(1)

Člankom 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se donošenje mjera očuvanja uzimajući u obzir dostupne znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, ako je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) i druga savjetodavna tijela, kao i eventualne savjete savjetodavnih vijeća.

(2)

Vijeće bi trebalo donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući, prema potrebi, određene uvjete koji su funkcionalno povezani s tim ribolovnim mogućnostima. Na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti utvrđuju se u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđenima u članku 2. stavku 2. te uredbe. Na temelju članka 16. stavka 1. te uredbe ribolovne mogućnosti raspodjeljuju se među državama članicama kako bi se osigurala relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili vrstu ribolova.

(3)

Stoga bi ukupne dopuštene ulove (TAC-ovi), u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, trebalo utvrditi na osnovi dostupnih znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir biološke i društveno-gospodarske aspekte, istodobno osiguravajući pravedno postupanje prema različitim sektorima ribarstva te uzimajući u obzir mišljenja iznesena tijekom savjetovanja s dionicima.

(4)

U skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013, svi stokovi za koje postoje ograničenja ulova podliježu obvezi iskrcavanja od 1. siječnja 2019., no primjenjuju se određena izuzeća. Na osnovi zajedničkih preporuka država članica te u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisija donosi delegirane akte kojima se utvrđuju pojedinosti za provedbu obveze iskrcavanja za određene vrste ribolova.

(5)

U ribolovnim mogućnostima za stokove obuhvaćene obvezom iskrcavanja trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da odbacivanje ulova u načelu više nije dopušteno. Stoga bi se one trebale temeljiti na brojčanim podacima iz savjeta Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) koji se odnose na ukupne ulove. Količine koje se, kao izuzeće od obveze iskrcavanja, i dalje smiju odbacivati trebalo bi oduzeti od tih brojčanih podataka iz savjeta koji se odnose na ukupne ulove. Osim toga, ribolovne mogućnosti za stokove za koje ICES daje samo savjet o iskrcajima trebalo bi utvrditi na temelju tog savjeta.

(6)

Uredbom (EU) 2018/973 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđen je višegodišnji plan za Sjeverno more, a Uredbom (EU) 2019/472 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđen je višegodišnji plan za zapadne vode. U višegodišnjim planovima utvrđene su ciljane vrijednosti i mjere za dugoročno upravljanje stokovima obuhvaćenima tim planovima. Ribolovne mogućnosti za stokove navedene u članku 1. stavku 1. tih uredaba (ciljani stokovi) trebalo bi utvrditi u skladu s rasponom vrijednosti ribolovne smrtnosti koje rezultiraju najvišim održivim prinosom (MSY) (rasponi vrijednosti FMSY) ili na nižoj razini te u skladu sa zaštitnim mjerama predviđenima u tim uredbama. Rasponi vrijednosti FMSY utvrđeni su u relevantnim savjetima ICES-a. Ako nisu dostupne odgovarajuće znanstvene informacije, ribolovne mogućnosti za ciljane stokove ili stokove iz članka 1. stavka 4. tih uredaba (stokovi usputnog ulova) trebalo bi utvrditi u skladu s predostrožnim pristupom, kako je utvrđeno u tim uredbama. U skladu s člankom 5. stavkom 3. tih uredaba, pri utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za stokove usputnog ulova trebalo bi uzeti u obzir i pitanje mješovitog ribolova.

(7)

U skladu s člankom 7. višegodišnjeg plana za Sjeverno more i člankom 8. višegodišnjeg plana za zapadne vode, ako znanstveni savjeti ukazuju to da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg stoka iz članka 1. stavka 1. tih uredaba ispod granične referentne točke biomase (Blim) (4), trebaju se poduzeti dodatne korektivne mjere kako bi se osiguralo da se stok brzo vrati na one razine iznad kojih mogu proizvesti MSY. Te korektivne mjere osobito mogu uključivati obustavu ciljanog ribolova dotičnog stoka i odgovarajuće smanjenje ribolovnih mogućnosti za te stokove ili druge stokove u tom ribolovu.

(8)

Za određene stokove ICES savjetuje da se ulovi utvrde na nulu Međutim, kad bi se TAC-ovi za te stokove utvrdili na razinama navedenima u savjetima, obveza iskrcavanja svih ulova u mješovitom ribolovu, uključujući usputne ulove iz tih stokova, dovela bi do pojave pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”. „Vrsta koja ograničava ribolov” je vrsta za koju više nema kvote i zbog koje se može dogoditi da jedno ili više ribarskih plovila mora prestati obavljati ribolov čak i ako još imaju raspoloživu kvotu za druge vrste. Kako bi se postigla ravnoteža između daljnjeg obavljanja ribolova, s obzirom na moguće teške društveno-gospodarske posljedice u suprotnome, i potrebe da se ostvari dobro biološko stanje tih stokova, uzimajući u obzir da je teško sve stokove u mješovitom ribolovu loviti na razini MSY-ja, primjereno je utvrditi posebne TAC-ove za usputne ulove tih stokova. Te bi TAC-ove za usputni ulov trebalo utvrditi na razinama kojima se osigurava smanjenje smrtnosti tih stokova te potiče na povećanje selektivnosti i izbjegava usputni ulov tih stokova. Kako bi se smanjili ulovi stokova za koje se utvrđuju TAC-ovi za usputni ulov, ribolovne mogućnosti za vrste ribolova u kojima se lovi riba iz tih stokova trebalo bi utvrditi na razinama kojima se pomaže da se biomasa osjetljivih stokova oporavi do održivih razina.

(9)

U svojem znanstvenom savjetu za bakalara (Gadus morhua) u podzoni ICES-a 21 (Kattegat) ICES savjetuje nultu stopu ulova za taj stok u 2024. Nadalje, prema ICES-u bakalar se u tom području uglavnom lovi kao usputni ulov u ribolovu škampa (Nephrops norvegicus). Stoga, ako se TAC za bakalara u Kattegatu za 2024. utvrdi na nulu, to bi osobito dovelo do toga da plovila koja love škamp na tom području prestanu obavljati ribolov u 2024., što bi moglo dovesti do prerane zabrane tog ribolova. Na temelju podataka Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) (5), indikativna vrijednost (6) mogućih ulova u ribolovu škampa u zoni 3a (Skagerrak-Kattegat) unutar granica TAC-a za 2024. procjenjuje se na 98 561 451 EUR. Stoga je primjereno utvrditi TAC za usputne ulove vrste koje ograničava ribolov, odnosno bakalara, u Kattegatu.

(10)

Kako bi se u mjeri u kojoj je to moguće zajamčilo iskorištavanje ribolovnih mogućnosti u mješovitom ribolovu u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, primjereno je uspostaviti zajedničku zalihu za razmjene kvota za države članice koje nemaju kvotu kojom su obuhvaćeni njihovi neizbježni usputni ulovi.

(11)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, za stokove koji nisu obuhvaćeni višegodišnjim planom za Sjeverno more ili višegodišnjim planom za zapadne vode, ako su dostupne odgovarajuće znanstvene informacije, ribolovne mogućnosti trebalo bi utvrditi u skladu s ribolovnom smrtnošću na razini MSY-ja i, ako takve informacije nisu dostupne, ribolovne mogućnosti trebalo bi utvrditi u skladu s predostrožnim pristupom upravljanju ribarstvom, kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(12)

Za određene stokove savjet ICES-a vrijedi nekoliko godina i smatra se najboljim raspoloživim znanstvenim savjetom tijekom cijelog razdoblja na koje se odnosi. U tim slučajevima trebalo bi utvrditi godišnje TAC-ove koji obuhvaćaju cijelo razdoblje na koje se odnosi savjet (višegodišnji TAC). Međutim, ako tijekom tog razdoblja postane dostupan novi savjet ICES-a, trebalo bi osigurati da višegodišnji TAC bude u skladu s novim savjetom. Nadalje, trebalo bi osigurati da godišnje oduzimanje ukupnog ulova od iznosa iz savjeta kako bi se uzela u obzir izuzeća od obveze iskrcavanja ostane u skladu s dostupnim podacima.

(13)

Lubin (Dicentrarchus labrax) u zonama ICES-a 8a i 8b (Biskajski zaljev) ciljani je stok u okviru višegodišnjeg plana za zapadne vode. Prema savjetu ICES-a za 2024., biomasa tog stoka pala je u 2023. ispod razine vrijednosti MSY Btrigger i očekuje se da će u 2024. još pasti, ali da će ostati iznad razine vrijednosti Blim. Stoga bi trebalo donijeti odgovarajuće korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak tog stoka na razine iznad razina koje mogu proizvesti MSY. Francuska i Španjolska stoga bi trebale osigurati da gospodarska iskrcavanja i rekreacijski ribolov za taj stok, koje one trebaju utvrditi za 2024., budu ispod razine vrijednosti FMSY (7), i da se ti ulovi smanje razmjerno u odnosu na pad biomase, te bi trebale donijeti dodatne mjere u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(14)

Trebalo bi pojačati mjere za rekreacijski ribolov lubina u zonama ICES-a 8a i 8b jer taj ribolov znatno utječe na biomasu tog stoka, a pritom bi trebalo uzeti u obzir pad biomase. Stoga bi dnevno ograničenje ulova trebalo smanjiti na jednu ulovljenu i zadržanu ribu po ribaru po danu. Trebalo bi isključiti i mreže stajaćice jer nisu dovoljno selektivne i vjerojatno je da će se njima uloviti više primjeraka od utvrđenog ograničenja.

(15)

Člankom 5. stavkom 3. višegodišnjeg plana za zapadne vode predviđa se upravljanje mješovitim ribolovom u pogledu stokova usputnog ulova, uzimajući u obzir poteškoće istodobnog ribolova svih stokova na razini MSY-ja, posebno u situacijama u kojima to dovodi do preuranjenog prestanka ribolova. Razmatranja o mješovitom ribolovu u Biskajskom zaljevu objavljena 14. studenoga 2023. upućuju da, ako se isključi šarun, kolja (Pollachius pollachius) ostaje stok koji najviše ograničava ribolov pridnenih vrsta u Biskajskom zaljevu u tri od 21 ribolovnog segmenta. S obzirom na to da društveno-gospodarski podaci koje je dostavila jedna od dotičnih država članica naznačuju da kad je riječ o kolji u Biskajskom zaljevu i iberskim vodama (potpodručje ICES-a 8 i zona 9a) razmatranja u vezi s mješovitim ribolovom upućuju na poteškoće u potpunom iskorištavanju svih TAC-ova te je stoga potrebno više vremena kako bi se procijenio društveno-gospodarski učinak utvrđivanja ribolovnih mogućnosti za kolju za ribare koji se aktivno bave tim mješovitim ribolovom (list (Solea solea) i škamp). Zbog toga bi za prvu polovicu 2024. godine trebalo utvrditi privremeni TAC za kolju u Biskajskom zaljevu (zone 8abde). Na osnovi savjeta ICES-a od 30. lipnja 2023. u pogledu kolje u Biskajskom zaljevu i iberskim vodama te uzimajući u obzir sezonsku prirodu te vrste ribolova, razinu te privremene kvote trebalo bi utvrditi na 500 tona od 1. siječnja 2024. do 30. lipnja 2024. Cilj je takvog privremenog TAC-a osigurati nastavak ribolovnih aktivnosti dok se procjenjuju podaci i sve dok Vijeće ne utvrdi konačni TAC Unije.

(16)

Prema znanstvenim savjetima, rekreacijski ulovi kolje na potpodručjima ICES-a 8, 9 i 10 i u vodama Unije na području CECAF-a 34.1.1 (Biskajski zaljev i iberske vode) nisu zanemarivi te je stoga primjereno uvesti ograničenja za rekreacijski ribolov u tim područjima. Kako bi se zaštitila područja mrjestilišta i ograničili ulovi juvenilne ribe, od 1. siječnja do 30. travnja u rekreacijskom ribolovu ne može se uloviti ni zadržati nijedan primjerak kolje, dok bi se u preostalom dijelu godine moglo dozvoliti zadržavanje najviše dva primjerka.

(17)

Nadalje, ICES je u svibnju 2022. naveo da unatoč naporima država članica za oporavak jegulje (Anguilla anguilla) nije postignut opći napredak u postizanju cilja za cijelu Uniju da u more dospije 40 % biomase zrelih jedinki jegulje (srebrna jegulja), kako se zahtijeva člankom 2. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1100/2007 (8), te da nisu uočeni jasni uzorci smrtnosti. ICES je u studenome 2023. ponovno savjetovao da, ako se primijeni predostrožni pristup, ne bi smjelo biti ulova jegulje (Anguilla anguilla) ni u jednom staništu te ni u jednoj životnoj fazi, u cijelom njezinu prirodnom arealu, koji obuhvaća sjeveroistočni Atlantski ocean i Sredozemno more. To se odnosi i na ulove u gospodarskom ribolovu i na ulove u rekreacijskom ribolovu te uključuje ulove juvenilnih jegulja za poribljavanje i akvakulturu.

(18)

Uredbom Vijeća (EU) 2023/194 (9) razdoblje zabrane ribolova produljeno je na šest mjeseci za sav gospodarski ribolov jegulje u morskim i bočatim vodama Unije u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu i Sredozemnome moru te za ribarska plovila Unije u svim morskim vodama Sredozemnog mora. Osim toga, zabranjen je sav rekreacijski ribolov jegulje u tim vodama. Smatralo se da će šestomjesečno razdoblje zabrane ribolova omogućiti bolju zaštitu tog stoka nego mjere Unije i nacionalne mjere provedene do 2022. Smatralo se i da će produljeno razdoblje zabrane ribolova omogućiti nastavak mjera poribljavanja te doprinijeti oporavku stoka jegulje i ostvarenju cilja iz članka 2. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1100/2007 da u more dospije najmanje 40 % zrelih jedinki jegulje. S obzirom na kontinuirano kritično stanje jegulje, primjereno je zadržati te mjere u 2024.

(19)

Na razdoblje migracije jegulje utječu razni okolišni i biološki čimbenici, stoga se ono može razlikovati ovisno o životnoj fazi jegulje te o staništu i geografskom području, posebno u tjesnacima. Stoga bi moglo biti primjereno utvrditi različita razdoblja zabrane ribolova, posebno za različita ribolovna područja država članica i za različite vrste ribolova unutar tih ribolovnih područja, kako bi se uzeli u obzir ti elementi, kao i vremenski i geografski obrasci migracije jegulje u fazi mlađi, odnosno zreloj životnoj fazi. Dotične države članice trebale bi na temelju tih elemenata utvrditi relevantno razdoblje ili razdoblja zabrane ribolova.

(20)

U morskim i bočatim vodama Unije u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu razdoblje ili razdoblja zabrane ribolova trebali bi obuhvaćati glavno razdoblje ili glavna razdoblja migracije mlađi jegulje odnosno zrelih jedinki jegulje, uz iznimku ribolovnih operacija koje se s ribarskim plovilom ili bez njega obavljaju isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja te se provode uz puno poštovanje uvjeta utvrđenih u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća (10). S obzirom na moguće teške društveno-gospodarske posljedice potpune zabrane vrsta ribolova kojima se ciljaju mlađ jegulje i zrele jedinke jegulje tijekom njihovog glavnog razdoblja ili glavnih razdoblja migracije, države članice mogu dopustiti ribolov jegulje u trajanju od 30 dana tijekom tih razdoblja. Kako bi se osigurala djelotvorna zaštita zrelih jedinki jegulje koje migriraju iz Baltičkog mora u Sjeverno more, obalne države članice na potpodručju ICES-a 3, odnosno Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska i Švedska, trebale bi se dogovoriti o djelotvornim razdobljima zabrane ribolova zrelih jedinki jegulje. Ako se dotične države članice ne uspiju dogovoriti do 1. ožujka 2024., razdoblje zabrane ribolova zrelih jedinki jegulje u Baltičkome moru i području Skagerraka i Kattegata trebalo bi trajati od 15. rujna 2024. do 15. ožujka 2025.

(21)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1100/2007 poribljavanje mlađi jegulje mjera je očuvanja koju su određene države članice odabrale u svojim planovima upravljanja jeguljom. Kako bi se tim državama članicama omogućilo da nastave provoditi tu mjeru, možda će biti potrebno dopustiti ulove mlađi jegulje u morskim i bočatim vodama Unije u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu u primjerenom trenutku tijekom godine, a to bi moglo biti u glavnom razdoblju ili glavnim razdobljima njihove migracije. Stoga države članice mogu dopustiti nastavak ribolova mlađi jegulje isključivo u svrhu poribljavanja za dodatnih 50 dana tijekom glavnog razdoblja ili glavnih razdoblja migracije juvenilne jegulje.

(22)

U svojim znanstvenim savjetima za određene stokove prečnousta (voline, morski psi, raže) ICES preporučuje nultu stopu ulova zbog lošeg stanja očuvanosti tih stokova. Osim toga, takve prečnouste imaju visoke stope preživljavanja nakon odbacivanja. Stoga bi ulove tih stokova trebalo odbaciti, a ne iskrcati, jer se ne smatra da se odbacivanjem znatno povećava njihova ribolovna smrtnost te bi se njime čak poduprlo očuvanje tih stokova. Stoga bi ribolov takvih vrsta trebalo zabraniti jer se, na temelju članka 15. stavka 4. točke (a) Uredbe (EU) br. 1380/2013, obveza iskrcavanja ne primjenjuje na vrste čiji je ribolov zabranjen. Kad ih se slučajno ulovi, te se vrste ne bi smjele ozlijediti i trebalo bi ih odmah pustiti u more.

(23)

Za određene vrste, primjerice određene vrste morskih pasa, čak bi i ograničena ribolovna aktivnost mogla dovesti do ozbiljnog rizika za očuvanje. Stoga bi ribolovne mogućnosti za takve vrste trebalo u potpunosti ograničiti općom zabranom ribolova tih vrsta.

(24)

Na 12. konferenciji stranaka Konvencije o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (Manila, 23. – 28. listopada 2017.) niz vrsta dodan je na popise zaštićenih vrsta iz dodataka I. i II. Toj konvenciji. Stoga je primjereno predvidjeti zaštitu tih vrsta u pogledu ribarskih plovila Unije koja obavljaju ribolov u svim vodama te ribarskih plovila trećih zemalja koja obavljaju ribolov u vodama Unije.

(25)

Kako bi se ribolovne mogućnosti u potpunosti iskoristile, primjereno je dopustiti provedbu fleksibilnog aranžmana između određenih područja TAC-a kad je riječ o istom biološkom stoku.

(26)

Člancima 3. i 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96 (11) predviđena je fleksibilnost iz godine u godinu za kvote za stokove koji podliježu i zaštitnim i analitičkim TAC-ovima. U skladu s člankom 2. te uredbe Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova treba odlučiti na koje se stokove članci 3. i 4. te uredbe ne primjenjuju, posebno na temelju njihova biološkog stanja. Osim toga, člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđena je dodatna fleksibilnost iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Kako bi se izbjegla prekomjerna fleksibilnost kojom bi se omelo postizanje ciljeva ZRP-a, fleksibilnost iz godine u godinu za kvote na temelju članka 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 i članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ne bi trebalo primjenjivati kumulativno. Naposljetku, fleksibilnost iz godine u godinu na temelju članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 trebalo bi, ako je to relevantno, isključiti na temelju biološkog stanja stokova.

(27)

Ako se TAC dodijeli samo jednoj državi članici, može biti primjereno tu državu članicu ovlastiti da utvrdi taj TAC, u skladu s člankom 2. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Takvo je ovlaštenje primjereno pod uvjetom da država članica pri utvrđivanju razine TAC-a poštuje načela i pravila ZRP-a. Kako bi se zajamčilo da te države članice pravilno primjenjuju načela i pravila ZRP-a, Komisija evaluira informacije o utvrđivanju te razine TAC-a i podatke koji su upotrijebljeni kao osnova za to utvrđivanje koje joj dostavi dotična država članica.

(28)

Potrebno je utvrditi ograničenja ribolovnog napora za lista u zapadnom dijelu kanala La Manche (zona ICES-a 7e) u skladu s člankom 12. višegodišnjeg plana za zapadne vode.

(29)

Potrebno je utvrditi gornje granice ribolovnog napora za 2024. u skladu s člancima 6., 11., 13. i 16. Uredbe (EU) 2023/2053 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(30)

Iskorištavanje ribolovnih mogućnosti dostupnih ribarskim plovilima Unije iz ove Uredbe podliježe Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (13), a posebno člancima 33. i 34. te uredbe, u vezi s evidentiranjem ulova i ribolovnog napora te s obavješćivanjem o podacima o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga je potrebno utvrditi oznake koje države članice trebaju upotrebljavati kad Komisiji šalju podatke o iskrcavanju stokova koji podliježu ovoj Uredbi.

(31)

Na svojem godišnjem sastanku 2023. Komisija za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC) potvrdila je za 2024. mjere očuvanja za dva stoka dubinskog bodečnjaka (Sebastes mentella) u Irmingerovu moru i susjednim vodama (površinski pelagični i dubinski pelagični) kojima se zabranjuje usmjereni ribolov tih stokova, opskrba gorivom kao i sve popratne aktivnosti. Osim toga, kako bi se usputni ulov sveo na najmanju moguću mjeru, NEAFC je zabranio ribolovne aktivnosti na području na kojem se okupljaju dubinski bodečnjaci. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(32)

NEAFC nije donio preporuku za grenlandskog halibuta (Reinhardtius hippoglossoides) na potpodručjima ICES-a 1 i 2 za 2024. Kvotu Unije za grenlandskog halibuta u međunarodnim vodama na potpodručjima ICES-a 1 i 2 za 2024. trebalo bi utvrditi na razini od 1 711 tona. Razina te kvote Unije odgovara iznosu od 9,25 % razine zadnjeg najboljeg dostupnog znanstvenog savjeta ICES-a za grenlandskog halibuta na potpodručjima ICES-a 1 i 2, odnosno savjeta za taj stok koji je ICES objavio 2021. prema kojem najviša razina ulova iznosi 18 494 tone za 2022. te 2023.

(33)

NEAFC je donio ograničenje ulova za dubinskog bodečnjaka (Sebastes mentella) u međunarodnim vodama na potpodručjima ICES-a 1 i 2 za 2024. Međutim, dok Unija ne zaključi ispitivanje o tome treba li uložiti prigovor na tu preporuku NEAFC-a, posebno u vezi s povijesnim ribolovnim pravima Unije, primjereno je da se zasad kvota Unije za dubinskog bodečnjaka (Sebastes spp.) u međunarodnim vodama na potpodručjima ICES-a 1 i 2 označi kategorijom „treba utvrditi”. Primjereno je i da Unija u prvoj polovici 2024. izmjenom tijekom godine utvrdi tu kvotu Unije, uzimajući u obzir i to da je ribolov ograničen na razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024.

(34)

Stokovi skuše (Scomber scombrus), ugotice pučinke (Micromesistius poutassou) i atlantsko-skandinavski stok haringe (Clupea harengus) u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu predmet su savjetovanja obalnih država o upravljanju ribarstvom za te stokove, a tim stokovima upravlja i NEAFC. Unija je sudjelovala u tim savjetovanjima na osnovi stajališta koja je Vijeće potvrdilo 5. listopada 2023. Ishod tih savjetovanja zabilježen je u odobrenom zapisniku za atlantsko-skandinavski stok haringe u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu za 2024. potpisanom 13. listopada 2023., ugoticu pučinku u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu za 2024. potpisanom 18. listopada 2023. i skušu u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu za 2024. potpisanom također 18. listopada 2023. Na svojem 42. godišnjem sastanku 2023. NEACF je donio preporuke o mjerama očuvanja i upravljanja za atlantsko-skandinavski stok haringe i skušu za 2024. NEAFC nije donio preporuku o mjerama očuvanja i upravljanja za ugoticu pučinku za 2024. Stoga je primjereno utvrditi TAC-ove za atlantsko-skandinavski stok haringe i skušu u sjeveroistočnom Atlantikom oceanu na razini ribolovnih mogućnosti dogovorenih u relevantnim odobrenim zapisnicima obalnih država i preporukama NEAFC-a. Primjereno je utvrditi i TAC za ugoticu pučinku u sjeveroistočnom Atlantikom oceanu na razini ribolovnih mogućnosti utvrđenih u odobrenom zapisniku obalnih država za ugoticu pučinku i u skladu sa stajalištem Unije izraženim na sastanku NEAFC-a.

(35)

Unija od 2021. nema pristup ribolovu svoje kvote za skušu u norveškim vodama u Sjevernome moru (MAC/2A4A-N). Kako bi Unija iskoristila tu kvotu, primjereno je s pomoću novog ključa relativne stabilnosti dodijeliti nove ribolovne mogućnosti za TAC (MAC/2A34-N) koji obuhvaća geografsko područje primjene u Sjevernome moru (MAC/2A34) i norveškim vodama (MAC/2A4A-N). Dio ribolovnih mogućnosti dodijeljenih za stok MAC/2A34-N Danska bi trebala prenijeti na nositelje kvota za TAC (MAC/2CX14-) u zapadnim vodama na osnovi postojećeg ključa relativne stabilnosti za taj TAC.

(36)

Na svojem godišnjem sastanku 2023. Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) odlučila je u 2024. zadržati TAC-ove utvrđene za 2023. za istočnoatlantski stok plavoperajne tune (Thunnus thynnus), sredozemni i južnoatlantski stok tunja dugokrilca (Thunnus alalunga), sredozemni te sjevernoatlantski i južnoatlantski stok igluna (Xiphias gladius), plavog iglana (Makaira nigricans), bijelog iglana (Tetrapturus albidus), žutoperajnu tunu (Thunnus albacares) i velikooku tunu (Thunnus obesus), kao i dopuštenje zadržavanja za južnoatlantski stok kučka (Isurus oxyrinchus). ICCAT je za 2024. ujedno utvrdio TAC za sjevernoatlantski stok tunja dugokrilca od 47 251 tona te TAC za sjevernoatlantski i južnoatlantski stok psa modrulja (Prionace glauca) od 30 000 tona odnosno 27 711 tona. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(37)

Kako bi se smanjila ribolovna smrtnost juvenilne velikooke i žutoperajne tune, ICCAT je odlučio zadržati maksimalno ograničenje od 300 uređaja za privlačenje ribe po ribarskom plovilu u 2024. i razdoblje zabrane ribolova od 72 dana za upotrebu uređaja za privlačenje ribe.

(38)

Na temelju nekoliko preporuka ICCAT-a Unija može, na zahtjev, prenijeti određeni postotak svoje neiskorištene kvote stoka ICCAT-a iz pretposljednje ili iz prethodne godine u određenu godinu, u skladu s pravilima za svaki stok koja je utvrdio ICCAT. Kako bi države članice mogle iskoristiti tu mogućnost prijenosa, odgovarajuće količine predviđene u tim preporukama trebalo bi što prije provesti u pravu Unije na osnovi Komisijina prijedloga kako bi države članice u cijelosti mogle iskoristiti kvote Unije za stokove ICCAT-a, kako je to ICCAT utvrdio za 2024. U očekivanju provedbe tih preporuka ICCAT-a u pravu Unije, trebalo bi utvrditi kvote za pojedinačne države članice za određene stokove na osnovi ukupne kvote Unije za 2024. kako ju je dogovorio ICCAT, prije bilo kakvih prilagodbi zbog prelova ili nedovoljnog izlova država članica.

(39)

Na svojem godišnjem sastanku 2023. Komisija za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa (CCAMLR) usvojila je ograničenja ulova za ciljane vrste i vrste usputnog ulova za razdoblje od 1. prosinca 2023. do 30. studenoga 2024. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(40)

Na svojem godišnjem sastanku 2023. Komisija za tunu u Indijskom oceanu (IOTC) zadržala je ograničenje u pogledu ribolovnog kapaciteta, uređaja za privlačenje ribe i opskrbnih plovila te ograničenje ulova za žutoperajnu tunu na području nadležnosti IOTC-a. IOTC je ujedno usvojio Rezoluciju 23/04, kojom se prvi put uspostavlja ograničenje ulova za velikooku tunu (Thunnus obesus) za 2024. i 2025. na području nadležnosti IOTC-a.

(41)

Godišnji sastanak Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom u južnom Pacifiku (SPRFMO) održat će se od 29. siječnja do 2. veljače 2024. Aktualne mjere na području primjene Konvencije SPRFMO-a koje su funkcionalno povezane s TAC-ovima trebalo bi stoga privremeno zadržati dok se ne održi godišnji sastanak i utvrde TAC-ovi za 2024.

(42)

Na svojem godišnjem sastanku 2023. Međuamerička komisija za tropsku tunu (IATTC) odlučila je zadržati aktualne mjere primjenjive na području primjene Konvencije IATTC-a. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(43)

Na svojem godišnjem sastanku 2023. Komisija za očuvanje južne plavoperajne tune (CCSBT) donijela je TAC za južnu plavoperajnu tunu (Thunnus maccoyii) za trogodišnje razdoblje od 2024. do 2026. Tu bi mjeru trebalo provesti u pravu Unije.

(44)

Na svojem godišnjem sastanku 2023. Organizacija za ribarstvo jugoistočnog Atlantika (SEAFO) odlučila je za 2024. zadržati TAC-ove na području primjene Konvencije SEAFO-a koji su bili utvrđeni za 2023.

(45)

Godišnji sastanak za 2023. Komisije za ribarstvo zapadnog i središnjeg Pacifika (WCPFC) održan je od 4. do 8. prosinca 2023. Dok ishod tog sastanka ne bude dostupan, aktualne mjere na području primjene Konvencije WCPFC-a koje su funkcionalno povezane s TAC-ovima i najvećim brojem ribarskih plovila trebalo bi privremeno zadržati sve dok te mjere za 2024. ne postanu dostupne.

(46)

Na svojem 45. godišnjem sastanku 2023. Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika (NAFO) donijela je ribolovne mogućnosti za 2024. za određene stokove na području primjene Konvencije NAFO-a. Također je donijela određene mjere za 2024. koje su funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima za lignjuna (Illex illecebrosus) na potpodručjima NAFO-a 3 i 4 i žutorepog lista (Limanda ferruginea) u zonama NAFO-a 3LNO, a čiji je cilj smanjiti usputni ulov neciljanih vrsta i bez kojih bi se ribolovne mogućnosti za te stokove morale smanjiti kako bi se zaštitile neciljane vrste. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(47)

Na svojem desetom godišnjem sastanku, održanom 2023., Sporazum o ribarstvu u južnom Indijskom oceanu (SIOFA) zadržao je ribolovne mogućnosti koje su prethodno donesene za stokove obuhvaćene tim sporazumom. Osim toga, donio je ograničenje usputnog ulova za portugalskog morskog psa (Centroscymnus coelolepis) i izmijenio granice područja upravljanja za antarktičke zubuše (Dissostichus spp.) Del Cano i Williams Ridge te je istodobno proširio zahtjeve za promatrače i označivanje antarktičkih zubuša na ostatku područja primjene tog sporazuma. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(48)

Na temelju članka 498. stavka 2. Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (14) („Sporazum o trgovini i suradnji”), Unija i Ujedinjena Kraljevina trebaju održavati godišnja savjetovanja kako bi do 10. prosinca svake godine postigle dogovor o TAC-ovima za sljedeću godinu za stokove navedene u Prilogu 35. Sporazumu o trgovini i suradnji. Ako se o takvim TAC-ovima ne postigne dogovor do 10. prosinca, stranke trebaju odmah nastaviti sa savjetovanjima kako bi se postigao dogovor o TAC-ovima, u skladu s člankom 499. stavkom 1. Sporazuma o trgovini i suradnji.

(49)

Unija i Ujedinjena Kraljevina održale su 2023. bilateralna savjetovanja o utvrđivanju brojnih TAC-ova za 2024. za stokove navedene u Prilogu 35. Sporazumu o trgovini i suradnji. Ta su savjetovanja provedena na temelju članka 498. stavaka 2., 4. i 6. Sporazuma o trgovini i suradnji. Unija je u tim savjetovanjima sudjelovala na osnovi specifikacija stajališta Unije koje je Vijeće potvrdilo 12. listopada 2023., kao i naknadnih dopunskih službenih dokumenata, u skladu s člankom 2. Odluke Vijeća (EU) 2021/1875 (15). Ishod tih savjetovanja zabilježen je u zapisniku potpisanom 6. prosinca 2023. i dopunjen dodatkom 8. prosinca 2023. Stoga bi relevantne ribolovne mogućnosti trebalo utvrditi na razini utvrđenoj u tom zapisniku. Druge mjere koje su funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima također utvrđenima u tom zapisniku trebalo bi provesti u pravu Unije.

(50)

TAC-ovi za 2024. za dubokomorske stokove navedene u Prilogu 35. Sporazumu o trgovini i suradnji uključeni su u Uredbu (EU) 2023/194, ali je označeno da ih „treba utvrditi”. Uredbu (EU) 2023/194 trebalo bi stoga izmijeniti, a ribolovne mogućnosti za te stokove trebalo bi utvrditi na razini navedenoj u zapisniku sa savjetovanja o ribarstvu između Unije i Ujedinjene Kraljevine za 2024.

(51)

Unija i Ujedinjena Kraljevina složile su se da bi pri ciljanom lovu kostelja (Squalus acanthias) trebalo poštovati najveću dopuštenu veličinu od 100 cm kako bi se odvratilo od usmjerenog ribolova kojim se ciljaju skupine zrelih ženki te tako zaštitila komponenta tog stoka koja je posebno osjetljiva na ribolovnu smrtnost. Takva je mjera funkcionalno povezana s TAC-om za taj stok jer bez takve mjere sama razina TAC-a ne bi osigurala dostatnu zaštitu ženki koje se razmnožavaju, a koje su posebno ranjivi dio populacije. Ta mjera koja se odnosi na najveću dopuštenu veličinu trebala bi se primjenjivati samo prije nego što se počne primjenjivati delegirani akt kojim se uvode odgovarajuće mjere.

(52)

Unija i Ujedinjena Kraljevina dogovorile su za 2024. uzajaman pristup u cilju izlova početne ukupne količine od 280 tona sjevernog stoka tunja dugokrilca u isključivim gospodarskim pojasevima država članica i Ujedinjene Kraljevine. To isključuje pristup područjima obuhvaćenima člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(53)

Mjere za smanjenje usputnog ulova riba iz reda bakalarki (Gadiformes), koje su nedavno donesene u delegiranom aktu, funkcionalno su povezane s TAC-ovima vrsta ulovljenih u mješovitom ribolovu zajedno s ribama iz reda bakalarki kao što su koljak, patarače, grdobine i škamp jer bi bez tih mjera razine TAC-ova za ciljane vrste trebalo smanjiti kako bi se stokovi riba iz reda bakalarki mogli oporaviti.

(54)

Mjere za poboljšanje stanja očuvanosti rumenca okana, za smanjenje razine neželjenog ulova i bolju zaštitu mrjestilišta i juvenilnih riba na potpodručjima ICES-a od 6 do 8, koje su nedavno donesene u delegiranom aktu, funkcionalno su povezane s TAC-om za rumenca okana jer bi bez njih razinu TAC-a trebalo dodatno smanjiti kako bi se osigurao oporavak tog stoka.

(55)

Funkcionalno povezane tehničke mjere za ribe iz reda bakalarki i za rumenca okana trebale bi se primjenjivati samo prije nego što se počne primjenjivati relevantni delegirani akti kojim se uvode odgovarajuće mjere.

(56)

Trebale bi se nastaviti sezonske zabrane ribolova hujica određenim povlačnim alatima u zonama ICES-a 2a i 3a te na potpodručju ICES-a 4 kako bi se omogućila zaštita mrjestilišta i ograničenje ulova juvenilne ribe.

(57)

Unija, Ujedinjena Kraljevina i Norveška održale su 2023. trilateralna savjetovanja o šest stokova koje dijele i kojima zajednički upravljaju, a koji se pojavljuju u područjima pod jurisdikcijom tih triju stranaka, s ciljem da se postigne dogovor o upravljanju tim stokovima, uključujući ribolovne mogućnosti za 2024. Ta su savjetovanja provedena od 3. studenoga do 8. prosinca 2023. na osnovi stajališta Unije koje je Vijeće potvrdilo 12. listopada 2023. kao i naknadnih dopunskih službenih dokumenata. Ishod tih savjetovanja zabilježen je u prihvaćenom zapisniku koji su 8. prosinca 2023. potpisali voditelji delegacija. Relevantne ribolovne mogućnosti treba utvrditi na razini dogovorenoj s Ujedinjenom Kraljevinom i Norveškom, zajedno s ostalim odredbama iz tog prihvaćenog zapisnika.

(58)

Unija je održala godišnja bilateralna savjetovanja s Norveškom o jednom stoku koji dijele i kojim zajednički upravljaju u području Skagerraka (pišmolj) s ciljem da se postigne dogovor o upravljanju tim stokom i ribolovnim mogućnostima za 2024., kao i o razmjeni kvota i aranžmanima o pristupu. Ta su savjetovanja provedena od 30. listopada do 8. prosinca 2023. na osnovi stajališta Unije koje je Vijeće potvrdilo 12. listopada 2023. Ishod tih savjetovanja zabilježen je u prihvaćenom zapisniku. Relevantne ribolovne mogućnosti treba utvrditi na razini dogovorenoj s Norveškom, zajedno s ostalim odredbama iz tog prihvaćenog zapisnika.

(59)

Unija se 2023. zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i Norveškom dogovorila o tome da se za stok bakalara (Gadus morhua) zadrže korektivne mjere kako bi se podržalo dugoročno održivo upravljanje tim stokom, u skladu s člankom 13. višegodišnjeg plana za Sjeverno more.

(60)

U skladu s postupkom predviđenim u Sporazumu o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije, s jedne strane, i Vlade Grenlanda i Vlade Danske, s druge strane i protokolu o provedbi tog sporazuma (16), Zajednički odbor utvrdio je razinu ribolovnih mogućnosti dostupnih Uniji u grenlandskim vodama u 2024. Razina ribolovnih mogućnosti dostupnih Uniji u grenlandskim vodama u 2024. dokumentirana je u zapisniku sa sastanka Zajedničkog odbora održanog od 21. do 23. studenoga 2023. u Bruxellesu. Relevantne ribolovne mogućnosti trebalo bi stoga utvrditi na razini utvrđenoj u tom zapisniku i uzimajući u obzir prijenose na Norvešku u okviru godišnje razmjene ribolovnih mogućnosti. Razina ribolovnih mogućnosti utvrđenih za sjevernu kozicu (Pandalus borealis) u grenlandskim vodama na potpodručjima ICES-a 5 i 14 ne uključuje rezervu od 150 tona za koju treba smatrati da je utvrđena u prihvaćenom zapisniku sa savjetovanja o ribarstvu između Unije i Norveške za 2024.

(61)

Ugovorom od 9. veljače 1920. o Spitsbergenu (Svalbardu) („Ugovor iz Pariza iz 1920.”) svim je strankama tog ugovora omogućen jednak i nediskriminirajući pristup resursima oko otočja Svalbarda, među ostalim u pogledu ribolova. Stajalište Unije u vezi s tim pristupom utvrđeno je u nekoliko verbalnih nota upućenih Norveškoj, a zadnje su upućene 26. veljače 2021., 28. lipnja 2021. i 1. kolovoza 2022. Kad je riječ o ribolovnim mogućnostima za snježnu rakovicu (Chionoecetes spp.) na području oko otočja Svalbarda, primjereno je utvrditi broj ribarskih plovila s odobrenjem za ribolov kako bi se osiguralo da iskorištavanje snježne rakovice na tom području bude u skladu s nediskriminirajućim pravilima upravljanja koja donese Norveška, koja uživa suverenitet i jurisdikciju nad tim područjem u skladu s relevantnim odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i Ugovora iz Pariza iz 1920. Raspodjela takvih ribolovnih mogućnosti među državama članicama ograničena je na 2024. Podsjeća se na to da u Uniji primarna odgovornost za osiguravanje usklađenosti s primjenjivim pravom leži na državama članicama koje su država zastave.

(62)

Kad je riječ o ribolovnim mogućnostima za bakalara u sjeveroistočnom Arktičkom oceanu, primjereno je kvotu Unije za bakalara u vodama otočja Svalbarda i međunarodnim vodama na potpodručju ICES-a 1 i u zoni ICES-a 2b utvrditi na osnovi referentnog TAC-a za taj stok i povijesnih ribolovnih prava Unije. Tu bi kvotu Unije trebalo raspodijeliti državama članicama u skladu s Odlukom Vijeća 87/277/EEZ (17), podložno prilagodbama nužnima zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije kako je utvrđeno u tablici E Priloga 36. Sporazumu o trgovini i suradnji.

(63)

U skladu s izjavom Unije upućenom Bolivarijanskoj Republici Venezueli o dodjeli ribolovnih mogućnosti u vodama Unije ribarskim plovilima koja plove pod zastavom Venezuele u isključivom gospodarskom pojasu uz obale Francuske Gijane, koja je odobrena u ime Unije Odlukom Vijeća (EU) 2015/1565 (18), potrebno je utvrditi najveći broj odobrenja za ribolov ribe vrste Lutjanus purpureus koja su Venezueli na raspolaganju u vodama Unije.

(64)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu ovlašćivanja pojedinačnih država članica za upravljanje raspodjelom ribolovnog napora u skladu sa sustavom kilovat dana, za odobravanje dodatnih dana na moru za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti i veću prisutnost znanstvenih promatrača te za utvrđivanje formata podatkovnih tablica za prikupljanje i prijenos informacija o prenošenju dana na moru među ribarskim plovilima koja plove pod zastavom države članice. Komisija bi te ovlasti trebala izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (19).

(65)

S obzirom na to da bi se određene odredbe trebale kontinuirano primjenjivati te kako bi se izbjegla pravna nesigurnost u razdoblju između kraja prethodne godine i datuma stupanja na snagu uredbe o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za narednu godinu, odredbe ove Uredbe u vezi sa zabranama i sezonama zabrane ribolova trebale bi se nastaviti primjenjivati na početku 2025. do stupanja na snagu uredbe o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2025. Iz istog razloga odredbe koje se primjenjuju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2025. ili 31. prosinca 2026. trebale bi se nastaviti primjenjivati na početku 2026. ili 2027. do stupanja na snagu uredbe o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2026. odnosno 2027.

(66)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i ribarima osigurao izvor zarade, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2024. Međutim, odredbe o ograničenjima ribolovnog napora trebale bi se primjenjivati od 1. veljače 2024. Osim toga, odredbe o gospodarskim ribolovnim aktivnostima za jegulju u morskim i bočatim vodama Unije na potpodručjima ICES-a 3, 4, 6, 7, 8 i 9 te u susjednim bočatim vodama Unije trebale bi se primjenjivati od 1. travnja 2024. kako bi se izbjeglo preklapanje s odredbama Uredbe (EU) 2023/194 koje se odnose na isto pitanje. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave.

(67)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na novoraspodijeljene ribolovne mogućnosti za skušu u zoni ICES-a 3a, vodama Ujedinjene Kraljevine i vodama Unije u zonama 2a, 3b, 3c, u zoni 3d i potpodručju ICES-a 4 kao i u norveškim vodama u zonama 2a i 4a (MAC/2A34-N) od 1. siječnja 2023. kako bi se Uniji omogućio potpuni pristup njezinoj kvoti za skušu. Takva retroaktivna primjena stoga ne utječe na načelo pravne sigurnosti i zaštite opravdanih očekivanja.

(68)

Relevantne regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom (RFMO) krajem 2023. donijele su odgovarajuće međunarodne mjere kojima se stvaraju ili ograničavaju ribolovne mogućnosti za Uniju te su se one počele primjenjivati prije stupanja na snagu ove Uredbe. Stoga bi se odredbe ove Uredbe kojima se takve mjere provode u pravu Unije trebale primjenjivati retroaktivno. Osobito, s obzirom na to da ribolovna sezona na području primjene Konvencije CCAMLR-a traje od 1. prosinca do 30. studenoga i da se određene ribolovne mogućnosti ili zabrane na području primjene Konvencije CCAMLR-a utvrđuju za razdoblje koje počinje 1. prosinca 2023., relevantne odredbe ove Uredbe trebale bi se primjenjivati od tog datuma. Osim toga, sezona ribolova antarktičkih zubuša na području primjene Sporazuma SIOFA-e traje od 1. prosinca do 30. studenoga, a budući da se TAC-ovi za tu skupinu vrsta utvrđuju za razdoblje koje počinje 1. prosinca 2023., TAC-ovi bi se trebali primjenjivati od tog datuma. Takvom retroaktivnom primjenom ne dovodi se u pitanje načelo opravdanih očekivanja jer je ribarskim plovilima koja plove pod zastavom ugovorne stranke zabranjen ribolov na području primjene Konvencije CCAMLR-a i području primjene Sporazuma SIOFA-e bez odobrenja.

(69)

U skladu s pravilima ICCAT-a države članice trebale bi osigurati da njihova ribarska plovila ne postavljaju uređaje za privlačenje ribe tijekom 15 dana prije početka razdoblja zabrane ribolova, odnosno od 17. prosinca 2023. nadalje. Stoga bi se odredba ove Uredbe kojom se ta mjera provodi u pravu Unije trebala primjenjivati retroaktivno,

(a)

ograničenja ulova za 2024. i, ako je tako navedeno u ovoj Uredbi, za 2025. i 2026.;

(b)

ograničenja ribolovnog napora za 2024., osim ograničenja ribolovnog napora utvrđenih u Prilogu II., koja se trebaju primjenjivati od 1. veljače 2024. do 31. siječnja 2025.;

(c)

ribolovne mogućnosti za razdoblje od 1. prosinca 2023. do 30. studenoga 2024. za određene stokove na području primjene Konvencije CCAMLR-a i za određene stokove na području primjene Sporazuma SIOFA-e.

(a)

ribarska plovila Unije; i

(b)

ribarska plovila trećih zemalja u vodama Unije.

(a)

određene vrste rekreacijskog ribolova, kako je izričito navedeno u relevantnim odredbama ove Uredbe; i

(b)

gospodarski ribolov s obale.

(a)

„ribarsko plovilo treće zemlje” znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom treće zemlje i registrirano je u trećoj zemlji;

(b)

„rekreacijski ribolov” znači negospodarske ribolovne aktivnosti kojima se morski biološki resursi iskorištavaju u kontekstu rekreacije, turizma ili sporta;

(c)

„međunarodne vode” znači vode izvan suvereniteta ili jurisdikcije bilo koje države;

(d)

„ukupni dopušteni ulov” (TAC) znači:

(e)

„kvota” znači udio TAC-a koji je dodijeljen Uniji, državi članici ili trećoj zemlji;

(f)

„analitička procjena” znači kvantitativna evaluacija trendova za određeni stok utemeljena na podacima o biologiji i iskorištavanju tog stoka, među ostalim na temelju zamjenskih vrijednosti, za koje je znanstvena analiza pokazala da su dovoljno kvalitetni da mogu poslužiti kao znanstveni savjet;

(g)

„analitički TAC” znači TAC za koji je dostupna analitička procjena;

(h)

„zaštitni TAC” znači TAC za koji nije dostupna analitička procjena, nego je dostupna procjena na temelju predostrožnog pristupa ili procjena nije dostupna;

(i)

„veličina oka mrežnog tega” znači veličina oka mrežnog tega ribarskih mreža kako je definirana u članku 6. točki 34. Uredbe (EU) 2019/1241;

(j)

„registar ribarske flote Unije” znači registar koji je Komisija uspostavila u skladu s člankom 24. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(k)

„očevidnik o ribolovu” znači očevidnik iz članka 14. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(l)

„plutača opremljena instrumentima” znači plutača na kojoj je jasno naznačen jedinstveni referentni broj kojim se omogućuje identifikacija njezina vlasnika i koja je opremljena sustavom za satelitsko praćenje njezine pozicije;

(m)

„operativna plutača” znači svaka plutača opremljena instrumentima koja je prethodno aktivirana, uključena i postavljena na moru na plovećem uređaju za privlačenje ribe ili na plutajućem objektu, koja prenosi pozicije i druge dostupne informacije, poput procjena ultrazvučnog dubinomjera.

(a)

„zone ICES-a (Međunarodno vijeće za istraživanje mora)” znači geografska područja utvrđena u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (20);

(b)

„Skagerrak” znači geografsko područje koje je na zapadu omeđeno crtom od svjetionika Hanstholm do svjetionika Lindesnes, a na jugu crtom od svjetionika Skagen do svjetionika Tistlarna, i od te točke do najbliže točke na švedskoj obali;

(c)

„Kattegat” znači geografsko područje koje je na sjeveru omeđeno crtom od svjetionika Skagen do svjetionika Tistlarna i od te točke do najbliže točke na švedskoj obali, a na jugu crtom od Hasenørea do Gnibens Spidsa, od Korshagea do Spodsbjerga i od Gilbjerg Hoveda do Kullena;

(d)

„funkcionalna jedinica 16 potpodručja ICES-a 7” znači geografsko područje omeđeno loksodromama koje uzastopno spajaju sljedeće pozicije:

(e)

„funkcionalna jedinica 25 zone ICES-a 8c” znači geografsko područje omeđeno loksodromama koje uzastopno spajaju sljedeće pozicije:

(f)

„funkcionalna jedinica 26 zone ICES-a 9a” znači geografsko područje omeđeno loksodromama koje uzastopno spajaju sljedeće pozicije:

(g)

„funkcionalna jedinica 27 zone ICES-a 9a” znači geografsko područje omeđeno loksodromama koje uzastopno spajaju sljedeće pozicije:

(h)

„funkcionalna jedinica 30 zone ICES-a 9a” znači geografsko područje pod jurisdikcijom Španjolske u Kadiškom zaljevu i susjednim vodama u zoni ICES-a 9a;

(i)

„funkcionalna jedinica 31 zone ICES-a 8c” znači geografsko područje omeđeno loksodromama koje uzastopno spajaju sljedeće pozicije:

(j)

„Kadiški zaljev” znači geografsko područje u zoni ICES-a 9a istočno od geografske dužine 7° 23' 48'' Z;

(k)

„područje primjene Konvencije CCAMLR-a (Komisija za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa)” znači geografsko područje definirano u Konvenciji o očuvanju antarktičkih morskih živih resursa (21);

(l)

„područja CECAF-a (Odbor za ribarstvo istočnog dijela središnjeg Atlantika)” znači geografska područja utvrđena u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (22);

(m)

„područje primjene Konvencije IATTC-a (Međuamerička komisija za tropsku tunu)” znači geografsko područje definirano u Konvenciji o jačanju Međuameričke komisije za tropsku tunu osnovane Konvencijom iz 1949. između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Kostarike (Konvencija iz Antigue) (23);

(n)

„područje primjene Konvencije ICCAT-a (Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna)” znači geografsko područje definirano u Međunarodnoj konvenciji za očuvanje atlantskih tuna (24);

(o)

„područje nadležnosti IOTC-a (Komisija za tunu u Indijskom oceanu)” znači geografsko područje definirano u Sporazumu o osnivanju Komisije za tunu u Indijskom oceanu (25);

(p)

„područja NAFO-a (Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika)” znači geografska područja utvrđena u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 217/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (26);

(q)

„područje primjene Konvencije NAFO-a” znači geografska područja definirana u Konvenciji o suradnji u području ribarstva sjeverozapadnog Atlantika (27);

(r)

„regulatorno područje NAFO-a” znači dio područja primjene Konvencije NAFO-a koji je izvan nacionalne jurisdikcije;

(s)

„područje primjene Konvencije SEAFO-a (Organizacija za ribarstvo jugoistočnog Atlantika)” znači geografsko područje definirano u Konvenciji o očuvanju i gospodarenju ribolovnim resursima u jugoistočnom Atlantskom oceanu (28);

(t)

„područje primjene Sporazuma SIOFA-e (Sporazum o ribarstvu u južnom Indijskom oceanu)” znači geografsko područje definirano u Sporazumu o ribarstvu u južnom Indijskom oceanu (29);

(u)

„područje primjene Konvencije SPRFMO-a (Regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom u južnom Pacifiku)” znači geografsko područje definirano u Konvenciji o očuvanju i gospodarenju ribolovnim resursima na otvorenom moru u južnom Pacifiku (30);

(v)

„područje primjene Konvencije WCPFC-a (Komisija za ribarstvo zapadnog i središnjeg Pacifika)” znači geografsko područje definirano u Konvenciji o očuvanju i gospodarenju vrlo migratornim ribljim stokovima u zapadnom i srednjem Pacifiku (31);

(w)

„otvoreno more Beringova mora” znači geografsko područje otvorenog mora Beringova mora iza 200 nautičkih milja od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnih mora obalnih država Beringova mora;

(x)

„područje na kojem se preklapaju područja primjene konvencija IATTC-a i WCPFC-a” znači geografsko područje određeno sljedećim granicama:

(y)

„geografska potpodručja GFCM-a” znači područja kako su definirana u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (32).

(a)

usklađeni su s načelima i pravilima ZRP-a, a posebno s načelom održivog iskorištavanja stoka; i

(b)

rezultiraju iskorištavanjem stoka koje je:

(a)

TAC-ove koje je utvrdila;

(b)

podatke koje je prikupila i ocijenila te upotrijebila kao osnovu za utvrđivanje TAC-ova;

(c)

pojedinosti o tome na koji su način utvrđeni TAC-ovi u skladu sa stavkom 2.

(a)

ostvarila su ih ribarska plovila koja plove pod zastavom države članice koja ima kvotu, a ta kvota nije iscrpljena; ili

(b)

čine udio u kvoti Unije koja nije raspodijeljena među državama članicama i koja nije iscrpljena.

(a)

koristeći se pridnenim povlačnim mrežama (koćama) (34), za neizbježne usputne ulove koji ne premašuju 3,8 tona po ribarskom plovilu godišnje i 5 % mase ukupnih ulova morskih organizama na plovilu koje je dotično ribarsko plovilo ulovilo tijekom jednog izlaska u ribolov;

(b)

koristeći se mrežama potegačama (35), za neizbježne usputne ulove koji ne premašuju 3,8 tona po ribarskom plovilu godišnje i 5 % mase ukupnih ulova morskih organizama na plovilu koje je dotično ribarsko plovilo ulovilo tijekom jednog izlaska u ribolov;

(c)

koristeći se alatima s udicama i uzicama (36), za ulov koji ne premašuje 6,2 tone po ribarskom plovilu;

(d)

koristeći se fiksnim mrežama stajaćicama (37), za neizbježne usputne ulove koji ne premašuju 1,6 tona po ribarskom plovilu.

(a)

od 1. veljače do 31. ožujka 2024.:

(b)

u siječnju i od 1. travnja do 31. prosinca 2024.:

(a)

smije se uloviti i zadržati najviše jedan primjerak lubina po ribaru po danu;

(b)

za ulov ili zadržavanje lubina ne smiju se upotrebljavati mreže stajaćice.

(a)

smiju se uloviti i zadržati najviše dva primjerka kolje (Pollachius pollachius) po ribaru i po danu. Nakon što se dosegne ta gornja granica, može se obavljati ribolov za ulov i puštanje;

(b)

od 1. siječnja do 30. travnja ne smije se uloviti ni zadržati nijedan primjerak kolje. Ribolov na ulov i puštanje ipak se može obavljati tijekom tog razdoblja.

(a)

ako je to primjereno, razdoblje ili razdoblja zabrane ribolova mogu se razlikovati ovisno o državi članici ili unutar jedne države članice za različita ribolovna područja kako bi se uzeli u obzir vremenski i geografski obrasci migracije jegulje u njezinim različitim životnim fazama;

(b)

razdoblje ili razdoblja zabrane ribolova traju najmanje šest uzastopnih ili neuzastopnih mjeseci i primjenjuje se na sve ribare na koje se odnosi relevantno ribolovno područje;

(c)

razdoblje ili razdoblja zabrane ribolova moraju biti u skladu s ciljevima očuvanja utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1100/2007 i s nacionalnim planovima upravljanja uspostavljenima u skladu s člankom 2. te Uredbe; i

(d)

razdoblje ili razdoblja zabrane ribolova obuhvaćaju glavno razdoblje ili glavna razdoblja migracije jegulje, uključujući vrhunac migracije, u odgovarajućoj životnoj fazi u dotičnoj državi članici.

(a)

do 1. ožujka 2024., o razdoblju ili razdobljima zabrane ribolova utvrđenima u skladu sa stavcima od 3. do 6., zajedno s popratnim informacijama kojima se opravdava odabrano razdoblje ili razdoblja;

(b)

u roku od dva tjedna od njihova donošenja, o nacionalnim mjerama koje se odnose na razdoblje ili razdoblja zabrane ribolova utvrđena u skladu sa stavcima od 3. do 6.

(a)

razmjene na temelju članka 16. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

smanjenja i preraspodjele na temelju članka 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(c)

preraspodjele na temelju članaka 12. i 47. Uredbe (EU) 2017/2403;

(d)

dodatna iskrcavanja dopuštena na temelju članka 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 i članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(e)

količine zadržane u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 i člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(f)

smanjenja na temelju članaka 105., 106. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(g)

prijenosi i razmjene kvota na temelju članaka 23. i 51. ove Uredbe.

(a)

njihov ulov bakalara ne čini više od 5 % njihova ukupnog ulova po izlasku u ribolov; pretpostavlja se da ribarska plovila čiji ulovi bakalara nisu premašili 5 % ukupnih ulova u razdoblju 2017. – 2019. ispunjavaju taj kriterij pod uvjetom da i dalje upotrebljavaju isti alat koji su upotrebljavala u tom razdoblju.; ta se pretpostavka može osporiti;

(b)

upotrebljava se regulirana i vrlo selektivna pridnena povlačna mreža (koća) ili potegača, čime se, prema jednoj znanstvenoj studiji, ulov bakalara smanjuje za najmanje 30 % u usporedbi s plovilima koja obavljaju ribolov povlačnim ribolovnim alatom s osnovnom veličinom oka mrežnog tega kako je utvrđeno u dijelu B točki 1.1 Priloga V. Uredbi (EU) 2019/1241; takve studije može evaluirati STECF, a u slučaju negativne evaluacije dotični se alati više ne smatraju valjanima za upotrebu na područjima iz stavka 2. ovog članka;

(c)

na ribarskim plovilima koja obavljaju ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) i potegačama veličine oka mrežnog tega od 100 mm ili više (TR1) upotrebljavaju se sljedeći vrlo selektivni ribolovni alati:

(d)

na ribarskim plovilima koja obavljaju ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) i potegačama veličine oka mrežnog tega 70 mm ili više u zoni ICES-a 4a i 90 mm ili više u zoni ICES-a 3a te manje od 100 mm (TR2) upotrebljavaju se sljedeći vrlo selektivni ribolovni alati:

(e)

na ribarska plovila primjenjuje se nacionalni plan za izbjegavanje ulova bakalara kojim se, s pomoću prostornih ili tehničkih mjera ili kombinacije tih mjera, ulovi bakalara održavaju na razini usklađenoj s ribolovnom smrtnosti koja odgovara ribolovnim mogućnostima utvrđenima na osnovi znanstvenih savjeta; takve planove najkasnije dva mjeseca od njihove provedbe ocjenjuje STECF, ako je riječ o državama članicama Unije, ili relevantno nacionalno znanstveno tijelo, ako je riječ o trećim zemljama, te ih se, prema potrebi, dodatno izmjenjuje ako se dotičnim ocjenama utvrdi da se cilj nacionalnog plana za izbjegavanja ulova bakalara neće ostvariti.

(a)

ribarska plovila koja obavljaju ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) ili potegačama upotrebljavaju alat jedne od sljedećih veličina oka mrežnog tega:

(b)

osim toga, ribarska plovila koja obavljaju ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) čiji ulovi, izvagani prije odbacivanja, sadrže najmanje 20 % koljaka upotrebljavaju ribolovni alat koji je izrađen s razmakom od najmanje jednog metra između užeta za izvlačenje alata i pridnenog dijela alata.

Države članice mogu od primjene ove točke izuzeti ribarska plovila koja obavljaju ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) čiji ulovi, izvagani prije odbacivanja, sadrže manje od 1,5 % bakalara, pod uvjetom da ta plovila podliježu postupnom povećanju prisutnosti promatrača na moru do najmanje 20 % svih njihovih izlazaka u ribolov;

(c)

ribarska plovila koja obavljaju ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) ili potegačama čiji ulovi sadrže više od 30 % škampa upotrebljavaju jedan od sljedećih alata:

(d)

ribarska plovila koja obavljaju ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koće) ili potegačama čiji ulovi sadrže više od 55 % pišmolja ili 55 % grdobine, oslića ili patarače zajedno, upotrebljavaju jedan od sljedećih alata:

(a)

ribarska plovila upotrebljavaju mrežne plohe kvadratnog oka mrežnog tega (položaj zadržan) od najmanje 300 mm za plovila koja se koriste sakom veličine oka mrežnog tega manje od 100 mm; za plovila duljine preko svega manje od 12 metara i/ili najveće snage motora od 200 kW ili manje, ukupna duljina plohe može biti 2 metra, a veličina oka mrežnog tega 200 mm;

(b)

ribarska plovila čiji ulovi sadrže više od 30 % škampa upotrebljavaju mrežnu plohu kvadratnog oka mrežnog tega (položaj zadržan) od najmanje 160 mm, za plovila koja se koriste sakom veličine oka mrežnog tega od 100 – 119 mm.

(a)

plovila koja obavljaju ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koće) ili potegačama sa sakom veličine oka mrežnog tega od 70 mm ili više, ali manje od 100 mm i čiji ulovi sadrže više od 30 % škampa upotrebljavaju jedan od sljedećih alata:

(b)

ribarska plovila duljine preko svega 12 metara ili više koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) ili potegačama i čiji ulovi sadrže više od 10 % koljaka, bakalara te volina i raža zajedno, upotrebljavaju vreću (saku) veličine oka mrežnog tega od 120 mm.

(a)

zone ICES-a od 7f do 7k;

(b)

na području zapadno od geografske dužine 5° Z u zoni ICES-a 7e; i

(c)

u zonama ICES-a 7b i 7c.

i.

ako upotrebljavaju saku veličine oka mrežnog tega od najmanje 100 mm; ili

ii.

ako prema ocjeni STECF-a njihov usputni ulov bakalara pri ribolovu izvan područja navedenog u stavku 1. ne premašuje 1,5 %.

(a)

odvajajuću rešetku s razmakom između prečki rešetke od najviše 35 mm, sa slobodnim otvorom za ribe;

(b)

odvajajuću rešetku s razmakom između prečki rešetke od najviše 50 mm kojima se odvajaju plosnatice i oble ribe, sa slobodnim otvorom za oble ribe;

(c)

plohu seltra kvadratnog oka mrežnog tega od 300 mm;

(d)

regulirani visokoselektivni alat čija tehnička svojstva, u skladu sa znanstvenom studijom koju je ocijenio STECF, ribarskim plovilima na kojima je to jedini alat omogućuju ulove bakalara manje od 1,5 %.

(a)

zvjezdastu ražu glaticu (Amblyraja radiata) u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 4 i u zoni ICES-a 7d; vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; i vodama Unije u zoni 3a;

(b)

sjajnog alfonsina (Beryx splendens) na potpodručju NAFO-a 6;

(c)

ljuskastog kostelja dubinca (Centrophorus squamosus) u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 4; vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; i međunarodnim vodama na potpodručjima ICES-a 1 i 14;

(d)

portugalskog morskog psa (Centroscymnus coelolepis) u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 4; vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; i međunarodnim vodama na potpodručjima ICES-a 1 i 14;

(e)

drkovnu (Dalatias licha) u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 4; vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; i međunarodnim vodama na potpodručjima ICES-a 1 i 14;

(f)

kljunastog morskog psa (Deania calceus) u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 4; vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; i međunarodnim vodama na potpodručjima ICES-a 1 i 14;

(g)

kompleks dviju vrsta voline (Dipturus batis) (Dipturus cf. flossada i Dipturus cf. intermedia) u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručjima ICES-a 4 i 6–8; vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a i na potpodručju 5; i vodama Unije na potpodručjima 3, 9 i 10;

(h)

velikog kostelja crnca (Etmopterus princeps) u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 4; vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; i međunarodnim vodama na potpodručjima ICES-a 1 i 14;

(i)

psa butora (Galeorhinus galeus) ako je ulovljen parangalima u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 4; vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a; vodama Ujedinjene Kraljevine i međunarodnim vodama na potpodručju 5; vodama Ujedinjene Kraljevine, vodama Unije i međunarodnim vodama na potpodručjima od 6 do 8; i međunarodnim vodama na potpodručjima 12 i 14;

(j)

kučinu (Lamna nasus) u svim vodama;

(k)

ražu kamenicu (Raja clavata) u vodama Unije u zoni ICES-a 3a;

(l)

ražu vijošarku (Raja undulata) u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije na potpodručju ICES-a 6; i vodama Unije na potpodručju ICES-a 10;

(m)

kitopsinu (Rhincodon typus) u svim vodama;

(n)

ražopsa (Rhinobatos rhinobatos) u Sredozemnome moru.

Geografska širina

Geografska dužina

63° 00' S

30° 00' Z

61° 30' S

27° 35' Z

60° 45' S

28° 45' Z

62° 00' S

31° 35' Z

63° 00' S

30° 00' Z

(a)

plove pod njezinom zastavom; ili

(b)

plove pod zastavom neke druge članice CCAMLR-a, a očekuje se da će u vrijeme ribolova ploviti pod zastavom te države članice.

(a)

sve pojedinosti o planiranom zamjenskom ribarskom plovilu (ili više njih), uključujući informacije predviđene u članku 3. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 601/2004; i

(b)

sveobuhvatno izvješće o razlozima kojima se opravdava zamjena te sve relevantne popratne dokaze ili upućivanja.

(a)

popis plovila koja aktivno obavljaju ribolov ili sudjeluju u prekrcavanju na području primjene Konvencije SPRFMO-a;

(b)

mjesečna izvješća o ulovu.

(a)

od 00:00 sati 29. srpnja 2024. do 24:00 8. listopada 2024. ili od 00:00 sati 9. studenoga 2024. do 24:00 19. siječnja 2025. na području koje je određeno sljedećim granicama:

(b)

od 00:00 sati 9. listopada 2024. do 24:00 8. studenoga 2024. na području koje je određeno sljedećim granicama:

(a)

ako se riba smatra neupotrebljivom za prehranu ljudi zbog drugih razloga osim veličine;

(b)

u završnom dijelu izlaska u ribolov ako na plovilu nije ostalo dovoljno tovarnog prostora za pohranjivanje sve tune ulovljene u tom dijelu izlaska u ribolov.

(a)

ne postavlja uređaje za privlačenje ribe;

(b)

mora izvaditi onoliko uređaja za privlačenje ribe koliko ih je izvorno postavilo.

(a)

morska mačka vrste Apristurus manis (Apristurus manis);

(b)

Bigelowljev kostelj (Etmopterus bigelowi);

(c)

kratkorepi kostelj (Etmopterus brachyurus);

(d)

veliki kostelj crnac (Etmopterus princeps);

(e)

glatki kostelj crnac (Etmopterus pusillus);

(f)

voline i raže (Rajidae);

(g)

baršunasti kostelj (Scymnodon squamulosus);

(h)

morski psi iz nadreda Selachimorpha;

(i)

kostelj (Squalus acanthias).

(a)

ograniče svoj godišnji ribolovni napor u pridnenom ribolovu na razinu utvrđenu u Prilogu X.;

(b)

ne obavljaju pridneni ribolov, osim s pomoću stajaćih parangala; i

(c)

ne obavljaju ribolov na privremeno zaštićenim područjima Atlantis Bank, Coral, Fools Flat, Middle of What i Walter’s Shoal, kako su definirana u Prilogu I.K, osim s pomoću stajaćih parangala te pod uvjetom da na plovilu bude znanstveni promatrač cijelo vrijeme dok se obavlja ribolov na tim područjima.

(a)

ne love na dubinama manjima od 500 metara;

(b)

u svakom trenutku na plovilu imaju barem jednog znanstvenog promatrača, čiji je cilj praćenje 25 % izvučenih udica po parangalu tijekom trajanja ribolova; i

(c)

označe i puste najmanje pet primjeraka antarktičkih zubuša po toni ulovljene žive mase. Nakon što se ulovi 30 ili više primjeraka antarktičkih zubuša, za puštanje uz oznaku primjenjuje se minimalna statistička vrijednost preklapanja od najmanje 60 %.

(a)

portugalski morski pas (Centroscymnus coelolepis), osim u kontekstu dopuštenog usputnog ulova kako je utvrđeno u Prilogu I.K;

(b)

kljunasti morski pas (Deania calceus);

(c)

kostelj dubinac (Centrophorus granulosus);

(d)

drkovna (Dalatias licha);

(e)

Bachova morska mačka (Bythaelurus bachi);

(f)

tamnousta himera (Chimaera buccanigella);

(g)

Didierova himera (Chimaera didierae);

(h)

mornareva himera (Chimaera willwatchi);

(i)

dugonosi baršunasti kostelj (Centroselachus crepidater);

(j)

Plunketov kostelj (Scymnodon plunketi);

(k)

baršunasti kostelj (Zameus squamulosus);

(l)

kostelj bijelolici (Etmopterus alphus);

(m)

indijska morska mačka (Apristurus indicus);

(n)

himera vrste Harriotta raleighana (Harriotta raleighana);

(o)

uskoglava morska mačka (Bythaelurus tenuicephalus);

(p)

morski pas vrste Chlamydoselachus anguineus (Chlamydoselachus anguineus);

(q)

velikooki volonja (Hexanchus nakamurai);

(r)

glatki kostelj crnac (Etmopterus pusillus);

(s)

južni pas spavač (Somniosus antarcticus);

(t)

morski pas vrag (Mitsukurina owstoni);

(u)

morski pas vrste Etmopterus viator (Etmopterus viator);

(v)

Bigelowljev kostelj (Etmopterus bigelowi);

(w)

ljuskasti kostelj dubinac (Centrophorus squamosus);

(x)

dubinski kostelj vrste Centrophorus uyato (Centrophorus uyato);

(y)

kostelj vrste Squalus mitsukurii (Squalus mitsukurii);

(z)

kostelj vrste Deania quadrispinosa (Deania quadrispinosa);

(za)

kostelj vrste Deania profundorum (Deania profundorum);

(zb)

raža vrste Bathyraja tunae (Bathyraja tunae);

(zc)

himera vrste Rhinochimaera africana (Rhinochimaera africana).

(a)

zvjezdastu ražu glaticu (Amblyraja radiata) u vodama Unije u zonama ICES-a 3a i 7d; i vodama Unije na potpodručju ICES-a 4;

(b)

kompleks dviju vrsta voline (Dipturus batis) (Dipturus cf. flossada i Dipturus cf. intermedia) u vodama Unije na potpodručjima ICES-a 3, 4 i 6–10;

(c)

psa butora (Galeorhinus galeus) ako je ulovljen parangalima u vodama Unije na potpodručjima ICES-a 4 i 6–8;

(d)

drkovnu (Dalatias licha), kljunastog morskog psa (Deania calceus), ljuskastog kostelja dubinca (Centrophorus squamosus), velikog kostelja crnca (Etmopterus princeps) i portugalskog morskog psa (Centroscymnus coelolepis) u vodama Unije na potpodručju ICES-a 4;

(e)

kučinu (Lamna nasus) u svim vodama Unije;

(f)

ražu kamenicu (Raja clavata) u vodama Unije u zoni ICES-a 3a;

(g)

ražu vijošarku (Raja undulata) u vodama Unije na potpodručjima ICES-a 6 i 10;

(h)

ražopsa (Rhinobatos rhinobatos) u vodama Unije u Sredozemnome moru;

(i)

kitopsinu (Rhincodon typus) u svim vodama Unije.

(a)

članak 13. stavci 1. i 7. primjenjuju se od 1. siječnja 2024. do 31. ožujka 2025.;

(b)

članak 13. stavci od 2. do 6. primjenjuju se od 1. travnja 2024. do 31. ožujka 2025.;

(c)

članci 17. i 18. prestaju se primjenjivati na dan početka primjene delegiranih akata kojima se uvode odgovarajuće mjere;

(d)

članak 23. primjenjuje se od 1. siječnja 2024. do 31. siječnja 2025.;

(e)

članak 30. i Prilog VII. primjenjuju se od 1. prosinca 2023. do 30. studenoga 2024.;

(f)

članak 28. stavak 2. primjenjuje se od 17. prosinca 2023. do 31. prosinca 2023.;

(g)

članak 35. stavak 1. točka (a) primjenjuje se od 1. siječnja 2024. do 19. siječnja 2025.;

(h)

članak 56. stavak 2. primjenjuje se od 1. siječnja 2023.;

(i)

Prilog I. primjenjuje se i za 2025. i 2026. ako je tako navedeno u tom prilogu;

(j)

Prilog I.K primjenjuje se od 1. prosinca 2023. do 30. studenoga 2024. ako je tako navedeno u tom prilogu;

(k)

Prilog II. primjenjuje se od 1. veljače 2024. do 31. siječnja 2025.;

(l)

najveća veličina za kostelja (DGS/03 A-C., DGS/2AC4-C i DGS/15X14) prestaje se primjenjivati na dan na koji se počne primjenjivati delegirani akt kojim se uvode odgovarajuće mjere i uređuje postupanje s ulovom primjeraka iz tih stokova veličine veće od 100 cm.

(m)

ograničenja ulova i napora utvrđena ovom Uredbom za 2024. te, ako je tako navedeno u ovoj Uredbi, za 2025. i 2026., nastavljaju se primjenjivati 2025. te, ako je to relevantno, 2026. i 2027. isključivo za potrebe:

PRILOG I.:

TAC-ovi primjenjivi na ribarska plovila Unije na područjima za koja su TAC-ovi utvrđeni prema vrsti i području

PRILOG I.A:

Skagerrak, Kattegat, potpodručja ICES-a od 1 do 10 te 12 i 14, vode Unije na području CECAF-a, vode Francuske Gijane

PRILOG I.B:

Sjeveroistočni Atlantik i Grenland, potpodručja ICES-a 1, 2, 5, 12 i 14 te grenlandske vode na potpodručju NAFO-a 1

PRILOG I.C:

Sjeverozapadni Atlantik – područje primjene Konvencije NAFO-a

PRILOG I.D:

Područje primjene Konvencije ICCAT-a

PRILOG I.E:

Jugoistočni Atlantski ocean – područje primjene Konvencije SEAFO-a

PRILOG I.F:

Južna plavoperajna tuna – područja rasprostranjenosti

PRILOG I.G:

Područje primjene Konvencije WCPFC-a

PRILOG I.H:

Područje primjene Konvencije SPRFMO-a

PRILOG I.J:

Područje nadležnosti IOTC-a

PRILOG I.K:

Područje primjene Sporazuma SIOFA

PRILOG I.L:

Područje primjene Konvencije IATTC-a

PRILOG II.:

Ribolovni napor za ribarska plovila u kontekstu upravljanja stokovima listova u zapadnom dijelu kanala La Manche u zoni ICES-a 7e

PRILOG III.:

Područja upravljanja za hujice u zonama ICES-a 2a i 3a te na potpodručju ICES-a 4

PRILOG IV.:

Sezonske zabrane ribolova za zaštitu bakalara u mrijestu

PRILOG V.:

Odobrenja za ribolov

PRILOG VI.:

Područje primjene Konvencije ICCAT-a

PRILOG VII.:

Područje primjene Konvencije CCAMLR-a

PRILOG VIII.:

Područje nadležnosti IOTC-a

PRILOG IX.:

Područje primjene Konvencije WCPFC-a

PRILOG X.:

Područje primjene Sporazuma SIOFA

PRILOG XI.:

Izmjene Uredbe (EU) 2023/194 u pogledu dubokomorskih stokova