iz članka 3.

3. Programom se pruža potpora razvoju politika, informiranju, podizanju javne svijesti i širenju djelovanja povezanih s Programom te se promiče suradnja i razmjena iskustava u područjima iz članaka od 4. do 8.

POGLAVLJE VI.

DELEGIRANI AKTI, PROVEDBENI AKTI, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 24. stavka 4. i članka 25. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 24. stavka 4. i članka 25. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 24. stavka 4. i članka 25. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 31.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za koordinaciju programa Digitalna Europa. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 32.

Stavljanje izvan snage

Odluka (EU) 2015/2240 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 33.

Prijelazne odredbe

1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu djelovanja započetih na temelju Uredbe (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ) i Odluke (EU) 2015/2240, koje se nastavljaju primjenjivati na ta djelovanja do njihova zaključenja.

2. Iz financijske omotnice za Program mogu se također pokriti troškovi tehničke i administrativne pomoći koji su potrebni radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 283/2014 i Odluke (EU) 2015/2240.

3. Ako je to potrebno, odobrena sredstva mogu se unijeti u proračun Unije nakon 2027. radi pokrivanja troškova predviđenih u članku 9. stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

Članak 34.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

PRILOG I.

DJELOVANJA

Tehnički opis Programa: opseg djelovanja

Početna i, prema potrebi, kasnija djelovanja Programa provode se u skladu sa sljedećim tehničkim opisom:

Specifični cilj 1 – računalstvo visokih performansi

Programom se provodi europska strategija o računalstvu visokih performansi podupiranjem potpunog ekosustava Unije koji pruža potrebne kapacitete računalstva visokih performansi i podataka kako bi Europa bila konkurentna na svjetskoj razini. Cilj je strategije uvođenje vrhunske infrastrukture za računalstvo visokih performansi i podatke s eksaskalarnim mogućnostima između 2022. i 2023. te s post-eksaskalarnim kapacitetima između 2026. i 2027. kako bi se Uniju opremilo vlastitom neovisnom i konkurentnom tehnologijom računalstva visokih performansi, postigla izvrsnost u aplikacijama računalstva visokih performansi te proširila dostupnost i uporaba računalstva visokih performansi.

Početna i, prema potrebi, kasnija djelovanja u okviru ovog cilja uključuju:

1. zajednički okvir za nabavu kojim se omogućuje zajednički osmišljen pristup za nabavu integrirane mreže vrhunskog računalstva visokih performansi, što uključuje nabavu infrastrukture za eksaskalarna superračunala i podatke. Ta mreža bit će lako dostupna javnim i privatnim korisnicima, posebno MSP-ovima, bez obzira na to u kojoj se državi članici nalaze, te će biti lako dostupna za potrebe istraživanja, u skladu s Uredbom (EU) 2018/1488;

2. zajednički okvir za nabavu infrastrukture za post-eksaskalarna superračunala, uključujući integraciju s tehnologijama kvantnog računalstva;

3. koordinaciju i odgovarajuća financijska sredstva na razini Unije za potporu razvoju, nabavi i radu takve infrastrukture;

4. umrežavanje kapaciteta država članica u pogledu računalstva visokih performansi i podataka te potporu državama članicama koje žele unaprijediti ili steći nove kapacitete računalstva visokih performansi;

5. umrežavanje nacionalnih centara za kompetencije u području računalstva visokih performansi, barem jednog po državi članici i povezanog s njihovim nacionalnim centrima za superračunala kako bi se usluge računalstva visokih performansi pružale industriji, osobito MSP-ovima, akademskim zajednicama i javnim upravama;

6. uvođenje operativne tehnologije odmah spremne za uporabu, posebno superračunala kao usluge proizašle iz istraživanja i inovacija radi izgradnje integriranog europskog ekosustava računalstva visokih performansi, koji obuhvaća sve segmente znanstvenog i industrijskog vrijednosnog lanca (hardver, softver, aplikacije, usluge, međupovezanost i napredne digitalne vještine).

Specifični cilj 2 – umjetna inteligencija

S pomoću Programa izgrađuju se i jačaju temeljni kapaciteti umjetne inteligencije u Europi, uključujući podatkovne resurse i repozitorije algoritama, i čini ih se dostupnima svim javnim upravama i poduzećima te se jačaju i umrežavaju postojeći i novouspostavljeni objekti za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje s njom u državama članicama.

Početna i, prema potrebi, kasnija djelovanja u okviru ovog cilja uključuju:

1. stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora koji podatke čine dostupnima širom Europe, uključujući informacije prikupljene iz ponovne uporabe informacija javnog sektora, i postaju izvor ulaznih podataka za rješenja umjetne inteligencije. Ti prostori trebali bi biti otvoreni javnom i privatnom sektoru. Za povećanu uporabu podataka u okviru prostora te podatke treba učiniti interoperabilnima, posebno uporabom formata podataka koji su otvoreni, strojno čitljivi, standardizirani i dokumentirani, u interakcijama javnog i privatnog sektora, unutar sektorâ i među sektorima (semantička interoperabilnost);

2. razvoj zajedničkih europskih knjižnica ili sučelja knjižnica algoritama koji ih čine lako dostupnima svim potencijalnim europskim korisnicima na temelju poštenih, razumnih i nediskriminirajućih uvjeta. Poduzeća i javni sektor trebaju moći utvrditi i nabaviti rješenje koje bi najbolje odgovaralo njihovim potrebama;

3. zajedničko ulaganje s državama članicama u vrhunske referentne objekte za testiranje i eksperimentiranje u stvarnom okruženju s fokusom na primjene umjetne inteligencije u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, praćenje Zemlje ili okoliša, promet i mobilnost, sigurnost, proizvodnja i financije, te u drugim područjima od javnog interesa. Ti objekti trebaju biti otvoreni svim akterima širom Europe i povezani s mrežom europskih centara za digitalne inovacije. Ti objekti trebaju biti opremljeni, ili povezani s, velikim kapacitetima za računalstvo i obradu podataka te najnovijim tehnologijama umjetne inteligencije, uključujući nova područja kao što su neuromorfno računalstvo, duboko učenje i robotika.

Specifični cilj 3 – kibersigurnost i povjerenje

Programom se potiče jačanje, izgradnja i stjecanje temeljnih kapaciteta za osiguravanje digitalnoga gospodarstva, društva i demokracije Unije jačanjem industrijskog potencijala i konkurentnosti Unije u području kibersigurnosti te poboljšanjem sposobnosti privatnog i javnog sektora da štite građane i poduzeća od kiberprijetnji, među ostalim podupiranjem provedbe Direktive (EU) 2016/1148.

Početna i, prema potrebi, kasnija djelovanja u okviru ovog cilja uključuju:

1. zajedničko ulaganje s državama članicama u naprednu opremu, infrastrukturu te znanje i iskustvo u području kibersigurnosti koji su temeljni za zaštitu ključnih infrastruktura i jedinstvenog digitalnog tržišta u cjelini. Takvo zajedničko ulaganje moglo bi uključivati ulaganja u objekte za kvantna istraživanja i podatkovne resurse za kibersigurnost, informiranost o stanju u kiberprostoru te druge alate koje treba staviti na raspolaganje javnom i privatnom sektoru u cijeloj Europi;

2. poboljšanje postojećih tehnoloških kapaciteta i umrežavanje centara za kompetencije u državama članicama te osiguravanje da ti kapaciteti odgovaraju potrebama javnog sektora i industrije, među ostalim putem proizvoda i usluga kojima se jačaju kibersigurnost i povjerenje unutar jedinstvenog digitalnog tržišta;

3. osiguravanje širokog uvođenja djelotvornih najsuvremenijih rješenja za kibersigurnost i povjerenje diljem država članica. Takvo uvođenje obuhvaća jačanje sigurnosti i zaštite proizvoda, od njihova dizajna do komercijalizacije;

4. potporu uklanjanju manjka vještina u području kibersigurnosti, primjerice usklađivanjem programa vještina u području kibersigurnosti, njihovim prilagođavanjem posebnim sektorskim potrebama i olakšavanjem pristupa ciljanom specijaliziranom osposobljavanju.

Specifični cilj 4 – napredne digitalne vještine

Programom se podupire pristup naprednim digitalnim vještinama i mogućnostima osposobljavanja u tom području, osobito u području računalstva visokih performansi, analitike velikih količina podataka, umjetne inteligencije, tehnologija distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova) i kibersigurnosti za sadašnju i buduću radnu snagu pružanjem, među ostalim, studentima, nedavno diplomiranima, trenutno zaposlenima i građanima svih dobi kojima je stjecanje dodatnih vještina potrebno, bez obzira na to gdje se nalaze, sredstava za stjecanje i razvoj tih vještina.

Početna i, prema potrebi, kasnija djelovanja u okviru ovog cilja uključuju:

1. pristup osposobljavanju na radnom mjestu stažiranjem u centrima za kompetencije i poduzećima koji upotrebljavaju napredne digitalne tehnologije;

2. pristup tečajevima u području naprednih digitalnih tehnologija koje će nuditi visoka učilišta, istraživačke institucije i tijela za profesionalno certificiranje u industriji, u suradnji s tijelima uključenima u Program (očekuje se da će teme uključivati umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, tehnologije distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova), računalstvo visokih performansi i kvantne tehnologije);

3. sudjelovanje u kratkotrajnom specijaliziranom stručnom osposobljavanju koje je prethodno certificirano, primjerice u području kibersigurnosti.

Intervencije su usmjerene na napredne digitalne vještine povezane sa specifičnim tehnologijama.

Europski centri za digitalne inovacije predviđeni u članku 16. služe za olakšavanje mogućnosti osposobljavanja, povezivanjem s pružateljima obrazovanja i osposobljavanja.

Specifični cilj 5. uvođenje i najbolja uporaba digitalnih kapaciteta te interoperabilnost

Projekti koji služe za uvođenje i najbolju uporabu digitalnih kapaciteta ili interoperabilnost čine projekte od zajedničkog interesa.

I. Početna i, prema potrebi, kasnija djelovanja u okviru ovog cilja povezana s digitalnom transformacijom područjâ od javnog interesa uključuju:

1. Modernizacija javnih uprava

1.1 potporu državama članicama u provedbi načela Izjave iz Tallinna o e-upravi u svim područjima politike, prema potrebi stvaranjem potrebnih registara i njihovim međupovezivanjem u potpunosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679;

1.2 potporu osmišljavanju, pokusnom izvođenju, uvođenju, održavanju, razvijanju i promicanju koherentnog ekosustava infrastrukture za prekogranične digitalne usluge te olakšavanje neometanih, sigurnih, interoperabilnih, višejezičnih prekograničnih ili međusektorskih rješenja s kraja na kraj i zajedničkih okvira unutar javnih uprava. Obuhvaćene su i metodologije za procjenu učinka i koristi;

1.3 potporu procjeni, ažuriranju i promicanju postojećih zajedničkih specifikacija i normi te razvoju, uspostavi i promicanju novih zajedničkih specifikacija, otvorenih specifikacija i normi preko platformi Unije za normizaciju i u suradnji s europskim ili međunarodnim organizacijama za normizaciju, kako je primjereno;

1.4 suradnju usmjerenu na europski ekosustav za pouzdane infrastrukture, eventualno uz korištenje uslugama i aplikacijama temeljenima na tehnologijama distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova), uključujući potporu za interoperabilnost i normizaciju te poticanje uvođenja prekograničnih aplikacija Unije;

2. Zdravstvo

2.1 osiguravanje da građani imaju kontrolu nad svojim osobnim podacima i mogu na siguran način kojim se jamči njihova privatnost preko granica pristupiti svojim osobnim zdravstvenim podacima, dijeliti ih, upotrebljavati i upravljati njima neovisno o svojoj lokaciji ili lokaciji podataka, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o zaštiti podataka; dovršenje infrastrukture digitalnih usluga e-zdravstva i njezino proširenje na nove digitalne usluge, u vezi sa sprečavanjem bolesti, zdravljem i skrbi, te podupiranje uvođenja takvih usluga, na temelju široke potpore putem aktivnosti Unije i država članica, posebno u mreži e-zdravstva u skladu s člankom 14. Direktive 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 );

2.2 osiguravanje dostupnosti boljih podataka za istraživanja, prevenciju bolesti i personalizirano zdravstvo i skrb; osiguravanje da europski istraživači u zdravstvu i zdravstveni radnici imaju pristup potrebnom rasponu resursa (dijeljenim podatkovnim prostorima, uključujući pohranu podataka i računalstvo, stručnom znanju i analitičkim kapacitetima) kako bi postigli napredak u pogledu značajnih i rijetkih bolesti. Cilj je osigurati skupinu od najmanje deset milijuna građana zasnovanu na stanovništvu;

2.3 osiguravanje dostupnosti digitalnih alata za osnaživanje građana i za skrb usmjerenu na osobu podupiranjem razmjene inovativnih i najboljih praksi u digitalnom zdravstvu, izgradnji kapaciteta i tehničkoj pomoći, osobito za kibersigurnost, umjetnu inteligenciju i računalstvo visokih performansi;

3. Pravosudni sustav

omogućivanje neometane i sigurne prekogranične elektroničke komunikacije unutar pravosudnog sustava te između pravosudnog sustava i drugih nadležnih tijela u području građanskog i kaznenog pravosuđa; poboljšanje pristupa pravosuđu i pravnim informacijama i postupcima za građane, poduzeća, pravne stručnjake i članove pravosudnog sustava pružanjem semantički interoperabilne međupovezanosti s bazama podataka i registrima te olakšavanjem izvansudskog rješavanja sporova preko interneta; promicanje razvoja i provedbe inovativnih tehnologija za sudove i pravne stručnjake na temelju, među ostalim, rješenja umjetne inteligencije za koje je vjerojatno da će pojednostavniti i ubrzati postupke (na primjer „pravne tehnološke” aplikacije);

4. Promet, mobilnost, energija i okoliš

uvođenje decentraliziranih rješenja i infrastruktura potrebnih za opsežne digitalne aplikacije kao što su povezana automatizirana vožnja, bespilotne letjelice, koncepti za pametnu mobilnost, pametni gradovi, pametna ruralna područja ili najudaljenije regije, za potporu prometnih, energetskih i okolišnih politika te u koordinaciji s djelovanjima za digitalizaciju prometnog i energetskog sektora u okviru Instrumenta za povezivanje Europe;

5. Obrazovanje, kultura i mediji

pružanje pristupa najnovijim digitalnim tehnologijama od umjetne inteligencije do naprednog računalstva autorima, kreativnoj industriji i kulturnom sektoru u Europi; uporabu europske kulturne baštine, uključujući inicijativu Europeana, s ciljem podupiranja obrazovanja i istraživanja te promicanja kulturne raznolikosti, socijalne kohezije i europskog društva; potporu prihvaćanju digitalnih tehnologija u obrazovanju te privatno i javno financiranim kulturnim institucijama;

6. Druga djelovanja kojima se podupire jedinstveno digitalno tržište

podupiranje djelovanja kao što su poticanje digitalne i medijske pismenosti i podizanje svijesti među maloljetnicima, roditeljima i učiteljima o opasnostima na koje maloljetnici mogu naići na internetu i načinima njihove zaštite te suzbijanje kiberzlostavljanja i internetskog širenja materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece putem podupiranja paneuropske mreže centara za sigurniji internet; promicanje mjera usmjerenih na otkrivanje i suzbijanje namjernog širenja dezinformacija, jačajući time opću otpornost Unije; podupiranje opservatorija Unije za gospodarstvo digitalnih platformi te studija i aktivnosti informiranja.

Djelovanja navedena u točkama od 1. do 6. djelomično mogu podupirati europski centri za digitalne inovacije s pomoću istih kapaciteta razvijenih za pomoć industriji u njezinoj digitalnoj transformaciji (vidjeti točku II.).

II. Početna i, prema potrebi, kasnija djelovanja u okviru ovog cilja povezana s digitalnom transformacijom industrije uključuju:

Doprinos primjeni u širem opsegu mreže europskih centara za digitalne inovacije kako bi se osigurao pristup digitalnim kapacitetima bilo kojem poduzeću, osobito MSP-ovima, u svim regijama diljem Unije. Takvim je doprinosom obuhvaćeno sljedeće:

1. pristup zajedničkim europskim podatkovnim prostorima i platformama umjetne inteligencije te europskim kapacitetima računalstva visokih performansi za analitiku podataka i računalno intenzivne aplikacije;

2. pristup objektima za opsežno testiranje umjetne inteligencije i naprednim alatima za kibersigurnost;

3. pristup naprednim digitalnim vještinama;

Djelovanja iz prvog podstavka koordinirat će se s inovativnim djelovanjima i dopunit će inovativna djelovanja u području digitalnih tehnologija koja se osobito podupiru u okviru programa Obzor Europa te će se koordinirati s ulaganjima i dopunit će ulaganja u europske centre za digitalne inovacije koja se podupiru u okviru EFRR-a. Bespovratna sredstva za šire uvođenje na tržište također se mogu pružati iz Programa, u skladu s pravilima o državnim potporama. Potpora za pristup financiranju daljnjih koraka u njihovoj digitalnoj transformaciji postići će se financijskim instrumentima u okviru programa InvestEU.

 

Specifični cilj 6 – poluvodiči

Djelovanja u okviru specifičnog cilja 6 navedena su u Prilogu I. Uredbi (EU) 2023/1781.

 

PRILOG II.

MJERLJIVI POKAZATELJI ZA PRAĆENJE PROVEDBE I IZVJEŠĆIVANJE O NAPRETKU PROGRAMA PREMA OSTVARENJU NJEGOVIH SPECIFIČNIH CILJEVA

Specifični cilj 1 – računalstvo visokih performansi

1.1 Količina infrastruktura za računalstvo visokih performansi nabavljenih zajedničkom javnom nabavom

1.2 Uporaba eksaskalarnih i post-eksaskalarnih računala ukupno i od strane raznih skupina dionika (sveučilišta, MSP-ovi itd.)

Specifični cilj 2 – umjetna inteligencija

2.1 Ukupni iznos zajednički uložen u objekte za testiranje i eksperimentiranje

2.2 Uporaba zajedničkih europskih knjižnica ili sučelja knjižnica algoritama, uporaba zajedničkih europskih podatkovnih prostora i uporaba objekata za testiranje i eksperimentiranje u vezi s djelovanjima na temelju ove Uredbe

2.3 Broj slučajeva u kojima organizacije kao rezultat provedbe Programa odluče integrirati umjetnu inteligenciju u svoje proizvode, procese ili usluge

Specifični cilj 3 – kibersigurnost i povjerenje

3.1 Količina infrastruktura ili alata, ili infrastruktura i alata, za kibersigurnost nabavljenih zajedničkom javnom nabavom ( 9 )

3.2 Broj korisnika i zajednica korisnika koji dobivaju pristup europskim kapacitetima za kibersigurnost

Specifični cilj 4 – napredne digitalne vještine

4.1 Broj osoba koje su prošle osposobljavanje kako bi stekle napredne digitalne vještine koje se podupiru Programom

4.2 Broj poduzeća, posebno MSP-ova, koja imaju poteškoće u zapošljavanju stručnjaka za IKT

4.3 Broj osoba koje su prijavile povećanu zapošljivost nakon završetka osposobljavanja koje se podupire Programom

Specifični cilj 5 – uvođenje i najbolja uporaba digitalnih kapaciteta te interoperabilnost

5.1 Prihvaćanje digitalnih javnih usluga

5.2 Poduzeća s visokom razinom digitalnog intenziteta

5.3 Razmjer usklađivanja nacionalnog okvira za interoperabilnost s europskim okvirom za interoperabilnost

5.4 Broj poduzeća i subjekata javnog sektora koji su se koristili uslugama europskih centara za digitalne inovacije

 

Specifični cilj 6 – poluvodiči

Mjerljivi pokazatelji za praćenje provedbe i izvješćivanje o napretku specifičnog cilja 6 navedeni su u Prilogu II. Uredbi (EU) 2023/1781.

 

PRILOG III.

SINERGIJE S DRUGIM PROGRAMIMA UNIJE

1. Sinergijama s programom Obzor Europa osigurava se sljedeće:

(a) iako nekoliko tematskih područja obuhvaćenih Programom i programom Obzor Europa konvergira, vrsta djelovanja koja će se podupirati, njihova očekivana ostvarenja i logika intervencije razlikuju se i nadopunjuju;

(b) program Obzor Europa pružit će znatnu potporu istraživanjima, tehnološkom razvoju, demonstraciji, pokusnom izvođenju, provjeri koncepta, testiranju i inovacijama, uključujući pretkomercijalno uvođenje inovativnih digitalnih tehnologija, osobito s pomoću:

i. namjenskih sredstava u stupu „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” za klaster „Digitalizacija, industrija i svemir” kako bi se razvile razvojne tehnologije (umjetna inteligencija i robotika, internet sljedeće generacije, računalstvo visokih performansi i velike količine podataka, ključne digitalne tehnologije, kombiniranje digitalne tehnologije s drugim tehnologijama);

ii. potpore istraživačkim infrastrukturama u okviru stupa „Izvrsna znanost”;

iii. integracije digitalnih tehnologija u sve „Globalne izazove” (zdravstvo, sigurnost, energetika i mobilnost, klima itd.); i

iv. potpore rastu revolucionarnih inovacija u okviru stupa „Inovativna Europa” (od kojih će mnoge kombinirati digitalne i fizičke tehnologije);

(c) u okviru Programa ulagat će se u:

i. izgradnju digitalnih kapaciteta u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, tehnologija distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova), kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina; i

ii. nacionalno, regionalno i lokalno uvođenje unutar okvira Unije za digitalne kapacitete i najnovije digitalne tehnologije u područjima od javnog interesa (kao što su zdravstvo, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje) ili tržišnog neuspjeha (poput digitalizacije poduzeća, osobito MSP-ova);

(d) kapaciteti i infrastrukture Programa stavljaju se na raspolaganje istraživačkoj i inovatorskoj zajednici, među ostalim za djelovanja koja se podupiru programom Obzor Europa i koja obuhvaćaju testiranje, eksperimentiranje i demonstracije u svim sektorima i disciplinama;

(e) kako se nove digitalne tehnologije sve više razvijaju s pomoću programa Obzor Europa, te će se tehnologije postupno preuzimati i uvoditi s pomoću Programa;

(f) inicijative u okviru programa Obzor Europa za razvoj kurikuluma vještina i kompetencija, uključujući one razvijene u kolokacijskim centrima ZZI-ja EIT-a, dopunjene su izgradnjom kapaciteta u naprednim digitalnim vještinama koja se podupire Programom;

(g) uspostavljaju se snažni koordinacijski mehanizmi za programiranje i provedbu, čime se, koliko je to moguće, usklađuju svi postupci za oba programa. Njihove upravljačke strukture uključivat će sve dotične službe Komisije.

2. Sinergijama s programima Unije u okviru podijeljenog upravljanja, uključujući EFRR, ESF+, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, osigurava se sljedeće:

(a) aranžmani za dopunsko financiranje iz programâ Unije u okviru podijeljenog upravljanja i Programa upotrebljavaju se za podupiranje djelovanja kojima se povezuju pametne specijalizacije i potpora digitalnoj transformaciji europskoga gospodarstva i društva;

(b) EFRR doprinosi razvoju i jačanju regionalnih i lokalnih inovacijskih ekosustava, industrijskoj transformaciji te digitalnoj transformaciji društva i javnih uprava, potičući time i provedbu Izjave iz Tallinna o e-upravi. To uključuje potporu digitalnoj transformaciji industrije i prihvaćanje rezultata te uvođenje novih tehnologija i inovativnih rješenja. Program će dopuniti i podupirati transnacionalno umrežavanje i mapiranje digitalnih kapaciteta kako bi ih se učinilo dostupnima MSP-ovima te kako bi se interoperabilna IT-rješenja učinilo dostupnima svim regijama u Uniji.

3. Sinergijama s Instrumentom za povezivanje Europe osigurava se sljedeće:

(a) fokus Programa jest na izgradnji opsežnih digitalnih kapaciteta i infrastrukture u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina s ciljem širokog prihvaćanja i uvođenja u cijeloj Europi ključnih postojećih ili testiranih inovativnih digitalnih rješenja unutar okvira Unije u područjima od javnog interesa ili tržišnog neuspjeha. Program se uglavnom provodi putem koordiniranih i strateških ulaganja s državama članicama, osobito putem zajedničke javne nabave, u digitalne kapacitete koji će se dijeliti u cijeloj Europi i u djelovanja na razini Unije kojima se podupire interoperabilnost i normizacija kao dio razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta;

(b) kapaciteti i infrastrukture Programa stavljaju se na raspolaganje za uvođenje inovativnih novih tehnologija i rješenja u području mobilnosti i prometa. Instrumentom za povezivanje Europe podupiru se uvođenje i uporaba inovativnih novih tehnologija i rješenja u području mobilnosti i prometa;

(c) uspostavljaju se koordinacijski mehanizmi, osobito putem odgovarajućih upravljačkih struktura.

4. Sinergijama s programom InvestEU osigurava se sljedeće:

(a) potpora putem tržišno utemeljenog financiranja, među ostalim provedbom ciljeva politike u okviru Programa, pruža se na temelju Uredbe (EU) 2021/523; takvo tržišno utemeljeno financiranje može se kombinirati s bespovratnim sredstvima;

(b) pristup poduzeća financijskim instrumentima olakšava se potporom koju pružaju europski centri za digitalne inovacije.

5. Sinergijama s programom Erasmus+ osigurava se sljedeće:

(a) Programom se podupire razvoj i stjecanje naprednih digitalnih vještina potrebnih za uvođenje najsuvremenijih tehnologija poput umjetne inteligencije ili računalstva visokih performansi, u suradnji s relevantnim industrijama;

(b) dio programa Erasmus+ koji se odnosi na napredne vještine dopunjuje intervencije u okviru Programa, čime se pristupa rješavanju problema stjecanja vještina u svim područjima i na svim razinama putem iskustava u području mobilnosti.

6. Sinergijama s programom Kreativna Europa uspostavljenim uredbom Europskog parlamenta i Vijeća osigurava se sljedeće:

(a) potprogramom MEDIA u okviru programa Kreativna Europa podupiru se inicijative kojima se može ostvariti stvarni učinak za kulturne i kreativne sektore diljem Europe, pružanjem pomoći u njihovoj prilagodbi digitalnoj transformaciji;

(b) Programom se, među ostalim, autorima, kreativnoj industriji i kulturnom sektoru u Europi pruža pristup najnovijim digitalnim tehnologijama od umjetne inteligencije do naprednog računalstva.

7. Osiguravaju se sinergije s drugim programima i inicijativama Unije u pogledu kompetencija i vještina.

( 1 ) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

( 2 ) Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).

( 3 ) Uredba (EU) 2023/1781 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča i izmjeni Uredbe (EU) 2021/694 (Akt o čipovima) (SL L 229, 18.9.2023., str. 1..).

( 4 ) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

( 5 ) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

( 6 ) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

( 7 ) Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 14.).

( 8 ) Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, 4.4.2011., str. 45.).

( 9 )  „Infrastruktura” bi obično značila infrastruktura za istraživanje ili eksperimentiranje kao što su poligoni za ispitivanja, kiberpoligoni ili računalna/komunikacijska infrastruktura. To bi mogli biti samo podaci i/ili samo softver ili bi moglo uključivati fizičke objekte.

„Alati” bi obično značili fizički uređaj i/ili softver/algoritam koji se upotrebljava za povećanje sigurnosti sustava IKT-a. Primjeri bi bili softveri za otkrivanje neovlaštenog ulaska ili podatkovni resursi kojima se omogućuje informiranost o stanju u kritičnim infrastrukturama.

Uredbom o stručnom centru u području kibersigurnosti omogućuju se sve vrste nabave, a ne samo zajednička nabava, u kojoj može sudjelovati Europski stručni centar za industriju, tehnologiju i istraživanje u području kibersigurnosti kao tijelo Unije, drugi akteri s pomoću bespovratnih sredstava Unije ili više stranaka.