Uredba (EU) 2024/1468 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o izmjeni uredaba (EU) 2021/2115 i (EU) 2021/2116 u pogledu standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete, shema za klimu, okoliš i dobrobit životinja, izmjena strateških planova u okviru ZPP-a, preispitivanja strateških planova u okviru ZPP-a i izuzeća od kontrola i kazni

(1)

Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđena su pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike („strateški planovi u okviru ZPP-a”) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Uredbom (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđena su pravila o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) te upravljanju njome.

(2)

Iako se uredbama (EU) 2021/2115 i (EU) 2021/2116 državama članicama pruža znatna fleksibilnost i omogućuje smanjenje administrativnog opterećenja poljoprivrednika, u prvoj godini konkretne primjene tih uredaba u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a postalo je očito da su potrebne neke ograničene prilagodbe pravnog okvira Unije za ZPP kako bi se osigurala djelotvorna provedba strateških planova u okviru ZPP-a i smanjilo administrativno opterećenje povezano s provedbom strateških planova u okviru ZPP-a i kontrolom određenih zahtjeva.

(3)

Poljoprivrednici se osim toga suočavaju s iznimnim rasponom poteškoća i neizvjesnosti. Osobito, prošlih godina dogodio se znatan broj ekstremnih meteoroloških pojava, uključujući suše i poplave u raznim dijelovima Unije. Ti događaji utječu na proizvodnju i prihode, a imaju i znatan utjecaj na provedbu i kalendar uobičajenih poljoprivrednih praksi. Visoke cijene energije i inputa, neizvjesnost uzrokovana agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine, troškovi života, inflacija, smanjenje vrijednosti proizvodnje žitarica 2023. i promjena međunarodnih trgovinskih tokova stvorili su dodatnu neizvjesnost i povećali pritisak na poljoprivrednike. Zbog tih istodobnih događaja poljoprivrednici, kao upravitelji prirodnim resursima i gospodarski subjekti, izloženi su velikom pritisku da prilagode upravljanje svojim poljoprivrednim gospodarstvima i provedbu agronomskih praksi.

(4)

Zato je potrebno preispitati i pojednostavniti određene odredbe uredaba (EU) 2021/2115 i (EU) 2021/2116 kako bi se osiguralo da države članice mogu bolje prilagoditi svoje strateške planove u okviru ZPP-a potrebama poljoprivrednika i pružiti im veću fleksibilnost u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, uzimajući u obzir sve veće izazove, nepredvidivost vremenskih uvjeta i gospodarsku neizvjesnost.

(5)

Člankom 13. Uredbe (EU) 2021/2115 od država članica zahtijeva se da osiguraju da se sve poljoprivredne površine, uključujući zemljišta koja se više ne koriste u proizvodne svrhe, održavaju u skladu s dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima. Države članice na nacionalnoj ili regionalnoj razini utvrđuju minimalne standarde za poljoprivrednike i druge korisnike za svaki standard za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC) naveden u Prilogu III. toj uredbi u skladu s glavnim ciljem svakog od tih standarda kako je navedeno u tom prilogu. Na sveukupni cilj zaštite tla i kvalitete tla koji se nastoji postići GAEC standardima 5, 6 i 7 utječu mnogi čimbenici, kao što su vrsta tla, izbor usjeva, klimatski i vremenski uvjeti te prošla i sadašnja upotreba zemljišta i sustavi poljoprivredne proizvodnje, kao što je ekološki uzgoj koji zahtijeva drukčiji pristup određenim postupcima. Iskustvo pokazuje da bi mogle postojati situacije u kojima bi uvođenje određenih zahtjeva, kao što su ograničenja obrade tla ili obveza sjetve tijekom određenog razdoblja, bez uzimanja u obzir tih čimbenika moglo negativno utjecati na određena tla ili usjeve, pa čak i ugroziti cilj zaštite tla. GAEC standardom 9 uvedena je zabrana prenamjene ili oranja trajnih travnjaka koji su utvrđeni kao okolišno osjetljivi trajni travnjaci na područjima mreže Natura 2000. Iskustvo je, međutim, pokazalo da bi mogle postojati iznimne situacije u kojima takvi okolišno osjetljivi trajni travnjaci mogu biti oštećeni, na primjer djelovanjem divljih životinja ili invazivnih vrsta, te bi za rješavanje takvih situacija mogle biti potrebne odgovarajuće mjere, uključujući iznimke od zabrane oranja predmetnih površina radi obnove takvih trajnih travnjaka, kako bi se osiguralo da zahtjevi GAEC standarda 9 doprinose zaštiti staništa i vrsta.

(6)

Zbog sve više ekstremnih meteoroloških pojava te oštećenja trajnih travnjaka koji su utvrđeni kao okolišno osjetljivi zbog čimbenika kao što su divlje životinje ili invazivne vrste, poljoprivrednici se suočavaju s većim brojem specifičnih problema u primjeni zahtjeva GAEC standarda 5, 6, 7 i 9 na koje države članice trebaju odgovoriti. Postoji i rizik da bi takvi zahtjevi bili nerazmjerni s obzirom na njihov stvarni doprinos postizanju cilja zaštite za GAEC standarde 5, 6 i 7 te cilja zaštite staništa i vrsta za GAEC standard 9. Kako bi se izbjegle takve situacije, državama članicama trebalo bi dopustiti da utvrde posebna izuzeća od zahtjeva GAEC standarda 5, 6, 7 i 9 radi rješavanja specifičnih problema u primjeni tih GAEC standarda, na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija kao što su vrste tla, usjevi ili sustavi poljoprivredne proizvodnje ili oštećenja trajnih travnjaka nastala, među ostalim, zbog divljih životinja ili invazivnih vrsta. Ta bi izuzeća trebala biti ograničena u pogledu obuhvaćene površine i ne bi smjela ugroziti doprinos tih standarda postizanju njihovih glavnih ciljeva, kako su navedeni u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115.

(7)

Vremenski uvjeti i njihov utjecaj na stanje poljoprivrednih površina mogu spriječiti poljoprivrednike i druge korisnike da se u određenoj godini ispune zahtjeve GAEC standarda, kao što su rokovi i razdoblja za provođenje aktivnosti. Kako bi se izbjegla situacija u kojoj poljoprivrednici zbog takvih zahtjeva moraju, na primjer, posijati usjeve do određenog datuma kada vremenski uvjeti u određenoj godini ne dopuštaju obavljanje potrebnih postupaka ili bi to imalo ozbiljan negativni učinak na tlo, kao što je zbijanje tla, države članice trebale bi moći pri provedbi minimalnih standarda u pogledu dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta utvrđenih u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 predvidjeti privremena odstupanja od tih zahtjeva. Opseg takvih privremenih odstupanja trebao bi biti ograničen na poljoprivrednike i druge korisnike ili područja koji su pogođeni predmetnim nepovoljnim vremenskim uvjetima te bi ih države članice trebale primjenjivati samo onoliko dugo koliko je to nužno.

(8)

Uredbom (EU) 2021/2115 predviđen je niz elemenata i instrumenata koje države članice mogu iskoristiti da bi odgovorile na specifični cilj doprinosa zaustavljanju procesa gubitka bioraznolikosti i pokretanju procesa oporavka bioraznolikosti, poboljšanja usluga ekosustava te očuvanja staništa i krajobraza iz članka 6. stavka 1. točke (f) te uredbe. Jedan od tih elemenata je sustav uvjetovanosti. Osobito, GAEC standard 8, kako je naveden u Prilogu III. toj uredbi, sadržava nekoliko zahtjeva, uključujući obvezu da se određeni udio obradivog zemljišta namijeni neproizvodnim površinama i obilježjima. Glavni je cilj GAEC standarda 8 održavanje neproizvodnih obilježja i površina za poboljšanje bioraznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Države članice također mogu osmisliti intervencije kojima se podupire taj cilj, kao što su ekosheme kojima se obuhvaćaju djelovanja u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) 2021/2115. U kontekstu izazova i neizvjesnosti koji proizlaze iz istodobnih nepovoljnih okolnosti i gospodarske neizvjesnosti, iskustvo je pokazalo da treba prilagoditi ravnotežu između različitih instrumenata politike koji doprinose zaštiti i poboljšanju bioraznolikosti kako bi se poljoprivrednicima omogućila veća fleksibilnost u doprinosu postizanju tog cilja ovisno o specifičnoj situaciji njihovih poljoprivrednih gospodarstva i kako bi se osigurala veća financijska naknada za takav doprinos.

(9)

Konkretnije, budući da je obveza da se određeni udio obradivog zemljišta namijeni neproizvodnim površinama i obilježjima trenutačno predviđena u okviru prvog zahtjeva GAEC standarda 8, kako je naveden u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, poljoprivrednici koji podnose zahtjev za izravna plaćanja i intervencije iz članaka 70., 71. i 72. te uredbe trebaju poštovati taj zahtjev bez ikakve naknade za nastale troškove ili izgubljeni prihod. To u određenim slučajevima može podrazumijevati znatno financijsko opterećenje za dotične poljoprivrednike i korisnike, posebno s obzirom na to da na obradivom zemljištu namijenjenom neproizvodnim površinama ili obilježjima u okviru GAEC standarda 8 nije moguća proizvodnja usjeva ni uzgoj životinja. S obzirom na to opterećenje i posljedice za određene poljoprivrednike te iznimni raspon poteškoća i neizvjesnosti s kojima se suočavaju, potreba za neproizvodnim površinama i obilježjima na obradivom zemljištu bolje bi se ispunila instrumentom kojim bi se omogućila veća fleksibilnost i, što je još važnije, ponudio poticaj kojim se nadoknađuje barem dio nastalih troškova i izgubljenog prihoda povezanog s takvim neproduktivnim površinama i obilježjima. U skladu s tim članak 31. Uredbe (EU) 2021/2115 trebalo bi izmijeniti kako bi se osiguralo da države članice pružaju potporu za ekosheme koje, na obradivom zemljištu, obuhvaćaju prakse za održavanje neproizvodnih površina, kao što je zemljište ostavljeno na ugaru, i prakse za uspostavu novih obilježja krajobraza.

(10)

Istodobno bi sustav uvjetovanosti uspostavljen Uredbom (EU) 2021/2115 trebalo prilagoditi uklanjanjem obveze da se određeni udio obradivog zemljišta namijeni neproizvodnim površinama i obilježjima iz GAEC standarda 8, kako je naveden u Prilogu III. toj uredbi. Obvezu očuvanja obilježja krajobraza i zabranu rezanja živica i stabala u sezoni razmnožavanja ptica i podizanja ptića, koje su trenutačno dio zahtjeva GAEC standarda 8, trebalo bi zadržati kao dio sustava uvjetovanosti kako bi se osigurala zaštita postojećih obilježja krajobraza poljoprivrednih površina.

(11)

Državama članicama trebalo bi omogućiti dodatnu fleksibilnost za izmjenu njihovih strateških planova u okviru ZPP-a, osiguravajući pritom njihovu stabilnost i mogućnost upravljanja njima te administrativnu učinkovitost postupka izmjene. Iskustvo je pokazalo da obuhvaćanje posebnih zahtjeva u okviru EFJP-a i EPFRR-a u jednom zahtjevu za izmjenu može biti zahtjevno. Istodobno bi trebalo ograničiti broj izmjena po kalendarskoj godini kako bi se osiguralo da poljoprivrednici i drugi korisnici imaju dovoljno vremena da uzmu te izmjene u obzir te kako bi se smanjilo administrativno opterećenje država članica i Komisiji omogućilo da procijeni usklađenost tih izmjena s pravnim okvirom Unije utvrđenim u uredbama (EU) 2021/2115 i (EU) 2021/2116 u rokovima utvrđenima u tom pravnom okviru. Zato bi maksimalan broj zahtjeva za izmjene strateških planova u okviru ZPP-a trebalo povećati na dva zahtjeva za izmjenu po kalendarskoj godini, uz tri dodatna zahtjeva za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a koja se mogu podnijeti u skladu s člankom 119. stavkom 7. Uredbe (EU) 2021/2115.

(12)

U skladu s člankom 120. Uredbe (EU) 2021/2115, države članice u slučaju izmjene zakonodavnih akata navedenih u Prilogu XIII. toj uredbi obvezne su procijeniti treba li izmijeniti njihove strateške planove u okviru ZPP-a te o svojoj procjeni obavijestiti Komisiju u određenom roku. Budući da se pokazalo da ta obveza predstavlja opterećenje za države članice, a napore koje bi države članice inače trebale uložiti u tu procjenu do kraja tekućeg programskog razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a trebalo bi ograničiti, ta se obveza ne bi trebala primjenjivati na izmjene zakonodavnih akata navedenih u Prilogu XIII. koje stupaju na snagu nakon 31. prosinca 2025.

(13)

Iskustvo pokazuje da istodobna pojava više nepovoljnih okolnosti poljoprivrednike stavlja pred izazove, zbog čega je potrebna veća fleksibilnost i pojednostavnjenje provedbe strateških planova u okviru ZPP-a kad je riječ o određenim GAEC standardima navedenima u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115.

(14)

Glavni je cilj GAEC standarda 6, kako je naveden u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, osigurati zaštitu tla u najosjetljivijim razdobljima putem zahtjeva u pogledu minimalnog zemljišnog pokrova kako bi se izbjeglo golo tlo u takvim osjetljivim razdobljima. Na oblik i provedbu zahtjevâ u okviru GAEC standarda 6 utječe cijeli niz čimbenika, više nego što je to slučaj s drugim GAEC standardima. Osobito, minimalni zemljišni pokrov može se osigurati na razne načine, koji ne ovise samo o uvjetima tla i klimatskim uvjetima već i o čimbenicima kao što su odabir usjeva i trajanje sezone rasta u određenoj godini. Osim toga, mogu postojati različita osjetljiva razdoblja, osobito ovisno o specifičnim uvjetima tla i klimatskim uvjetima. Nadalje, pri donošenju odluka o proizvodnji, a posebno odluka o sjetvi, poljoprivrednici i drugi korisnici trebaju moći uskladiti zahtjeve GAEC standarda 6 s nepredvidivim vremenskim uvjetima. S obzirom na navedene čimbenike, države članice trebale bi moći fleksibilnije upravljati zahtjevima GAEC standarda 6 u odnosu na zahtjeve drugih GAEC standarda te na način kojim se osigurava da ti zahtjevi doprinose postizanju glavnog cilja tog standarda, uzimajući u obzir niz čimbenika kao što su uvjeti tla i klimatski uvjeti.

(15)

Stoga bi državama članicama trebalo dopustiti da utvrde glavne elemente GAEC standarda 6 i da ih sažmu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, u skladu s člankom 109. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) 2021/2115. Stoga bi Komisija trebala osigurati, u skladu s člankom 13. stavkom 1., člankom 109. stavkom 2. te člancima 118. i 119. te uredbe, da su glavni elementi GAEC standarda 6 kako su ih utvrdile države članice sveukupno u skladu s glavnim ciljem tog GAEC standarda.

(16)

Glavni je cilj GAEC standarda 7, kako je naveden u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, očuvanje potencijala tla. Budući da očuvanju potencijala tla može doprinijeti i raznolikost usjeva, a nekim je poljoprivrednicima jednostavnija za provedbu u kontekstu višestrukih pritisaka i izazova s kojima se trenutačno suočavaju, države članice trebale bi moći dopustiti poljoprivrednicima da se usklade s GAEC standardom 7 i raznolikošću usjeva. Stoga bi trebalo uspostaviti minimalne zahtjeve u pogledu raznolikosti usjeva.

(17)

Važno je da ZPP putem zahtjeva u pogledu uvjetovanosti nastavi doprinositi okolišnim ciljevima utvrđenima u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) Uredbe (EU) 2021/2115. Važno je i da se osigura stabilnost tih zahtjeva kao zajedničke osnove za države članice i poljoprivrednike. Stoga bi se zahtjevi u pogledu uvjetovanosti iz Uredbe (EU) 2021/2115 i dalje trebali primjenjivati na sve poljoprivrednike. Međutim, administrativno opterećenje povezano s kontrolama tih zahtjeva u pogledu uvjetovanosti predviđenima Uredbom (EU) 2021/2116 može biti nerazmjerno veliko za male poljoprivrednike i nacionalne uprave. Stoga bi, uz fleksibilnosti u pogledu GAEC standarda 6, 7 i 8, trebalo smanjiti opterećenje za male poljoprivrednike i nacionalne uprave povezano s kontrolama predviđenima Uredbom (EU) 2021/2116. Poljoprivrednike čija maksimalna veličina poljoprivrednog gospodarstva ne premašuje 10 ha poljoprivredne površine stoga bi trebalo izuzeti od kontrola uvjetovanosti u pogledu propisanih zahtjeva upravljanja na temelju prava Unije te dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta. S obzirom na to da takvi mali poljoprivrednici čine 65 % korisnika ZPP-a, ali na njih otpada samo približno 10 % ukupne poljoprivredne površine, tim izuzećem mnogim bi se poljoprivrednicima i nacionalnim upravama donijelo pojednostavnjenje, a da se pritom bitno ne ugrozi doprinos zahtjeva u pogledu uvjetovanosti postizanju njihovih ciljeva.

(18)

Budući da je poljoprivredna površina kojom upravljaju mali poljoprivrednici ograničena i da su kazne za male poljoprivrednike općenito niske, primjena kazni mogla bi dovesti do nerazmjernog opterećenja za uprave država članica. Stoga bi male poljoprivrednike koji su izuzeti od kontrola uvjetovanosti trebalo izuzeti i od primjene administrativnih kazni za neispunjavanje zahtjeva u pogledu uvjetovanosti.

(19)

Kako bi se izbjegli prekomjerni administrativni troškovi i opterećenje povezano s kontrolama uvjetovanosti i višestruke sukladnosti, korisnike koji primaju plaćanja po površini i u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 i u okviru programa ruralnog razvoja koji se provodi u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) do 31. prosinca 2025., te stoga podliježu kontrolama uvjetovanosti u skladu s Uredbom (EU) 2021/2116, trebalo bi izuzeti od kontrola višestruke sukladnosti i primjene kazni u skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(20)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno odgovaranje na izniman raspon poteškoća i neizvjesnosti s kojima se suočavaju poljoprivrednici preispitivanjem i pojednostavnjivanjem određenih odredaba uredaba (EU) 2021/2115 i (EU) 2021/2116, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(21)

Uredbe (EU) 2021/2115 i (EU) 2021/2116 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(22)

Kako bi se osigurala neometana provedba mjera utvrđenih u ovoj Uredbi u pogledu GAEC standarda 6, 7 i 8, kako su navedeni u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, potrebno je utvrditi prijelazne odredbe o izmjenama strateških planova u okviru ZPP-a koje države članice podnesu Komisiji na odobrenje u 2024. u skladu s člankom 119. Uredbe (EU) 2021/2115 i o učincima tih izmjena u 2024. prije nego što ih Komisija odobri.

(23)

Uzimajući u obzir potrebu da se poljoprivrednicima pruži veća fleksibilnost u obavljanju njihovih poljoprivrednih djelatnosti, uzimajući u obzir sve veće izazove, nepredvidivost vremenskih uvjeta i gospodarsku neizvjesnost s kojima se suočavaju te hitnost odgovora na utjecaj tog iznimnog raspona poteškoća i neizvjesnosti, smatra se primjerenim pozvati se na iznimku od roka od osam tjedana predviđenu u članku 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog UEU-u, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(24)

Kako bi se osigurala neometana provedba predviđenih mjera i s obzirom na hitnost zbog potrebe da se odgovori na iznimnai raspon poteškoća i neizvjesnosti s kojima se suočavaju poljoprivrednici, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(25)

Kako bi se izbjeglo nerazmjerno administrativno opterećenje za male poljoprivrednike i nacionalna tijela, izuzeće od kazni za neispunjavanje zahtjeva u pogledu uvjetovanosti i izuzeće od kazni za neispunjavanje zahtjeva u pogledu višestruke sukladnosti trebalo bi se primjenjivati retroaktivno za godinu zahtjeva 2024.

(26)

Budući da je godina zahtjeva 2024. započela 1. siječnja 2024., mjere utvrđene u ovoj Uredbi u pogledu GAEC standarda 6, 7 i 8, kako su navedeni u Prilogu III. Uredbi (EU) 2021/2115, trebale bi se primjenjivati već za godinu zahtjeva 2024. kako bi se državama članicama omogućilo da primjenjuju te mjere od te godine zahtjeva,

1.

članak 4. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

3.

u članku 31. umeće se sljedeći stavak:

„1.a   U okviru ekoshema iz stavka 1. države članice uspostavljaju i osiguravaju potporu za jednu ili više shema koje, na obradivom zemljištu, obuhvaćaju prakse za održavanje neproizvodnih površina, kao što je zemljište ostavljeno na ugaru, i prakse za uspostavu novih obilježja krajobraza. Te su sheme dobrovoljne za aktivne poljoprivrednike i skupine aktivnih poljoprivrednika.”;

4.

u članku 119. stavku 7. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a može se podnijeti dvaput u kalendarskoj godini, podložno mogućim iznimkama koje su predviđene u ovoj Uredbi ili koje treba utvrditi Komisija u skladu s člankom 122. Osim toga, tijekom razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a moguće je podnijeti tri dodatna zahtjeva za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a. Ovaj stavak ne primjenjuje se na zahtjeve za izmjene kojima se podnose elementi koji nedostaju u skladu s člankom 118. stavkom 5.”;

5.

u članku 120. dodaje se sljedeći stavak:

„Prvi stavak ovog članka ne primjenjuje se na izmjene zakonodavnih akata navedenih u Prilogu XIII. koje stupaju na snagu nakon 31. prosinca 2025. ”;

6.

Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

1.

članku 83. mijenja se kako slijedi:

2.

u članku 84. dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Poljoprivrednici čija maksimalna veličina poljoprivrednog gospodarstva ne premašuje 10 ha poljoprivredne površine prijavljene u skladu s člankom 69. stavkom 1. izuzimaju se od kazni iz stavaka 1., 2 i 3. ovog članka te iz članka 85.”;

3.

u članku 104. stavku 1. drugom podstavku točki (a) podtočka iv. zamjenjuje se sljedećim:

1.

unos za „GAEC 6” zamjenjuje se sljedećim:

2.

unos za „GAEC 7” zamjenjuje se sljedećim:

3.

unos za „GAEC 8” zamjenjuje se sljedećim:

(a)

ako veličina obradivog zemljišta poljoprivrednog gospodarstva iznosi od 10 do 30 ha, raznolikost usjeva sastoji se od uzgoja najmanje dvaju različitih usjeva na obradivom zemljištu poljoprivrednog gospodarstva; glavni usjev ne smije zauzimati više od 75 % tog obradivog zemljišta;

(b)

ako veličina obradivog zemljišta poljoprivrednog gospodarstva iznosi više od 30 ha, raznolikost usjeva sastoji se od uzgoja najmanje triju različitih usjeva na obradivom zemljištu poljoprivrednog gospodarstva; glavni usjev ne smije zauzimati više od 75 % tog obradivog zemljišta, a dva glavna usjeva zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % tog obradivog zemljišta.

(a)

na kojima se više od 75 % obradivog zemljišta koristi za proizvodnju trava ili drugog travolikog krmnog bilja, ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili se koristi za uzgoj usjeva mahunarki, ili služi za kombinaciju tih upotreba;

(b)

na kojima više od 75 % prihvatljive poljoprivredne površine zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugog travolikog krmnog bilja ili za uzgoj usjeva pod vodom tijekom znatnog dijela godine ili tijekom znatnog dijela ciklusa usjeva, ili služi za kombinaciju tih upotreba; ili

(c)

koja imaju obradivo zemljište veličine do 10 ha.