(1)

Jednostavan i strukturiran pristup podatcima važan je kako bi donositelji odluka, profesionalni i mali ulagatelji, nevladine organizacije, organizacije civilnog društva, socijalne organizacije i organizacije za zaštitu okoliša, kao i drugi dionici u gospodarstvu i društvu mogli donositi dobre, informirane te okolišno i društveno odgovorne odluke o ulaganjima kojima se podupire učinkovito funkcioniranje tržišta. Osiguravanje pouzdanih i sistematiziranih izvora informacija također je posebno važno za istraživače i stručnjake u akademskoj zajednici koji se bave empirijskim ili teorijskim istraživanjima financijskih tržišta. Osiguravanje jednostavnijeg pristupa javnim informacijama, uključujući informacijama koje se pružaju dobrovoljno, potrebno je i kako bi se povećale prilike za rast, vidljivost i inovacije malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi). Uspostava zajedničkih podatkovnih prostora Unije u ključnim sektorima, uključujući financijski sektor, služi svrsi pružanja jednostavnog pristupa pouzdanim izvorima informacija u tim sektorima.

(2)

U svojoj Komunikaciji od 24. rujna 2020. naslovljenoj „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan” („akcijski plan za uniju tržišta kapitala”) Komisija je predložila poboljšanje javnog pristupa financijskim i nefinancijskim informacijama subjekata uspostavom jedinstvene europske pristupne točke (ESAP). U Komunikaciji Komisije od 24. rujna 2020. naslovljenoj „Strategija za digitalne financije za EU” („strategija za digitalne financije”) općenito se utvrđuje kako bi Unija mogla promicati digitalnu transformaciju financija u nadolazećim godinama, posebno kako promicati financiranje temeljeno na podatcima. Komisija je potom u svojoj Komunikaciji od 6. srpnja 2021. naslovljenoj „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu” u središte financijskog sustava postavila održivo financiranje kao ključno sredstvo za postizanje zelene tranzicije gospodarstva Unije u okviru europskog zelenog plana utvrđenog u komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019.

(3)

Da bi se zelena tranzicija gospodarstva Unije ostvarila održivim financiranjem, ključno je da su informacije o održivosti poduzeća lako dostupne ulagateljima kako bi se bolje informirali pri donošenju odluka o ulaganjima. U tu je svrhu potrebno poboljšati javni pristup financijskim i nefinancijskim informacijama subjekata kao što su trgovačka društva, poduzeća i financijske institucije. To se na razini Unije učinkovito može postići uspostavom centralizirane platforme, ESAP-a, koja omogućuje elektronički pristup javnosti svim relevantnim informacijama.

(4)

ESAP bi javnosti trebao omogućiti jednostavan centralizirani pristup informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje su objavljene i koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala, održivost i raznolikost, ali ne bi smjele uključivati informacije o stavljanju na tržište. Takav je pristup potreban kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za diversificiranim financijskim proizvodima iz okolišne, socijalne ili upravljačke domene u koje se može ulagati te kako bi se kapital usmjerio prema tim proizvodima. ESAP je zamišljen kao platforma usmjerena na budućnost koja bi trebala omogućiti uključivanje javnih informacija od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala, održivost i raznolikost koje proizlaze iz budućih zakonodavnih akata Unije, kao što je direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937.

(5)

Ulagatelji, sudionici na tržištu, savjetnici, akademska zajednica i šira javnost mogu biti zainteresirani za dobivanje informacija koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala, održivost i raznolikost, osim onih koje se moraju objaviti u skladu s pravom Unije, ako subjekt te informacije učini javno dostupnima. Posebno MSP-ovi možda žele učiniti javno dostupnima više svojih informacija kako bi postali vidljiviji potencijalnim ulagateljima i time povećali i diversificirali mogućnosti za financiranje. Sudionici na tržištu također možda žele pružiti više informacija nego što je propisano pravom Unije. Stoga bi ESAP trebao pružati pristup informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala, održivost i raznolikost koje dobrovoljno objavljuje bilo koji subjekt uređen pravom države članice, ako takav subjekt odluči te informacije učiniti dostupnima na ESAP-u. Takve bi se informacije mogle dostavljati dobrovoljno nakon što se osiguraju operativna stabilnost i učinkovitost ESAP-a, što bi u svakom slučaju bilo nakon što Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnese svoje izvješće o provedbi, funkcioniranju i djelotvornosti ESAP-a. Informacije dostavljene dobrovoljno trebale bi biti jasno označene kao takve.

(6)

Informacije dostavljene dobrovoljno trebale bi biti u ujednačenom formatu i usporedive u pogledu sadržaja, vrijednosti, korisnosti i pouzdanosti s informacijama čije je dostavljanje obvezno. Kako bi se osigurale veća usporedivost i iskoristivost informacija koje su dobrovoljno učinjene dostupnima na ESAP-u, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3), europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA), osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4), i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA), osnovano uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5), (zajedno „europska nadzorna tijela”), u tu bi svrhu putem Zajedničkog odbora trebala izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojima se utvrđuju metapodatci koji se prilažu tim informacijama i, ako je primjenjivo, formati ili predlošci koji će se upotrebljavati za sastavljanje takvih informacija. Zajednički odbor trebao bi također uzeti u obzir sve postojeće standarde u odgovarajućim sektorskim zakonodavnim aktima Unije, a osobito sve standarde posebno osmišljene za MSP-ove.

(7)

ESAP-om ne bi trebalo uvoditi nikakve nove zahtjeve u pogledu otkrivanja u smislu sadržaja, već bi njime trebalo nadograditi postojeće zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima Unije navedenima u Prilogu ovoj Uredbi. Važno je izbjeći dvostruko izvješćivanje kako bi se spriječilo nametanje dodatnog administrativnog i financijskog opterećenja za subjekte, posebno MSP-ove.

(8)

U ESAP bi također trebalo moći uključiti povijesne informacije kako bi se povećale dostupnost i usporedivost informacija. Povijesne informacije trebale bi obuhvaćati informacije koje su objavljene najranije pet godina prije uvođenja obveze dostavljanja tih informacija ESAP-u. Kako bi se osigurali dosljedni i potpuni skupovi povijesnih informacija, mogućnost da povijesne informacije budu dostupne na ESAP-u trebala bi ostati ovlaštenje t tijela za prikupljanje koja su tijela, uredi ili agencije Unije.

(9)

ESAP bi trebalo uspostaviti s ambicioznim vremenskim okvirom, uz poduzimanje prijelaznih koraka kako bi se osigurale njegova operativna stabilnost i učinkovitost. Osobito bi trebalo dodijeliti dovoljno vremena za tehničku provedbu ESAP-a i za uspostavu prikupljanja informacija u državama članicama. Razvoj ESAP-a trebao bi imati početnu fazu od 12 mjeseci kako bi se državama članicama i ESMA-i dalo dovoljno vremena za uspostavu informatičke infrastrukture i njezino ispitivanje na temelju prikupljanja ograničenog broja tokova informacija. Nakon toga, razvoj ESAP-a trebao bi s vremenom postupno obuhvatiti dodatan broj tokova informacija i funkcionalnosti tempom koji omogućuje dobar i učinkovit razvoj ESAP-a. Funkcioniranje ESAP-a trebalo bi redovito ocjenjivati tijekom njegove provedbe i rada kako bi se omogućile eventualne prilagodbe radi zadovoljavanja potreba njegovih korisnika i osiguravanja njegove tehničke učinkovitosti.

(10)

Informacije koje se mora učiniti javno dostupnima na ESAP-u trebala bi prikupljati tijela za prikupljanje imenovana za potrebe prikupljanja informacija koje su subjekti obvezni objaviti ili tijela za prikupljanje imenovana za prikupljanje informacija koje subjekti dostavljaju dobrovoljno. Kako bi se osiguralo potpuno i troškovno učinkovito funkcioniranje ESAP-a, tijela za prikupljanje trebala bi ESAP-u automatski stavljati na raspolaganje informacije putem jedinstvenog aplikacijskog programskog sučelja. Tijela za prikupljanje trebala bi se, u mjeri u kojoj je to moguće, za prijenos informacija ESAP-u bez nepotrebne odgode oslanjati na postojeće postupke i infrastrukturu za prikupljanje informacija, na razini Unije i na nacionalnoj razini. Ne bi trebala postojati obveza da informacije budu dostupne na ESAP-u prije nego što se te informacije objave u skladu s primjenjivim sektorskim zakonodavnim aktima Unije. Za potrebe dostupnosti informacija na ESAP-u, tijela za prikupljanje trebala bi pohraniti informacije koje su dostavili subjekti ili koje su generirala sama tijela za prikupljanje, osim ako su u skladu s pravom Unije već predviđeni odgovarajući alternativni mehanizmi pohrane. Od tijela za prikupljanje ne bi trebalo zahtijevati izradu novih mehanizama za pohranu ako je za pohranu informacija moguće osloniti se na postojeće mehanizme Unije ili nacionalne mehanizme. Države članice trebale bi imenovati barem jedno tijelo za prikupljanje radi prikupljanja informacija koje subjekti dostavljaju dobrovoljno, koje može biti isto kao tijela koja prikupljaju informacije čije je dostavljanje za subjekte obvezno.

(11)

Kako bi se postiglo troškovno učinkovito funkcioniranje, tijela za prikupljanje trebala bi moći delegirati svoje zadaće trećoj strani. Takvo delegiranje trebalo bi podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama i ne bi se trebalo provoditi u tolikoj mjeri da tijelo za prikupljanje postane tek fiktivni subjekt. Ne bi smjelo biti moguće delegirati zadaću donošenja diskrecijske odluke o odbacivanju ili uklanjanju informacija koje su očito neprimjerene, uvredljive ili izvan područja primjene ove Uredbe. Međutim, to ne sprečava delegatara da provede takvo odbacivanje ili uklanjanje u skladu s takvom diskrecijskom odlukom tijela za prikupljanje.

(12)

Kako bi informacije javno dostupne na ESAP-u bile digitalno upotrebljive, subjekti bi te informacije trebali stavljati na raspolaganje u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podatci ili, ako je to propisano pravom Unije, u strojno čitljivom formatu. Formati iz kojih se mogu izdvojiti podatci ne zahtijevaju nužno da su informacije strukturirane na strojno čitljiv način, dok su strojno čitljivi formati strukturirani tako da softverska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njih izdvojiti određene podatke, uključujući pojedinačne činjenične navode i unutarnju strukturu tih podataka. Oba formata trebala bi biti otvorena kako bi se omogućila najšira moguća uporaba. Otvorenim formatima smatraju se formati neovisni o platformi koji su stavljen na raspolaganje javnosti bez ikakvih ograničenja kojima se sprečava ponovna uporaba informacija sadržanih u njima. Europska nadzorna tijela trebala bi putem Zajedničkog odbora sastaviti nacrt provedbenih tehničkih standarda koji se podnose Komisiji, u kojima se utvrđuju značajke strojno čitljivih formata iz kojih se mogu izdvojiti podatci i u kojima se uzimaju u obzir svi tehnološki trendovi ili standardi u razvoju. Kako bi se osiguralo da subjekti dostavljaju informacije u ispravnom formatu i kako bi se odgovorilo na moguće tehničke probleme s kojima se subjekti susreću, tijela za prikupljanje trebala bi provoditi automatizirane validacije u skladu s ovom Uredbom te subjektima koji dostavljaju informacije pružati pomoć, prema potrebi.

(13)

Subjekti koji dostavljaju informacije i metapodatke tijelima za prikupljanje trebali bi ostati odgovorni za točnost i potpunost informacija na jeziku na kojem su informacije dostavljene te za pouzdanost tih informacija i metapodataka. U skladu s načelima smanjenja količine i zaštite podataka subjekti bi trebali osigurati da se u informacije koje se dostavljaju ne uključuju nikakvi osobni podatci, osim ako su ti podatci nužan element informacija o gospodarskim djelatnostima subjekata, među ostalim ako je ime subjekta ujedno i ime vlasnika. Ako dostavljene informacije sadržavaju osobne podatke, subjekti bi trebali osigurati da se za otkrivanje tih osobnih podataka mogu pouzdati u jednu od zakonitih osnova za obradu utvrđenih u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(14)

Cilj je ESMA-e štititi javni interes jačanjem stabilnosti i djelotvornosti financijskog sustava u korist gospodarstva Unije, njezinih građana i poduzeća. U tom kontekstu ESMA posebno doprinosi osiguravanju integriteta, transparentnosti, učinkovitosti i urednog funkcioniranja financijskih tržišta. Njezina je zadaća, među ostalim, poboljšanje zaštite ulagatelja. U skladu s tim, ESMA-i bi trebalo dodijeliti zadaću uspostave ESAP-a i upravljanja njime.

(15)

Kako bi se subjektima i javnosti omogućilo da identificiraju tijela za prikupljanje koja pružaju informacije ESAP-u, ESMA bi na svojoj internetskoj stranici trebala objaviti i ažurirati popis tijela za prikupljanje. Ako je potrebno izmijeniti popis, te izmjene trebalo bi provesti u najkraćem mogućem roku.

(16)

ESAP bi mogao biti izložen povredama povjerljivosti, rizicima povezanima s integritetom i rizicima povezanima s vlastitom dostupnošću te dostupnošću informacija koje se u njemu obrađuju. Ti rizici uključuju nezgode, pogreške, namjerne napade i prirodne događaje te ih se mora prepoznati kao operativne rizike. ESMA i tijela za prikupljanje trebali bi uvesti odgovarajuće i razmjerne politike, uključujući redovita preispitivanja, kako bi se osiguralo da ESAP štiti obrađene informacije i funkcionira u skladu s najvišim odgovarajućim standardom.

(17)

Kako bi se olakšali pretraživanje, pronalaženje, dohvaćanje i uporaba podataka, ESMA bi trebala osigurati da ESAP nudi niz funkcionalnosti, uključujući funkciju pretraživanja, uslugu strojnog prevođenja i mogućnost izdvajanja informacija, kao i funkcije elektroničke pristupačnosti dizajnirane za slabovidne osobe i za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama u pogledu pristupa. Funkcija pretraživanja trebala bi biti ponuđena na svim službenim jezicima Unije i temeljiti se barem na metapodatcima podnesenima u skladu sa zakonodavnim aktima Unije navedenima u Prilogu ovoj Uredbi. Korisničko sučelje i funkcija pretraživanja na ESAP-u trebali bi biti osmišljeni na način koji je u najvećoj mogućoj mjeri prilagođen korisnicima, uz visok stupanj usporedivosti podataka, i koji odgovara potrebama širokog raspona potencijalnih korisnika, kao što su profesionalni ulagatelji i mali ulagatelji, akademske institucije i organizacije civilnog društva.

(18)

Uporabom i ponovnom uporabom informacija javno dostupnih na ESAP-u može se poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta i promicati razvoj novih usluga u kojima se kombiniraju i koriste takve informacije. Stoga je potrebno, kad je to opravdano u javnom interesu, dopustiti uporabu i ponovnu uporabu informacija koje su dostupne na ESAP-u za svrhe različite od onih za koje su informacije prikupljene. Međutim, takva uporaba i ponovna uporaba informacija trebale bi podlijegati objektivnim i nediskriminirajućim uvjetima. Nadalje, trebali bi se, prema potrebi, primjenjivati uvjeti koji odgovaraju onima utvrđenima u otvorenim standardnim dozvolama u smislu Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća (7), kojima se omogućuje da svatko i u bilo koji svrhu slobodno pristupa podatcima i sadržaju, koristi ih, mijenja i dijeli. Subjekti koji dostavljaju svoje informacije tijelu za prikupljanje kako bi bile dostupne na ESAP-u ne bi trebali ograničavati uporabu i ponovnu uporabu tih informacija u regulatorne i nekomercijalne svrhe na temelju prava sui generis, ne dovodeći u pitanje pravo Unije o autorskim pravima i drugim srodnim pravima. Ni ESMA ni tijela za prikupljanje ne bi trebali snositi odgovornost za pristup informacijama dostupnima na ESAP-u niti za njihovu uporabu ili ponovnu uporabu, ne dovodeći u pitanje načela izvanugovorne odgovornosti utvrđena u članku 340. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(19)

Informacije dostupne na ESAP-u trebalo bi pravodobno učiniti dostupnima javnosti. Stoga bi informacije koje su tijela za prikupljanje pružila ESAP-u trebalo bi učiniti dostupnima na ESAP-u bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju u najkraćem mogućem roku. Kako bi se osigurala ujednačena kvaliteta informacija, tijela za prikupljanje trebala bi provesti automatizirane validacije i odbaciti dostavljene informacije koje nisu u skladu s potrebnim zahtjevima. Automatizirane validacije ne bi se trebale odnositi na sadržaj informacija. Osim automatiziranih validacija, tijela za prikupljanje trebala bi odbaciti ili ukloniti informacije ako utvrde, na primjer nakon primitka informacija od dionika, da su one izvan područja primjene ove Uredbe ili da uključuju sadržaj koji je očito neprimjeren ili uvredljiv. Tijela za prikupljanje nisu obvezna ručno ili automatski provjeravati jesu li informacije izvan područja primjene ove Uredbe ili jesu li očito neprimjerene ili uvredljive. Subjekti bi trebali ostati odgovorni za sadržaj. Ova Uredba ne utječe na druge dužnosti koje tijela za prikupljanje mogu imati na temelju drugih odredaba prava Unije ili nacionalnog prava.

(20)

ESAP bi korisnicima trebao omogućiti besplatan i nediskriminirajući pristup informacijama te im omogućiti da pretražuju informacije na ESAP-u, da pristupaju tim informacijama i da ih preuzimaju. Međutim, kako bi se ESMA zaštitila od prekomjernog financijskog opterećenja u vezi s troškovima nastalima zbog zadovoljavanja potreba eventualnih intenzivnih korisnika, ESMA-i bi trebalo dopustiti da ostvaruje prihode. Stoga, odstupajući od općeg načela da bi informacije trebale biti besplatno dostupne, ESMA-i bi trebalo dopustiti da uvede naknade za određene usluge, uključujući za usluge s visokim troškovima održavanja ili podrške zbog pretraživanja i preuzimanja vrlo velikih količina informacija ili zbog vrlo učestalog pristupa informacijama dostupnima na ESAP-u, posebno ako se takve informacije upotrebljavaju u komercijalne svrhe. Međutim, uvedene naknade ne bi smjele premašiti troškove koje su ESMA-i nastale pružanjem tih konkretnih usluga. Sve prikupljene naknade trebale bi se dodijeliti sveukupnom funkcioniranju ESAP-a. Neki korisnici, uključujući akademsku zajednicu i organizacije civilnog društva, ne bi trebali podlijegati naknadama. Izračun naknada trebao bi biti transparentan i temeljiti se na jasnim načelima.

(21)

Kako bi se promicale inovacije u području financija utemeljene na podatcima, pomoglo integrirati tržišta kapitala u Uniji, usmjerila ulaganja u održive aktivnosti i ostvarile učinkovitosti za potrošače i poduzeća, ESAP bi trebao poboljšati pristup javnim informacijama koje bi mogle sadržavati osobne podatke. ESAP bi, međutim, trebao samo poboljšati pristup onim osobnim podatcima koji su sadržani u informacijama koje se obrađuju na temelju pravne obveze ili, ako se informacije objavljuju dobrovoljno, onim osobnim podatcima koji se obrađuju na temelju zakonite osnove u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Pri svakoj obradi osobnih podataka u kontekstu činjenja informacija dostupnima na ESAP-u, ESMA, u svojstvu voditelja obrade podataka ESAP-a, i tijela za prikupljanje trebali bi osigurati usklađenost s Uredbom (EU) 2016/679 i Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Subjekti koji dostavljaju podatke trebali bi biti odgovorni za utvrđivanje prisutnosti bilo kojih osobnih podataka u dostavljenim informacijama i za obradu takvih osobnih podataka na temelju jedne od zakonitih osnova za obradu u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Tijela za prikupljanje ili ESAP ne bi smeli čuvati informacije uz koje se prilažu metapodatci u kojima se utvrđuje da one sadržavaju osobne podatke dulje nego što je potrebno, a u svakom slučaju ne dulje od pet godina, osim ako je u zakonodavnim aktima Unije navedenima u Prilogu ovoj Uredbi predviđeno drukčije.

(22)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao službeno očitovanje 19. siječnja 2022.

(23)

Europska središnja banka dala je mišljenje 7. lipnja 2022. (9).

(24)

Kako bi se izgradilo i održalo povjerenje javnosti u ESAP te kako bi se svaki subjekt zaštitio od neopravdanih izmjena njegovih informacija, tijela za prikupljanje trebala bi osigurati cjelovitost podataka i vjerodostojnost izvora informacija koje su dostavili subjekti. Konkretno, tijela za prikupljanje trebala bi osigurati odgovarajuće razine autentičnosti, dostupnosti, cjelovitosti i neosporivosti informacija koje su dostavili subjekti i koje se stavljaju na raspolaganje ESAP-u i na njemu su dostupne. Neosporivost informacija znači da bi subjektu trebalo pružiti razumno jamstvo da su njegove informacije dostavljene i da primatelj ima dokaz o identitetu subjekta. Za postizanje tih ciljeva mogao bi se upotrebljavati kvalificirani elektronički pečat kako je definiran u Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Posebna identifikacijska oznaka pravnog subjekta, ako je dostupna, trebala bi biti obvezan atribut dostavljenih informacija.

(25)

Kako bi informacije na ESAP-u bile kronološki usporedive, korisnici bi trebali imati pristup i ranijim informacijama, uključujući povijesne informacije. Osim ako je drukčije predviđeno u zakonodavnim aktima Unije navedenima u Prilogu ovoj Uredbi, ESAP bi trebao omogućiti pristup informacijama tijekom razumnog razdoblja. U tu svrhu ESMA bi trebala osigurati da se osobni podatci ne čuvaju niti čine dostupnima na ESAP-u dulje nego što je propisano pravom Unije, a u svakom slučaju ne dulje od pet godina, osim ako je u zakonodavnim aktima Unije obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe predviđeno drukčije.

(26)

Tijela za prikupljanje trebala bi obavijestiti ESMA-u o svim značajnim praktičnim poteškoćama utvrđenima u vezi s obavljanjem njihovih zadaća. ESMA bi, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, trebala pratiti funkcioniranje ESAP-a i o tome objavljivati godišnje izvješće kako bi se osigurala transparentnost mogućih problema i, ako je potrebno, poduzimanje odgovarajućih mjera. ESMA-ina izrada godišnjeg izvješća o funkcioniranju ESAP-a, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, pomoći će i u osiguravanju uključenosti nadležnih tijela te savjetovanja s drugim dionicima u okviru ad hoc radne skupine, druge ah hoc skupine ili ad hoc odbora, kako je primjereno, koje će osnovati ESMA.

(27)

S obzirom na važnost izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi, funkcioniranju i djelotvornosti ESAP-a za moguće donošenje delegiranog akta o odgodi uključivanja na ESAP informacija čije se dostavljanje tijelima za prikupljanje još ne zahtijeva u skladu s ovom Uredbom uz primjenu Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Uredbe (EU) 2023/2869 Europskog parlamenta i Vijeća (12), važno je da Komisija iskoristi godišnja izvješća o funkcioniranju ESAP-a koja izrađuje ESMA i provede odgovarajuća savjetovanja s tijelima za prikupljanje i relevantnim stručnim skupinama, posebno sa stručnom skupinom Europskog odbora za vrijednosne papire. Europskom parlamentu i Vijeću trebalo bi, ako to smatraju primjerenim, dati dovoljno prilika za raspravu o izvješću Komisije.

(28)

Kako bi se prema potrebi odgodilo uključivanje na ESAP određenih informacija koje trebaju biti dostupne na ESAP-u, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s datumom od kojeg bi te informacije trebalo dostaviti kako bi bile dostupne na ESAP-u. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(29)

Kako bi se osigurala neometana obrada informacija koje su primila ili sastavila tijela za prikupljanje i stavila na raspolaganje ESAP-u, potrebno je utvrditi određene jasne i detaljne zahtjeve u kojima se utvrđuju format i metapodatci tih informacija kao i tijela za prikupljanje koja bi ih trebala prikupljati. Kako bi se osigurala kvaliteta informacija koje ESAP-u dostavljaju tijela za prikupljanje, također je potrebno definirati značajke automatiziranih validacija koje treba provoditi za svaku pojedinačnu informaciju koju subjekti dostavljaju tijelima za prikupljanje, uključujući značajke kvalificiranog elektroničkog pečata koji, ako to zahtijevaju tijela za prikupljanje, treba priložiti tim informacijama. Kako bi se osigurala uporaba i ponovna uporaba podataka na ESAP-u, potrebno je utvrditi popis određenih otvorenih standardnih dozvola. Kako bi se olakšalo pretraživanje, pronalaženje i pravodobno dohvaćanje podataka, također je potrebno utvrditi značajke aplikacijskog programskog sučelja te metapodatke koje treba uvesti. Trebalo bi također uvesti dodatne zahtjeve u pogledu učinkovite funkcije pretraživanja, kao što su za subjekt, posebna identifikacijska oznaka pravnog subjekta, klasifikacija vrste informacija koju dostavlja subjekt i veličina subjekta prema kategorijama. U tu bi svrhu europska nadzorna tijela, putem Zajedničkog odbora, trebala izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Pri izradi provedbenih tehničkih standarda europska nadzorna tijela trebala bi se putem Zajedničkog odbora unaprijed savjetovati s tijelima za prikupljanje i posebno analizirati moguće povezane troškove i koristi. ESMA bi uz to trebala moći izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi se odredila priroda i opseg posebnih usluga za koje se mogu naplatiti naknade i struktura tih naknada. Takvim nacrtom provedbenih tehničkih standarda omogućio bi se globalni i interoperabilni pristup informacijama subjekata. Kad je riječ o provedbenim tehničkim standardima koji se odnose na informacije o održivosti, europska nadzorna tijela trebala bi se putem Zajedničkog odbora povezati s EFRAG-om u vezi s izradom tih nacrta standarda. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje tih provedbenih tehničkih standarda putem provedbenih akata na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010, člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(30)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno doprinos integraciji financijskih usluga i tržišta kapitala Unije pružanjem jednostavnog centraliziranog pristupa javnim informacijama o subjektima i njihovim proizvodima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(31)

ESAP je prva mjera u novom akcijskom planu za uniju tržišta kapitala i konkretno ostvarenje strategije za digitalne financije. ESAP je stoga veliki projekt od zajedničkog europskog interesa u području digitalnih financija. Zbog toga bi trebalo zatražiti što više financijskih sredstava iz programa Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (14), posebno tijekom ranih faza razvoja ESAP-a, u skladu s iznosima navedenima u radnom dokumentu službi Komisije od 25. studenoga 2021. Ta se financijska sredstva dodjeljuju Komisiji tijekom ranog razvoja ESAP-a kako bi se osiguralo da je ESMA krajnji vlasnik svake nastale imovine. Nakon što se iscrpi doprinos iz programa Digitalna Europa, financiranje ESAP-a trebalo bi slijediti model predviđen za financiranje ESMA-e do 31. prosinca 2027. Doprinosi nadležnih tijela u okviru tog modela financiranja ne bi smjeli prekoračiti ukupan iznos od 6 968 000 EUR. Međutim, financijska sredstva koja države članice dodjeljuju ne ovise o mogućem prekoračenju procjena troškova predstavljenih u radnom dokumentu službi Komisije od 25. studenoga 2021. O financiranju ESAP-a nakon prosinca 2027. trebalo bi raspravljati u okviru odgovarajućeg proračunskog postupka u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira kada se procjenjuje bi li bio primjeren veći doprinos iz proračuna Unije,

(a)

informacijama koje se objavljuju u skladu sa zakonodavnim aktima Unije navedenima u Prilogu ili u skladu sa svim budućim pravno obvezujućim aktima Unije kojima se predviđa centralizirani elektronički pristup informacijama na ESAP-u;

(b)

informacijama koje bilo koji subjekt uređen pravom države članice odluči dobrovoljno učiniti dostupnima na ESAP-u u skladu s člankom 3. stavkom 1. i na koje se upućuje u zakonodavnim aktima Unije navedenima u Prilogu ili u svim budućim pravno obvezujućem aktima Unije kojima se predviđa centralizirani elektronički pristup informacijama na ESAP-u.

1.

„subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba:

2.

„tijelo za prikupljanje” znači tijelo, ured ili agencija Unije ili nacionalno tijelo, nacionalni ured ili nacionalni registar koji su imenovani kao tijelo za prikupljanje u skladu s bilo kojim zakonodavnim aktom Unije iz članka 1. stavka 1. točke (a) ili koje je kao tijelo za prikupljanje imenovala država članica u skladu s člankom 3. stavkom 2.;

3.

„format iz kojeg se mogu izdvojiti podatci” znači svaki otvoreni oblik kako je definiran u članku 2. točki 14. Direktive (EU) 2019/1024 koji je u širokoj uporabi ili propisan zakonom, koji omogućuje strojno izdvajanje podataka i koji je čitljiv čovjeku;

4.

„strojno čitljiv format” znači strojno čitljiv oblik kako je definiran u članku 2. točki 13. Direktive (EU) 2019/1024;

5.

„kvalificirani elektronički pečat” znači kvalificirani elektronički pečat kako je definiran u članku 3. točki 27. Uredbe (EU) br. 910/2014;

6.

„aplikacijsko programsko sučelje” znači skup funkcija, procedura, definicija i protokola za komunikaciju među strojevima i neometanu razmjenu podataka;

7.

„metapodatci” znači strukturirane informacije koje olakšavaju dohvaćanje i uporabu informacijskih resursa ili upravljanje njima, među ostalim opisivanjem, objašnjavanjem ili lociranjem izvora tih informacija;

8.

„osobni podatci” znači osobni podatci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

9.

„povijesne informacije” znači informacije iz članka 1. stavka 1. točke (a) koje su objavljene najranije pet godina prije datuma početka primjene obveze dostavljanja tih informacija ESAP-u;

10.

„Zajednički odbor” znači odbor iz članka 54. Uredbe (EU) br. 1093/2010, članka 54. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i članka 54. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(a)

osigurava da su uz informacije priloženi metapodatci u kojima se utvrđuje da su informacije dobrovoljno učinjene dostupnima na ESAP-u;

(b)

osigurava da su uz informacije priloženi metapodatci u kojima se utvrđuje sadržavaju li te informacije osobne podatke;

(c)

osigurava da su uz informacije priloženi metapodatci potrebni za funkcioniranje ESAP-ove funkcije pretraživanja iz članka 7. stavka 3.;

(d)

informacije dostavlja u formatu iz kojeg se podatci mogu izdvojiti;

(e)

osigurava da su dostavljene informacije obuhvaćene područjem primjene članka 1. stavka 1. točke (b);

(f)

osigurava da osobni podatci nisu uključeni u informacije, osim ako se ti osobni podatci zahtijevaju pravom Unije ili nacionalnim pravom ili čine nužan element informacija o gospodarskim djelatnostima subjekta.

(a)

metapodatci koji se prilažu uz informacije dostavljene u skladu sa stavkom 1.;

(b)

ako je primjenjivo, posebni formati ili predlošci koji se moraju koristiti za dostavljanje informacija u skladu sa stavkom 1.

(a)

prikupljaju informacije koje su dostavili subjekti;

(b)

pohranjuju informacije koje su dostavili subjekti ili koje su generirala sama tijela za prikupljanje te se, ako je relevantno, oslanjaju na postojeće postupke i infrastrukturu za pohranu informacija;

(c)

provode tehničke automatizirane validacije u pogledu informacija koje su im dostavili subjekti kako bi se provjerilo jesu li te informacije u skladu sa sljedećim:

(d)

ne nameću uvjete za uporabu i ponovnu uporabu informacija dostupnih na ESAP-u, osim uvjeta koji odgovaraju uvjetima utvrđenima u otvorenim standardnim dozvolama iz članka 9.;

(e)

uvode aplikacijsko programsko sučelje i pružaju ESAP-u, besplatno i u primjenjivim rokovima, informacije, metapodatke za te informacije i, ako se to zahtijeva, kvalificirani elektronički pečat;

(f)

u mjeri u kojoj je to obuhvaćeno tehničkom kompetencijama tijela za prikupljanje, pružaju pomoć subjektima koji dostavljaju informacije barem u vezi s procesom dostavljanja, odbacivanja i ponovnog dostavljanja;

(g)

osiguravaju da informacije iz članka 1. stavka 1. ostanu na raspolaganju ESAP-u najmanje 10 godina, osim ako je u zakonodavnim aktima Unije iz članka 1. stavka 1. točke (a) predviđeno drukčije.

(a)

delegatar nije u sukobu interesa;

(b)

delegatar dobivene informacije ne upotrebljava neprimjereno niti na protutržišni način niti u svrhu koja nije navedena u sporazumu o delegiranju;

(c)

delegatar osigurava zaštitu informacija u skladu s člankom 6. u vezi s delegiranim zadaćama;

(d)

delegatar redovito obavješćuje tijelo za prikupljanje o sveukupnom stanju izvršavanja delegiranih zadaća;

(e)

delegatar bez nepotrebne odgode obavješćuje tijelo za prikupljanje o eventualnom neuspjehu u izvršavanju delegirane zadaće.

(a)

način na koji se moraju provoditi tehničke automatizirane validacije iz stavka 1. točke (c) ovog članka za svaku vrstu informacija koje dostave subjekti;

(b)

značajke kvalificiranog elektroničkog pečata iz stavka 1. točke (c) podtočke iii. ovog članka i stavka 9. ovog članka;

(c)

otvorene standardne dozvole iz stavka 1. točke (d) ovog članka;

(d)

značajke aplikacijskog programskog sučelja koje se mora uvesti u skladu sa stavkom 1. točkom (e) ovog članka;

(e)

značajke metapodataka potrebnih za ESAP-ovu funkciju pretraživanja iz članka 7. stavka 3., metapodataka iz stavka 6. ovog članka i svih drugih metapodataka potrebnih za funkcioniranje ESAP-a;

(f)

rokovi iz stavka 1. točke (e) ovog članka;

(g)

okvirni popis i značajke formata koji su prihvatljivi kao formati iz kojih se mogu izdvojiti podatci i kao strojno čitljivi formati kako je navedeno u stavku 1. točki (c) podtočki i. ovog članka.

(a)

pripremaju te informacije u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podatci;

(b)

prilažu tim informacijama metapodatke u kojima se utvrđuje sljedeće:

(c)

utvrđuju da su informacije povijesne informacije.

(a)

internetski portal sa sučeljem prilagođenim korisnicima, kojim se uzimaju u obzir potrebe za pristupom osoba s invaliditetom, kako bi se omogućio pristup informacijama na ESAP-u na svim službenim jezicima Unije;

(b)

aplikacijsko programsko sučelje koje omogućuje jednostavan pristup informacijama na ESAP-u;

(c)

funkciju pretraživanja na svim službenim jezicima Unije;

(d)

preglednik informacija;

(e)

uslugu strojnog prevođenja pronađenih informacija;

(f)

uslugu preuzimanja, uključujući preuzimanje velikih količina podataka;

(g)

uslugu obavješćivanja kojom se korisnike obavješćuje o svim novim informacijama na ESAP-u;

(h)

prikaz dobrovoljno dostavljenih informacija u skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (b) na takav način da se:

(a)

imena subjekta koji je dostavio informacije i fizičke ili pravne osobe na koju se informacije odnose;

(b)

identifikacijska oznaka pravnog subjekta za subjekt koji je dostavio informacije i za pravnu osobu na koju se informacije odnose;

(c)

vrsta informacija iz članka 1. stavka 1. koje je dostavio subjekt i je li dostavljanje tih informacija bilo obvezno u skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (a) ili dobrovoljno u skladu s točkom (b) tog stavka;

(d)

datum i vrijeme kad je subjekt dostavio informacije tijelu za prikupljanje;

(e)

datum ili razdoblje na koje se informacije odnose;

(f)

veličina subjekta koji je dostavio informacije prema kategoriji i pravne osobe na koju se informacije odnose;

(g)

zemlja registriranog sjedišta pravne osobe na koju se informacije odnose;

(h)

industrijski sektor ili sektori gospodarskih djelatnosti fizičke ili pravne osobe na koju se informacije odnose;

(i)

tijelo za prikupljanje odgovorno za prikupljanje informacija;

(j)

jezik na kojem su informacije dostavljene.

(a)

značajke aplikacijskog programskog sučelja iz stavka 1. točke (b);

(b)

posebna identifikacijska oznaka pravnog subjekta iz stavka 3. točke (b);

(c)

klasifikacija vrsta informacija iz stavka 3. točke (c);

(d)

kategorije veličine subjekata iz stavka 3. točke (f);

(e)

industrijski sektor iz stavka 3. točke (h).

(a)

svim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije;

(b)

svim nadležnim tijelima koje je imenovala država članica u skladu sa zakonodavnim aktom Unije;

(c)

svim članovima Europskog statističkog sustava, kako je definiran u članku 4. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (16);

(d)

svim članovima Europskog sustava središnjih banaka;

(e)

sanacijskim tijelima imenovanima u skladu s člankom 3. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (17);

(f)

svim državnim institucijama, tijelima ili agencijama države članice;

(g)

svim ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje isključivo u svrhu istraživanja, akademskoj zajednici, novinskim organizacijama i nevladinim organizacijama u mjeri u kojoj je pristup informacijama potreban za obavljanje njihovih zadaća;

(h)

subjektima koji pružaju i upotrebljavaju informacije na ESAP-u kako bi ispunili svoje regulatorne obveze.

(a)

objektivni su i nediskriminirajući;

(b)

opravdani su ciljem javnog interesa;

(c)

prema potrebi, ovisno o vrsti informacija, odgovaraju uvjetima utvrđenima u otvorenim standardnim dozvolama u smislu članka 2. točke 5. Direktive (EU) 2019/1024, i omogućuju da svatko i u bilo koju svrhu slobodno upotrebljava, mijenja i dijeli te informacije.

(a)

osigurava da su informacije koje su pružila tijela za prikupljanje, nakon što su ih subjekti dostavili, dostupne na ESAP-u bez nepotrebne odgode;

(b)

pruža uslugu podrške tijelima za prikupljanje;

(c)

osigurava da je ESAP dostupan najmanje 97 % vremena mjesečno, ne uključujući slučajeve planiranog održavanja, ažuriranja sadržaja i nadogradnje stranica, o čemu korisnici moraju biti jasno obaviješteni uz navođenje vjerojatnog trajanja prekida usluga koje pruža ESAP;

(d)

savjetuje se, kako je primjereno, s tijelima za prikupljanje radi rješavanja zajedničkih problema i rasprave o zajedničkim načelima ponašanja, a posebno radi rasprave o:

(e)

prati provedbu i funkcioniranje ESAP-a i o tome svake godine izvješćuje Komisiju, kako je navedeno u članku 12.

(a)

broj posjetitelja, pretraživanja i preuzimanja;

(b)

vrste informacija koje se pregledavaju i preuzimaju u postotcima;

(c)

naknade iz članka 8. stavka 2. i iznosi koje ESMA naplaćuje;

(d)

postotak pretraživanja koja vode do pregleda ili preuzimanja prema vrsti informacije i pristupu;

(e)

količina i postotak strojno čitljivih informacija dostupnih na ESAP-u te količina i postotak strojno čitljivih pregleda i preuzimanja;

(f)

udio obavijesti slijedom automatiziranih validacija iz članka 10. stavka 2.;

(g)

svaka značajna neispravnost ili svaki značajan incident koji utječu na rad ili opću izvedbu ESAP-a;

(h)

ocjena dostupnosti, kvalitete, upotrebljivosti, pouzdanosti i pravodobnosti informacija na ESAP-u;

(i)

ocjena ispunjava li ESAP svoje ciljeve uzimajući u obzir razvoj njegove uporabe te protoke informacija unutar Unije;

(j)

ocjena zadovoljstva krajnjih korisnika;

(k)

usporedba sa sličnim sustavima u trećim zemljama.

(a)

tehnički izazovi s kojima su se suočili subjekti i tijela za prikupljanje tijekom provedbe ESAP-a;

(b)

djelotvornost sustava za prikupljanje i prijenos informacija za potrebe ESAP-a;

(c)

operativna otpornost ESAP-a na rizike u području informacijske i komunikacijske tehnologije i pouzdanost informacija koje su dostupne na ESAP-u, među ostalim s pomoću kvalificiranih elektroničkih pečata;

(d)

troškovi koji su nastali subjektima i tijelima za prikupljanje, uključujući ocjenu jesu li tijela za prikupljanje koja su nadležna tijela povećala svoje naknade za nadzor zbog troškova nastalih zbog ESAP-a;

(e)

troškovi koji su nastali ESMA-i kao voditelju ESAP-a i plan financiranja ESAP-a;

(f)

utjecaj ESAP-a na javni pristup informacijama subjekata u području financijskih usluga, tržištâ kapitala i održivosti;

(g)

utjecaj ESAP-a na vidljivost subjekata, među ostalim i na vidljivost MSP-ova, za prekogranične ulagatelje;

(h)

utjecaj ESAP-a na tržišni položaj privatnih pružatelja podataka u Uniji;

(i)

interoperabilnost ESAP-a sa sličnim globalnim platformama;

(j)

provedba i funkcioniranje ESAP-a u vezi s delegiranjem zadaća u skladu s člankom 5. stavkom 8.

—

Uredba (EU) br. 575/2013 (članak 434.b),

—

Uredba (EU) br. 537/2014 (članak 13.a),

—

Uredba (EU) br. 600/2014 (članak 23.a),

—

Uredba (EU) 2015/760 (članak 25.a),

—

Uredba (EU) 2015/2365 (članak 32.a),

—

Uredba (EU) 2017/1131 (članak 37.a),

—

Uredba (EU) 2019/2033 (članak 46.a),

—

Uredba (EU) 2023/1114 (članak 110.a),

—

Uredba (EU) 2023/2631 (članak 15.a),

—

Direktiva 2002/87/EZ (članak 30.b),

—

Direktiva 2004/25/EZ (članak 16.a),

—

Direktiva 2006/43/EZ (članak 20.a),

—

Direktiva 2007/36/EZ (članak 14.c),

—

Direktiva 2009/138/EZ (članak 304.b),

—

Direktiva 2011/61/EU (članak 69.b),

—

Direktiva 2013/36/EU (članak 116.a),

—

Direktiva 2014/59/EU (članak 128.a),

—

Direktiva 2014/65/EU (članak 87.a),

—

Direktiva (EU) 2016/97 (članak 40.a),

—

Direktiva (EU) 2016/2341 (članak 63.a),

—

Direktiva (EU) 2019/2034 (članak 44.a),

—

Direktiva (EU) 2019/2162 (članak 29.a).

1.

Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009., str. 1.).

2.

Uredba (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (SL L 86, 24.3.2012., str. 1.).

3.

Uredba (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (SL L 115, 25.4.2013., str. 1.).

4.

Uredba (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (SL L 115, 25.4.2013., str. 18.).

5.

Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

6.

Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (SL L 158, 27.5.2014., str. 77.).

7.

Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1.).

8.

Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

9.

Uredba (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) (SL L 352, 9.12.2014., str. 1.).

10.

Uredba (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja (SL L 123, 19.5.2015., str. 98.).

11.

Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).

12.

Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).

13.

Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.).

14.

Uredba (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima (SL L 169, 30.6.2017., str. 8.).

15.

Uredba (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) (SL L 198, 25.7.2019., str. 1.).

16.

Uredba (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i o izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 575/2013, (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 806/2014 (SL L 314, 5.12.2019., str. 1.).

17.

Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).

18.

Uredba (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (SL L 150, 9.6.2023., str. 40.).

19.

Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenog 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću (SL L, 2023/2631, 30.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2631/oj).

1.

Direktiva 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11.2.2003., str. 1.).

2.

Direktiva 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje (SL L 142, 30.4.2004., str. 12.).

3.

Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).

4.

Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87.).

5.

Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14.7.2007., str. 17.).

6.

Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).

7.

Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

8.

Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

9.

Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

10.

Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

11.

Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).

12.

Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

13.

Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (SL L 26, 2.2.2016., str. 19.).

14.

Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.).

15.

Direktiva (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i o izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (SL L 314, 5.12.2019., str. 64.).

16.

Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18.12.2019., str. 29.).