Uredba (EU) 2024/1449 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uspostavi Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan

(1)

Unija se temelji na vrijednostima iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), koje uključuju demokraciju, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava. Te su vrijednosti dio kriterija za pristupanje utvrđenih na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu u lipnju 1993. („kriteriji iz Kopenhagena”), odnosno uvjeta prihvatljivosti za članstvo u Uniji.

(2)

Proces proširenja temelji se na utvrđenim kriterijima, pravednim i strogim uvjetima te načelu vlastitih zasluga. I dalje je od ključne važnosti čvrsta predanost pristupu prema kojem se najprije rješavaju temeljna pitanja, koji iziskuje izrazitu usredotočenost na vladavinu prava, temeljna prava, funkcioniranje demokratskih institucija i reformu javne uprave, kao i na gospodarske kriterije. Napredak ovisi o tome kako svaki korisnik provodi reforme potrebne za usklađivanje s pravnom stečevinom Unije. Regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi i dalje su ključni elementi procesa proširenja.

(3)

Ruska ratna agresija na Ukrajinu dodatno je pokazala da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost i stabilnost. Podsjećajući na potpunu i nedvosmislenu predanost Unije perspektivi članstva partnera sa zapadnog Balkana u Uniji, njihova usmjerenost na Uniju i predanost Uniji snažan je izraz njihova strateškog izbora i položaja u zajednici okupljenoj oko zajedničkih vrijednosti. Put partnera sa zapadnog Balkana ka članstvu u EU-u mora biti čvrsto utemeljen na opipljivom i konkretnom napretku u reformama.

(4)

U zajedničkom je interesu Unije i njezinih partnera sa zapadnog Balkana, odnosno Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova (*1), Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije („korisnici”), pojačati napore za reformu njihovih političkih, pravnih i gospodarskih sustava s ciljem njihova budućeg članstva u Uniji te poduprijeti njihov proces pristupanja. Izgledi za članstvo u Uniji imaju snažan transformacijski učinak koji uključuje pozitivne demokratske, političke, gospodarske i društvene promjene.

(5)

Prije pristupanja potrebno je iznijeti neke prednosti članstva u Uniji. Gospodarska konvergencija u srži je tih prednosti. Trenutačno, konvergencija zapadnog Balkana izražena kao BDP po stanovniku prema standardima kupovne moći i dalje je niska, između 30 % i 50 % prosjeka EU-a i ne povećava se dovoljno brzo.

(6)

Kako bi se smanjile te razlike, Komisija je u svojoj Komunikaciji od 8. studenoga 2023. naslovljenoj „Novi plan rasta za zapadni Balkan” utvrdila novi plan rasta za zapadni Balkan koji se temelji na četiri stupa: (a) povećanju integracije s jedinstvenim tržištem EU-a; (b) poticanju regionalne gospodarske integracije, na temelju pravila i standarda EU-a, potpunom provedbom postojećeg akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište; (c) produbljivanju reformi usmjerenih na ubrzavanje rasta u regiji, promicanje gospodarske konvergencije i jačanje regionalne stabilnosti; i (d) uspostavi novog financijskog instrumenta: Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan („Instrument”).

(7)

Za provedbu tog novog plana rasta potrebno je povećati financiranje u okviru namjenskog novog financijskog instrumenta, predmetnog Instrumenta, kako bi se regiji pomoglo u provedbi reformi za održiv gospodarski rast, regionalnu integraciju i zajedničko regionalno tržište.

(8)

Kako bi se ostvarili ciljevi novog plana rasta za zapadni Balkan, poseban naglasak kad je riječ o područjima za ulaganja trebalo bi staviti na sektore koji će vjerojatno biti ključni multiplikatori društvenog i gospodarskog razvoja: povezanost, uključujući održivi promet, dekarbonizaciju, energetiku, zelenu i digitalnu tranziciju, kao i obrazovanje i razvoj vještina, s posebnim naglaskom na mladima.

(9)

Održiva prometna infrastruktura ključna je za poboljšanje povezanosti korisnika s Unijom. Trebala bi doprinijeti integraciji regije zapadnog Balkana u Uniju. U svoj prijedlog revizije transeuropske prometne mreže (TEN-T) Komisija je uključila novi koridor koji prolazi kroz regiju zapadnog Balkana (koridor zapadni Balkan – istočno Sredozemlje). Mreža TEN-T referentna je točka za financiranje održive prometne infrastrukture u toj regiji, među ostalim za ekološki prihvatljiva prijevozna sredstva, kao što su željeznice.

(10)

Instrumentom bi se trebala podupirati ulaganja i reforme kojima se promiče put korisnika prema digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva u skladu s vizijom Unije za 2030. iznesenoj u Komunikaciji Komisije od 9. ožujka 2021. naslovljenoj „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, kojom se potiče uključivo digitalno gospodarstvo korisno svim građanima. Instrumentom se želi olakšati korisnicima postizanje općih ciljeva i digitalnih ciljnih vrijednosti u kontekstu Unije. Kako je Komisija navela u svojoj komunikaciji od 15. lipnja 2023. naslovljenoj „Provedba paketa instrumenata za kibernetičku sigurnost 5G mreža”, paket instrumenata za kibernetičku sigurnost 5G mreža trebao bi biti referentna točka za financiranje sredstvima Unije kako bi se zajamčila sigurnost, otpornost i zaštita integriteta projekata digitalne infrastrukture u regiji.

(11)

Potporu u okviru Instrumenta trebalo bi pružiti kako bi se ispunili opći i posebni ciljevi na temelju utvrđenih kriterija i uz jasne uvjete plaćanja. Ti bi se opći i posebni ciljevi trebali ostvarivati tako da se međusobno dopunjuju. Instrumentom bi se trebao poduprijeti proces proširenja ubrzanjem usklađivanja s vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama Unije („pravna stečevina”) s ciljem članstva u Uniji, ubrzati regionalnu gospodarsku integraciju i postupnu integraciju korisnika na jedinstveno tržište Unije te ubrzati njihovu socioekonomsku konvergenciju s Unijom. Instrumentom bi se također trebala poticati regionalna suradnja, dobrosusjedski odnosi te pomirenje i rješavanje sporova.

(12)

Osim poticanja socioekonomske konvergencije Instrument bi također trebao doprinijeti ubrzavanju reformi povezanih s temeljnim pitanjima procesa proširenja, uključujući vladavinu prava, temeljna prava, među ostalim prava pripadnika manjina, uključujući nacionalne manjine i Rome, kao i prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI). Također bi trebao doprinijeti poboljšanju funkcioniranja demokratskih institucija i javnih uprava; javnoj nabavi, kontroli državnih potpora i upravljanju javnim financijama; borbi protiv svih oblika korupcije i organiziranog kriminala; kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju te politikama zapošljavanja; zelenoj tranziciji regije te tamošnjim klimatskim i okolišnim ciljevima.

(13)

Potpora Unije u okviru Instrumenta trebala bi biti dopuna bilateralnoj i regionalnoj potpori koja se pruža na temelju Uredbe (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća (3), koja je i dalje glavni instrument za pripremu korisnika za članstvo u Uniji, uz upotrebu postojećih mehanizama i struktura gdje je to moguće i maksimalno povećanje sinergije. Takav pristup trebao bi se temeljiti na postojećoj metodologiji proširenja, posebno revidiranoj metodologiji iz 2020. koju je Komisija predstavila u svojoj komunikaciji od 5. veljače 2020. naslovljenoj „Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan” i na Gospodarskom i investicijskom planu za zapadni Balkan koji je Komisija donijela 6. listopada 2020.

(14)

Instrument bi trebao biti dopuna postojećem ekonomskom i financijskom dijalogu bez dovođenja u pitanje njegova područja primjene, čime bi se poboljšala gospodarska integracija i priprema za Unijin multilateralni nadzor ekonomskih politika.

(15)

Instrumentom bi se trebao promicati razvoj načela djelotvornosti, uz poštovanje načela dodatnosti i komplementarnosti uz potporu koja se pruža u okviru drugih programa i instrumenata Unije te nastojati izbjeći udvostručavanje i osigurati sinergiju pomoći na temelju ove Uredbe i druge pomoći, uključujući integrirane financijske pakete koji se sastoje od financiranja izvoza i razvoja, koju pružaju Unija, države članice, treće zemlje te multilateralne i regionalne organizacije i subjekti.

(16)

U skladu s načelom uključivih partnerstava, Komisija bi trebala nastojati osigurati da se na odgovarajući način provode savjetovanja s relevantnim dionicima koji pripadaju korisnicima, uključujući tamošnje parlamente, lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i organizacije civilnog društva, te da oni imaju pravodoban pristup relevantnim informacijama kako bi im se omogućilo da imaju konstruktivnu ulogu tijekom izrade i provedbe programa te tijekom povezanih postupaka praćenja.

(17)

Također bi trebalo nastaviti pružati prilagođenu i ciljanu tehničku pomoć, kao i pomoć u prekograničnoj suradnji, kako bi se poduprli ciljevi ovog Instrumenta i ojačali relevantni kapaciteti korisnika za provedbu programa reformi.

(18)

U okviru Instrumenta trebalo bi osigurati i usklađenost s općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije kako su utvrđeni u članku 21. UEU-a te potporu tim ciljevima, uključujući poštovanje temeljnih prava sadržanih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Osobito bi trebalo osigurati zaštitu i promicanje ljudskih prava i vladavine prava.

(19)

Instrumentom bi trebalo potaknuti inovacije, istraživanje i suradnju između akademskih institucija i industrije radi potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji, promicati lokalne industrije s posebnim naglaskom na lokalnim mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima kao i start-up poduzećima;

(20)

Korisnici bi trebali pokazati istinsku predanost europskim vrijednostima, među ostalim usklađivanjem sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije, uključujući Unijine mjere ograničavanja.

(21)

Tijekom primjene Instrumenta trebalo bi voditi računa o strateškoj autonomiji Unije, kao i o strateškim interesima Unije i njezinih država članica te vrijednostima na kojima Unija počiva.

(22)

Aktivnosti u okviru Instrumenta trebale bi doprinijeti napretku prema socijalnim, klimatskim i okolišnim standardima Unije te ostvarenju ciljeva održivog razvoja koje su postavili Ujedinjeni narodi i ciljeva iz Pariškog sporazuma koji je usvojen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti i Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije te ne bi trebale pojačavati degradaciju okoliša niti nanositi štetu okolišu ni klimi. Mjere koje se financiraju u okviru Instrumenta trebale bi biti u skladu s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima korisnika, njihovim nacionalno utvrđenim doprinosom i ambicijom za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Instrumentom bi se trebalo doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i sposobnosti prilagodbe negativnim učincima tih promjena te poticati otpornost na klimatske promjene. Financiranjem u okviru Instrumenta posebno bi se trebala promicati tranzicija prema dekarboniziranom, klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu otpornom na klimatske promjene.

(23)

Provedba ove Uredbe trebala bi se voditi načelima jednakosti i nediskriminacije, kako su razrađena u strategijama za Uniju ravnopravnosti. Trebala bi promicati i unapređivati rodnu ravnopravnost i rodno osviještenu politiku, osigurati konstruktivno sudjelovanje žena u postupcima donošenja odluka i jačanje položaja žena i djevojčica te nastojati zaštititi i promicati prava žena i djevojčica, kao i spriječiti i suzbiti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, vodeći računa o relevantnim akcijskim planovima EU-a za rodnu ravnopravnost i relevantnim zaključcima Vijeća i međunarodnim konvencijama. Nadalje, ovu bi Uredbu trebalo provesti uz potpuno poštovanje europskog stupa socijalnih prava, među ostalim u pogledu zaštite djece i radničkih prava. Provedba Instrumenta trebala bi biti u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (4) i njezinim protokolom a u okviru ulaganja i tehničke pomoći iz Instrumenta trebalo bi osigurati pristupačnost, u skladu s Direktivom (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(24)

Ovom bi se Uredbom stoga trebao promicati zeleni program za zapadni Balkan uključen u Komunikaciju Komisije od 6. listopada 2020. naslovljenu „Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan”, i to jačanjem zaštite i obnove okoliša, doprinosom ublažavanju klimatskih promjena i povećanju otpornosti na njih te ubrzanjem prelaska na niskougljično gospodarstvo.

(25)

Uzimajući u obzir europski zeleni plan kao europsku strategiju održivog rasta i važnost postizanja ciljeva u području klime i bioraznolikosti u skladu s obvezama iz Međuinstitucijskog sporazuma, Instrument bi trebao doprinijeti postizanju općeg cilja da se 30 % proračunskih rashoda Unije namijeni klimatskim ciljevima te 7,5 % u 2024. i 10 % u 2026. i 2027. ciljevima u području bioraznolikosti. Najmanje 37 % bespovratne financijske potpore koja se usmjerava u sklopu Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF) trebalo bi biti namijenjeno klimatskim ciljevima. Taj bi se iznos trebao izračunati s pomoću pokazatelja iz Rija u skladu s obvezom podnošenja izvješća OECD-u o međunarodnim financijskim sredstvima EU-a za borbu protiv klimatskih promjena, kao i drugim međunarodnim sporazumima ili okvirima. Već od lipnja 2025. nadalje koeficijenti EU-a za klimu, primjenjivi na sve programe u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. i utvrđeni u radnom dokumentu službi Komisije naslovljenom „Uključivanje klimatskih pitanja u višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.” (SWD(2022) 225), primjenjivat će se i na rashode u području klime u okviru naslova 6. VFO-a („Susjedstvo i svijet”). Instrument će biti usklađen s pristupom drugih instrumenata iz naslova 6., uključujući Instrument pretpristupne pomoći (IPA III), kako bi se osiguralo dosljedno izvješćivanje o klimi u regiji. Instrumentom bi trebalo podupirati aktivnosti kojima se u potpunosti poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te načelo nenanošenja bitne štete u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(26)

Komisija bi u suradnji s državama članicama i korisnicima trebala osigurati usklađenost, koherentnost, dosljednost i komplementarnost, veću transparentnosti odgovornost u pružanju pomoći, među ostalim uvođenjem odgovarajućih sustava unutarnje kontrole i politika za borbu protiv prijevara. Potporu iz Instrumenta trebalo bi staviti na raspolaganje uz preduvjet da svaki od korisnika podržava i poštuje djelotvorne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, slobodne i poštene izbore, pluralizam medija, neovisno pravosuđe i vladavinu prava, te da jamči poštovanje svih obveza u pogledu ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Još jedan preduvjet je da se Srbija i Kosovo konstruktivno, s mjerljivim napretkom i konkretnim rezultatima, angažiraju na normalizaciji svojih odnosa kako bi u potpunosti proveli sve svoje obveze koje proizlaze iz Sporazuma o putu prema normalizaciji i njegova Priloga o provedbi te svih prethodnih sporazuma o dijalogu te da sudjeluju u pregovorima o sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa.

(27)

Ukupni maksimalni iznos potpore Unije u okviru Instrumenta trebao bi biti 6 milijardi EUR u tekućim cijenama za razdoblje od 2024. do 2027., od čega do 2 milijarde EUR u obliku bespovratne potpore i 4 milijarde EUR u povlaštenim zajmovima za financijsku pomoć koje osigurava Unija i za koje su izdvojene rezervacije od 2 milijarde EUR. Najmanje polovina ukupnog iznosa trebala bi se dodijeliti u sklopu WBIF-a, uključujući cijeli iznos bespovratne potpore, nakon smanjenja od 1,5 % za tehničku i administrativnu pomoć, i iznose potrebne za izdvajanje rezervacija za zajmove.

(28)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo razdoblje trajanja Instrumenta, koja za Europski parlament i za Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (7).

(29)

Odstupajući od članka 31. stavka 3. druge rečenice Uredbe (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (8), financijska obveza iz zajmova iz Instrumenta ne bi se trebala podupirati Jamstvom za vanjsko djelovanje. Potpora u obliku zajmova u okviru ovog Instrumenta trebala bi činiti financijsku pomoć u smislu članka 220. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 (9) („Financijska uredba”). Okvirni iznos financijskih sredstava za svakog korisnika trebao bi se izračunati na temelju formule iz Priloga, u kojoj se kombinira udio stanovništva korisnika u ukupnom broju stanovnika regije zapadnog Balkana i prosječni BDP po stanovniku za regiju zapadnog Balkana u odnosu na BDP po stanovniku predmetnog korisnika, uz ponder od redom 60 % odnosno 40 %. Ako uvjeti plaćanja za oslobađanje sredstava nisu ispunjeni, Komisija bi trebala moći preraspodijeliti dio ili cijeli iznos među ostalim korisnicima.

(30)

Na ovu Uredbu trebala bi se primjenjivati horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada, neizravnog upravljanja, financijske pomoći, mješovitog financiranja i nadoknade troškova vanjskim stručnjacima te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja.

(31)

Trebalo bi predvidjeti, prema potrebi, ograničenja prihvatljivosti u postupcima dodjele u okviru Instrumenta zbog posebne prirode aktivnosti ili ako aktivnost utječe na sigurnost ili javni poredak.

(32)

Kako bi se osigurala učinkovita provedba Instrumenta, uključujući olakšavanje integracije korisnika u europske lance vrijednosti, sva roba i materijali koji se financiraju i nabavljaju u okviru ovog Instrumenta trebali bi potjecati iz država članica, korisnika, zemalja kandidatkinja i ugovornih stranaka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru te zemalja koje korisnicima pružaju razinu potpore koja je usporediva s onom koju pruža Europska unija uzimajući u obzir veličinu njihova gospodarstva i kojima je Komisija omogućila recipročan pristup vanjskoj pomoći za korisnike, osim ako se roba i materijali ne mogu nabavljati po razumnim uvjetima ni u jednoj od tih zemalja.

(33)

Poštujući načelo godišnjeg određivanja proračuna Unije, trebalo bi u skladu s Financijskom uredbom predvidjeti mogućnost primjene fleksibilnosti za druge politike, uključujući za prijenose i ponovne raspodjele sredstava kako bi se sredstva Unije učinkovito upotrebljavala i ujedno maksimalno povećala sredstva Unije dostupna u okviru Instrumenta.

(34)

Provedba Instrumenta trebala bi se temeljiti na usklađenom i prioritetnom skupu ciljanih reformi i ulaganja u povezane prioritete na razini svakog korisnika („program reformi”), čime bi se osigurao jasno formuliran okvir za poticanje uključivog održivog socioekonomskog rasta usklađen sa zahtjevima za pristupanje Uniji i temeljnim pitanjima procesa proširenja. Program reformi poslužit će kao sveobuhvatni okvir za postizanje ciljeva Instrumenta. Program reformi trebalo bi pripremiti uz blisko savjetovanje s relevantnim dionicima, uključujući tamošnje parlamente, lokalna i regionalna predstavnička tijela i tijela vlasti, socijalne partnere i organizacije civilnog društva, a njihov doprinos trebao bi biti vidljiv i u programima reformi.

(35)

Isplata potpore Unije trebala bi biti uvjetovana ispunjavanjem uvjeta plaćanja i mjerljivim napretkom u provedbi reformi utvrđenih u programima reformi koje je ocijenila i službeno odobrila Komisija. Oslobađanje sredstava trebalo bi biti strukturirano u skladu s ciljevima Instrumenta.

(36)

Programi reformi trebali bi uključivati ciljane reformske mjere i prioritetna područja za ulaganja uz uvjete plaćanja u obliku mjerljivih kvalitativnih i kvantitativnih koraka koji jamče zadovoljavajući napredak ili ispunjenje, te okvirni vremenski raspored za provedbu tih mjera. Programi reformi trebali bi uključivati i preliminarni popis planiranih projekata ulaganja koji bi se trebali financirati u sklopu WBIF-a. Te bi korake trebalo planirati najkasnije do 31. kolovoza 2027., iako bi trebala postojati mogućnost da se ukupni završetak provedbe mjera na koje se takvi koraci odnose produlji i nakon 2027., no najkasnije do 31. prosinca 2028.

(37)

Programi reformi trebali bi uključivati i objašnjenje sustava korisnika za učinkovito sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava stavljenih na raspolaganje u okviru Instrumenta te aranžmane za izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Instrumenta i drugih programa Unije te od drugih donatora.

(38)

Programi reformi trebali bi sadržavati objašnjenje o tome koji je očekivani doprinos mjera klimatskim i okolišnim ciljevima te načelu nenanošenja bitne štete i digitalnoj transformaciji.

(39)

Mjere u okviru programa reformi trebale bi doprinositi poboljšanju učinkovitog sustava upravljanja javnim financijama i kontrole javnih financija, borbi protiv pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza, porezne utaje, prijevara i organiziranog kriminala te učinkovitom sustavu kontrole državnih potpora, s ciljem osiguravanja pravednih uvjeta za sva poduzeća. Korisnik bi takve mjere trebao provesti do okvirnog datuma koji bi se prema potrebi za pojedinu mjeru mogao odrediti u ranoj fazi provedbe Instrumenta.

(40)

Programi reformi trebali bi se temeljiti na rezultatima i uključuju pokazatelje za ocjenu napretka u ostvarivanju općih i posebnih ciljeva Instrumenta utvrđenih u ovoj Uredbi. Ti bi se pokazatelji trebali temeljiti na međunarodno dogovorenim pokazateljima. Pokazatelji bi, u mjeri u kojoj je to moguće, također trebali biti usklađeni s ključnim pokazateljima uspješnosti uključenima u Okvir za rezultate IPA III, Okvir za mjerenje rezultata EFOR-a plus i WBIF. Pokazatelji bi trebali biti relevantni, prihvaćeni, pouzdani, jednostavni i čvrsti.

(41)

Financijskim sredstvima iz Instrumenta ne bi se trebale podupirati aktivnosti ili mjere kojima se podrivaju mirovni sporazumi u regiji.

(42)

Komisija bi trebala ocijeniti svaki program reformi na temelju popisa kriterija utvrđenih u ovoj Uredbi. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji radi odobrenja programa reformi. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Komisija će prema potrebi propisno uzeti u obzir Odluku Vijeća 2010/427/EU (11) i ulogu Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), posebno pri praćenju ispunjavanja relevantnih preduvjeta za potporu Unije.

(43)

Provedbena odluka Komisije iz ove Uredbe trebala bi istodobno predstavljati program rada u smislu članka 110. stavka 2. Financijske uredbe u pogledu iznosa bespovratne financijske potpore na temelju ove Uredbe.

(44)

S obzirom na potrebu za fleksibilnošću u provedbi Instrumenta korisnik bi trebao moći podnijeti obrazloženi zahtjev Komisiji za izmjenu provedbene odluke ako se program reformi, uključujući relevantne uvjete plaćanja, zbog objektivnih okolnosti više ne može djelomično ili u cijelosti ostvariti. Korisnik bi trebao moći podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa reformi, uključujući, prema potrebi, predlaganjem dopuna.

(45)

Komisija bi također trebala moći izmijeniti provedbenu odluku, posebno kako bi se uzela u obzir promjena raspoloživih iznosa.

(46)

U slučaju preraspodjele potpore u okviru ovog Instrumenta koja bi dovela do dodatne potpore korisniku, taj bi korisnik trebao podnijeti revidirani program reformi s dodatnim mjerama koje treba ostvariti. Komisija bi prije donošenja bilo kakve odluke o preraspodjeli potpore trebala obavijestiti Europski parlament i Vijeće.

(47)

Sa svakim korisnikom trebalo bi sklopiti sporazum o Instrumentu kako bi se utvrdila načela financijske suradnje između Unije i korisnika te utvrdili potrebni mehanizmi povezani s kontrolom, nadzorom, praćenjem, evaluacijom, izvješćivanjem i revizijom financiranja Unije u okviru Instrumenta, pravilima o porezima, carinama i pristojbama te mjerama za sprečavanje, otkrivanje, istragu i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa. Stoga bi sa svakim korisnikom trebalo sklopiti i sporazum o zajmu kojim se utvrđuju posebne odredbe za upravljanje i provedbu financiranja u obliku zajmova. Ako se to zatraži, sporazum o Instrumentu i sporazum o zajmu trebali bi se dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću.

(48)

Sporazumom o Instrumentu trebala bi se predvidjeti obveza korisnika da osiguraju prikupljanje odgovarajućih podataka o osobama i subjektima koji primaju financijska sredstva, uključujući informacije o stvarnom vlasništvu, za provedbu programa reformi, kao i pristup tim podacima, u skladu s načelima EU-a o zaštiti podataka i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

(49)

Financijska potpora za programe reformi trebala bi biti moguća u obliku zajma. U kontekstu hitnih potreba korisnikâ za financiranjem primjereno je organizirati financijsku pomoć u okviru diversificirane strategije financiranja predviđene člankom 220.a Financijske uredbe koja je u njemu utvrđena kao jedinstvena metoda financiranja, što bi trebalo povećati likvidnost Unijinih obveznica te privlačnost i troškovnu učinkovitost Unijinih izdanja obveznica.

(50)

Primjereno je korisnicima odobriti zajmove pod vrlo povoljnim uvjetima u trajanju od najviše 40 godina s početkom s otplate glavnice nakon 2034. Primjereno je i odstupiti od članka 220. stavka 4. Financijske uredbe.

(51)

S obzirom na to da su financijski rizici povezani s potporom korisnicima u obliku zajmova u okviru Instrumenta usporedivi s financijskim rizicima povezanima s operacijama davanja zajmova na temelju Uredbe (EU) 2021/947, izdvajanje rezervacija za financijske obveze iz zajmova na temelju ove Uredbe trebalo bi utvrditi po stopi od 9 %, u skladu s člankom 211. Financijske uredbe, a financiranje rezervacija trebalo bi se osigurati iz omotnice od 2 milijarde EUR u okviru Instrumenta.

(52)

Kako bi stopa rezervacija ostala primjerena financijskim rizicima i kako bi se prikazao napredak u provedbi Instrumenta, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu izmjene stope rezervacija i definiranja detaljnih elemenata tablice pokazatelja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(53)

Kako bi se maksimalno povećao učinak financijske potpore Unije za privlačenje dodatnih ulaganja i kako bi se osigurala kontrola Unije nad rashodima, ulaganja u infrastrukturu kojima se podupiru programi reformi trebala bi se provoditi putem WBIF-a. Pojedinačni projekti ili programi trebali bi se podnositi operativnom odboru WBIF-a na mišljenje tek nakon što se ispune relevantni uvjeti plaćanja utvrđeni u programima reformi. Ako se relevantni uvjeti plaćanja za ulaganja ne ispune u roku od jedne godine, Komisija bi trebala moći preraspodijeliti sredstva namijenjena ulaganjima u okviru WBIF-a među ostalim korisnicima.

(54)

Kako bi se osiguralo da korisnici raspolažu početnim sredstvima za provedbu prvih reformi, svaki korisnik trebao bi imati pristup do 7 % ukupnog iznosa predviđenog u okviru ovog Instrumenta u obliku pretfinanciranja, ovisno o raspoloživosti sredstava i ispunjavanju preduvjeta za potporu u okviru Instrumenta.

(55)

Važno je zajamčiti fleksibilnost i mogućnost programiranja u pružanju potpore Unije korisnicima. U tu bi svrhu sredstva u okviru Instrumenta trebalo osloboditi u skladu s fiksnim polugodišnjim rasporedom, ovisno o raspoloživosti sredstava, na temelju zahtjeva za oslobađanje sredstava koje podnose korisnici i nakon što Komisija provjeri jesu li u zadovoljavajućoj mjeri ispunjeni opći uvjeti povezani s makrofinancijskom stabilnošću, dobrim upravljanjem javnim financijama, transparentnošću i nadzorom proračuna te relevantni uvjeti plaćanja. Ako uvjet plaćanja nije ispunjen u skladu s okvirnim vremenskim planom iz odluke o odobrenju programa reforme, Komisija bi od plaćanja mogla oduzeti dio ili cijeli iznos sredstava koji odgovara tom uvjetu, u skladu s metodologijom za djelomična plaćanja. Odgovarajuća zadržana sredstva mogla bi se isplatiti tijekom sljedećeg razdoblja za oslobađanje sredstava i do 12 mjeseci nakon prvotnog roka iz okvirnog vremenskog plana, ako su ispunjeni uvjeti plaćanja. U prvoj godini provedbe taj bi rok trebalo produljiti na 24 mjeseca od početne negativne ocjene.

(56)

Odstupajući od članka 116. stavaka 2. i 5. Financijske uredbe, primjereno je da se odredi rok plaćanja za doprinose državnim proračunima koji počinje teći od datuma priopćenja odluke kojom se odobrava isplata korisniku i da Komisija isključi plaćanje zateznih kamata korisniku.

(57)

Komisija bi na zahtjev Europskog parlamenta u okviru postupka davanja razrješnice trebala pružiti detaljne informacije o izvršenju proračuna Unije u okviru Mehanizma, posebno u pogledu provedenih revizija, uključujući utvrđene nedostatke i poduzete korektivne mjere, te u pogledu dodjele ugovora za ulaganja u okviru WBIF-a, uključujući, prema potrebi, iznos sufinanciranja korisnika i druge izvore doprinosa, među ostalim iz drugih financijskih instrumenata Unije.

(58)

U okviru mjera ograničavanja EU-a donesenih na temelju članka 29. UEU-a i članka 215. UFEU-a, na popis uvrštenim pravnim osobama, subjektima ili tijelima, ili za njihovu korist, ne smiju se izravno ni neizravno staviti na raspolaganje nikakva financijska ili ekonomska sredstva. Stoga se takve subjekte uvrštene na popis i subjekte koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom ne bi trebalo podupirati iz Instrumenta.

(59)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (14), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (15) i (EU) 2017/1939 (16), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, prijevara, korupcije, sukoba interesa, dvostrukog financiranja, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava.

(60)

Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) trebao bi moći provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije.

(61)

U skladu s člankom 129. Financijske uredbe Komisiji, OLAF-u, Europskom revizorskom sudu i, prema potrebi, Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) trebalo bi dodijeliti potrebna prava i potreban pristup, među ostalim od trećih strana koje su uključene u izvršenje sredstava Unije.

(62)

Komisija bi trebala osigurati učinkovitu zaštitu financijskih interesa Unije u okviru Instrumenta. S obzirom na dugogodišnje rezultate u pružanju financijske pomoći korisnicima i u okviru neizravnog upravljanja te uzimajući u obzir njihovo postupno usklađivanje sa standardima i praksama unutarnje kontrole Unije, Komisija bi se u velikoj mjeri trebala osloniti na funkcioniranje sustava unutarnje kontrole korisnika i sprečavanja prijevara. Konkretno, Komisiju i OLAF, te prema potrebi EPPO, trebalo bi bez odgode obavijestiti o svim slučajevima u kojima se sumnja na nepravilnosti, prijevare, korupciju i sukob interesa koji utječu na izvršenje sredstava u okviru Instrumenta.

(63)

Nadalje, korisnici bi trebali bez odgode izvješćivati Komisiju o nepravilnostima, uključujući prijevare, koje su bile predmet prvog upravnog ili sudskog nalaza te je obavješćivati o tijeku upravnih i pravnih postupaka. S ciljem usklađivanja s dobrom praksom u državama članicama, te bi se prijave trebale dostavljati elektroničkim putem s pomoću Sustava za upravljanje nepravilnostima koji je uspostavila Komisija.

(64)

Svaki korisnik trebao bi uspostaviti sustav praćenja čiji se rezultati unose u polugodišnje izvješće o ispunjavanju uvjeta plaćanja iz programa reformi uz polugodišnji zahtjev za oslobađanje sredstava. Korisnici bi trebali prikupljati te stavljati na raspolaganje podatke i informacije koji omogućuju sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa u vezi s mjerama koje se podupiru u okviru Instrumenta.

(65)

Komisija bi trebala osigurati postojanje jasnih mehanizama praćenja i neovisne evaluacije kako bi se omogućila djelotvorna odgovornost i transparentnost u izvršenju proračuna Unije te osigurala djelotvorna procjena napretka u ostvarivanju ciljeva ove Uredbe.

(66)

Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnositi godišnje izvješće o napretku u postizanju ciljeva ove Uredbe, među ostalim u pogledu sinergija i komplementarnosti s drugim programima Unije, posebno s potporom koja se pruža na temelju Uredbe (EU) 2021/1529, kako bi se izbjeglo udvostručavanje pomoći i dvostruko financiranje.

(67)

Radi transparentnosti i odgovornosti korisnici bi trebali objavljivati podatke o krajnjim primateljima koji primaju iznose financiranja koji kumulativno premašuju protuvrijednost od 50 000 EUR tijekom provedbe reformi i ulaganja u okviru ovog Instrumenta.

(68)

Komisija bi trebala provesti evaluaciju Instrumenta nakon njegova dovršetka.

(69)

Korisnici bi trebali podupirati slobodne pluralističke medije koji poboljšavaju i promiču razumijevanje vrijednosti Unije te koristi i obveza potencijalnog članstva u Uniji, uz istodobno poduzimanje odlučnih mjera u pogledu suzbijanja vanjskog manipuliranja informacijama i uplitanja. Oni bi također trebali osigurati proaktivnu, jasnu i dosljednu komunikacija s javnošću, među ostalim o potpori Unije. Korisnici sredstava Unije trebali bi aktivno priznati podrijetlo i osigurati vidljivost financiranja Unije, u skladu s Priručnikom za komunikacije i vidljivost za vanjsko djelovanje EU-a.

(70)

Provedbu Instrumenta trebalo bi popratiti i pojačanom strateškom komunikacijom i javnom diplomacijom kako bi se promicale vrijednosti Unije i istaknula dodana vrijednost potpore Unije.

(71)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(72)

Kako bi se korisnicima omogućilo pravodobno financiranje bez daljnje odgode, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

(1)

„korisnik” znači sve od sljedećeg: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

(2)

„okvir politike proširenja” znači opći politički okvir za provedbu ove Uredbe kako su ga definirali Europsko vijeće i Vijeće, a uključuje revidiranu metodologiju proširenja, sporazume kojima se uspostavlja pravno obvezujući odnos s korisnicima, pregovaračke okvire kojima se uređuju pristupni pregovori s kandidatima, ako je primjenjivo, kao i rezolucije Europskog parlamenta, relevantne komunikacije Komisije, uključujući, ako je primjenjivo, o vladavini prava, i zajedničke komunikacije Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

3.

„sporazum o Instrumentu” znači dogovor koji su sklopili Komisija i korisnik, u kojem se utvrđuju načela financijske suradnje Komisije i korisnika na temelju ove Uredbe; ovaj dogovor čini sporazum o financiranju u smislu članka 114. stavka 2. Financijske uredbe u pogledu financijske omotnice na temelju članka 6. stavka 2. točke (a) ove Uredbe;

4.

„sporazum o zajmu” znači sporazum sklopljen između Komisije i korisnika kojim se utvrđuju uvjeti primjenjivi na potporu iz Instrumenta;

5.

„program reformi” znači sveobuhvatan skup usklađenih i prioritetnih ciljanih reformi i prioritetnih područja za ulaganja svakog korisnika, uključujući uvjete plaćanja povezane s pokazateljima zadovoljavajućeg napretka ili dovršetkom povezanih mjera te okvirni raspored za njihovu provedbu;

6.

„mjere” znači reforme i ulaganja kako su utvrđeni u programima reformi iz poglavlja III.;

7.

„uvjeti plaćanja” znači uvjeti za oslobađanje sredstava u obliku vidljivih i mjerljivih kvalitativnih ili kvantitativnih koraka koje korisnik treba provesti, kako je utvrđeno u programu reformi iz poglavlja III.;

8.

„operacija mješovitog financiranja” znači operacija financirana iz proračuna Unije u kojoj se bespovratni oblici potpore iz proračuna Unije kombiniraju s povratnim oblicima potpore od razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija, uključujući agencije za kreditiranje izvoza, ili komercijalnih financijskih institucija i ulagača.

9.

„krajnji primatelj” znači osoba ili subjekt koji prima sredstva u okviru Instrumenta; za dio Instrumenta koji se stavlja na raspolaganje kao financijska pomoć, krajnji primatelj bit će riznica korisnika; kad je riječ o dijelu Instrumenta koji se stavlja na raspolaganje u sklopu Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF), krajnji primatelj bit će ugovaratelj ili podugovaratelj koji provodi projekt ulaganja;

10.

„ne nanosi bitnu štetu” znači da se ne podupiru i ne obavljaju gospodarske djelatnosti kojima se nanosi bitna šteta bilo kojem od okolišnih ciljeva, ako je to relevantno, u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852.

(a)

poduprijeti proces proširenja ubrzanjem usklađivanja s vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama Unije („pravna stečevina”) donošenjem i provedbom reformi, s ciljem budućeg članstva u Uniji;

(b)

ubrzanje regionalne gospodarske integracije i postupne integracije u jedinstveno tržište Unije;

(c)

ubrzanje socioekonomske konvergencije gospodarstava korisnika s Unijom;

(d)

poticanje regionalne suradnje, dobrosusjedskih odnosa, pomirenja i rješavanja sporova na zapadnom Balkanu, kao i međuljudskih kontakata.

(a)

daljnje jačanje osnova na kojima počiva proces proširenja, uključujući vladavinu prava i temeljna prava, funkcioniranje demokratskih institucija, među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini te uključujući depolarizaciju, javnu upravu i ispunjavanje gospodarskih kriterija; to uključuje promicanje neovisnog pravosuđa, jačanje sigurnosti i stabilnosti u regiji, jačanje borbe protiv prijevara i svih oblika korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini i nepotizam, organizirani kriminal, prekogranični kriminal i pranje novca, kao i financiranje terorizma, utaju poreza, porezne prijevare i izbjegavanje plaćanja poreza; povećanje usklađenosti s međunarodnim pravom; povećanje slobode i neovisnosti medija i akademske slobode; borba protiv govora mržnje; stvaranje okruženja za civilno društvo, poticanje socijalnog dijaloga; promicanje rodne ravnopravnosti, rodno osviještene politike i jačanja položaja žena i djevojčica te nediskriminacije i tolerancije kako bi se zajamčilo i ojačalo poštovanje prava pripadnika manjina, uključujući pripadnike nacionalnih manjina i romske zajednice, kao i prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualaca, transrodnih i interseksualnih osoba;

(b)

pomak prema potpunom usklađivanju korisnika sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije, uključujući mjere ograničavanja Unije;

(c)

borba protiv dezinformacija i inozemne manipulacije informacijama i uplitanja u Uniju i njezine vrijednosti;

(d)

pomak prema usklađivanju vizne politike s Unijom;

(e)

jačanje djelotvornosti javne uprave, izgradnja lokalnih kapaciteta i ulaganje u administrativno osoblje korisnika; jamčenje pristupa informacijama, javni nadzor i uključenost civilnog društva u postupke donošenja odluka; podupiranje transparentnosti, odgovornosti, strukturnih reformi i dobrog upravljanja na svim razinama, među ostalim u pogledu njihovih ovlasti nadzora i istrage kada je riječ o raspodjeli javnih sredstava i pristupu njima, i u područjima upravljanja javnim financijama, javne nabave i kontrole državnih potpora; potpora inicijativama i tijelima uključenima u poticanje i osiguravanje poštovanja međunarodne pravde u korisnicima;

(f)

ubrzanje tranzicije korisnika prema održivim, klimatski neutralnim i uključivim gospodarstvima koja su sposobna izdržati konkurentske tržišne pritiske jedinstvenog tržišta Unije te prema stabilnom ulagačkom okruženju kao i smanjenje njihovih strateških ovisnosti;

(g)

poticanje regionalne gospodarske integracije, posebno na temelju napretka u uspostavi zajedničkog regionalnog tržišta;

(h)

poticanje gospodarske integracije korisnika s jedinstvenim tržištem Unije, osobito povećanim trgovinskim i investicijskim tokovima i otpornim lancima vrijednosti;

(i)

podrška regionalnoj gospodarskoj integraciji i većoj integraciji s jedinstvenim tržištem Unije boljom i održivom povezanošću u regiji, u skladu s transeuropskim mrežama, u cilju jačanja regionalne suradnje, dobrosusjedskih odnosa, pomirenja te međuljudskih kontakata;

(j)

ubrzanje uključive i održive zelene tranzicije prema klimatskoj neutralnosti do 2050., u skladu s Pariškim sporazumom, zelenim planom i zelenim programom za zapadni Balkan iz 2020., koja bi obuhvaćala sve gospodarske sektore, posebno energetiku, uključujući tranziciju prema dekarboniziranom, klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu otpornom na klimatske promjene, uz istodobno jamčenje da se svim ulaganjima poštuje načelo „ne nanosi bitnu štetu”;

(k)

promicanje digitalne transformacije i digitalnih vještina kao pokretača održivog razvoja i uključivog rasta;

(l)

poticanje inovacija, istraživanja i suradnje između akademskih institucija i industrije u cilju potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji, uz promicanje lokalnih industrija s posebnim naglaskom na lokalnim mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima i start-up poduzećima;

(m)

poticanje kvalitetnog obrazovanja, osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja na svim razinama, s posebnim naglaskom na mladima, uključujući rješavanje problema nezaposlenosti mladih, sprečavanje odljeva mozgova i podupiranje ranjivih zajednica te podupiranje politika zapošljavanja, uključujući radnička prava, u skladu s europskim stupom socijalnih prava, i borba protiv siromaštva.

(a)

korisnici moraju podržavati i poštovati djelotvorne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, slobodne i poštene izbore, pluralizam medija, neovisno pravosuđe i vladavinu prava, te jamčiti poštovanje svih obveza u pogledu ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina;

(b)

kad je riječ o Srbiji i Kosovu, oni se moraju konstruktivno angažirati, uz jasno mjerljiv napredak i opipljive rezultate, na normalizaciji svojih odnosa kako bi mogli potpuno provesti sve svoje obveze koje proizlaze iz Sporazuma o putu prema normalizaciji i njegova Priloga o provedbi te svih prethodnih sporazuma o dijalogu te moraju sudjelovati u pregovorima o sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa.

(a)

98,5 % u obliku bespovratne financijske potpore korisnicima za provedbu programa reformi;

(b)

1,5 % za rashode u skladu sa stavkom 6.

(a)

državama članicama, korisnicima, zemljama kandidatkinjama i ugovornim strankama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru;

(b)

zemljama koje korisnicima pružaju razinu potpore koja je usporediva s onom koju pruža Unija uzimajući u obzir veličinu njihova gospodarstva i kojima je Komisija odobrila uzajamni pristup vanjskoj pomoći u korisnicima.

(a)

takva su ograničenja potrebna zbog posebne prirode ili ciljeva aktivnosti ili određenog postupka dodjele ili ako su ta ograničenja potrebna za djelotvornu provedbu aktivnosti;

(b)

aktivnost ili određeni postupci dodjele utječu na sigurnost ili javni poredak, posebno u pogledu strateške imovine i interesa Unije, država članica ili bilo kojeg korisnika, uključujući sigurnost, otpornost i zaštitu cjelovitosti digitalne infrastrukture, uključujući infrastrukturu 5G mreže, komunikacijskih i informacijskih sustava i povezanih lanaca opskrbe.

(a)

odlučnost korisnika da znatno napreduje u smjeru robusnog pravnog okvira za borbu protiv prijevara i uspostavi učinkovitije i djelotvornije sustave kontrole, uključujući odgovarajuće mehanizme za zaštitu zviždača te odgovarajuće mehanizme i mjere za učinkovito sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa, kao i da intenzivira borbu protiv pranja novca, organiziranog kriminala, zlouporabe javnih sredstava, financiranja terorizma, izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara ili utaje poreza te drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta;

(b)

pravila o oslobađanju, zadržavanju, smanjenju i preraspodjeli sredstava u skladu s člankom 21.;

(c)

aktivnosti povezane s upravljanjem, kontrolom, nadzorom, praćenjem, evaluacijom, izvješćivanjem i revizijom u okviru Instrumenta, te sa sistemskim revizijama, istragama, mjerama za borbu protiv prijevara i suradnjom;

(d)

pravila o izvješćivanju Komisije o tome jesu li i kako su ispunjeni uvjeti plaćanja iz članka 12.;

(e)

pravila o porezima, pristojbama i davanjima u skladu s člankom 27. stavcima 9. i 10. Uredbe (EU) 2021/947;

(f)

mjere za učinkovito sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa, te obvezu da osobe ili subjekti koji izvršavaju sredstva Unije u okviru Instrumenta bez odgode obavijeste Komisiju, OLAF i, prema potrebi, EPPO o potencijalnim ili stvarnim slučajevima nepravilnosti, prijevare, korupcije i sukoba interesa i drugim nezakonitim aktivnostima koje utječu na sredstva koja se pružaju u okviru Instrumenta te o daljnjem postupanju u vezi s njima;

(g)

obveze iz članaka 23. i 24., uključujući precizna pravila i vremenski okvir u skladu s kojima korisnik prikuplja podatke, a Komisija, OLAF, Europski revizorski sud i, ako je primjenjivo, EPPO ostvaruju pristup tim podacima;

(h)

postupak kojim se osigurava da su zahtjevi za isplatu potpore u obliku zajma unutar okvira raspoloživog iznosa za zajmove, u skladu s člankom 6. stavkom 3.;

(i)

pravo Komisije da u slučaju nepravilnosti, prijevare, korupcije i sukoba interesa koji utječu na financijske interese Unije i koje korisnik nije ispravio ili u slučaju teškog kršenja obveze predviđene sporazumom o Instrumentu proporcionalno umanji potporu koja se pruža iz Instrumenta i osigura povrat svih iznosa potrošenih za ispunjavanje ciljeva Instrumenta ili da zatraži prijevremenu otplatu zajma;

(j)

pravila i načine u skladu s kojima korisnici moraju izvješćivati za svrhu praćenja provedbe Instrumenta i ocjene ostvarivanja ciljeva iz članka 3.

(k)

obvezu korisnika da Komisiji elektroničkim putem dostavlja podatke iz članka 22.

(a)

mjere koje predstavljaju dosljedan, sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor za postizanje ciljeva utvrđenih u članku 3., uključujući strukturne reforme, ulaganja i mjere za osiguravanje usklađenosti s preduvjetima iz članka 5., ako je potrebno;

(b)

objašnjenje usklađenosti mjera s općim načelima iz članka 4. i zahtjevima, strategijama, planovima i programima iz članaka 4. i 11.;

(c)

objašnjenje načina na koji se očekuje da će se mjerama dodatno ojačati temeljne aspekte procesa proširenja iz članka 3. stavka 2. točke (a), uključujući vladavinu prava, temeljna prava i borbu protiv korupcije;

(d)

okvirni popis projekata i programa ulaganja namijenjenih financiranju u okviru WBIF-a, uključujući odgovarajuće ukupne opsege ulaganja i predviđene rokove za provedbu;

(e)

objašnjenje razmjera očekivanog doprinosa mjera klimatskim i okolišnim ciljevima i njihove usklađenosti s načelom „ne nanosi bitnu štetu”;

(f)

objašnjenje razmjera očekivanog doprinosa mjera digitalnoj transformaciji;

(g)

objašnjenje razmjera očekivanog doprinosa mjera obrazovanju, osposobljavanju, zapošljavanju i socijalnim ciljevima;

(h)

objašnjenje razmjera očekivanog doprinosa mjera rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena i djevojčica te promicanju njihovih prava;

(i)

okvirni raspored reformi i ulaganja te predviđeni uvjeti plaćanja koji se moraju ispuniti za oslobađanje sredstava, definirani u obliku mjerljivih kvalitativnih i kvantitativnih koraka koje se planira provesti najkasnije do 31. kolovoza 2027.;

(j)

objašnjenje načina na koji će mjere pridonijeti postupnom i kontinuiranom usklađivanju sa ZVSP-om, uključujući Unijine mjere ograničavanja;

(k)

mehanizmi za djelotvorno praćenje, izvješćivanje i evaluaciju programa reformi od strane korisnika, uključujući predložene mjerljive kvalitativne i kvantitativne korake i relevantne pokazatelje utvrđene u stavku 2.;

(l)

opis sustava korisnika za djelotvorno sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini, i sukoba interesa te za provedbu pravila za kontrolu državnih potpora te predloženih mjera za ispravljanje postojećih nedostataka u prvim godinama provedbe programa reformi;

(m)

za pripremu i, ako je primjenjivo, provedbu programa reformi, sažetak postupka savjetovanja, provedenog u skladu s pravnim okvirom korisnika, s relevantnim dionicima, uključujući parlamente korisnika, lokalne i regionalne vlasti i predstavnička tijela, socijalne partnere i organizacije civilnog društva, te način na koji se u programima reformi odražava doprinos tih dionika;

(n)

plan komunikacije i vidljivosti programa reformi za lokalnu publiku korisnika;

(o)

sve druge relevantne informacije.

(a)

predstavlja li program reformi relevantan, sveobuhvatan, dosljedan i primjereno uravnotežen odgovor za postizanje ciljeva utvrđenih u članku 3. te elemenata iz članka 13.;

(b)

jesu li program reformi i njegove mjere usklađeni s načelima, strategijama, planovima i programima iz članaka 4. i 11.;

(c)

može li se očekivati da će se programom reformi ubrzati napredak prema premošćivanju socioekonomskog jaza između korisnika i Unije, čime će se poboljšati njegov gospodarski, socijalni i okolišni razvoj te poduprijeti konvergencija prema standardima Unije, smanjiti nejednakosti i ojačati socijalna kohezija;

(d)

može li se očekivati da će se programom reformi dodatno ojačati temeljni aspekti procesa proširenja iz članka 3. stavka 2. točke (a);

(e)

može li se očekivati da će se programom reformi ubrzati tranzicija korisnika prema održivom, klimatski neutralnom i uključivom gospodarstvu otpornom na klimatske promjene, kroz poboljšanje regionalne povezanosti, napredak u dvostrukoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, smanjenje strateških ovisnosti te poticanje istraživanja i inovacija, poboljšavanje obrazovanja, osposobljavanja, zapošljavanja i vještina te jačanje šireg tržišta rada, s posebnim naglaskom na mladima;

(f)

jesu li mjere programa reformi usklađene s načelima „ne nanosi bitnu štetu” i „da se nikoga ne zapostavi”;

(g)

jesu li u programu reformi na odgovarajući način obuhvaćeni potencijalni rizici u usklađivanju s preduvjetima i uvjetima plaćanja;

(h)

jesu li uvjeti plaćanja koje je predložio korisnik primjereni i ambiciozni, u skladu s političkim okvirom za proširenje te dovoljno smisleni i jasni kako bi se omogućilo odgovarajuće oslobađanje sredstava u slučaju njihova ispunjenja te jesu li predloženi pokazatelji za izvješćivanje primjereni i dostatni za praćenje napretka u ostvarivanju općih ciljeva i izvješćivanje o njemu;

(i)

očekuje li se da će se aranžmanima koje je korisnik predložio djelotvorno sprečavati, otkrivati i ispravljati nepravilnosti, prijevare, korupcija i sukobi interesa, organizirani kriminal i pranje novca, kao i učinkovito istraživati i kazneno goniti kaznena djela kojima su zahvaćena sredstva u okviru Instrumenta, te osiguravaju li da nema dvostrukog financiranja iz Instrumenta i drugih programa Unije, a posebno u pogledu potpore koja se pruža u skladu s Uredbom (EU) 2021/1529, ili od drugih donatora iz Instrumenta i drugih programa Unije i drugih donatora;

(j)

odražava li program reformi doprinos relevantnih dionika, uključujući parlamente, lokalna i regionalna predstavnička tijela i vlasti korisnika, socijalne partnere i organizacije civilnog društva.

(a)

okvirni iznos ukupnih sredstava dostupnih korisniku i planirani obroci koji će se isplatiti, uključujući pretfinanciranje, strukturirano u skladu s člankom 13., nakon što korisnik na zadovoljavajući način ispuni relevantne uvjete plaćanja u obliku kvalitativnih i kvantitativnih koraka utvrđenih u vezi s provedbom programa reformi;

(b)

raščlamba financiranja po obroku između potpore u obliku zajma i bespovratne potpore;

(c)

rok do kojeg se moraju ispuniti konačni uvjeti plaćanja za reforme;

(d)

aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa reformi, uključujući, ako je to primjereno, s pomoću demokratskog nadzora iz članka 4. stavka 8. te, ako je to relevantno, mjere potrebne za usklađivanje s člankom 25.;

(e)

pokazatelji iz članka 13. stavka 2. za procjenu napretka u ostvarivanju općih i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 3.

(a)

osigurava da korisnik neopozivo i bezuvjetno ovlašćuje Komisiju da izvrši isplatu subjektu koji provodi fond na zahtjev tog subjekta te da je Komisija izvršavanjem plaćanja tom subjektu oslobođena svojih obveza plaćanja prema korisniku;

(b)

predviđa obveza korisnika da snosi troškove provedbe i sve dospjele pristojbe za provedbu fonda u skladu s uvjetima dogovorenima između Komisije i subjekta koji provodi fond.

(a)

u slučaju pravnih osoba, puni pravni naziv primatelja i identifikacijski broj za PDV ili porezni identifikacijski broj, ako je dostupan, ili druga jedinstvena identifikacijska oznaka utvrđena u pravnim propisima primjenjivima na pravnu osobu;

(b)

u slučaju fizičkih osoba, ime i prezime odnosno prezimena primatelja;

(c)

iznos koji je primatelj primio te reforme i ulaganja u okviru programa reformi čijoj provedbi dotični iznos doprinosi.

(a)

da redovito provjerava upotrebljavaju li se dodijeljena financijska sredstva u skladu s primjenjivim pravilima, posebno u pogledu sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti;

(b)

da štiti zviždače;

(c)

da poduzima odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti kao i da istražuje i progoni kaznena djela koja utječu na financijske interese Unije, otkriva i izbjegava dvostruko financiranje i poduzima pravne mjere za povrat zloupotrijebljenih sredstava, među ostalim u vezi sa svim mjerama za provedbu reformi i programa ili projekata ulaganja u okviru programa reformi, i da bez odgode i ako je to primjenjivo, poduzima odgovarajuće mjere za obradu zahtjeva za uzajamnu pravnu pomoć EPPO-a i nadležnih tijela država članica u vezi s kaznenim djelima koja utječu na sredstva u okviru Instrumenta;

(d)

za potrebe stavka 1., a posebno za provjere upotrebe sredstava u vezi s provedbom reformi iz programa reformi, da osigura prikupljanje, u skladu s načelima Unije o zaštiti podataka i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka, odgovarajućih podataka o osobama i subjektima koji primaju financijska sredstva, uključujući informacije o stvarnom vlasništvu, za provedbu mjera programa reformi u skladu s poglavljem III. i pristup tim podacima;

(e)

da izričito ovlasti Komisiju, OLAF, Revizorski sud i, po potrebi, EPPO da izvršavaju svoje ovlasti kako je predviđeno u članku 129. Financijske uredbe.

(a)

stanju napretka u provedbi Instrumenta;

(b)

ocjeni programâ reformi;

(c)

glavnim zaključcima izvješća iz članka 25. stavka 3.;

(d)

postupcima plaćanja, zadržavanja i smanjenja, ako je primjenjivo, uključujući svaku primjedbu iznesenu kako bi se osiguralo zadovoljavajuće ispunjavanje uvjetâ i

(e)

svim drugim relevantnim elementima u vezi s provedbom Instrumenta.