NN 61/24 (21.05.2024.), Međunarodni revizijski standard 620, Korištenje radom revizorovog stručnjaka

HRVATSKA REVIZORSKA KOMORA

Na temelju članka 106. stavka 2. točke 6. i članka 108. stavka 1. točke 2. Zakona o reviziji (»Narodne novine«, broj 127/17 i 27/24) i članka 17. točke 6. Statuta Hrvatske revizorske komore (»Narodne novine«, broj 58/18, 147/20 i 77/21), Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore na sjednici održanoj 9. travnja 2024., donijelo je

 

ODLUKU O OBJAVLJIVANJU MEĐUNARODNIH STANDARDA KONTROLE KVALITETE, REVIDIRANJA, UVIDA, OSTALIH USLUGA S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA I POVEZANIH USLUGA

I.

Objavljuju se sljedeći Međunarodni standardi kontrole kvalitete, revidiranja, uvida, ostalih usluga s izražavanjem uvjerenja i povezanih usluga, izdanje 2020., koje je pripremio Međunarodni odbor za standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (International Auditing and Assurance Standards Board, IAASB) i u izvorniku objavila Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants, IFAC), a Hrvatska revizorska komora, uz odobrenje IFAC-a, prevela na hrvatski jezik:

1. Međunarodni standard kontrole kvalitete 1, Kontrola kvalitete za društva koja obavljaju revizije i uvide u financijske izvještaje i ostale angažmane s izražavanjem uvjerenja i povezane usluge (na snazi od 15. prosinca 2009.)

2. Međunarodni revizijski standard 200, Opći ciljevi neovisnog revizora i obavljanje revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

3. Međunarodni revizijski standard 210, Dogovaranje uvjeta revizijskih angažmana (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma ili nakon tog datuma)

4. Međunarodni revizijski standard 220, Kontrola kvalitete za reviziju financijskih izvještaja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

5. Međunarodni revizijski standard 230, Revizijska dokumentacija (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

6. Međunarodni revizijski standard 240, Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih izvještaja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

7. Međunarodni revizijski standard 250 (izmijenjen), Razmatranje zakona i regulativa u reviziji financijskih izvještaja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2017. ili nakon tog datuma)

8. Međunarodni revizijski standard 260 (izmijenjen), Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

9. Međunarodni revizijski standard 265, Priopćavanje nedostataka u internim kontrolama onima koji su zaduženi za upravljanje i menadžmentu (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

10. Međunarodni revizijski standard 300, Planiranje revizije financijskih izvještaja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

11. Međunarodni revizijski standard 315 (izmijenjen), Identificiranje i procjenjivanje rizika značajnih pogrešnih prikazivanja kroz stjecanje razumijevanja subjekta i njegovog okruženja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2013. ili nakon tog datuma)

12. Međunarodni revizijski standard 320, Značajnost u planiranju i obavljanju revizije (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

13. Međunarodni revizijski standard 330, Revizorove reakcije na procijenjene rizike (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

14. Međunarodni revizijski standard 402, Revizijska razmatranja u vezi sa subjektom koji koristi rad uslužnih organizacija (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

15. Međunarodni revizijski standard 450, Ocjenjivanje pogrešnih prikaza ustanovljenih tijekom revizije (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

16. Međunarodni revizijski standard 500, Revizijski dokazi (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

17. Međunarodni revizijski standard 501, Revizijski dokazi – posebna razmatranja za odabrane stavke (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

18. Međunarodni revizijski standard 505, Eksterne konfirmacije (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

19. Međunarodni revizijski standard 510, Početni revizijski angažmani – početna stanja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

20. Međunarodni revizijski standard 520, Analitički postupci (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

21. Međunarodni revizijski standard 530, Revizijsko uzorkovanje (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

22. Međunarodni revizijski standard 540 (izmijenjen), Revidiranje računovodstvenih procjena i povezanih objava (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na ili nakon 15. prosinca 2019.)

23. Međunarodni revizijski standard 550, Povezane strane (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

24. Međunarodni revizijski standard 560, Naknadni događaji (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

25. Međunarodni revizijski standard 570 (izmijenjen), Vremenska neograničenost poslovanja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

26. Međunarodni revizijski standard 580, Pisane izjave (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

27. Međunarodni revizijski standard 600, Posebna razmatranja – revizije financijskih izvještaja grupe (uključujući rad revizora komponente) (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

28. Međunarodni revizijski standard 610 (izmijenjen 2013.), Korištenje radom internih revizora (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2014. ili nakon tog datuma)

29. Međunarodni revizijski standard 620, Korištenje radom revizorovog stručnjaka (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

30. Međunarodni revizijski standard 700 (izmijenjen), Formiranje mišljenja i izvješćivanje o financijskim izvještajima (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

31. Međunarodni revizijski standard 701, Priopćavanje ključnih revizijskih pitanja u izvješću neovisnog revizora (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

32. Međunarodni revizijski standard 705 (izmijenjen), Modifikacije mišljenja u izvješću neovisnog revizora(na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

33. Međunarodni revizijski standard 706 (izmijenjen), Odjeljci za isticanje pitanja i odjeljci za ostala pitanja u izvješću neovisnog revizora (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

34. Međunarodni revizijski standard 710, Usporedne informacije – usporedni iznosi i usporedni financijski izvještaji (na snazi za financijske izvještaje za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

35. Međunarodni revizijski standard 720 (izmijenjen), Revizorove odgovornosti u vezi s ostalim informacijama (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

36. Međunarodni revizijski standard 800 (izmijenjen), Posebna razmatranja – revizije financijskih izvještaja sastavljenih u skladu s okvirima posebne namjene (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja završena na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

37. Međunarodni revizijski standard 805 (izmijenjen), Posebna razmatranja – revizije pojedinačnih financijskih izvještaja i određenih elemenata, računa ili stavaka financijskih izvještaja (na snazi za revizije za razdoblja završena na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

38. Međunarodni revizijski standard 810 (izmijenjen), Angažmani radi izvješćivanja o sažetim financijskim izvještajima (na snazi za angažmane radi izvješćivanja o sažetim financijskim izvještajima za razdoblja završena na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

39. Međunarodna smjernica revizijske prakse 1000, Posebna razmatranja u revidiranju financijskih instrumenata

40. Međunarodni revizijski standard 315 (izmijenjen 2019.), Identificiranje i procjenjivanje rizika značajnih pogrešnih prikazivanja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja započinju na 15. prosinca 2021. ili nakon tog datuma) Usklađujuće i posljedične izmjene i dopune drugih međunarodnih standarda koje proizlaze iz MRevS-a 315 (izmijenjen 2019.)

41. Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 1, Upravljanje kvalitetom za društva koja obavljaju reviziju ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili povezane usluge (na snazi od 15. prosinca 2022.)

42. Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 2, Pregledi kvalitete angažmana (na snazi za revizije i uvide u financijske izvještaje za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma, a za druge angažmane za izražavanje uvjerenja i povezane usluge na snazi je za usluge koje počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma)

43. Međunarodni revizijski standard 220 (izmijenjen), Upravljanje kvalitetom za reviziju financijskih izvještaja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma)

Usklađujuće izmjene Međunarodnih revizijskih standarda (MRevS) i povezanih materijala koje proizlaze iz projekata upravljanja kvalitetom.

 

II.

Ovom Odlukom stavljanju se izvan snage:

– Odluka o objavljivanju Međunarodnih revizijskih standarda, Međunarodnih standarda kontrole kvalitete i Međunarodnih smjernica revizijske prakse (»Narodne novine«, broj 49/10)

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog revizijskog standarda 315 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 610 (izmijenjen 2013.), Međunarodnog standarda za angažmane uvida 2400 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 33/16), u dijelu objavljivanja Međunarodnog revizijskog standarda 315 (izmijenjen) i Međunarodnog revizijskog standarda 610 (izmijenjen 2013.)

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog revizijskog standarda 260 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 570 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 700 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 701, Međunarodnog revizijskog standarda 705 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 706 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 720 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 107/16)

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog revizijskog standarda 250 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 800 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 805 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 810 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 3/19)

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog standarda za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 540 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 71/19), u dijelu objavljivanja Međunarodnog revizijskog standarda 540 (izmijenjen)

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog revizijskog standarda 315 (izmijenjen 2019.) i usklađujuće i posljedične izmjene i dopune drugih međunarodnih standarda koje proizlaze iz Međunarodnog revizijskog standarda 315 i Međunarodnog standarda za povezane usluge 4400 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 82/21), u dijelu objavljivanja Međunarodnog revizijskog standarda 315 (izmijenjen 2019.)

– Odluka o objavljivanju Međunarodne smjernice revizijske prakse 1000, Međunarodnog standarda za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3410, Međunarodnog standarda za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3420, Međunarodnog standarda za povezane usluge 4410 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 17/22), u dijelu objavljivanja Međunarodne smjernice revizijske prakse 1000

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog revizijskog standarda 220 (izmijenjen), Međunarodnog standarda upravljanja kvalitetom 1, Međunarodnog standarda upravljanja kvalitetom 2 (»Narodne novine«, broj 105/22).

Klasa: 011-01/24-01/1

Urbroj: 251-442-01-24-01

Zagreb, 9. travnja 2024.

Predsjednik

Hrvatske revizorske komore

Berislav Horvat, v. r.

 

MEĐUNARODNI STANDARDI KONTROLE KVALITETE, REVIDIRANJA, UVIDA, OSTALIH USLUGA S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA I POVEZANIH, IZDANJE 2020.

MEĐUNARODNI REVIZIJSKI STANDARD 620

KORIŠTENJE RADOM REVIZOROVOG STRUČNJAKA

(Stupa na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

SADRŽAJ

 

 

Dodatak: Razmatranja za sporazum između revizora i revizorovog stručnjaka

 

Uvod

Područje koje uređuje ovaj MRevS

1. Ovaj Međunarodni revizijski standard (MRevS) uređuje odgovornosti revizora u vezi s radom pojedinca ili organizacije za ekspertize izvan područja računovodstva ili revizije, kad se rad koristi kako bi pomogao revizoru u pribavljanju dostatnih i primjerenih revizorskih dokaza.

2. Ovaj MRevS ne odnosi se na:

(a) situacije u kojima angažirani tim uključuje članove ili se konzultira s osobom ili organizacijom za ekspertize u specijaliziranim područjima računovodstva ili revizije, koje uređuje MRevS 220[537](MRevS 220, Kontrola kvalitete za revizije financijskih izvještaja, točke A10, A20-A22.), ili

(b) revizorovo korištenje radom pojedinaca ili organizacija s ekspertizom u područjima različitim od računovodstva ili revizije, čiji je rad u tim područjima koristio subjekt kako bi mu pomogao u izradi njegovih financijskih izvještaja (menadžmentov stručnjak) što se uređuje MRevS-om 500[538](MRevS 500, Revizijski dokazi, točke A34-A48.).

Revizorova odgovornost za revizorsko mišljenje

3. Revizor ima osobnu odgovornost za izražavanje mišljenja i ta se odgovornost ne umanjuje zbog toga što je revizor koristio rad revizorovog stručnjaka. Ipak, ako revizor koristeći se radom revizorovog stručnjaka, slijedeći ovaj MRevS, zaključi da je rad stručnjaka adekvatan za revizorove svrhe, on može prihvatiti nalaze, odnosno zaključke stručnjaka kao prikladne revizijske dokaze.

Datum stupanja na snagu

4. Ovaj Međunarodni revizijski standard (MRevS) stupa na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma.

Ciljevi

5. Ciljevi revizora su:

(a) utvrditi hoće li se koristiti radom svoga stručnjaka; i

(b) ako se koristi radom svoga stručnjaka, utvrditi je li rad stručnjaka prikladan za svrhe revizije.

Definicije

6. Za svrhe ovog MRevS-a, sljedeći pojmovi imaju niže navedena značenja:

(a) Revizorov stručnjak – osoba ili društvo s posebnom stručnošću u području izvan računovodstva ili revizije, čiji rad u tom području koristi revizor kako bi mu to pomoglo u pribavljanju dostatnih i primjerenih revizijskih dokaza. Revizorov stručnjak može biti neki interni revizorov stručnjak (koji je partner[539](»Partner« i »društvo«, kad je primjenjivo, trebaju se shvaćati u značenju koja imaju njihove istoznačnice u javnom sektoru.) ili član osoblja, uključujući privremenog člana osoblja, revizorskog društva ili društva u mreži) ili neki eksterni revizorov stručnjak. (Vidjeti točke A1-A3)

(b) Ekspertiza – vještine, znanja i iskustvo u određenom području.

(c) Menadžmentov stručnjak – osoba ili društvo s posebnom stručnošću u području izvan računovodstva ili revizije, čiji rad u tom području koristi subjekt kako bi mu to pomoglo u sastavljanju financijskih izvještaja.

Zahtjevi

Utvrđivanje potrebe za revizorovim stručnjakom

7. Ako je za stjecanje dostatnih revizijskih dokaza potrebna ekspertiza izvan područja računovodstva ili revizije, revizor mora utvrditi hoće li se koristiti radom svoga stručnjaka. (Vidjeti točke A4-A9.)

Vrste, vremenski raspored i opseg revizijskih postupaka

8. Vrste, vremenski raspored i opseg revizorskih postupaka u vezi sa zahtjevima iz točaka 9-13 ovog MRevS-a, razlikovat će se ovisno o konkretnim okolnostima. U utvrđivanju vrsta, vremenskog rasporeda i obujma takvih postupaka revizor mora razmotriti: (Vidjeti točku A10)

(a) vrstu problematike na koju se odnosi rad stručnjaka;

(b) rizike značajnih pogrešnih prikazivanja u području na koje se odnosi rad stručnjaka;

(c) značajnost rada stručnjaka u kontekstu cjelokupne revizije;

(d) revizorovo znanje i iskustvo iz prethodnih angažmana stručnjaka; i

(e) je li stručnjak podvrgnut politikama i postupcima kontrole kvalitete revizorskog društva. (Vidjeti točke A11-A13.)

Kompetentnost, sposobnost i nepristranost stručnjaka

9. Revizor mora ocijeniti posjeduje li njegov stručnjak potrebnu kompetentnost, sposobnost i nepristranost potrebnu za svrhu revizije. U slučaju angažmana eksternog stručnjaka, ocjena objektivnosti mora uključiti upite u vezi s interesima i odnosima koji mogu ugroziti objektivnost stručnjaka. (Vidjeti točke A14-A20.)

Stjecanje razumijevanja područja ekspertize revizorovog stručnjaka

10. Revizor mora steći dovoljno razumijevanje područja ekspertize svoga stručnjaka kako bi mu omogućilo da:

(a) utvrdi vrstu, djelokrug i ciljeve rada stručnjaka za potrebe revizije; i

(b) ocijeni adekvatnost takvog rada za potrebe revizije.

Sporazum s revizorovim stručnjakom

11. Revizor mora sa stručnjakom usuglasiti, u pisanom obliku kad je primjereno, sljedeća pitanja: (Vidjeti točke A23-A26)

(a) vrstu, djelokrug i ciljeve takvog rada stručnjaka; (Vidjeti točku A27)

(b) ulogu i odgovornost revizora, kao i ulogu i odgovornost stručnjaka; (Vidjeti točke A28-A29)

(c) vrste, vremenski raspored i opseg komunikacije između revizora i tog stručnjaka, uključujući oblik izvještaja koji će dati taj stručnjak; i (Vidjeti točku A30)

(d) potrebu da se revizorov stručnjak pridržava zahtjeva povjerljivosti. (Vidjeti točku A31.)

Ocjenjivanje adekvatnosti rada revizorovog stručnjaka

12. Revizor mora ocijeniti adekvatnost rada svog stručnjaka za svrhu revizije, uključujući: (Vidjeti točku A32)

(a) relevantnost i opravdanost stručnjakovih nalaza, odnosno zaključaka i njihovu konzistentnost s ostalim revizijskim dokazima; (Vidjeti točke A33-A34)

(b) ukoliko rad stručnjaka uključuje upotrebu značajnih pretpostavki i metoda, relevantnost i opravdanost takvih pretpostavki i metoda u danim okolnostima; i (Vidjeti točke A35-A37)

(c) ukoliko rad stručnjaka uključuje korištenje izvora podataka koji su značajni za njegov rad, relevantnost, potpunost i točnost tih izvora. (Vidjeti točke A38-A39.)

13. Ako revizor utvrdi da rad stručnjaka nije adekvatan za svrhu revizije, revizor mora: (Vidjeti točku A40)

(a) usuglasiti sa stručnjakom vrste i opseg daljnjih radnji; i

(b) obaviti dodatne revizijske postupke primjerene tim okolnostima.

Pozivanje na revizorovog stručnjaka u revizorskom izvješću

14. Revizor se ne smije pozvati na rad stručnjaka u revizorskom izvješću s pozitivnim mišljenjem, osim ako to ne zahtijeva zakon ili regulativa. Ako zakon ili regulativa zahtjeva takvo pozivanje, revizor mora u svom izvješću navesti da takvo pozivanje ne umanjuje revizorovu odgovornost za revizorsko mišljenje. (Vidjeti točku A41.)

15. Ako se revizor u svom izvješću ipak pozove na rad svog stručnjaka, jer je takav poziv važan za razumijevanje modifikacije revizorskog mišljenja, revizor mora u svom mišljenju navesti da takav poziv ne umanjuje revizorovu odgovornost za izraženo mišljenje. (Vidjeti točku A42.)

* * *

Materijal za primjenu i ostali materijali s objašnjenjima

Definicija revizorovog stručnjaka (Vidjeti točku 6(a))

A1. Ekspertize izvan područja računovodstva ili revizije mogu se odnositi na problematiku kao što su:

•     vrednovanje složenih financijskih instrumenata, zemljišta i zgrada, postrojenja i strojeva, nakita, umjetnina, antikviteta, nematerijalne imovine, imovine i obveza stečenih poslovnim kombinacijama i imovine čija vrijednost može biti umanjena;

•     aktuarski izračuni obveza povezanih s ugovorima o osiguranju ili mirovinskim planovima;

•     procjena rezervi ulja i goriva;

•     vrednovanje obveza za zaštitu okoliša i troškova uklanjanja onečišćenja;

•     pravna mišljenja i pojašnjenja odredbi ugovora, zakona i druge regulative; i

•     analiza složenih ili neuobičajenih pitanja o sukladnosti s poreznom regulativom.

A2. U većini će slučajeva razlika između ekspertize u računovodstvu ili reviziji i ekspertiza iz drugih područja biti vidljiva, čak i u slučajevima kad to uključuje specijalistička područja iz računovodstva ili revizije. Na primjer, pojedinac sa znanjima o primjeni računovodstvenih metoda za odgođene poreze može često biti jednostavno razlikovan od stručnjaka za porezni zakon. Prvi nije stručnjak u smislu ovog MRevS-a jer je u domeni računovodstvene ekspertize, dok je drugi stručnjak u smislu ovog MRevS-a jer je u domeni pravne ekspertize. Slično razlikovanje moguće je i u drugim područjima, na primjer, između ekspertize u metodama računovodstva financijskih instrumenata i ekspertize u kompleksnom sastavljanju modela za svrhe vrednovanja financijskih instrumenata. U nekim slučajevima, međutim, poglavito u onima koji uključuju razvijajuća područja računovodstvenih ili revizijskih ekspertiza, razlikovanje između specijalističkih područja računovodstva ili revizije i ekspertiza iz drugih područja bit će pitanje za profesionalnu prosudbu. Primjenjiva profesionalna pravila i standardi vezani uz zahtjeve edukacije i kompetencija za računovođe i revizore mogu revizoru pomoći u takvoj prosudbi.[540](Na primjer, Međunarodni standard za edukaciju 8, Zahtjevi kompetencija za profesionalne revizore može biti od pomoći.)

A3. Prosudbu je također važno primijeniti kad se razmatra kako se na zahtjeve ovog MRevS-a odnosi činjenica da revizorov stručnjak može biti pojedinac ili organizacija. Na primjer, kad se ocjenjuje kompetentnost, sposobnost i objektivnost revizorovog stručnjaka, može se dogoditi da je stručnjak neka organizacija čije je usluge revizor već koristio, dok revizor nema prethodno iskustvo s individualnim stručnjakom kojem je ta organizacija dodijelila određeni angažman; ili može biti suprotno, tj. revizor može biti upoznat s radom pojedinačnog stručnjaka, ali ne i sa organizacijom kojoj stručnjak pripada. U svakom slučaju, i osobna obilježja pojedinca stručnjaka kao i menadžerska obilježja organizacije (kao što je to sustav kontrole kvalitete koju organizacija primjenjuje) mogu biti relevantni za revizorovu procjenu.

Utvrđivanje potrebe za revizorovim stručnjakom (Vidjeti točku 7)

A4. Revizorov stručnjak može potreban kako bi pomogao revizoru u jednom ili više od sljedećeg:

•     stjecanju razumijevanja poslovanja subjekta i njegovog okruženja, kao i njegovih internih kontrola;

•     identificiranju i procjenjivanju rizika značajnih pogrešaka;

•     utvrđivanju i implementiranju cjelokupnih reakcija na procijenjene rizike na razini financijskih izvještaja;

•     oblikovanju i izvođenju daljnjih revizorskih postupaka kao reakcija na procijenjene rizike na razini tvrdnju, koji uključuju testove kontrola i dokazne testove; i

•     ocjenjivanju dostatnosti i primjerenosti pribavljenih revizijskih dokaza za formiranje mišljenja o financijskim izvještajima.

A5. Rizici značajnih pogrešnih prikazivanja mogu se povećati u slučaju kad menadžment, za pripremu financijskih izvještaja, koristi ekspertize iz nekih drugih područja izvan računovodstva, na primjer, jer to može ukazivati na složenost ili da menadžment ne posjeduje dovoljno znanja iz područja ekspertize. Ako u pripremanju financijskih izvještaja menadžment ne posjeduje sva potrebna znanja, menadžmentov stručnjak može se koristiti za bavljenje s rizicima iz područja ekspertize. Relevantne kontrole, uključujući kontrole povezane s radom menadžmentovog stručnjaka, ako ga ima, također mogu smanjiti rizik značajnih pogrešnih prikazivanja.

A6. Ako priprema financijskih izvještaja uključuje korištenje ekspertize izvan područja računovodstva, revizor, koji ima vještine iz računovodstva i revizije, ne mora nužno posjedovati sva znanja potrebna u reviziji tih financijskih izvještaja. Angažirani partner treba se uvjeriti da angažirani tim i bilo koji revizorov stručnjak koji nije dio angažiranog tima, zajedno imaju prikladne kompetencije i sposobnosti obavljanja angažmana.[541](MRevS 220, točka 14.) Nadalje, od revizora se zahtijeva da ustanovi vrste, vremenski raspored i opseg resursa potrebnih za obavljanje angažmana.[542](MRevS 300, Planiranje revizije financijskih izvještaja, točka 8(e).) Revizorovo utvrđivanje hoće li koristiti rad revizorovog stručnjaka i ako hoće, kad i u kojem opsegu, pomaže revizoru u ostvarivanju tih zahtjeva. Revizor će možda trebati izmijeniti prijašnju odluku vezanu uz angažman stručnjaka ovisno o toku revizije ili o promjeni prvotnih okolnosti.

A7. Revizor koji nije stručnjak u relevantnom području izvan računovodstva ili revizije ipak može steći dovoljno razumijevanje o tom području kako bi obavio reviziju bez angažmana stručnjaka. To razumijevanje može steći kroz, na primjer:

•     iskustvo iz prijašnjih revizija kod subjekata koji zahtijevaju takve ekspertize pri izradi financijskih izvještaja;

•     edukaciju ili profesionalno usavršavanje u određenom području. To može uključiti formalno obrazovanje ili razgovore s pojedincima koji posjeduju znanja i vještine u relevantnim područjima za svrhu revizorova poboljšavanja sposobnosti bavljenja s pitanjima iz tog područja. Takve se rasprave razlikuju od konzultacija s revizorovim stručnjakom u vezi sa specifičnim skupom okolnosti nastalim u angažmanu kad su stručnjaku dane sve relevantne činjenice koje će mu omogućiti davanje stručnog savjeta o određenom pitanju[543](MRevS 220, točka A22.); i

•     diskusije s revizorima koji su obavljali slične angažmane.

A8. U drugim slučajevima, revizor može odrediti je li potrebno, ili može izabrati, koristiti svog stručnjaka kako bi mu pomagao u pribavljanju dostatnih i primjerenih revizorskih dokaza. Prilikom donošenja odluke o angažmanu stručnjaka treba uvažiti sljedeća razmatranja:

•     je li menadžment koristio menadžmentovog stručnjaka pri izradi financijskih izvještaja; (Vidjeti točku A9)

•     vrstu i značajnost problematike, uključujući i njezinu složenost;

•     rizik značajnih pogrešnih prikazivanja u toj problematici; i

•     očekivane vrste postupaka za reagiranje na identificirane rizike, uključujući revizorovo znanje i iskustvo s radom stručnjaka na tim područjima kao i dostupnost alternativnih izvora revizijskih dokaza.

A9. U slučaju da menadžment koristi rad svog stručnjaka u pripremanju financijskih izvještaja, na revizorovu odluku o tome hoće li angažirati svog stručnjaka također mogu utjecati čimbenici kao što su:

•     vrsta, opseg i ciljevi rada menadžmentovog stručnjaka;

•     je li menadžmentov stručnjak zaposlen u subjektu ili je to strana angažirana radi izvršenja određene usluge;

•     opseg u kojem menadžment može kontrolirati ili imati utjecaj na rad takvog stručnjaka;

•     kompetentnost i sposobnost menadžmentovog stručnjaka;

•     je li taj stručnjak podložan tehničkim standardima izvođenja ili drugim zahtjevima struke; i

•     kontrole koje subjekt ima nad radom takvog stručnjaka.

MRevS 500[544](MRevS, točka 8.) sadrži zahtjeve i upute u pogledu utjecaja kompetentnosti, sposobnosti i objektivnosti menadžmentovog stručnjaka na pouzdanost revizijskih dokaza.

Vrste, vremenski raspored i opseg revizijskih postupaka (Vidjeti točku 8)

A10. Vrste, vremenski raspored i opseg revizijskih postupaka u vezi s točkama 9-13 ovog MRevS-a razlikovat će se ovisno o konkretnim okolnostima. Tako, na primjer, neki od sljedećih čimbenika mogu ukazivati na potrebu drugačijih ili detaljnijih postupaka od uobičajenih:

•     rad revizorovog stručnjaka odnosi se na posebno značajnu problematiku koja uključuje složene i subjektivne prosudbe;

•     revizor nije prethodno koristio rad stručnjaka i nema prethodna saznanja o njegovoj kompetentnosti, sposobnosti i objektivnosti;

•     revizorov stručnjak se ne koristi radi savjetovanja o pojedinim pitanjima već obavlja postupke koji su integralni dio revizije; i

•     stručnjak je za revizora eksterna strana i zbog toga nije podvrgnut politikama i postupcima kontrole kvalitete u društvu.

Politike i postupci kontrole kvalitete u revizorskom društvu (Vidjeti točku 8(e))

A11. Revizorov interni stručnjak može biti partner ili zaposlenik, uključujući i privremeno zaposlene u revizorskom društvu, i zbog toga je podvrgnut politikama i postupcima kontrole kvalitete tog društva u skladu s Međunarodnim standardom kontrole kvalitete 1[545](Međunarodni standardi kontrole kvalitete 1, Kontrola kvalitete za društva koje obavljaju revizije i uvide financijskih izvještaja i ostale angažmane s izražavanjem uvjerenja i povezane usluge, točka 12(f).) ili sukladno nacionalnim zahtjevima[546](MRevS 220, točka 2.), ovisno o tome koji su zahtjevniji. Alternativno, interni stručnjak može biti partner ili zaposlenik, uključujući i privremeno zaposlene iz društva mreže, koje primjenjuje zajedničke politike i postupke kontrole kvalitete kao i revizorsko društvo.

A12. Revizorov eksterni stručnjak nije član angažiranog revizorskog tima i stoga nije podvrgnut politikama i postupcima kontrole kvalitete u skladu s Međunarodnim standardom kontrole kvalitete 1.[547](MSKK 1, točka 12(f).). U nekim sustavima, zakon ili druga regulativa može zahtijevati da revizorov eksterni stručnjak bude tretiran kao član angažiranog tima te zbog toga može biti podložan relevantnim etičkim zahtjevima, uključujući i onim koji se odnose na neovisnost, kao i drugim zahtjevima struke, kako određuje taj zakon ili regulativa.

A13. Angažirani se tim ima pravo osloniti na sustav kontrole kvalitete u društvu, osim ako informacije dobivene od društva ili drugih strana ne upućuju na drugačiji zaključak.[548](MRevS 220, točka 4.) Opseg takvog pouzdanja ovisit će o okolnostima i može utjecati na vrste, vremenski raspored i opseg revizijskih postupaka u vezi s pitanjima kao što su:

•     kompetentnost i sposobnost, promatrano kroz programe osposobljavanja i regrutiranja novih osoba;

•     objektivnost. Revizorov interni stručnjak podložan je relevantnim etičkim zahtjevima, kao i onima koji se odnose na neovisnost;

•     revizorova ocjena adekvatnosti rada revizorovog stručnjaka. Na primjer, programi osposobljavanja unutar društva mogu omogućiti da interni stručnjak stekne primjereno razumijevanje povezanosti svog rada s procesom revizije. Oslanjanje na takvo osposobljavanje i ostale procese unutar društva, kao što su protokoli za opseg rada revizorovog internog stručnjaka, mogu utjecati na vrste, vremenski raspored i opseg revizijskih postupaka za ocjenu adekvatnosti rada stručnjaka;

•     pridržavanje zakonskih i drugih regulativnih zahtjeva, kroz nadgledanje procesa; i

•     sporazum s revizorovim stručnjakom.

Takvo pouzdavanje ne smanjuje revizorovu odgovornost za ispunjavanje zahtjeva ovog MRevS-a.

Kompetentnost, sposobnost i objektivnost revizorovog stručnjaka (Vidjeti točku 9)

A14. Kompetentnost, sposobnost i objektivnost revizorovog stručnjaka čimbenici su koji značajno utječu na procjenu adekvatnosti rada stručnjaka u svrhu revizije. Kompetentnost je povezana s vrstom i razinom ekspertize revizorovog stručnjaka. Sposobnost se odnosi na mogućnost stručnjaka da primjeni kompetencije u uvjetima angažmana. Čimbenici koji utječu na sposobnost mogu uključivati, na primjer, geografski položaj te raspoloživost vremena i resursa. Objektivnost se odnosi na moguće učinke koje predrasude, sukob interesa ili neki drugi utjecaji mogu imati na profesionalnu ili poslovnu prosudbu revizorovog stručnjaka.

A15. Informacije vezane uz ocjenu kompetentnosti, sposobnosti i objektivnosti revizorovog stručnjaka mogu doći iz različitih izvora, kao što su:

•     osobno iskustvo iz prethodnog rada tog stručnjaka;

•     razgovor s stručnjakom;

•     razgovor s drugim revizorima ili drugim osobama koje su upoznate s radom konkretnog stručnjaka;

•     poznavanje kvalifikacije stručnjaka, članstvo u organizacijama i strukovnim udruženjima, stručni certifikati ili drugi načini eksternog priznanja rada stručnjaka;

•     članci ili knjige koje je stručnjak objavio; i

•     politike i postupci kontrole kvalitete u revizorskom društvu. (Vidjeti točke A11-A13.)

A16. Prilikom ocjenjivanja kompetentnosti, sposobnosti i objektivnosti revizorovog stručnjaka u obzir treba uzeti to je li njegov rad podložan tehničkim standardima izvođenja ili drugim profesionalnim ili granskim zahtjevima kao, na primjer, pridržavanju etičkih kodeksa i ostalih zahtjeva vezanih uz članstvo u strukovnim udruženjima, akreditacijskih standarda tijela koja izdaju licence ili nekih drugih zahtjeva određenih zakonom.

A17. Druga pitanja koja mogu biti značajna uključuju:

•     relevantnost kompetencija revizorovog stručnjaka za pitanje za koje će biti korišten rad stručnjaka, uključujući bilo koja područja specijalizacije unutar stručnog područja tog stručnjaka. Na primjer, određeni aktuar može se specijalizirati za osiguranje nekretnina ili nesreća, ali može imati ograničenu ekspertizu u vezi s izračunima mirovine;

•     kompetencije revizorovog stručnjaka u vezi s relevantnim računovodstvenim i revizijskim zahtjevima, na primjer, poznavanje pretpostavki i metoda, uključujući model gdje je primjenjivo, koji su konzistentni s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja; i

•     ukazuju li neočekivani događaji, promjene uvjeta ili prikupljeni revizorski dokazi iz obavljanja drugih revizijskih postupaka na činjenicu da je potrebno ponovno razmotriti procjenu kompetencija, sposobnosti i objektivnosti revizorovog stručnjaka tijekom obavljanja revizije.

A18. Širok raspon okolnosti može biti prijetnja objektivnosti kao što su, na primjer, prijetnje zbog osobnog interesa, zagovaranja, zbliženosti, samoprovjere i zastrašivanja. Takve prijetnje mogu se razriješiti eliminiranjem okolnosti koje stvaraju prijetnje ili primjenom zaštitnih mjera koje smanjuju prijetnje na prihvatljivu razinu. Također mogu postojati zaštite specifične za određeni revizijski angažman.

A19. Ocjenjivanje toga jesu li prijetnje objektivnosti na prihvatljivoj razini može ovisiti o ulozi revizorovog stručnjaka i značajnosti njegovog rada u kontekstu revizije. U nekim slučajevima može biti nemoguće ukloniti okolnosti koje stvaraju prijetnje ili primijeniti zaštitne mjere radi smanjivanja prijetnji na prihvatljivu razinu, na primjer, ako je predloženi revizorov stručnjak pojedinac koji ima značajnu ulogu u pripremi informacija koje se revidiraju, tj. ako je revizorov stručnjak ujedno i menadžmentov stručnjak.

A20. Prilikom ocjenjivanja objektivnosti revizorovog eksternog stručnjaka, može biti relevantno sljedeće:

(a) postaviti upit subjektu o bilo kojim poznatim interesima ili odnosima koje subjekt ima s revizorovim eksternim stručnjakom koji mogu utjecati na njegovu objektivnost;

(b) raspraviti s stručnjakom bilo koju primjenjivu zaštitnu mjeru, uključujući profesionalne zahtjeve koji se na njega odnose i ocijeniti je li zaštitna mjera adekvatna za smanjenje prijetnji na prihvatljivu razinu. Interesi i odnosi koji mogu biti relevantni za raspravu s stručnjakom uključuju:

•     financijske interese;

•     poslovnu i osobnu povezanost; i

•     revizorovo pružanje drugih usluga, uključujući preko organizacije u slučaju kad se organizacija pojavljuje u ulozi stručnjaka.

U određenim slučajevima, može biti primjereno da revizor od svog eksternog stručnjaka pribavi pisanu izjavu o bilo kojim interesima i odnosima tog stručnjaka sa subjektom kojih je taj stručnjak svjestan.

Stjecanje razumijevanja područja ekspertize revizorovog stručnjaka (Vidjeti točku 10)

A21. Revizor može steći razumijevanje o području ekspertize svog stručnjaka na načine opisane u točki A7 ili putem razgovora s stručnjakom.

A22. Aspekti područja rada revizorovog stručnjaka koji su relevantni za revizorovo razumijevanje mogu uključivati sljedeće:

•     ima li područje rada stručnjaka segmente specijalizacije koji su relevantni za reviziju; (Vidjeti točku 17)

•     primjenjuju li se profesionalni ili drugi standardi, odnosno zakoni i druga regulativa;

•     koje je pretpostavke i metode stručnjak koristio, uključujući i modele gdje je to primjenjivo, i jesu li oni općeprihvaćeni u području rada stručnjaka te primjereni u svrhu financijskog izvještavanja; i

•     prirodu internih i eksternih informacija koje revizorov stručnjak koristi.

Sporazum s revizorovim stručnjakom (Vidjeti točku 11)

A23. Vrste, opseg i ciljevi rada revizorovog stručnjaka mogu značajno varirati, ovisno o okolnostima, kao i uloge i odgovornosti revizora i njegovog stručnjaka, vrste, vremenski raspored i opseg komunikacije između i revizora i njegovog stručnjaka. Zbog toga se zahtijeva usuglašavanje tih pitanja između revizora i njegovog stručnjaka, bez obzira na to radi li se o revizorovom internom ili eksternom stručnjaku.

A24. Pitanja navedena u točki 8 mogu utjecati na razinu detalja i formalnost sporazuma između revizora i stručnjaka uključujući, gdje je to primjereno, pisani oblik sporazuma. Na primjer, čimbenici koji ukazuju na potrebu izrade pisanog sporazuma ili izrade detaljnijeg sporazuma od uobičajenog su:

•     revizorov stručnjak će imati pristup povjerljivim informacijama;

•     uloga i odgovornost revizora i stručnjaka razlikuju se od uobičajenih situacija;

•     zahtijeva se primjena različitih zakonodavstava više država;

•     područje stručnjakovog rada je vrlo složeno;

•     revizor nije prethodno koristio rad stručnjaka; i

•     veći opseg rada stručnjaka i njegova značajnost u kontekstu revizije.

A25. Sporazum između revizora i stručnjaka često je u formi pisma o preuzimanju obveze. Dodatak prikazuje pitanja koja revizor može uključiti u pismo o preuzimanju obveze ili u bilo koju drugu formu sporazuma s stručnjakom.

A26. U slučaju kad nema pisanog sporazuma između revizora i stručnjaka, dokazi o sporazumu mogu uključivati, na primjer:

•     memorandum o planiranju ili povezane radne papire kao što je to, na primjer, revizijski program; i

•     politike i postupci revizorskog društva. U slučaju angažmana internog stručnjaka utvrđene politike i postupci mogu uključivati određena pravila vezana uz rad takvog stručnjaka. Opseg dokumentacije u revizorovoj radnoj dokumentaciji ovisi o prirodi takvih politika i postupaka. Na primjer, u tom se kontekstu neka dokumentacija ne mora zahtijevati ako revizorsko društvo ima razvijene detaljne protokole koji pokrivaju okolnosti u kojima se koristi rad takvog stručnjaka.

Vrsta, opseg i ciljevi rada (Vidjeti točku 11(a))

A27. Često kad se govori o vrsti, djelokrugu i ciljevima rada stručnjaka može biti relevantno uključiti raspravu o tehničkim standardima izvođenja ili drugim zahtjevima struke koje će stručnjak slijediti.

Uloga i odgovornost (Vidjeti točku 11(b))

A28. Sporazum o ulozi i odgovornosti revizora i stručnjaka može uključivati sljedeća pitanja:

•     hoće li revizor ili stručnjak izvoditi detaljne testove izvora podataka; i

•     pristanak da revizor raspravi nalaze i zaključke stručnjaka sa subjektom i da, ako je potrebno, uključi detalje tih nalaza u osnovu za modificirano mišljenje u revizorsko izvješće; i (Vidjeti točku A42)

•     suglasnost da se stručnjaka informira o revizorovim zaključcima veznim uz rad stručnjaka.

Radna dokumentacija (Vidjeti točku 11(d))

A29. Sporazum o ulozi i odgovornosti revizora i stručnjaka također može uključiti odredbe o pristupu i zadržavanju bilo kojih drugih radnih materijala. Ako je stručnjak član angažiranog tima, tada njegova radna dokumentacija predstavlja dio ukupne revizorove dokumentacije. Ako sporazumom nije drugačije određeno, radna dokumentacija eksternog stručnjaka je njegova vlastita dokumentacija i ne čini dio revizorove dokumentacije.

Komunikacija (Vidjeti točku 11(c))

A30. Učinkovita dvosmjerna komunikacija olakšava ispravno povezivanje vrsta, vremenskog rasporeda i opsega stručnjakovih postupaka s drugim aktivnostima u procesu revizije, ali i primjerenu modifikaciju stručnjakovih ciljeva za vrijeme obavljanja revizije. Primjerice, kad se rad stručnjaka odnosi na revizorove zaključke u vezi sa značajnim rizikom, i pisani izvještaj stručnjaka sa zaključcima kao i usmeni izvještaji u toku obavljanja aktivnosti mogu biti primjereni. Određivanje partnera ili zaposlenika koji će biti u komunikacijskoj vezi s stručnjakom, kao i postupci komuniciranja između stručnjaka i subjekta pomažu pravovremenosti i učinkovitosti komunikacije, osobito kod velikih angažmana.

Povjerljivost (Vidjeti točku 11(d))

A31. U svrhu osiguranja povjerljivosti neophodno je da i revizor i stručnjak primjenjuju relevantne zahtjeve etike. Povrh toga određene dodatne zahtjeve može nametnuti zakon ili regulativa. Subjekt također može imati zahtjeve da se specifične odredbe o povjerljivosti usuglase s stručnjakom.

Ocjenjivanje adekvatnosti rada revizorovog stručnjaka (Vidjeti točku 12)

A32. Revizorova ocjena kompetencija, sposobnosti i objektivnosti revizorovog stručnjaka, revizorova upućenost u područje ekspertize i vrstu rada stručnjaka utječu na vrste, vremenski raspored i opseg revizijskih postupka za ocjenu adekvatnosti rada stručnjaka za potrebe revizije.

Nalazi i zaključci revizorovog stručnjaka (Vidjeti točku 12(a))

A33. Specifični postupci za ocjenu adekvatnosti rada stručnjaka za svrhu revizije mogu uključiti:

•     postavljanje upita stručnjaku;

•     pregled radnih materijala i izvještaja stručnjaka;

•     potkrepljujuće postupke kao što su, na primjer:

o promatranje rada stručnjaka;

o     ispitivanje objavljenih podataka, kao što su statistički izvještaji iz uglednih, pouzdanih izvora;

o konfirmiranje relevantnih pitanja s trećim stranama;

o provođenje detaljnih analitičkih testova; i

o ponovno izvođenje izračuna;

•     rasprava s drugim stručnjakom kad, na primjer, nalazi ili zaključci stručnjaka nisu konzistentni s ostalim revizorskim dokazima; i

•     raspravljanje s menadžmentom o izvještaju stručnjaka.

A34. Relevantni čimbenici za ocjenjivanje relevantnosti i razumnosti nalaza ili zaključaka revizorovog stručnjaka, bez obzira na to jesu li u pisanoj ili nekoj drugoj formi, mogu uključiti pitanje jesu li:

•     prezentirani na način koji je konzistentan sa standardima koji vrijede u stručnjakovoj profesiji;

•     jasno izraženi, uključujući reference na ciljeve usuglašene s revizorom, djelokrug izvršenog rada i primijenjene standarde;

•     temeljeni na prikladnom razdoblju i jesu li, kad je to značajno, uzeti u obzir naknadni događaji;

•     predmetom bilo kojih rezervacija, ograničenja u upotrebi i ako je tako, ima li to posljedice za revizora; i

•     bazirani na primjernom razmatranju pogrešaka ili odstupanja koje je stručnjak pronašao.

Pretpostavke, metode i izvorni podaci

Pretpostavke i metode (Vidjeti točku 12(b))

A35. Kad revizorov stručnjak ocjenjuje pretpostavke i metode, uključujući modele gdje je primjenjivo, koje je menadžment koristio u određivanju računovodstvenih procjena, revizorovi postupci primarno će biti orijentirani na ocjenjivanje je li revizorov stručnjak adekvatno provjerio te pretpostavke i metode. Ako je posao stručnjaka usmjeren na stvaranje revizorove točke procjene ili revizorovog raspona za usporedbu s menadžmentovom točkom procjene, revizorovi postupci mogu biti primarno usmjereni na ocjenjivanje pretpostavki i metoda, uključujući i modele, gdje je primjenjivo, koje je koristio revizorov stručnjak.

A36. MRevS 540 (izmijenjen)[549](MRevS 540 (izmijenjen), Revidiranje računovodstvenih procjena i s tim povezana objavljivanja, točke 8, 13 i 15.) razmatra pretpostavke i metode koje je koristio menadžment u utvrđivanju računovodstvenih procjena, uključujući upotrebu u određenim slučajevima visoko specijaliziranih modela koje je razvio subjekt. Iako su ta razmatranja pisana u kontekstu revizorovog stjecanja dostatnih i primjerenih revizorskih dokaza u vezi s menadžmentovim pretpostavkama i metodama, ona također mogu pomoći revizoru kad ocjenjuje pretpostavke i metode koje je koristio revizorov stručnjak.

A37. Kad rad revizorovog stručnjaka uključuje upotrebu značajnih pretpostavki i metoda, čimbenici relevantni za revizorovu ocjenu tih pretpostavki i metoda uključuju provjeru jesu li ti čimbenici:

•     općeprihvaćeni u području rada stručnjaka;

•     konzistentni sa zahtjevima primjenjivog okvira financijskog izvještavanja;

•     ovisni o upotrebi specijaliziranih metoda; i

•     konzistentni s onima koje primjenjuje menadžment i ako nisu, razlog tome i kakvi su učinci tih razlika.

Izvorni podaci korišteni od strane stručnjaka (Vidjeti točku 12(c))

A38. Kad rad revizorovog stručnjaka uključuje upotrebu posebno značajnih izvornih podataka, sljedeći postupci mogu biti korišteni u svrhu provjere tih podataka:

•     verificiranje izvora podataka, što uključuje i stjecanje razumijevanja, i gdje je to primjenjivo, testiranje internih kontrola nad podacima kao, i ako je to relevantno, kanale prijenosa do stručnjaka; i

•     pregledavanje podataka u smislu potpunosti i unutarnje konzistentnosti.

A39. U većini slučajeva, revizor može testirati izvorne podatke. Međutim, u nekim drugim slučajevima, kad je vrsta izvornih podataka visoko stručna u odnosu na područje stručnjaka, tada izvore podataka može testirati taj stručnjak. Ako je revizorov stručnjak testirao izvorne podatke, postavljanje pitanja tom stručnjaku, nadzor nad ili ponovni pregled tih testova može biti primjeren način za revizora za ocjenjivanje relevantnosti, potpunosti i točnosti tih podataka.

Neadekvatan rad (Vidjeti točku 13)

A40. Ako revizor zaključi da rad njegovog stručnjaka nije adekvatan za svrhu revizije i ako revizor ne može riješiti određena pitanja kroz dodatne revizorske postupke zahtijevane u točki 13, koje mogu uključiti daljnji rad i revizora i stručnjaka ili uključiti angažiranje drugog stručnjaka, tada može biti potrebno da revizor izrazi modificirano mišljenje u revizorskom izvješću u skladu s MRevS-om 705 (izmijenjen)[550](MRevS 705 (izmijenjen), Modifikacije mišljenja u izvješću neovisnog revizora, točka 6(b).) budući da revizor nije pribavio dostatne i primjerene revizijske dokaze.

Pozivanje na revizorovog stručnjaka u revizorskom izvješću (Vidjeti točke 14-15)

A41. U nekim slučajevima, zakon ili druga regulativa može zahtijevati pozivanje na rad revizorovog stručnjaka, na primjer, za svrhu transparentnosti u javnom sektoru.

A42. U nekim okolnostima može biti primjereno u revizorskom izvješću s modificiranim mišljenjem pozvati se na rad stručnjaka kako bi se objasnila vrsta modifikacije. U takvim okolnostima, revizor bi trebao dobiti dopuštenje dozvolu stručnjaka prije takvog pozivanja.

Dodatak

(Vidjeti točku A25)

Razmatranja za sporazum između revizora i revizorovog stručnjaka

Ovaj Dodatak prikazuje pitanja koja revizor može razmotriti radi uključivanja u sporazum s stručnjakom. Sljedeći popis pitanja služi za ilustraciju i nije konačan; njegova je namjera poslužiti isključivo kao vodič koji se može koristiti u vezi s razmatranjima koja su navedena u ovom MRevS-u. Koja će pitanja biti uključena u sporazum ovisi o okolnostima angažmana. Popis također može pomoći u razmatranju pitanja koja će biti uključena u sporazum s revizorovim internim stručnjakom.

Vrste, opseg i ciljevi rada revizorovog eksternog stručnjaka

•     Vrste i opseg postupaka koje će izvesti revizorov eksterni stručnjak.

•     Ciljevi rada revizorovog eksternog stručnjaka u kontekstu značajnosti i razmatranja rizika koji se odnose na pitanje na koje se odnosi angažman revizorovog eksternog stručnjaka i, kad je to relevantno, na primjenjivi okvir financijskog izvještavanja.

•     Svi relevantni standardi stručnog izvođenja ili drugi zahtjevi struke koje će revizorov eksterni stručnjak primjenjivati.

•     Pretpostavke i metode, uključujući i modele, kad je to primjenjivo, koje će stručnjak koristiti i njihov autoritet.

•     Datum primjene i, kad je to primjenjivo, razdoblje testiranja, predmetnog pitanja na koje se odnosi rad revizorovog eksternog stručnjaka, kao i zahtjevi vezani uz naknadne događaje.

Uloga i odgovornost revizora i revizorovog eksternog stručnjaka

•     Relevantni revizijski i računovodstveni standardi i regulativni i pravni zahtjevi.

•     Pristanak revizorovog eksternog stručnjaka da revizor može koristiti njegov izvještaj za određenu namjenu, uključujući i bilo kakvo upućivanje na taj rad, ili njegovo objavljivanje, prema drugima, na primjer, pozivanje na njega u osnovi za izražavanje modificiranog mišljenja u revizorskom izvješću, ako je potrebno, ili za objavljivanje izvještaja menadžmentu ili revizijskom odboru.

•     Vrste i opseg revizorovog pregleda rad revizorovog eksternog stručnjaka.

•     Pitanje hoće li revizor ili njegov eksterni stručnjak testirati izvorne podatke.

•     Pristup revizorovog eksternog revizora evidencijama, datotekama, osoblju i stručnjacima koje je angažirao subjekt.

•     Komunikacijske procedure između revizorovog eksternog stručnjaka i subjekta.

•     Međusobni pristup revizora i revizorovog eksternog stručnjaka njihovoj radnoj dokumentaciji.

•     Vlasništvo i kontrola radne dokumentacije za vrijeme i nakon angažmana, uključujući bilo koje zahtjeve za čuvanjem datoteka.

•     Odgovornost revizorovog eksternog stručnjaka za obavljanje rada s potrebnim vještinama i dužnom pozornošću.

•     Kompetentnost i sposobnost revizorovog eksternog stručnjaka za obavljanje rada.

•     Očekivanja da će revizorov eksterni stručnjak koristiti sve svoje znanje koje je relevantno za reviziju, a ako ne, da će o tome obavijestiti revizora.

•     Ograničenja vezana uz povezanost revizorovog eksternog stručnjaka s revizorskim izvješćem.

•     Suglasnost o informiranju revizorovog eksternog stručnjaka o revizorovim zaključcima vezanim uz njegov rad tog stručnjaka.

Komunikacija i izvješćivanje

•     Metode i učestalost komunikacije, uključujući:

o     način na koji će revizorov eksterni stručnjak izvijestiti o svojim nalazima i zaključcima (na primjer, pisani izvještaj, usmeni izvještaj, kontinuirano izvještavanje angažiranog tima); i

o     identificiranje osoba unutar angažiranog tima koje će komunicirati sa stručnjakom.

•     Rok u kojem će revizorov eksterni stručnjak završiti svoj posao i izvijestiti revizora o svojim nalazima ili zaključcima.

•     Odgovornost revizorovog eksternog stručnjaka da bez odgode izvijesti o mogućem kašnjenju završetka posla, kao i o mogućim rezervama i ograničenjima vezanim uz nalaze ili zaključke tog stručnjaka.

•     Odgovornost revizorovog eksternog stručnjaka da bez odgode izvijesti o slučajevima u kojima mu subjekt ograničava pristup podacima, evidencijama, datotekama, osoblju ili stručnjacima koje je angažirao subjekt.

•     Odgovornost revizorovog eksternog stručnjaka da izvijesti revizora o svim informacijama za koje vjeruje da mogu biti relevantne za reviziju, uključujući i promjene u okolnostima o kojima je već prethodno izviješteno.

•     Odgovornost revizorovog eksternog stručnjaka da izvijesti o okolnostima koje mogu stvoriti prijetnje njegovoj objektivnosti, kao i o relevantnim zaštitnim mjerama koje mogu eliminirati ili smanjiti takve prijetnje na prihvatljivu razinu.

Povjerljivost

•     Revizorov stručnjak treba primjenjivati zahtjeve vezane uz povjerljivost, uključujući:

o     odredbe o povjerljivosti iz relevantnih etičkih zahtjeva koje se primjenjuju na revizora;

o     dodatne zahtjeve koji mogu biti nametnuti od strane zakona ili druge regulative, ako postoje.

o     specifične odredbe o povjerljivosti zahtijevane od strane subjekta, ako postoje.