HRVATSKA REVIZORSKA KOMORA

Na temelju članka 106. stavka 2. točke 6. i članka 108. stavka 1. točke 2. Zakona o reviziji (»Narodne novine«, broj 127/17 i 27/24) i članka 17. točke 6. Statuta Hrvatske revizorske komore (»Narodne novine«, broj 58/18, 147/20 i 77/21), Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore na sjednici održanoj 9. travnja 2024., donijelo je

 

ODLUKU O OBJAVLJIVANJU MEĐUNARODNIH STANDARDA KONTROLE KVALITETE, REVIDIRANJA, UVIDA, OSTALIH USLUGA S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA I POVEZANIH USLUGA

I.

Objavljuju se sljedeći Međunarodni standardi kontrole kvalitete, revidiranja, uvida, ostalih usluga s izražavanjem uvjerenja i povezanih usluga, izdanje 2020., koje je pripremio Međunarodni odbor za standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (International Auditing and Assurance Standards Board, IAASB) i u izvorniku objavila Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants, IFAC), a Hrvatska revizorska komora, uz odobrenje IFAC-a, prevela na hrvatski jezik:

1. Međunarodni standard kontrole kvalitete 1, Kontrola kvalitete za društva koja obavljaju revizije i uvide u financijske izvještaje i ostale angažmane s izražavanjem uvjerenja i povezane usluge (na snazi od 15. prosinca 2009.)

2. Međunarodni revizijski standard 200, Opći ciljevi neovisnog revizora i obavljanje revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

3. Međunarodni revizijski standard 210, Dogovaranje uvjeta revizijskih angažmana (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma ili nakon tog datuma)

4. Međunarodni revizijski standard 220, Kontrola kvalitete za reviziju financijskih izvještaja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

5. Međunarodni revizijski standard 230, Revizijska dokumentacija (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

6. Međunarodni revizijski standard 240, Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih izvještaja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

7. Međunarodni revizijski standard 250 (izmijenjen), Razmatranje zakona i regulativa u reviziji financijskih izvještaja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2017. ili nakon tog datuma)

8. Međunarodni revizijski standard 260 (izmijenjen), Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

9. Međunarodni revizijski standard 265, Priopćavanje nedostataka u internim kontrolama onima koji su zaduženi za upravljanje i menadžmentu (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

10. Međunarodni revizijski standard 300, Planiranje revizije financijskih izvještaja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

11. Međunarodni revizijski standard 315 (izmijenjen), Identificiranje i procjenjivanje rizika značajnih pogrešnih prikazivanja kroz stjecanje razumijevanja subjekta i njegovog okruženja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2013. ili nakon tog datuma)

12. Međunarodni revizijski standard 320, Značajnost u planiranju i obavljanju revizije (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

13. Međunarodni revizijski standard 330, Revizorove reakcije na procijenjene rizike (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

14. Međunarodni revizijski standard 402, Revizijska razmatranja u vezi sa subjektom koji koristi rad uslužnih organizacija (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

15. Međunarodni revizijski standard 450, Ocjenjivanje pogrešnih prikaza ustanovljenih tijekom revizije (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

16. Međunarodni revizijski standard 500, Revizijski dokazi (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

17. Međunarodni revizijski standard 501, Revizijski dokazi – posebna razmatranja za odabrane stavke (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

18. Međunarodni revizijski standard 505, Eksterne konfirmacije (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

19. Međunarodni revizijski standard 510, Početni revizijski angažmani – početna stanja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

20. Međunarodni revizijski standard 520, Analitički postupci (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

21. Međunarodni revizijski standard 530, Revizijsko uzorkovanje (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

22. Međunarodni revizijski standard 540 (izmijenjen), Revidiranje računovodstvenih procjena i povezanih objava (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na ili nakon 15. prosinca 2019.)

23. Međunarodni revizijski standard 550, Povezane strane (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

24. Međunarodni revizijski standard 560, Naknadni događaji (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

25. Međunarodni revizijski standard 570 (izmijenjen), Vremenska neograničenost poslovanja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

26. Međunarodni revizijski standard 580, Pisane izjave (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

27. Međunarodni revizijski standard 600, Posebna razmatranja – revizije financijskih izvještaja grupe (uključujući rad revizora komponente) (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

28. Međunarodni revizijski standard 610 (izmijenjen 2013.), Korištenje radom internih revizora (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2014. ili nakon tog datuma)

29. Međunarodni revizijski standard 620, Korištenje radom revizorovog stručnjaka (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

30. Međunarodni revizijski standard 700 (izmijenjen), Formiranje mišljenja i izvješćivanje o financijskim izvještajima (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

31. Međunarodni revizijski standard 701, Priopćavanje ključnih revizijskih pitanja u izvješću neovisnog revizora (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

32. Međunarodni revizijski standard 705 (izmijenjen), Modifikacije mišljenja u izvješću neovisnog revizora(na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

33. Međunarodni revizijski standard 706 (izmijenjen), Odjeljci za isticanje pitanja i odjeljci za ostala pitanja u izvješću neovisnog revizora (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

34. Međunarodni revizijski standard 710, Usporedne informacije – usporedni iznosi i usporedni financijski izvještaji (na snazi za financijske izvještaje za razdoblja započeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma)

35. Međunarodni revizijski standard 720 (izmijenjen), Revizorove odgovornosti u vezi s ostalim informacijama (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

36. Međunarodni revizijski standard 800 (izmijenjen), Posebna razmatranja – revizije financijskih izvještaja sastavljenih u skladu s okvirima posebne namjene (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja završena na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

37. Međunarodni revizijski standard 805 (izmijenjen), Posebna razmatranja – revizije pojedinačnih financijskih izvještaja i određenih elemenata, računa ili stavaka financijskih izvještaja (na snazi za revizije za razdoblja završena na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

38. Međunarodni revizijski standard 810 (izmijenjen), Angažmani radi izvješćivanja o sažetim financijskim izvještajima (na snazi za angažmane radi izvješćivanja o sažetim financijskim izvještajima za razdoblja završena na 15. prosinca 2016. ili nakon tog datuma)

39. Međunarodna smjernica revizijske prakse 1000, Posebna razmatranja u revidiranju financijskih instrumenata

40. Međunarodni revizijski standard 315 (izmijenjen 2019.), Identificiranje i procjenjivanje rizika značajnih pogrešnih prikazivanja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja započinju na 15. prosinca 2021. ili nakon tog datuma) Usklađujuće i posljedične izmjene i dopune drugih međunarodnih standarda koje proizlaze iz MRevS-a 315 (izmijenjen 2019.)

41. Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 1, Upravljanje kvalitetom za društva koja obavljaju reviziju ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili povezane usluge (na snazi od 15. prosinca 2022.)

42. Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 2, Pregledi kvalitete angažmana (na snazi za revizije i uvide u financijske izvještaje za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma, a za druge angažmane za izražavanje uvjerenja i povezane usluge na snazi je za usluge koje počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma)

43. Međunarodni revizijski standard 220 (izmijenjen), Upravljanje kvalitetom za reviziju financijskih izvještaja (na snazi za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma)

Usklađujuće izmjene Međunarodnih revizijskih standarda (MRevS) i povezanih materijala koje proizlaze iz projekata upravljanja kvalitetom.

 

II.

Ovom Odlukom stavljanju se izvan snage:

– Odluka o objavljivanju Međunarodnih revizijskih standarda, Međunarodnih standarda kontrole kvalitete i Međunarodnih smjernica revizijske prakse (»Narodne novine«, broj 49/10)

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog revizijskog standarda 315 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 610 (izmijenjen 2013.), Međunarodnog standarda za angažmane uvida 2400 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 33/16), u dijelu objavljivanja Međunarodnog revizijskog standarda 315 (izmijenjen) i Međunarodnog revizijskog standarda 610 (izmijenjen 2013.)

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog revizijskog standarda 260 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 570 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 700 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 701, Međunarodnog revizijskog standarda 705 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 706 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 720 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 107/16)

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog revizijskog standarda 250 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 800 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 805 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 810 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 3/19)

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog standarda za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen), Međunarodnog revizijskog standarda 540 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 71/19), u dijelu objavljivanja Međunarodnog revizijskog standarda 540 (izmijenjen)

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog revizijskog standarda 315 (izmijenjen 2019.) i usklađujuće i posljedične izmjene i dopune drugih međunarodnih standarda koje proizlaze iz Međunarodnog revizijskog standarda 315 i Međunarodnog standarda za povezane usluge 4400 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 82/21), u dijelu objavljivanja Međunarodnog revizijskog standarda 315 (izmijenjen 2019.)

– Odluka o objavljivanju Međunarodne smjernice revizijske prakse 1000, Međunarodnog standarda za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3410, Međunarodnog standarda za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3420, Međunarodnog standarda za povezane usluge 4410 (izmijenjen) (»Narodne novine«, broj 17/22), u dijelu objavljivanja Međunarodne smjernice revizijske prakse 1000

– Odluka o objavljivanju Međunarodnog revizijskog standarda 220 (izmijenjen), Međunarodnog standarda upravljanja kvalitetom 1, Međunarodnog standarda upravljanja kvalitetom 2 (»Narodne novine«, broj 105/22).

Klasa: 011-01/24-01/1

Urbroj: 251-442-01-24-01

Zagreb, 9. travnja 2024.

Predsjednik

Hrvatske revizorske komore

Berislav Horvat, v. r.

 

MEĐUNARODNI STANDARDI KONTROLE KVALITETE, REVIDIRANJA, UVIDA, OSTALIH USLUGA S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA I POVEZANIH, IZDANJE 2020.

MEĐUNARODNI STANDARD KONTROLE KVALITETE 1

KONTROLA KVALITETE ZA DRUŠTVA KOJA OBAVLJAJU REVIZIJE I UVIDE U FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE I OSTALE ANGAŽMANE S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA I POVEZANE USLUGE

(Na snazi od 15. prosinca 2009.)

SADRŽAJ

 

 

Uvod

Područje koje uređuje ovaj MSKK

1. Ovaj Međunarodni standard kontrole kvalitete (MSKK) uređuje odgovornosti društva za njegov sustav kontrole kvalitete za revizije i uvide financijskih izvještaja i ostale angažmane s izražavanjem uvjerenja i povezane usluge. Ovaj MSKK treba čitati povezano s relevantnim zahtjevima etike.

2. Ostale objave Odbora za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB) navode dodatne standarde i upute o odgovornostima osoblja društva u vezi s postupcima kontrole kvalitete za određene vrste angažmana. MRevS 220,[32](MRevS 220, Kontrola kvalitete za reviziju financijskih izvještaja) primjerice, uređuje postupke kontrole kvalitete za revizije financijskih izvještaja.

3. Sustav kontrole kvalitete sastoji se od politika oblikovanih za postizanje cilja navedenog u točki 11 i postupaka nužnih za uvođenje i monitoring postupanja u skladu s tim politikama.

Nadležnost ovog MSKK-a

4. Ovaj MSKK primjenjuje se u svim društvima profesionalnih računovođa u vezi s revizijama i uvidima u financijske izvještaje, i ostalim angažmanima s izražavanjem uvjerenja i povezanim uslugama. Sadržaj i opseg politika i postupaka koje uspostavi pojedino društvo radi postizanja sukladnosti s ovim MSKK-om ovisit mora o različitim čimbenicima kao što su veličina i poslovna obilježja društva, i o tome je li ono dio mreže.

5. Ovaj MSKK sadrži cilj kojemu društva teže u provođenju MSKK-a i zahtjeve oblikovane za omogućavanje društvu da ispuni taj postavljeni cilj. Osim toga, on sadrži pripadajuće upute u obliku materijala za primjenu i drugih materijala s objašnjenima, kako se pobliže razmatra u točki 8, kao i uvodni materijal koji osigurava kontekst relevantan za ispravno shvaćanje MSKK-a i definicija.

6. Cilj pruža kontekst u kojem su postavljeni zahtjevi ovog MSKK-a i namijenjen je pomoći društvu u:

• razumijevanju onoga što se treba obaviti; i

•     odlučivanju treba li dodatno nešto učiniti radi postizanja cilja.

7. Zahtjevi ovog MSKK-a izražavaju se korištenjem riječi »mora«.

8. Materijal za primjenu i ostali materijali s objašnjenima, gdje je nužno, pružaju dodatna objašnjenja zahtjeva i upute za njihovo ispunjavanje. Oni mogu, osobito:

• podrobnije objašnjavati ono što podrazumijevaju zahtjevi ili što se njima namjerava obuhvatiti.

• uključivati primjere politika i postupka koji mogu biti primjereni u određenim okolnostima.

Iako takve upute same po sebi ne nameću zahtjeve, one su mjerodavne za ispravno ispunjavanje zahtjeva. Materijal za primjenu i ostali materijali s objašnjenima mogu također pružati informacije o polaznim osnovama za pitanja koja se razmatraju u ovom MSKK-u. Gdje je primjereno, u materijal za primjenu i ostale materijale s objašnjenima uključena su dodatna razmatranja specifična za revizijske organizacije javnog sektora ili manja društva. Ta dodatna razmatranja pomažu u primjeni zahtjeva iz ovog MSKK-a. Međutim, ona ne ograničavaju ili umanjuju odgovornost društva da primjeni i postupi u skladu sa zahtjevima iz ovog MSKK-a.

9. Ovaj MSKK uključuje, pod naslovom »Definicije,« opis značenja dodijeljenih određenim pojmovima za potrebe ovog MSKK-a. To je dano kako bi se pomoglo dosljednoj primjeni i interpretiranju ovog MSKK-a, i nije namijenjeno za mijenjanje definicija koje mogu biti ustanovljene za druge potrebe, neovisno o tome jesu li u zakonu, regulativi ili drugačije. Pojmovnik u vezi s međunarodnim standardima izdao je IAASB u objavljenom Priručniku za Međunarodne standarde revidiranja, izražavanja uvjerenja i povezane usluge (Handbook of International Quality Control,, Auditing, Review, Other Assurance, and Related Services Pronouncements), a objavio ga je IFAC, te sadrži pojmove definirane u ovom MSKK-u. On također sadrži opise drugih pojmova koji se mogu pronaći u ovom MSKK-u s ciljem pomaganja jednostavnom i dosljednom interpretiranju i prevođenju.

Datum stupanja na snagu

10. Sustavi kontrole kvalitete u skladu s ovim MSKK-om trebaju se uspostaviti do 15. prosinca 2009.

Cilj

11. Cilj je društva uspostaviti i održavati sustav kontrole kvalitete koji mu će pružiti razumno uvjerenje da:

(a) društvo i njegovo osoblje postupaju u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima; i

(b) izvješća, koja izdaje društvo ili angažirani partneri, primjerena su u danim okolnostima.

Definicije

12. U ovom MSKK-u, sljedeći pojmovi imaju niže navedena značenja:

(a) Datum izvješća – datum koji je odabrao profesionalni računovođa u javnoj praksi za datiranje izvješća.

(b) Dokumentacija angažmana – evidencija obavljenog posla, pribavljenih rezultata i zaključaka do kojih je došao profesionalni računovođa u javnoj praksi (ponekad se koristi naziv radna dokumentacija ili radni papiri).

(c) Angažirani partner[33](»Angažirani partner«, »partner« i »društvo«, kad je primjenjivo, trebaju se shvaćati u značenjima koja imaju njihove istoznačnice u javnom sektoru.) – partner ili druga osoba u društvu koja je odgovorna za preuzetu obvezu i njegovo ispunjavanje i za izvješće koje se izdaje u ime društva te koja, kad se to zahtijeva, ima primjerene odobrenje od profesionalnog, zakonodavnog ili regulativnog tijela.

(d) Ocjenjivanje kvalitete angažmana – postupak oblikovan kako bi se osiguralo objektivno ocjenjivanje, prije nego što je izvješće izdano, značajnih prosudbi angažiranog tima i zaključaka do kojih su došli pri formuliranju izvješća. Ocjenjivanje kvalitete angažmana je postupak za revizije financijskih izvještaja uvrštenih poslovnih subjekata i one ostale angažmane, ako ih ima, za koje je društvo odredilo da je potrebno ocjenjivanje kvalitete angažmana.

(e) Pregledavatelj kvalitete angažmana – partner, druga osoba u društvu, prikladno kvalificirana osoba izvan društva ili tim sastavljen od takvih pojedinaca, od kojih ni jedan nije dijelom angažiranog tima, s dovoljnim i primjerenim iskustvom i ovlastima da objektivno ocjenjuje značajne prosudbe angažiranog tima i zaključke do kojih je došao pri formuliranju izvješća.

(f) Angažirani tim – svi partneri i osoblje koje sudjeluje u obavljanju angažmana i svaka osoba koju je angažiralo društvo ili umreženo društvo a koja sudjeluje u obavljanju angažmana. On uključuje vanjske stručnjake koje angažira društvo ili umreženo društvo. Pojam »angažirani tim« također uključuje osobe unutar službe interne revizije klijenta koje pružaju izravnu pomoć u revizijskom angažmanu kad eksterni revizor postupa u skladu sa zahtjevima MRevS-a 610 (izmijenjen 2013.).[34](MRevS 610 (izmijenjen 2013.), Korištenje radom internih revizora, ustanovljuje ograničenja u korištenju izravne pomoći. U njemu se također navodi da, zakonom ili regulativom, eksternom revizoru može biti zabranjeno dobivanje izravne pomoći od internih revizora. Stoga, korištenje izravne pomoći je ograničeno na situacije u kojima je ono dopušteno.)

(g) Društvo – samostalni profesionalni računovođa u javnoj praksi, ortaštvo ili korporacija ili drugi pravni subjekt profesionalnog računovođe.

(h) Provjera – u vezi s okončanim angažmanom, postupci oblikovani za osiguranje dokaza da je angažirani tim postupao u skladu s politikama i postupcima kontrole kvalitete u društvu.

(i) Uvršteni poslovni subjekt – poslovni subjekt čije su dionice ili dužnički financijski instrumenti uvršteni na priznatoj burzi ili se njima trguje prema pravilima priznate burze ili drugog jednakovrijednog tijela.

(j) Monitoring – postupak koji obuhvaća neprekidno sagledavanje i ocjenjivanje sustava kontrole kvalitete u društvu, uključujući periodično pregledavanje odabranih dovršenih angažmana, oblikovan kako bi se omogućilo društvu stjecanje razumnog uvjerenja da njezin sustav kontrola kvalitete djeluje učinkovito.

(k) Umreženo društvo – društvo ili poslovni subjekt koji pripada mreži.

(l) Mreža – veća struktura koja:

(c) je usmjerena na kooperaciju; i

(d)     za cilj ima zajedničko stvaranje dobiti, rashoda ili vlasništva, zajedničku kontrolu ili menadžment, zajedničke politike i postupke kontrole kvalitete, zajedničku poslovnu strategiju, korištenje zajedničkog brenda ili značajnog dijela profesionalnih resursa.

(m) Partner – svaka osoba s ovlaštenjem da za društvo zaključi obavljanje angažmana s pružanjem profesionalnih usluga.

(n) Osoblje – partneri i zaposlenici.

(o) Profesionalni standardi – IAASB-ovi standardi za angažmane (IAASB Engagement Standards), kako je definirano u IAASB-om Predgovoru Međunarodnim standardima kontrole kvalitete, revidiranja, uvida, ostalih izražavanja uvjerenja i povezanih usluga (Preface to the International Standards on Quality Control, Auditing, Review, Other Assurance and Related Services) i relevantni zahtjevi etike.

(p) Razumno uvjerenje – u kontekstu ovog MSKK-a, visoka, ali ne i apsolutna razina uvjerenja.

(q) Relevantni etički zahtjevi – etički zahtjevi kojima podliježu angažirani tim i pregledavatelj kvalitete kad obavljaju revizije ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane s izražavanjem uvjerenja ili povezane usluge koji redovno obuhvaćaju odredbe Međunarodnog kodeksa etike za profesionalne računovođe (uključujući Međunarodne standarde neovisnosti) Međunarodnog odbora za etičke standarde profesionalnih računovođa (IESBA Kodeks), zajedno s nacionalnim zahtjevima koji su stroži.

(r) Zaposlenici – stručno osoblje, osim partnera, uključujući i stručnjake koje zapošljava društvo.

(s) Prikladno kvalificirana eksterna osoba – osoba izvan društva sa sposobnošću i kompetencijama da djeluje kao angažirani partner, primjerice, partner drugog društva ili zaposlenik (s primjerenim iskustvom) profesionalnog računovodstvenog tijela čiji članovi mogu obavljati revizije i uvide povijesnih financijskih informacija, druge angažmane s izražavanjem uvjerenja ili angažmane s preuzimanjem obveze za povezane usluge ili neka organizacija koja pruža relevantne usluge kontrole kvalitete.

Zahtjevi

Primjenjivanje i postupanje u skladu s relevantnim zahtjevima

13. Osoblje unutar društva odgovorno za uspostavljanje i održavanje sustava društva za kontrolu kvalitete mora steći razumijevanje cjelokupnog sadržaja ovog MSKK-a, njegovog materijala za primjenu i drugih materijala s objašnjenima kako bi shvatili cilj MSKK-a i ispravno ispunili njegove zahtjeve.

14. Društvo mora postupiti u skladu sa svakim zahtjevom ovog MSKK-a, osim u okolnostima kad zahtjev nije relevantan za usluge koje se pružaju u vezi s revizijama i uvidima financijskih izvještaja i drugim angažmanima s izražavanjem uvjerenja te povezanim uslugama. (Vidjeti točku A1.)

15. Zahtjevi su oblikovani kako bi pomogli društvu u postizanju cilja navedenog u ovom MSKK-u. Stoga se očekuje da se ispravnom primjenom zahtjeva mora osigurati dovoljna osnova za postizanje cilja. Međutim, budući da se okolnosti znatno razlikuju i ne mogu se sve predvidjeti, društvo mora, radi ispunjavanja navedenog cilja, razmotriti postoje li određene okolnosti ili pitanja koja zahtijevaju da društvo uspostavi politike i postupke kao dopunu onima koje zahtijeva ovaj MSKK.

Sastavni dijelovi sustava kontrole kvalitete

16. Društvo mora uspostaviti i održavati sustav kontrole kvalitete koji uključuje politike i postupke usmjerene na svaki od sljedećih sastavnih dijelova:

(a) odgovornosti vodstva za kvalitetu unutar društva,

(b) relevantne etičke zahtjeve,

(c) prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentom i posebnih angažmana,

(d) ljudske resurse,

(e) obavljanje angažmana,

(f) monitoring.

17. Društvo mora dokumentirati svoje politike i postupke te ih priopćiti osoblju društva. (Vidjeti točke A2 – A3.)

Odgovornosti vodstva za kvalitetu unutar društva

18. Društvo mora uspostaviti politike i postupke oblikovane za promicanje internog stava da je kvaliteta prijeko potrebna u obavljanju svakog angažmana. Takve politike i postupci moraju zahtijevati da glavni izvršni dužnosnik društva (ili ekvivalent) ili, ako je primjereno, upravni odbor partnera u društvu (ili ekvivalent) preuzme krajnju odgovornost za sustav kontrole kvalitete društva. (Vidjeti točke A4 – A5.)

19. Društvo mora uspostaviti politike i postupke tako da svaka osoba kojoj, ili sve osobe kojima, glavni izvršni dužnosnik društva ili upravni odbor partnera dodijeli operativnu odgovornost za sustav kontrole kvalitete u društvu ima dostatno i primjereno iskustvo i mogućnost, i nužnu ovlast, da preuzme tu odgovornost. (Vidjeti točku A6.)

Relevantni etički zahtjevi

20. Društvo mora uspostaviti politike i postupke oblikovane na način koji mora pružiti razumno uvjerenje da društvo i njegovo osoblje postupaju u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima. (Vidjeti točke A7 – A10.)

Neovisnost

21. Društvo mora uspostaviti politike i postupke oblikovane na način koji društvu mora pružiti razumno uvjerenje da društvo, njegovo osoblje i, gdje je primjenjivo, ostali koji su podložni zahtjevima neovisnosti (uključujući osoblje mreže društva) održavaju neovisnost gdje je to potrebno prema relevantnim etičkim zahtjevima. Takve politike i postupci društvu moraju omogućiti da: (Vidjeti točku A10.)

(a) svoje zahtjeve u vezi s neovisnošću priopći svom osoblju i, gdje je primjenjivo, drugima na koje se oni odnose; i

(b) identificira prijetnje neovisnosti i procijeni jesu li identificirane prijetnje na prihvatljivoj razini, te ako nisu, da ih razriješi eliminiranjem okolnosti koje stvaraju prijetnje, primjenom mjera zaštite radi smanjivanja tih prijetnji na prihvatljivu razinu ili, ako se smatra primjerenim, da se povuče iz angažmana, gdje je povlačenje dopušteno zakonom ili regulativom.

22. Takve politike i postupci moraju zahtijevati: (Vidjeti točku A10)

(a) da angažirani partneri daju društvu relevantne informacije o angažmanima s klijentima, uključujući opseg usluga, kako bi omogućili društvu da ocijeni cjelokupni učinak, ako ga ima, na zahtjeve neovisnosti;

(b) da osoblje bez odlaganja obavijesti društvo o okolnostima i odnosima koji stvaraju prijetnju neovisnosti tako da se mogu poduzeti primjerene mjere;

(c) prikupljanje i priopćavanje relevantnih informacija primjerenom osoblju tako da:

(i) društvo i njegovo osoblje može lako utvrditi ispunjavaju li oni zahtjeve neovisnosti;

(ii) društvo može održavati i ažurirati svoje evidencije u vezi s neovisnošću; i

(iii) društvo može poduzeti primjerene aktivnosti u vezi s identificiranim prijetnjama neovisnosti koje nisu na prihvatljivoj razini.

23. Društvo mora uspostaviti politike i postupke oblikovane na način koji mu mora pružiti razumno uvjerenje da je obaviješteno o svakom neispunjavanju zahtjeva neovisnosti i omogućiti mu poduzimanje primjerenih aktivnosti radi rješavanja takvih situacija. Te politike i postupci moraju uključiti zahtjeve da: (Vidjeti točku A10)

(a) osoblje bez odlaganja obavijesti društvo o narušavanju neovisnosti kojeg postane svjesno;

(b) društvo bez odlaganja priopći identificirano neprovođenje politika i postupaka:

(i) angažiranom partneru koji se, uz društvo, treba upustiti u rješavanje problema neprovođenja politika i postupaka; i

(ii) ostalom relevantnom osoblju u društvu i, gdje je primjereno, mreži i onima na koje se odnose zahtjevi neovisnosti koji trebaju poduzeti primjerenu mjeru; i

(c) angažirani partner i druge osobe navedene u pod (b)(ii), ako je nužno, bez odlaganja priopće društvu mjere koje su poduzete za rješavanje problema, tako da društvo može odrediti jesu li potrebne daljnje aktivnosti.

24. Društvo mora, barem godišnje, dobiti pisanu izjavu o postupanju u skladu s njezinim politikama i postupcima u vezi s neovisnošću cjelokupnog osoblja društva od kojeg se relevantnim etičkim zahtjevima traži da je neovisno. (Vidjeti točke A10 – A11.)

25. Društvo mora uspostaviti politike i postupke: (Vidjeti točku A10)

(a) postavljanja kriterija za određivanje potrebe eliminiranja prijetnje duge povezanosti sa subjektom smanjivanjem na prihvatljivu razinu kad se koristi isto iskusnije osoblje u angažmanu s izražavanjem uvjerenja kroz duže razdoblje; i

(b) zahtijevanja, za sve revizije financijskih izvještaja uvrštenih subjekata, rotiranja angažiranog partnera i osoba odgovornih za ocjenjivanje kvalitete angažmana te, gdje je primjenjivo, ostalih osoba podložnih zahtjevu rotiranja, nakon određenog razdoblja u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima. (Vidjeti točke A12 – A17.)

Prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentom i posebnih angažmana

26. Društvo mora uspostaviti politike i postupke za prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentom i posebnih angažmana, oblikovane na način koji mora društvu pružiti razumno uvjerenje da će se prihvatit ili zadržati odnosi i angažmani samo gdje:

(a) je kompetentna za obavljanje angažmana i ima mogućnosti, uključujući vrijeme i resurse da to i učini; (Vidjeti točke A18, A23)

(b) može postupiti u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima; i

(c) je razmotrila integritet klijenta i nema informacija koje bi vodile do zaključka da klijentu nedostaje integritet. (Vidjeti točke A19 – A20, A23.)

27. Takve politike i postupci moraju zahtijevati da društvo:

(a) pribavi onakve informacije kakve smatra nužnim u danim okolnostima prije prihvaćanja angažmana s novim klijentom, kad odlučuje o tome hoće li obnoviti postojeći angažman i kad razmatra prihvaćanje novog angažmana s postojećim klijentom; (Vidjeti točke A21, A23)

(b) utvrdi je li primjereno prihvatiti angažman ako je identificiran potencijalni sukob interesa u vezi s prihvaćanjem angažmana s novim ili postojećim klijentom;

(c) dokumentira, ako su bili identificirani neki problemi i društvo je odlučilo prihvatiti ili zadržati odnos s klijentom ili određeni angažmana, kako su ti problemi bili riješeni.

28. Društvo mora uspostaviti politike i postupke o nastavljanju angažmana i odnosa s klijentom, koje se odnose na okolnosti kad društvo dobije informacije koje bi, da su društvu bile ranije poznate, uzrokovale njegovo odustajanje od angažmana. Takve politike i postupci moraju uključivati razmatranje:

(a) profesionalnih i zakonskih odgovornosti koje su primjenjive u takvim okolnostima, uključujući razmatranje o tome postoji li zahtjev da društvo izvijesti osobu ili osobe koje su ju imenovale ili, u nekim slučajevima, regulativna tijela; i

(b) mogućnosti povlačenja iz angažmana ili kako iz angažmana, tako i iz odnosa s klijentom. (Vidjeti točke A22 – A23.)

Ljudski resursi

29. Društvo mora uspostaviti politike i postupke oblikovane na način koji društvu mora pružiti razumno uvjerenje da ima dovoljno osoblja s kompetencijama, sposobnostima i privrženošću etičkim načelima nužnim za:

(a) obavljanje angažmana u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima; i

(b) omogućavanje društvu ili angažiranim partnerima izdavanja izvješća koja su primjerena u okolnostima. (Vidjeti točke A24 – A29.)

Dodjeljivanje timova

30. Društvo mora angažiranom partneru dodijeliti odgovornost za svaki angažman i mora uspostaviti politike i postupke koje zahtijevaju da:

(a) se identitet i uloga angažiranog partnera priopći ključnim članovima klijentovog menadžmenta i onima koji su zaduženi za upravljanje;

(b) angažirani parter ima prikladne sposobnosti, kompetentnosti, ovlasti i vrijeme za obavljanje uloge; i

(c) se odgovornosti angažiranog partnera jasno odrede i priopće tom partneru. (Vidjeti točku A30.)

31. Društvo također mora uspostaviti politike i postupke za dodjeljivanje primjerenog osoblja s nužnim sposobnostima i kompetentnostima za:

(a) obavljanje angažmana u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima; i

(b) omogućavanje društvu ili angažiranim partnerima izdavanje izvješća koja su primjerena u okolnostima. (Vidjeti točku A31.)

Obavljanje angažmana

32. Društvo mora uspostaviti politike i postupke oblikovane na način koji društvu mora pružiti razumno uvjerenje da su angažmani obavljani u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima te da društvo ili angažirani partner izdaje izvješća koja su primjerena u okolnostima. Takve mora politike i postupci uključiti:

(a) pitanja relevantna za promicanje postojanosti kvalitete u obavljanju angažmana; (Vidjeti točke A32 – A33)

(b) odgovornosti nadziranja; i (Vidjeti točku A34)

(c) odgovornosti pregledavanja. (Vidjeti točku A35.)

33. Politike i postupci društva u vezi s odgovornošću za pregledavanje moraju se utvrditi polazeći od toga da iskusniji članovi tima pregledavaju poslove koje su obavili manje iskusni članovi tima.

Konzultiranje

34. Društvo mora uspostaviti politike i postupke oblikovane na način koji mora društvu pružiti razumno uvjerenje da su:

(a) obavljene primjerene konzultacije o složenim ili osjetljivim pitanjima;

(b) na raspolaganju dostatni resursi kako bi se omogućilo primjereno konzultiranje;

(c) sadržaj i djelokrug takvih konzultacija kao i zaključci, koji su temeljem njih stvoreni, dokumentirani i dogovoreni između osobe koja traži konzultiranje i osobe koja je konzultant; i

(d) provedeni zaključci nastali konzultiranjem. (Vidjeti točke A36 – A40.)

Ocjenjivanje kvalitete angažmana

35. Društvo mora uspostaviti politike i postupke zahtijevajući, za primjerene angažmane, ocjenjivanje kvalitete angažmana koji osigurava objektivnu ocjenu važnih prosudbi angažiranog tima i zaključaka do kojih se došlo u formuliranju izvješća. Takve mora politike i postupci:

(a) zahtijevati ocjenjivanje kvalitete angažmana za sve revizije financijskih izvještaja uvrštenih subjekata;

(b) navesti kriterije po kojima moraju biti ocijenjene sve ostale revizije i uvidi povijesnih financijskih informacija i drugi angažmani s izražavanjem uvjerenja i povezane usluge pri određivanju treba li se za njih obaviti ocjenjivanje kvalitete angažmana; i (Vidjeti točku A41.)

(c) zahtijevati ocjenjivanje kvalitete za sve angažmane, ako ih ima, koji ispunjavaju kriterije ustanovljene u skladu s točkom 35(b).

36. Društvo mora uspostaviti politike i postupke na osnovi kojih mora se planirati vrste, vremenski raspored i opseg ocjenjivanja kvalitete angažmana. Takve politike i postupci moraju zahtijevati da izvješće angažmana ne bude datirano sve dok se ne dovrši ocjenjivanje kvalitete angažmana. (Vidjeti točke A42 – A43.)

37. Društvo mora uspostaviti politike i postupke koji zahtijevaju da ocjenjivanje kvalitete uključuje:

(a) raspravljanje važnih pitanja s angažiranim partnerom;

(b) pregled financijskih izvještaja ili drugih predmetnih informacija i nacrta izvješća;

(c) pregled dokumentacije odabranih angažmana u vezi sa značajnim prosudbama angažiranog tima i zaključcima do kojih se došlo; i

(d) ocjenjivanje zaključaka do kojih se došlo pri formuliranju izvješća i razmatranje je li primjeren nacrt izvješća. (Vidjeti točku A44.)

38. Za revizije financijskih izvještaja uvrštenih subjekata, društvo mora uspostaviti politike i postupke koji zahtijevaju da ocjenjivanje kvalitete angažmana također uključuje razmatranje sljedećeg:

(a) ocjene koju je dao angažirani tim o neovisnosti društva u vezi s određenim angažmanom;

(b) jesu li provedene primjerene konzultacije o pitanjima koja uključuju razlike mišljenja ili druga složena ili sporna pitanja, kao i zaključke izvedene iz tih konzultacija; i

(c) odražava li radna dokumentacija odabrana za pregled obavljeni posao u odnosu na značajne prosudbe te potkrjepljuje li stvorene zaključke. (Vidjeti točke A45 – A46.)

Kriteriji za prikladnost pregledavatelja kvalitete angažmana

39. Društvo mora uspostaviti politike i postupke koji se odnose na imenovanje pregledavatelja kvalitete angažmana i odrediti njihovu prikladnost kroz:

(a) stručne kvalifikacije koje se zahtijevaju za obavljanje te uloge, uključujući potrebno iskustvo i ovlasti; i (Vidjeti točku A47)

(b) stupanj u kojem se može konzultirati pregledavatelja kvalitete u vezi s angažmanom bez kompromitiranja njegove objektivnosti. (Vidjeti točku A48.)

40. Društvo mora uspostaviti politike i postupke oblikovane za očuvanje objektivnosti pregledavatelja kvalitete angažmana. (Vidjeti točke A49 – A51.)

41. Politike i postupci društva moraju osigurati zamjenu pregledavatelja kvalitete angažmana ako je narušena sposobnost da pregledavatelj obavi pregled na objektivan način.

Dokumentacija ocjenjivanja kvalitete angažmana

42. Društvo mora uspostaviti politike i postupke za dokumentiranje ocjenjivanja kvalitete angažmana koji zahtijevaju dokumentaciju o tome da:

(a) su obavljeni postupci zahtijevani politikama društva za ocjenjivanje kvalitete angažmana;

(b) je ocjenjivanje kvalitete dovršeno prije nego što je izdano izvješće; i

(c) pregledavatelj ne smatra da postoji neko neriješeno pitanje koje bi uzrokovalo uvjerenje kako značajne prosudbe angažiranog tima i zaključci do kojih je došao tim nisu bili primjereni.

Razlike u mišljenjima

43. Društvo mora uspostaviti politike i postupke za rad s razlikama mišljenja i rješavanjem razlika u mišljenjima unutar angažiranog tima te razlika u odnosu na mišljenja konzultanata kao i, gdje je primjenjivo, razlika u mišljenjima između angažiranog partnera i pregledavatelja kvalitete angažmana. (Vidjeti točke A52 – A53.)

44. Takve politike i postupci moraju zahtijevati:

(a) da su zaključci do kojih se došlo dokumentirani i da je po njima postupljeno; i

(b) da se izvješće ne smije datirati dok se pitanje ne riješi.

Dokumentacija angažmana

Dovršavanje cjeline konačnih dosjea angažmana

45. Društvo mora uspostaviti politike i postupke za angažirane timove kako bi pravodobno dovršili cjelinu konačnih dosjea angažmana nakon što su finalizirana izvješća koja se odnose na te angažmane. (Vidjeti točke A54 – A55.)

Povjerljivost, zaštita, nepromjenjivost, dostupnost i ponovno pronalaženje dokumentacije angažmana

46. Društvo mora uspostaviti politike i postupke oblikovane za održavanje povjerljivosti, zaštite, nepromjenjivosti, dostupnosti i ponovno pronalaženje dokumentacije angažmana. (Vidjeti točke A56 – A59.)

Čuvanje dokumentacije angažmana

47. Društvo mora uspostaviti politike i postupke za čuvanje dokumentacije angažmana kroz razdoblje koje je dostatno za ispunjavanje potreba društva ili kako je zahtijevano zakonom ili regulativom. (Vidjeti točke A60 – A63.)

Monitoring

Monitoring politika i postupaka kontrole kvalitete u društvu

48. Društvo mora uspostaviti postupak monitoringa oblikovan na način koji mora društvu pružiti razumno uvjerenje da su politike i postupci u vezi sa sustavom kontrole relevantni i primjereni, te da učinkovito djeluju. Taj postupak mora:

(a) uključiti trajno razmatranje i ocjenjivanje sustava kontrole kvalitete u društvu, uključujući cikličnu provjeru barem jednog dovršenog angažmana za svakog angažiranog partnera;

(b) zahtijevati da se odgovornost za postupak monitoringa dodijeli partneru ili partnerima ili drugim osobama s dostatnim i primjerenim iskustvom i ovlastima u društvu za preuzimanje takve odgovornosti; i

(c) zahtijevati da u provjeravanje angažmana nisu uključeni oni koji su obavili angažman ili obavili ocjenjivanje kvalitete angažmana. (Vidjeti točke A64 – A68.)

Ocjenjivanje, priopćavanje i otklanjanje utvrđenih manjkavosti

49. Društvo mora ocijeniti učinke manjkavosti otkrivene postupkom monitoringa i odrediti jesu li one:

(a) slučajevi koji ne ukazuju nužno da sustav kontrole kvalitete u društvu nije dovoljan za osiguranje razumnog jamstva da društvo djeluje u skladu sa standardima profesije i zahtjevima zakonodavnog i regulativnog tijela te da su izvješća, koja izdaje društvo ili angažirani partneri, prikladna u danim okolnostima; ili

(b) sustavne, ponavljajuće ili na dugi način značajne manjkavosti koje zahtijevaju trenutne korektivne aktivnosti.

50. Društvo mora priopćiti relevantnim angažiranim partnerima i drugom primjerenom osoblju manjkavosti koje se ustanove kao rezultat postupka monitoringa te preporuke za primjerene aktivnosti za popravljanje stanja. (Vidjeti točku A69.)

51. Preporuke za primjerene aktivnosti za popravljanje utvrđenog stanja uključivat mora jedno ili više od sljedećeg:

(a) poduzimanje primjerenih aktivnosti za popravljanje stanja u vezi s pojedinim angažmanom ili članom osoblja;

(b) priopćavanje nalaza onima koji su odgovorni za uvježbavanje i profesionalni razvoj;

(c) promjene politika i postupaka kontrole kvalitete; i

(d) disciplinske mjere protiv onih koji propuštaju postupati u skladu s politikama i postupcima društva, a osobito onih koji to čine učestalo.

52. Društvo mora uspostaviti politike i postupke u vezi sa slučajevima u kojima rezultati postupaka monitoringa ukazuju na to da izvješće može biti neprimjereno ili da su propušteni postupci tijekom obavljanja angažmana. Takve politike i postupci moraju zahtijevati da društvo odrediti koje su daljnje aktivnosti primjerene za postizanje sukladnosti s relevantnim standardima profesije i zahtjevima zakonodavnog i regulativnog tijela te da razmotri je li potrebno tražiti pravnu pomoć.

53. Barem godišnje, društvo treba priopćiti rezultate monitoringa svojeg sustava kontrole kvalitete angažiranim partnerima i drugim primjerenim osobama unutar društva, također izvršnom direktoru ili, ako je primjereno, svom upravnom odboru partnera. Takvo priopćavanje bit mora dostatno da omogući društvu i tim osobama poduzimanje žurnih i primjerenih mjera kad je to nužno u skladu s njihovim utvrđenim ulogama i odgovornostima. Priopćene informacije moraju uključivati:

(a) opis obavljenih postupaka monitoringa;

(b) zaključke izvedene iz postupaka monitoringa; i

(c) gdje je relevantno, opis sustavnih, ponavljajućih ili drugačije značajnih manjkavosti i poduzetih aktivnosti za njihovo rješavanje ili njihovo otklanjanje.

54. Neke društva posluju kao dio mreže te radi dosljednosti mogu primjenjivati neke postupke monitoringa na razini mreže. Tamo gdje društva unutar mreže posluju prema zajedničkim politikama i postupcima monitoringa oblikovanog radi sukladnosti s ovim MSKK-om, i ta se društva oslanjaju na takav sustav monitoringa, politike i postupci društva moraju zahtijevati da:

(a) najmanje godišnje, mreža priopćava cjeloviti djelokrug, razmjer i rezultate postupka monitoringa primjerenim osobama unutar društava mreže; i

(b) mreža odmah priopćava svaku otkrivenu manjkavost u sustavu kontrole kvalitete primjerenim osobama unutar odnosnog društva ili društava mreže tako da se mogu poduzeti primjerene mjere,

kako bi se angažirani partneri u društvima mreže mogli osloniti na rezultate postupka monitoringa primijenjenog u mreži, osim ako ih društva ili mreža ne savjetuju drugačije.

Pritužbe i tvrdnje

55. Društvo mora uspostaviti politike i postupke oblikovane na način koji mora društvu pružiti razumno uvjerenje da primjereno postupa s:

(a) pritužbama i tvrdnjama da posao koji je obavilo društvo nije u skladu s profesionalnim standardima i zahtjevima regulativnog i zakonodavnog tijela; i

(b) tvrdnjama o nesukladnosti sa sustavom kontrole kvalitete u društvu.

Kao dio tog postupka, društvo mora uspostaviti jasno definirane kanale komuniciranja s osobljem društva kako bi ono moglo izraziti svaku dvojbu bez straha od osvete. (Vidjeti točku A70.)

56. Ako se tijekom istraživanja pritužbi i tvrdnji ustanove manjkavosti u oblikovanju ili djelovanju sustava kontrole kvalitete u društvu ili nepostupanje osobe ili osoba u skladu sa sustavom društva za kontrolu kvalitete, društvo mora poduzeti primjerene aktivnosti razmatrane u točki 51. (Vidjeti točke A71 – A72.)

Dokumentacija sustava kontrole kvalitete

57. Društvo mora uspostaviti politike i postupke koji zahtijevaju primjerenu dokumentaciju radi osiguranja dokaza djelovanja svakog sastavnog dijela svog sustava kontrole kvalitete. (Vidjeti točke A73 – A75.)

58. Društvo mora uspostaviti politike i postupke koji zahtijevaju čuvanje dokumentacije kroz razdoblje koje je dostatno da onima koji obavljaju postupke monitoringa omogući ocjenjivanje postupanja društva u skladu s njegovim sustavom kontrole kvalitete ili za duže razdoblje ako je propisano zakonom ili regulativom.

59. Društvo mora uspostaviti politike i postupke koji zahtijevaju dokumentaciju za pritužbe i tvrdnje, kao i za reakcije na njih.

Materijali za primjenu i drugi materijali s objašnjenjima

Primjenjivanje i postupanje u skladu s relevantnim zahtjevima

Posebna razmatranja za manja društva (Vidjeti točku 14)

A1. Ovaj MSKK ne zahtijeva sukladnost sa zahtjevima koji nisu relevantni, primjerice, u okolnostima samostalnog profesionalnog računovođe u javnoj praksi koji nema drugih zaposlenika. Kad nema drugih zaposlenika, zahtjevi u ovom MSKK-u nisu relevantni kao što su oni u vezi s politikama i postupcima za dodjeljivanje primjerenog osoblja angažiranom timu (Vidjeti točku 31), odgovornostima pregledavanja (Vidjeti točku 33) i godišnjim priopćavanjem rezultata monitoringa angažiranim partnerima unutar društva. (Vidjeti točku 53.)

Elementi sustava kontrole kvalitete (Vidjeti točku 17)

A2. Priopćavanje politika i postupaka kontrole kvalitete uobičajeno uključuje opis politika i postupaka kontrole kvalitete i ciljeva koji se žele postići njihovim oblikovanjem, kao i poruku da svaki pojedinac ima osobnu odgovornost za kvalitetu te se očekuje da postupa u skladu s tim politikama i postupcima. Poticanjem osoblja društva da iznosi svoja gledišta ili dvojbe u vezi s pitanjima kontrole kvalitete daje se važnost dobivanju povratnih informacija o sustavu kontrole kvalitete u društvu.

Posebna razmatranja za manja društva

A3. Dokumentacija i priopćavanje politika i postupaka kod manjih društava može biti neformalnije i manje opsežno nego kod većih društava.

Odgovornosti vodstva za kontrolu unutar društva

Promicanje internog stava o kvaliteti (Vidjeti točku 18)

A4. Vodstvo društva i primjeri koje ono daje značajno utječu na unutarnje ponašanje u društvu. Promicanje unutarnjeg ponašanja upravljenog na kvalitetu ovisi o jasnim, dosljednim i učestalim aktivnostima i porukama svih razina rukovođenja društvom kojim se ističu društvene politike i postupci kontrole kvalitete i zahtjevi da se:

(a) posao obavlja u skladu sa standardima profesije i zahtjevima regulativnog i zakonodavnog tijela; i

(b) izdaju izvješća koja su primjerena u danim okolnostima.

Takve aktivnosti i poruke promiču kulturu u kojoj se priznaje i nagrađuje visoko kvalitetan rad. Takve mjere i poruke mogu se priopćavati u tečajevima namijenjenim za osposobljavanje osoblja, na sastancima, u formalnim i neformalnim razgovorima, izjavama, časopisima ili kratkim pisanim obavijestima, ali sve to nisu i jedini načini priopćavanja. One mogu biti uključene u internu društvenu dokumentaciju i vježbovne materijale te u postupke nagrađivanja partnera i osoblja tako da podupiru i osnažuju stavove društva o važnosti kvalitete i kako se, praktično, ona treba postići.

A5. Od posebne važnosti za promoviranje unutarnjeg ponašanja temeljenog na kvaliteti jest potreba da vodstvo društva potvrdi kako je najvažniji zahtjev u poslovnoj strategiji društva da ono postigne kvalitetu u svim angažmanima koje obavlja. Promoviranje takvog unutarnjeg ponašanja uključuje:

(a) uspostavljanje politika i postupaka koji se odnose na ocjenjivanje obavljanja posla, nagrađivanje i unaprjeđivanje (uključujući sustave stimulacija) njegovog osoblja oblikovane su tako da pokazuju najveću privrženost kvaliteti;

(b) dodjeljivanje odgovornosti menadžmentu tako da komercijalni aspekt ne naruši kvalitetu obavljenog posla; i

(c) osiguranje dostatnih resursa za razvoj, dokumentiranje i podupiranje svojih politika i postupaka kontrole kvalitete.

Dodjeljivanje operativne odgovornosti za sustav kontrole kvalitete u društvu (Vidjeti točku 19)

A6. Dostatno i primjereno iskustvo te sposobnost omogućavaju osobi ili osobama odgovornim za sustav kontrole kvalitete u društvu da identificiraju i razumiju probleme kontrole kvalitete i razviju primjerene politike i postupke. Potrebna ovlast omogućuje osobi ili osobama da primijene te politike i postupke.

Relevantni etički zahtjevi

Sukladnost s relevantnim etičkim zahtjevima (Vidjeti točku 20)

A7. IESBA Kodeks uspostavlja temeljna načela profesionalne etike, koja uključuju:

(a) integritet;

(b) objektivnost;

(c) profesionalnu kompetentnost i dužnu pažnju;

(d) povjerljivost; i

(e) profesionalno ponašanje.

Temeljna načela etika uspostavljaju standard ponašanja koji se očekuje od profesionalnog računovođe.

A8. IESBA Kodeks sadrži konceptualni okvir koji uspostavlja pristup koji je profesionalni računovođa obvezan primjenjivati pri utvrđivanju, ocjenjivanju i postupanju prijetnji sukladnosti s temeljnim načelima. U slučaju revizija, uvida i drugih angažmana za izražavanje uvjerenja, IESBA Kodeks sadrži Međunarodne standarde neovisnosti koji su uspostavljeni primjenom konceptualnog okvira na prijetnje neovisnosti u odnosu na te angažmane.

A9. Temeljna se načela osnažuju osobito:

• od strane vodstva društva; te kroz

• obrazovanje i osposobljavanje;

• monitoring; i

• postupak u vezi s povredama pravila.

Definicija »društva«, »mreže« i »društva mreže« (Vidjeti točke 20-25)

A10. Definicija »društva«, »mreže« ili »društva mreže« u relevantnim etičkim zahtjevima može se razlikovati od onih koje su navedene u ovom MSKK-u. Primjerice, IESBA Kodeks definira »društvo« kao:

(a) samostalnog profesionalnog računovođu u javnoj praksi, ortaštvo ili korporaciju profesionalnih računovođa;

(b) subjekta koji kontrolira takve strane kroz vlasništvo, rukovođenje ili na druge načine; i

(c) subjekt kojeg takve strane kontroliraju kroz vlasništvo, rukovođenje ili na druge načine.

IESBA Kodeks također pruža upute u vezi s pojmovima »mreža« i »društvo mreže«.

Pri postupanju u skladu sa zahtjevima iz točaka 20-25, definicije korištene u relevantnim etičkim zahtjevima primjenjuju se u mjeri u kojoj je to nužno za tumačenje tih etičkih zahtjeva.

Pisano potvrđivanje (Vidjeti točku 24)

A11. Pisano potvrđivanje može biti u papirnatom ili elektroničkom obliku. Pribavljanjem potvrda i poduzimanjem primjerenih aktivnosti u vezi s informacijama koje ukazuju na nesukladnost, društvo pokazuje važnost koju pridaje neovisnosti i omogućava da pitanja budu općepoznata i dostupna njegovom osoblju.

Dugotrajna povezanost sa subjektom (Vidjeti točku 25)

A12. IESBA Kodeks razmatra prijetnje koje mogu biti stvorene kao posljedica dugotrajne povezanosti pojedinca sa:

• subjektom i njegovim poslovanjem;

• subjektovim višim menadžmentom; ili

•     osnovnim predmetnim pitanjem i informacijama o predmetnom pitanju u angažmanu za izražavanje uvjerenja.

A13. IESBA Kodeks uključuje primjere čimbenika koji su relevantni za ocjenjivanje razine prijetnje koja može nastati kad je neki pojedinac uključen u angažmana za izražavanje uvjerenja kroz duže vremensko razdoblje. IESBA Kodeks također sadrži primjere mjera za razrješavanje prijetnji, uključujući:

•     eliminiranje prijetnje rotacijom pojedinca iz angažiranog tima; ili

•     primjenjivanje zaštitnih mjera radi smanjivanja prijetnje na prihvatljivu razinu, primjerice, obavljanjem redovnih neovisnih internih ili eksternih pregleda kvalitete angažmana.

A14. IESBA Kodeks zahtijeva rotaciju angažiranog partnera, pregledavatelja kvalitete angažmana i drugih ključnih revizijskih partnera[35](Kao što je definirano u IESBA Kodeksu.) u odnosu na određene angažmane. Nacionalnim zahtjevima mogu se uspostaviti kraća razdoblja rotiranja.

Posebna razmatranja za revizijske organizacije javnog sektora

A15. Zakonske odredbe mogu osigurati zaštitne mjere za neovisnost revizora javnog sektora. Međutim, prijetnje neovisnosti ipak mogu postojati neovisno o zakonskim odredbama oblikovanim za zaštitu neovisnosti. Stoga, pri uspostavljanju politika i postupaka zahtijevanih točkama 20-25, revizor javnog sektora može trebati uzeti u obzir odredbe koje se odnose na javni sektor i u tom kontekstu sagledati prijetnje neovisnosti.

A16. Uvršteni subjekti spomenuti u točkama 25 i A14 nisu uobičajeni u javnom sektoru. Međutim, mogu postojati drugi subjekti javnog sektora koji su značajni zbog veličine, složenosti ili su značajni s gledišta javnog interesa i koji posljedično tome mogu imati široki raspon dioničara. Stoga, mogu postojati slučajevi kad društvo odluči, temeljeno na svojim politikama i postupcima kontrole kvalitete, da je subjekt javnog sektora značajan za svrhe proširivanja postupaka kontrole kvalitete.

A17. U javnom sektoru, zakonodavstvo može odrediti imenovanje i uvjete za rad revizora s odgovornostima angažiranog partnera. Posljedica toga može biti da je nemoguće u potpunosti ispuniti zahtjeve rotiranja angažiranog partnera koji su previđeni za uvrštene subjekte. Ipak, kako je navedeno u točki A16, za subjekte javnog sektora za koje se smatra da su značajni, može biti u javnom interesu za revizijske organizacije javnog sektora da ustanove politike i postupke za promoviranje postupanja u skladu sa smislom koji ima rotiranje odgovornosti angažiranog partnera.

Prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentom i posebnih angažmana

Kompetencije, sposobnosti i resursi (Vidjeti točku 26(a))

A18. Razmatranje o tome ima li društvo kompetencije, sposobnosti i resurse za poduzimanje novog angažmana kod novog ili nekog postojećeg klijenta uključuje sagledavanje posebnih zahtjeva angažmana i postojećeg partnera te profila osoblja na svim relevantnim razinama, uključujući i pitanja:

•     ima li osoblje društva znanje za relevantnu djelatnost ili područje rada;

•     ima li osoblje iskustva s relevantnim zahtjevima regulative ili izvješćivanja ili mogućnost da uspješno stekne potrebnu vještinu i znanje;

•     ima li društvo dovoljno osoblja s potrebnim sposobnostima i kompetencijama;

•     jesu li na raspolaganju stručnjaci, ako budu potrebni;

•     jesu li na raspolaganju osobe koje ispunjavaju kriterije i zahtjeve prikladnosti za obavljanje ocjenjivanja kvalitete angažmana, gdje je primjenjivo; i

•     je li društvo u stanju dovršiti angažman u zadanom roku izvješćivanja.

Integritet klijenta (Vidjeti točku 26(c))

A19. Pitanja koja društvo razmatra u vezi s integritetom klijenta uključuju, primjerice:

•     identitet i poslovni ugled klijentovih glavnih vlasnika, ključnog menadžmenta, povezanih strana i onih koji su zaduženi za upravljanje klijentom;

•     vrstu klijentovog poslovanja, uključujući njegove poslovne postupke;

•     informacije o stavovima klijentovih glavnih vlasnika, ključnog menadžmenta i onih koji su zaduženi za upravljanje o pitanjima kao što je agresivno interpretiranje računovodstvenih standarda i okruženja internih kontrola;

•     nastoji li klijent agresivno zadržati naknadu društva na što je moguće nižoj razini;

•     pokazatelje neprimjerenog ograničavanja opsega rada;

•     indikacije da klijent može biti uključen u pranje novca ili druge kriminalne aktivnosti;

•     razloge za predloženo imenovanje društva i neimenovanje društva koja je prije pružala usluge klijentu; i

•     identitet i poslovni ugled povezanih strana.

Razmjer poznavanja koji društvo ima u vezi s integritetom klijenta općenito mora biti sve veći u kontekstu trajnosti odnosa s tim klijentom.

A20. Izvori informacija o takvim pitanjima koja društvo pribavlja mogu uključivati sljedeće:

•     komuniciranja s postojećim ili prethodnim pružateljima profesionalnih računovodstvenih usluga klijentu u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima i razgovora s ostalim trećim stranama;

•     upite upućene drugom osoblju društva ili trećim stranama kao što su bankari, odvjetnici i stručnjaci iz branše; i

•     istraživanje relevantnih baza podataka.

Nastavljanje odnosa s klijentom (Vidjeti točku 27(a))

A21. Odlučivanje o tome hoće li se zadržati odnos s klijentom uključuje razmatranje značajnih pitanja koja su se pojavila tijekom tekućeg ili ranijih angažmana i njihovih učinaka na nastavljanje odnosa s klijentom. Primjerice, klijent može započeti s proširivanjem svojeg poslovanja u područjima za koja društvo nema nužnu stručnost.

Povlačenje (Vidjeti točku 28)

A22. Politike i postupci za povlačenje iz angažmana, ili i iz angažmana i iz odnosa s klijentom, uređuju pitanja koja uključuju sljedeće:

•     raspravljanje o primjerenim aktivnostima koje se mogu poduzeti na temelju relevantnih činjenica ili okolnosti, s primjerenom razinom klijentovog menadžmenta i onima koji su zaduženi za upravljanje njime;

•     ako društvo odluči da je prikladno povlačenje, raspravljanje, s primjerenom razinom klijentovog menadžmenta i onima koji su zaduženi za upravljanje njime, pitanja povlačenja iz angažmana, ili i iz angažmana i iz odnosa s klijentom, te razloga povlačenja.

•     razmatranje postoje li profesionalni, regulativni ili zakonski zahtjevi za društvo da ostane ili da izvijesti regulativno tijelo o svom povlačenju iz angažmana, ili i iz angažmana i iz odnosa s klijentom, kao i o razlozima povlačenja.

•     dokumentiranje značajnih pitanja, konzultacija, zaključaka i osnova za zaključivanje.

Posebna razmatranja za revizijske organizacije javnog sektora (Vidjeti točke 26 – 28)

A23. U javnom sektoru, revizori mogu biti imenovani u skladu sa zakonskim postupkom. U skladu s tim, ne moraju biti relevantni određeni zahtjevi i razmatranja u vezi s prihvaćanjem i nastavljanjem odnosa s klijentom i posebnim angažmanima koji su navedeni u točkama 26 – 28 i A18 – A22. Unatoč tome, uspostavljanje politika i postupka, kako je opisano, može osigurati korisne informacije revizorima javnog sektora za obavljanje procjena rizika i izvršavanje obveza u vezi s izvješćivanjem.

Ljudski resursi (Vidjeti točku 29)

A24. Kadrovska pitanja relevantna za društvene politike i postupke u vezi s ljudskim resursima uključuju, na primjer:

•     zapošljavanje;

•     ocjenjivanje obavljanja posla;

•     sposobnosti, uključujući vrijeme za obavljanje dodijeljenih poslova;

•     kompetentnost;

•     razvoj karijere;

•     napredovanje;

•     primanja; i

•     procjenjivanje potreba osoblja.

Učinkoviti postupci i procedure zapošljavanja pomažu društvu odabirati pojedince s integritetom koji imaju mogućnost razvijati svoje sposobnosti i kompetencije nužne za obavljanje poslova društva te koje posjeduju primjerena svojstva koja im omogućavaju da te poslove kompetentno obavljaju.

A25. Kompetentnosti se mogu razvijati različitim metodama, uključujući sljedeće:

•     profesionalno obrazovanje;

•     stalno profesionalno usavršavanje, uključujući uvježbavanje;

•     radno iskustvo;

•     instruiranje od strane iskusnijeg osoblja, primjerice, drugih članova angažiranog tima; i

•     obrazovanje o neovisnosti za osoblje od kojega se zahtijeva da je neovisno.

A26. Trajna kompetentnost osoblja društva u značajnoj mjeri ovisi o primjerenoj razini stalnog profesionalnog usavršavanja tako da osoblje održava svoja znanja i sposobnosti. Učinkovite politike i postupci ističu potrebu trajnog uvježbavanja za sve razine osoblja društva i osiguravaju neophodne resurse za uvježbavanje i pomaganje kako bi se omogućilo osoblju da razvije i održava potrebne sposobnosti i kompetentnosti.

A27. Društvo može koristiti prikladno kvalificirane vanjske osobe kad, primjerice, interni tehnički resursi i resursi za uvježbavanje nisu raspoloživi.

A28. Postupci ocjenjivanja obavljanja posla, određivanja primanja i napredovanja primjereno potvrđuju i nagrađuju razvijanje i održavanje kompetentnosti i privrženosti etičkim načelima. Mjere koje društvo može poduzeti za razvijanje i održavanje kompetentnosti i privrženosti etičkim načelima uključuju:

•     skretanje pozornost osoblju na očekivanja društva u vezi s obavljanjem posla i etičkim načelima;

•     obavještavanje osoblja o ocjenjivanju i omogućavanje osoblju da se savjetuje o odvijanju, napredovanju i razvijanju karijere;

•     pomaganje osoblju u shvaćanju da postizanje položaja s većim odgovornostima ovisi, između ostalog, o kvaliteti obavljanja posla i poštivanju etičkih načela te da propust postupanja u skladu s politikama i postupcima u društvu može rezultirati disciplinskim mjerama

Posebna razmatranja za manja društva

A29. Veličina i okolnosti društva moraju utjecati na strukturu postupka ocjenjivanja obavljenih poslova u društvu. Manja društva, općenito, mogu koristiti manje formalizirane metode ocjenjivanja poslova koje obavlja njegovo osoblje.

Dodjeljivanje timova

Angažirani partneri (Vidjeti točku 30)

A30. Politike i postupci mogu uključivati sustav za praćenje opterećenosti i raspoloživosti partnera kako bi se tim osobama omogućilo da imaju dovoljno vremena za primjerene izvršavanje svojih odgovornosti.

Angažirani timovi (Vidjeti točku 31)

A31. Dodjeljivanje timova i određivanje potrebne razine nadziranja timova za neki angažirani tim uključuju, primjerice, sagledavanje:

•     koliko poznaje i kakvo praktično iskustvo ima s angažmanima sličnog sadržaja i složenosti koje je stečeno primjerenim uvježbavanjem i sudjelovanjem u obavljanju;

•     koliko razumije profesionalne standarde i zahtjeve regulativnog i zakonodavnog tijela;

•     kakvo ima tehničko znanje i stručnost, uključujući poznavanje relevantnih informacijskih tehnologija;

•     njegovo poznavanje relevantnih djelatnosti u kojima klijenti posluju;

•     njegovu mogućnost korištenja profesionalnog prosuđivanja; i

•     koliko razumije politike i postupke kontrole kvalitete u društvu.

Obavljanje angažmana

Postojanost kvalitete obavljanja angažmana (Vidjeti točku 32(a))

A32. Društvo propagira postojanost kvalitete obavljanja angažmana pomoću svojih politika i postupaka. To je često popraćeno pisanim ili elektroničkim priručnicima, softverskim pomagalima ili drugim oblicima standardizirane dokumentacije i uputama za djelatnost ili neku posebnu problematiku. Pitanja koja se uređuju mogu uključivati sljedeće:

•     kako se angažirani timovi ukratko informiraju o angažmanu radi stjecanja razumijevanja ciljeva svojeg posla;

•     postupke za postupanje u skladu sa standardima primjenjivim u angažmanu;

•     postupke nadziranja angažmana, uvježbavanja i usmjeravanja osoblja;

•     metode pregledavanja obavljenog posla, značajnih prosudbi i oblika izdanog izvješća;

•     primjerenu dokumentaciju o obavljenom poslu te vremenskom rasporedu i obujmu pregleda; i

•     postupke za osiguravanje ažurnosti svih politika i postupaka.

A33. Primjereni timski rad i uvježbavanje pomaže manje iskusnim članovima angažiranog tima da jasno razumiju ciljeve poslova koji su im dodijeljeni.

Nadziranje (Vidjeti točku 32(b))

A34. Nadziranje angažmana uključuje sljedeće:

•     praćenje napredovanja izvršavanja angažmana;

•     razmatranje sposobnosti i kompetentnosti pojedinačnih članova angažiranog tima, zatim imaju li dovoljno vremena za obavljanje svojeg posla, razumiju li upute koje su dobili i obavlja li se posao u skladu s pristupom koji je bio planiran za revizijski angažman;

•     usmjeravanje na važna pitanja nastala tijekom revizije, razmatranje njihove važnosti i primjerene mijenjanje planiranog pristupa; i

•     identificiranje pitanja za konzultiranje ili razmatranje s iskusnijim članovima angažiranog tima tijekom angažmana.

Pregledavanje (Vidjeti točku 32(c))

A35. Pregledavanje se sastoji u razmatranju:

•     je li posao bio obavljen u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima;

•     jesu li se pojavila značajna pitanja za daljnja razmatranja;

•     jesu li provedena primjerena konzultiranja te jesu li postignuti zaključci dokumentirani i provedeni;

•     je li potrebno mijenjati vrste, vremenski raspored i opseg obavljenih poslova;

•     potkrepljuje li obavljeni rad stvorene zaključke i je li primjereno dokumentiran;

•     jesu li dobiveni dokazi dostatni i primjereni za podržavanje izvješća; i

•     jesu li postignuti ciljevi postupaka iz angažmana.

Konzultiranje (Vidjeti točku 34)

A36. Konzultiranje uključuje raspravljanje, na primjerenoj profesionalnoj razini, s osobama unutar ili izvan društva koje imaju specijalistička znanja.

A37. Konzultiranjem se angažiraju primjereni istraživački resursi kao i kolektivno iskustvo i tehnička stručnost društva. Konzultiranje pomaže unaprjeđivanje kvalitete i pridonosi provođenju profesionalnih prosudbi. Prikladno uređivanje konzultiranja pomoću politika i postupaka društva pomaže u uspostavljanju stanja gdje se konzultiranje smatra vrlinom i kojima se potiče osoblje da se konzultira u vezi sa složenim ili osjetljivim pitanjima.

A38. Učinkovito konzultiranje o tehničkim, etičkim ili drugim pitanjima unutar društva ili, gdje je primjenjivo, izvan društva može se postići kad:

•     su konzultantima dane sve relevantne činjenice kako bi oni kao upućene osobe mogli dati savjet; i

•     kad konzultanti imaju znanje, staž i iskustvo;

i kad su primjerene dokumentirani i provedeni zaključci nastali po osnovi konzultiranja.

A39. Dokumentacija o konzultacijama s drugima profesionalnim osobama o složenim ili osjetljivim pitanjima koja je dostatno cjelovita i podrobna doprinosi razumijevanju:

•     pitanja za koje se traži konzultacija; i

•     rezultata konzultacije, uključujući svaku donesenu odluku, osnovu za tu odluku i kako je provedena.

Posebna razmatranja za manja društva

A40. Društva koja se trebaju konzultirati eksterno, primjerice, društva bez prikladnih internih resursa, mogu koristiti prednosti savjetodavnih usluga koje pružaju:

•     druga društva;

•     profesionalna i regulativna tijela; ili

•     komercijalne organizacije koje pružaju relevantne usluge kontrole kvalitete.

Prije zaključivanja ugovora za takve usluge, društvo razmatra je li vanjski pružatelj prikladno kvalificiran za tu svrhu.

Ocjenjivanje kvalitete angažmana

Kriteriji za ocjenjivanje kvalitete angažmana (Vidjeti točku 35(b))

A41. Kriteriji za određivanje koje angažmane, različite od revizije financijskih izvještaja uvrštenih subjekata, treba podvrgnuti ocjenjivanju kvalitete mogu uključivati, primjerice:

• vrstu angažmana, uključujući razmjer u kojem on uključuje pitanje od javnog interesa;

• postojanje neuobičajenih okolnosti ili rizika u angažmanu ili skupini angažmana; i

• zahtijevaju li zakoni ili regulative ocjenjivanje kvalitete angažmana.

Vrste, vremenski raspored i opseg ocjenjivanja kvalitete angažmana (Vidjeti točke 36 – 37)

A42. Izvješće angažmana ne datira se dok nije dovršeno ocjenjivanje kvalitete angažmana. Međutim, dokumentacija o ocjenjivanju kvalitete angažmana može se kompletirati nakon datuma izvješća.

A43. Pravodobno obavljanje ocjenjivanja kvalitete angažmana u primjerenoj etapi tijekom angažmana omogućava da se značajna pitanja riješe odmah na način koji je prihvatljiv za pregledavatelja kvalitete angažmana ili prije datuma izvješća.

A44. Opseg ocjenjivanja kvalitete angažmana može ovisiti, između ostalog, o složenosti angažmana, o tome je li subjekt ujedno i uvršteni subjekt te riziku da izvješće može biti neprimjereno u danim okolnostima. Obavljanje ocjenjivanja kvalitete angažmana ne umanjuje odgovornosti angažiranog partnera.

Ocjenjivanje kvalitete angažmana kod uvrštenog subjekta (Vidjeti točku 38)

A45. Ostala pitanja relevantna za ocjenjivanje značajnih prosudbi angažiranog tima koja se mogu sagledavati pri ocjenjivanju kvalitete revizije financijskih izvještaja uvrštenog subjekta uključuju:

•     značajne rizike uočene tijekom angažmana i reakcije na te rizike;

•     stvorene prosudbe, osobito u vezi sa značajnošću i značajnim rizicima;

•     važnost i narav ispravljenih i neispravljenih pogrešnih prikazivanja utvrđenih tijekom angažmana; i

•     pitanja koja treba priopćiti menadžmentu i onima koji su zaduženi za upravljanje i, gdje je primjenjivo, ostalim stranama kao što su regulativna tijela.

Ta ostala pitanja, ovisno o okolnostima, mogu također biti primjenjiva u ocjenjivanjima kvalitete revizija financijskih izvještaja drugih subjekata kao i za uvide financijskih izvještaja i ostale angažmane s izražavanjem uvjerenja te povezane usluge.

Posebna razmatranja za revizijske organizacije javnog sektora

A46. Iako se ne mogu smatrati uvrštenim subjektima, kako je opisano u točki A16, određeni subjekti javnog sektora mogu imati dostatnu važnost da stvaraju obvezu obavljanja pregledavanja kvalitete angažmana.

Kriteriji za prikladnost pregledavatelja kvalitete angažmana

Dostatne i primjerene stručne kvalifikacije, iskustvo i ovlasti (Vidjeti točku 39(a))

A47. Što se može smatrati primjerenom stručnošću, iskustvom i ovlastima ovisi o okolnostima angažmana. Primjerice, pregledavatelj kvalitete angažmana koji je revizija financijskih izvještaja uvrštenog subjekata vjerojatno bi trebao biti osoba s dostatnim i primjerenim iskustvom i ovlastima da djeluje kao partner u revizijskim angažmanima koji su revizije financijskih izvještaja uvrštenih subjekata.

Konzultiranje s pregledavateljem kvalitete angažmana (Vidjeti točku 39(b))

A48. Angažirani partner može se tijekom angažmana konzultirati s pregledavateljem kvalitete angažmana, primjerice, kako bi se ustanovilo hoće li prosudbe angažiranog partnera biti prihvatljive pregledavatelju kvalitete angažmana. Takvo konzultiranje omogućava izbjegavanje da se razlike mišljenja ustanove u kasnoj etapi angažmana i ne moraju kompromitirati podobnost da pregledavatelj kvalitete angažmana obavi svoju ulogu. Tamo gdje sadržaj i razmjer konzultacija postane značajan, objektivnost pregledavatelja može biti kompromitirana ako angažirani tim i pregledavatelj ne vode brigu da se očuva pregledavateljeva objektivnost. Gdje to nije moguće, imenuje se druga osoba iz društva ili prikladno kvalificirana vanjska osoba za preuzimanje uloge ili pregledavatelja kvalitete angažmana ili osobe koju treba konzultirati u vezi s angažmanom.

Objektivnost pregledavatelja kvalitete angažmana (Vidjeti točku 40)

A49. Od društva se zahtijeva da uspostavi politike i postupke oblikovane za očuvanje objektivnosti pregledavatelja kvalitete angažmana. U skladu s tim, takve politike i postupci osiguravaju da pregledavatelj kvalitete angažmana:

•     gdje je izvedivo, nije odabran odlukom angažiranog partnera;

•     ne sudjeluje na drugi način u angažmanu tijekom razdoblja pregleda;

•     ne donosi odluke za angažirani tim; i

•     nije izložen drugim razmatranjima koja bi prijetila njegovoj objektivnosti.

Posebna razmatranja za manja društva

A50. U slučaju društava s nekoliko partnera može biti neizvedivo da angažirani partner ne bude uključen u odabiranje pregledavatelja kvalitete angažmana. Samostalni revizori ili mala društva mogu sklopiti ugovor s prikladno kvalificiranom vanjskom osobom za one angažmane za koje odrede da zahtijevaju ocjenjivanje kvalitete angažmana. Alternativno, samostalni revizori ili mala društva mogu koristiti druga društva kako bi se omogućilo ocjenjivanje kvalitete angažmana. Kad društvo sklapa ugovore s prikladno kvalificiranim vanjskim osobama, primjenjivi su zahtjevi iz točaka 39 – 41 i upute iz točaka A47 – A48.

Posebna razmatranja za revizijske organizacije javnog sektora

A51. U javnom sektoru, zakonski imenovani revizor (primjerice, državni revizor ili druga primjereno kvalificirana osoba imenovana u ime državnog revizora) može imati istu ulogu kakvu ima i angažirani partner ali sa sveukupnom odgovornošću za revizije javnog sektora. U takvim okolnostima, gdje je primjenjivo, izbor pregledavatelja kvalitete angažmana uključuje sagledavanje potrebe neovisnosti spram revidiranom subjektu i mogućnosti da pregledavatelj kvalitete angažmana osigura postizanje cilja ocjenjivanja.

Razlike u mišljenjima (Vidjeti točku 43)

A52. Učinkovit postupak potiče uočavanje razlika u mišljenjima u ranoj etapi, osigurava jasne upute za postupke koje se potom trebaju poduzeti i zahtijevaju dokumentiranje u vezi s rješavanjem razlika i provedbu postignutih zaključaka.

A53. Postupci za rješavanje takvih razlika mogu uključivati konzultiranje s drugim revizorom ili društvom ili strukovnim ili regulativnim tijelom.

Dokumentacija angažmana

Dovršavanje cjeline konačnih dosjea angažmana (Vidjeti točku 45)

A54. Zakon ili regulativa mogu propisivati rokove u kojem se treba dovršiti cjelina konačnih dosjea za određene vrste angažmana. Kad takvi rokovi nisu propisani zakonom ili regulativom, točka 45 zahtijeva da društvo uspostavi primjerene rokove koji odražavaju potrebu da se pravodobno dovrše cjeline konačnih dosjea angažmana. U slučaju revizije, primjerice, takav rok uobičajeno nije duži od 60 dana od datuma revizorskog izvješća.

A55. Tamo gdje se dva ili više izvješća izdaju u vezi s istim predmetnim informacijama subjekta, politike i postupci u društvu u vezi rokova dovršavanja cjelina konačnih dosjea angažmana tretiraju svako izvješće kao da se radi o odvojenom angažmanu. To može biti slučaj, primjerice, kad društvo izdaje revizorsko izvješće o financijskim informacija sastavnog dijela za svrhe konsolidacije grupe i, na kasniji datum, revizorsko izvješće o istim financijskim informacijama, ali u vezi sa zakonskom revizijom.

Povjerljivost, zaštita, integritet, dostupnost i ponovno pronalaženje dokumentacije angažmana

Dokumentacija (Vidjeti točku 46)

A56. Relevantni zahtjevi etike uspostavljaju obvezu osoblja društva da cijelo vrijeme paze na povjerljivost informacija sadržanih u dokumentaciji angažmana, osim ako klijent nije dao određenu ovlast za objavljivanje informacija ili postoji zakonska ili regulativna obveza ili relevantni etički zahtjevi to učiniti. Određeni zakoni ili regulativa mogu nametati dodatne obveze osoblju društva u pogledu održavanja povjerljivosti, posebno u slučajevima kad je riječ o osobnim podacima.

A57. Neovisno o tome je li dokumentacija angažmana u papirnatom, elektroničkom ili drugom obliku, integritet, dostupnost i mogućnost ponovnog pronalaženja podataka koje sadrži može biti ugrožena, ako se dokumentacija može mijenjati, dodavati ili brisati bez znanja društva ili ako ona može biti trajno izgubljena ili oštećena. U skladu s tim, društvo oblikuje i uvodi primjerene kontrole dokumentacije angažmana koje mogu uključiti one koje:

•     omogućuju utvrđivanje kad je i tko kreirao, promijenio ili pregledao dokumentaciju angažmana;

•     štite integritet informacija u svim etapama angažmana, osobito kad se informacije razmjenjuju unutar angažiranog tima ili prenose drugim stranama putem interneta;

•     onemogućavaju neovlašteno mijenjanje dokumentacije angažmana; i

•     angažiranom timu ili drugim ovlaštenim strankama dopuštaju pristup do dokumentacije angažmana, kad je to nužno, radi ispravnog izvršavanja njihovih obveza.

A58. Kontrole koje društvo oblikuje i uvodi radi očuvanja povjerljivosti, integriteta, dostupnosti i ponovnog pronalaženja dokumentacije angažmana mogu uključivati, primjerice:

•     korištenje lozinki za članove angažiranog tima kako bi se ograničio pristup elektroničkoj dokumentaciji angažmana na ovlaštene korisnike;

•     primjerene postupke za sigurnosne kopije elektroničke dokumentacije angažmana u svim etapama tijekom angažmana;

•     postupke za ispravno distribuiranje dokumentacije angažmana članovima tima na početku angažmana, njezinu obradu tijekom angažmana i sređivanje na kraju angažmana; i

•     postupke za ograničavanje pristupa, ispravno distribuiranje i povjerljivo odlaganje otisaka dokumentacije angažmana.

A59. Izvorna se dokumentacija može skenirati iz praktičnih razloga radi uključivanja u dosje angažmana. U tom slučaju, društvo uvodi primjerene postupke koji mogu zahtijevati od angažiranog tima da:

•     izrađuju skenirane kopije koje prikazuju cjelokupni sadržaj izvornog papirnatog dokumenta, uključujući potpise, povezivanja i zabilješke;

•     integriraju skenirane kopije u dosje angažmana, uključujući, kad je nužno, obave numeriranja i potpisivanja; i

•     omoguće da se ponovno pronađu i otisnu skenirane kopije, kad je to potrebno.

Mogu postojati pravni, regulativni ili drugi razlozi da društvo zadrži izvornu papirnatu dokumentaciju koja je bila skenirana.

Čuvanje dokumentacije angažmana (Vidjeti točku 47)

A60. Potrebe društva za čuvanjem dokumentacije angažmana te razdoblje čuvanja ovisit će o vrsti angažmana i okolnostima koje se odnose na društvo, primjerice, treba li dokumentacija angažmana osigurati dokaz o pitanju od trajne važnosti za buduće angažmane. Razdoblje čuvanja može ovisiti i o drugim čimbenicima, kao što je taj propisuje li nacionalni zakon ili regulativa određena razdoblja čuvanja za određene vrste angažmana ili postoje li neka opće prihvaćena razdoblja čuvanja prema zakonodavstvu kad ne postoje posebni zahtjevi zakonodavnog ili regulativnog tijela.

A61. U određenim slučajevima revizijskih angažmana razdoblje čuvanja uobičajeno nije kraće od pet godina od datuma revizorskog izvješća ili, ako je kasniji, datuma revizorskog izvješća za grupu.

A62. Postupci koje društvo primjenjuje za čuvanje dokumentacije angažmana uključuju one koji omogućavaju da se tijekom razdoblja čuvanja ispune zahtjevi iz točke 47, primjerice da:

•     omoguće ponovno pronalaženje i pristup dokumentaciji angažmana tijekom razdoblja čuvanja, posebno u slučajevima elektroničke dokumentacije budući da tijekom vremena odnosne tehnologije mogu postići viši stupanj razvoja ili se promijeniti;

•     osiguraju, gdje je potrebno, zapis o promjenama obavljenim u dokumentaciji angažmana nakon što su dosjei angažmana bili kompletirani; i

•     omoguće ovlaštenim vanjskim stranama pristup i pregled određene dokumentacije angažmana radi kontrole kvalitete ili druge svrhe.

Vlasništvo dokumentacije angažmana

A63. Dokumentacija angažmana je vlasništvo društva, osim ako nije drugačije određeno zakonom ili regulativom. Društvo može, po svom izboru, omogućiti da klijent dobije pristup dijelu ili izvatku dokumentacije angažmana pod uvjetom da takvo objavljivanje ne umanji valjanost obavljenog posla ili, u slučaju angažmana s izražavanjem uvjerenja, neovisnost društva ili njegovog osoblja.

Monitoring

Monitoring politika i postupaka društva za kontrolu kvalitete (Vidjeti točku 48)

A64. Svrha monitoringa sukladnosti s politikama i postupcima kontrole kvalitete jest osigurati ocjenu o:

•     pridržavanju profesionalnih standarda i zahtjeva zakonodavnog i regulativnog tijela;

•     tome je li sustav kontrole kvalitete primjerene oblikovan i učinkovito implementiran; i

•     tome jesu li politike i postupci društva ispravno primijenjeni tako da su izvješća koja izdaje društvo ili angažirani partner primjerena u danim okolnostima.

A65. Trajno razmatranje i ocjenjivanje sustava kontrole kvalitete uključuju pitanja poput ovih koja slijede:

•     analizu:

o     novih dostignuća u profesionalnim standardima i zahtjevima zakonodavnog i regulativnog tijela i kako se ona odražavaju na politike i postupke društva, gdje je to primjereno;

o     pisanih potvrda o sukladnosti s politikama i postupcima koji se odnose na neovisnost;

o     stalnog profesionalnog usavršavanja, uključujući uvježbavanja; i

o     odluka u vezi s prihvaćanjem i nastavljanjem odnosa s klijentom i određenim angažmanima.

•     određivanje korektivnih mjera koje treba poduzeti i poboljšanja koje treba provesti u sustavu, uključujući osiguranje povratnih informacija o politikama i postupcima društva koji se odnose na edukaciju i osposobljavanje;

•     priopćavanje primjerenom osoblju društva slabosti utvrđenih u sustavu, o razmjeru shvaćanja sustava ili o postupanju u skladu s njim; i

•     postupke naknadnog praćenja koje obavlja primjereno osoblje društva tako da se potrebne izmjene mogu obaviti bez odgode u politikama i postupcima kontrole kvalitete.

A66. Politike i postupci cikličnog provjeravanja mogu, primjerice, određivati ciklus koji se proteže kroz tri godine. Način na koji se određuju ciklusi pregleda, uključujući vremenski raspored izbora pojedinačnih angažmana, ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući sljedeće:

•     veličinu društva;

•     broj i zemljopisni položaj ureda;

•     rezultate ranijih postupaka monitoringa;

•     stupanj ovlasti koji imaju uredi i osoblje (primjerice, je li pojedini ured ovlašten obaviti svoj pregled ili ga može obaviti samo glavni ured);

•     vrstu i složenost poslovanja i organizacije društva; i

•     rizike povezane s klijentima društva i određenim angažmanima.

A67. Postupak pregleda uključuje izbor pojedinačnih angažmana, od kojih neki mogu biti odabrani bez prethodnog obavještavanja angažiranog tima. Pri određivanju opsega pregleda, društvo može uzeti u obzir opseg ili zaključke neovisnog vanjskog programa pregleda. Međutim, program neovisnog vanjskog pregleda nije zamjena za program unutarnjeg monitoringa u društvu.

Posebna razmatranja za manja društva

A68. U slučaju manjih društava, može biti potrebno da postupke monitoringa obavljaju osobe koje su odgovorne za oblikovanje i uvođenje politika i postupaka kontrole kvalitete u društvu, ili koje mogu biti uključene u obavljanje ocjenjivanja kvalitete angažmana. Društvo s ograničenim brojem osoba može izabrati korištenje primjereno kvalificirane vanjske osobe ili druga društva za obavljanje provjere angažmana i druge postupke monitoringa. Alternativno, društvo može uspostaviti aranžmane radi dijeljenja resursa s drugim primjerenim organizacijama kako bi olakšale aktivnosti monitoringa.

Priopćavanje nedostataka (Vidjeti točku 50)

A69. Izvješćivanje osoba o utvrđenim nedostacima, koje nisu relevantni angažirani partneri, ne treba uključivati navod o kojim se određenim angažmanima radi, osim ako to nije nužno za ispravno izvršavanje odgovornosti osoba koje nisu angažirani partneri.

Pritužbe i tvrdnje

Izvori pritužbi i tvrdnji (Vidjeti točku 55)

A70. Pritužbe i tvrdnje (isključujući one za koje je očigledno da su beznačajne) mogu potjecati iz ili izvan društva. Može ih iznositi osoblje društva, klijenti ili treće strane. Mogu ih primati članovi angažiranog tima ili drugo osoblje društva.

Politike i postupci istraživanja (Vidjeti točku 56)

A71. Politike i postupci uspostavljeni za istraživanje pritužbi i tvrdnji mogu uključivati, na primjer, da partner koji nadzire istraživanje:

•     ima dostatno i primjereno iskustvo;

•     ima ovlast unutar društva; i

•     nije na drugi način uključen u angažman.

Partner koji nadzire istraživanje može koristiti pravnu pomoć, ako je nužna.

Posebna razmatranja za manja društva

A72. Može biti neizvedivo, u slučaju društva sa svega nekoliko partnera, da partner koji nadzire istraživanje ne bude uključen u angažman. Takve mala društva i samostalni profesionalni računovođe mogu za istraživanje pritužbi i tvrdnji koristiti usluge prikladno kvalificirane vanjske osobe ili druge društva.

Dokumentacija sustava kontrole kvalitete (Vidjeti točku 57)

A73. Oblik i sadržaj dokumentacije za evidentiranje djelovanja svakog sastavnog dijela sustava kontrole kvalitete pitanje je prosudbe i ovisi o brojnim čimbenicima, uključuje sljedeće:

•     veličinu društva i broj ureda; i

•     vrstu i složenost poslovanja i organizacije društva.

Primjerice, velike društva mogu koristiti elektroničke baze podataka za dokumentiranje pitanja kao što su potvrđivanja neovisnosti, ocjenjivanja uspješnosti i rezultata pregleda obavljenih kroz monitoring.

A74. Primjerena dokumentacija u vezi s monitoringom uključuje, na primjer:

•     postupke monitoringa, uključujući postupke za odabiranje dovršenih angažmana koje treba provjeriti;

•     dokaze o ocjenjivanju:

o     postupanja u skladu sa standardima profesije i zahtjevima zakonskog ili regulativnog tijela;

o     je li sustav kontrole kvalitete primjerene oblikovan i implementiran; i

o     jesu li politike i postupci kontrole kvalitete u društvu primjereno primijenjeni tako da su izvješća koja izdaje društvo ili angažirani partner primjerena u danim okolnostima;

•     identificiranje manjkavosti, ocjenu njihova učinka te navodi osnovu za određivanje jesu li nužne daljnje aktivnosti i koje su te aktivnosti.

Posebna razmatranja za manja društva

A75. Manja društva mogu koristiti neformalnije metode za dokumentiranje svojih sustava kontrole kvalitete kao što su ručne bilješke, kontrolni popisi i formulari.