Uredba (EU) 2024/1356 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817

(1)

Schengensko područje uspostavljeno je kako bi se stvorilo područje bez unutarnjih granica u kojem se osigurava slobodno kretanje osoba, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UFEU). Pravilno funkcioniranje tog područja temelji se na uzajamnom povjerenju među državama članicama i učinkovitom upravljanju vanjskim granicama.

(2)

Pravila kojima se uređuje nadzor državne granice u odnosu na osobe koje prelaze vanjske granice država članica Unije utvrđena su u Uredbi (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (⁴). Unatoč mjerama za zaštitu državne granice koje se primjenjuju, države članice mogle bi se suočiti s neovlaštenim prelascima granice državljana trećih zemalja koji izbjegavaju granične kontrole. Kako bi se dodatno razvila politika Unije u pogledu obavljanja kontrola osoba i učinkovitog nadzora prelaska vanjskih granica iz članka 77. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), trebalo bi uvesti dodatne mjere za rješavanje situacija u kojima su državljani trećih zemalja uhićeni zbog neovlaštenog prelaska vanjskih granica, u kojima su iskrcani nakon operacija traganja i spašavanja i u kojima su izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu na graničnom prijelazu, ali ne ispunjavaju uvjete ulaska. Ovom se Uredbom dopunjuje Uredba (EU) 2016/399 u pogledu tih situacija. Ključno je osigurati dubinsku provjeru državljana trećih zemalja u tim situacijama kako bi se olakšala pravilna identifikacija i omogućilo njihovo učinkovito upućivanje na odgovarajuće postupke koji bi, ovisno o okolnostima, mogli biti postupak za odobravanje međunarodne zaštite ili postupci u skladu s Direktivom 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (⁵). Dubinska provjera takvih državljana trećih zemalja trebala bi neometano dopunjavati kontrole na vanjskoj granici ili nadoknaditi činjenicu da te kontrole nisu provedene tijekom prelaska vanjske granice.

(3)

Nadzor državne granice nije samo u interesu država članica na čijim se vanjskim granicama on provodi, već je u interesu svih država članica koje su ukinule nadzor unutarnjih granica. Nadzor državne granice trebao bi pomoći u smanjivanju nezakonitih migracija, suzbijanju krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima te sprečavanju bilo kakve prijetnje unutarnjoj sigurnosti, javnom poretku, javnom zdravlju i međunarodnim odnosima država članica. Pri provođenju nadzora državne granice države članice trebajudjelovati u skladu s relevantnim pravom Unije i međunarodnim pravom, uključujući Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967., s obvezama povezanima s međunarodnom zaštitom, posebno načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, i s temeljnim pravima. Stoga su mjere koje se poduzimaju na vanjskim granicama važni elementi sveobuhvatnog pristupa migracijama i omogućuju državama članicama odgovaranje na izazove koji predstavljaju mješoviti dolasci nezakonitih migranata i osoba koje trebaju međunarodnu zaštitu.

(4)

Prema uredbi (EU) 2016/399 nadzor državne granice sastoji se od graničnih kontrola koje se provode na graničnim prijelazima i zaštite državne granice koja se provodi između graničnih prijelaza kako bi se spriječilo da državljani trećih zemalja prelaze granične prijelaze bez ovlaštenja na temelju te uredbe ili da izbjegavaju graničnu kontrolu. U skladu s odredbama o zaštiti državne granice iz Uredbe (EU) 2016/399, osoba koja je neovlašteno prešla granicu i koja nema pravo boravka na državnom području dotične države članice uhićuje se i podvrgava postupcima u skladu s Direktivom 2008/115/EZ. U skladu s uredbom (EU) 2016/399 nadzor državne granice provodi se ne dovodeći u pitanje prava izbjeglica i osoba koje traže međunarodnu zaštitu, posebno u vezi sa zabranom prisilnog udaljenja ili vraćanja.

(5)

Službenici graničnog nadzora često se suočavaju s državljanima trećih zemalja koji traže međunarodnu zaštitu a nemaju putne isprave, bilo nakon uhićenja tijekom zaštite državne granice ili tijekom kontrola na graničnim prijelazima. Usto, na nekim dijelovima granice službenici graničnog nadzora suočavaju se s velikim brojem istodobnih dolazaka. U takvim je okolnostima osobito teško i važno osigurati da su pregledane sve relevantne baze podataka i što je prije moguće utvrditi odgovarajući postupak.

(6)

Dubinska provjera državljana trećih zemalja posebno bi trebala doprinijeti osiguravanju toga da ih se što prije uputi na odgovarajuće postupke i da se ti postupci nastave bez prekida ili odgode. Dubinska provjera trebala bi pomoći i u suzbijanju prakse nekih podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji nakon što im je odobren ulazak na državno područje neke države članice jer su zatražili međunarodnu zaštitu bježe s namjerom da zahtjev podnesu u drugoj državi članici ili da ga uopće ne podnesu.

(7)

Nakon dubinske provjere državljana trećih zemalja koji traže međunarodnu zaštitu trebalo bi uslijediti razmatranje potrebe za međunarodnom zaštitom. Tijelima nadležnima za to razmatranje dubinska provjera trebala bi omogućiti prikupljanje i razmjenu svih informacija koje su relevantne za njih kako bi se utvrdio odgovarajući postupak za razmatranje zahtjeva ne dovodeći u pitanje vrstu postupka i tako ubrzalo to razmatranje. Dubinskom provjerom također bi se trebalo doprinijeti identifikaciji ranjivih osoba kako bi se pri utvrđivanju i provedbi primjenjivog postupka u potpunosti uzele u obzir sve posebne potrebe.

(8)

Obvezama država članica koje proizlaze iz ove Uredbe ne bi se trebala dovoditi u pitanje Uredba (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća (⁶).

(9)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva, neovisno o tome jesu li izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, koje su uhićene zbog neovlaštenog prelaska kopnene, morske ili zračne vanjske granice države članice, osim državljana trećih zemalja čije biometrijske podatke dotična država članica nije dužna uzeti na temelju Uredbe (EU) 2024/1358 Europskog parlamenta i Vijeća (⁷) iz razloga koji nije njihova dob, kao i na one državljane trećih zemalja koji su iskrcani nakon operacija traganja i spašavanja i koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak iz Uredbe (EU) 2016/399. Za one državljane trećih zemalja koji su iskrcani nakon operacija traganja i spašavanja primjenom ove Uredbe ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze država članica u skladu s međunarodnim pravom u pogledu operacija traganja i spašavanja. Ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na osobe koje izraze namjeru za podnošenje međunarodne zaštite na graničnim prijelazima ili u tranzitnim zonama, a ne ispunjavaju uvjete za ulazak ili ako državljani trećih zemalja, nakon što im je odobren ulazak na temelju Uredbe (EU) 2016/399 iz humanitarnih razloga, zbog nacionalnog interesa ili zbog međunarodnih obveza, zatraže međunarodnu zaštitu.

(10)

Dubinska provjera trebala bi se provoditi na bilo kojoj odgovarajućoj i primjerenoj lokaciji koju odredi svaka država članica, a koja se općenito nalazi na vanjskoj granici ili u njezinoj blizini ili, alternativno, na drugim lokacijama unutar državnog područja, uzimajući u obzir geografski položaj i postojeću infrastrukturu, osiguravajući da se dubinska provjera može provoditi bez odgode. Dubinska provjera državljana trećih zemalja koji nezakonito borave na državnom području država članica, koji su neovlašteno prešli vanjsku granicu kako bi ušli na državno područje država članica i koji još nisu bili podvrgnuti dubinskoj provjeri u nekoj državi članici trebala bi se provoditi na bilo kojoj odgovarajućoj i primjerenoj lokaciji koju odredi svaka država članica na svojem državnom području.

(11)

Državljani trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri tijekom dubinske provjere trebali bi ostati dostupni tijelima za dubinsku provjeru. Države članice trebale bi u svojim nacionalnim pravima utvrditi odredbe kojima se osigurava prisutnost tih državljana trećih zemalja tijekom provedbe dubinske provjere kako bi se spriječilo bježanje. Ako se pokaže potrebnim i na temelju pojedinačne procjene svakog slučaja, države članice mogu zadržati osobu koja je podvrgnuta dubinskoj provjeri ako se ne mogu djelotvorno primijeniti druge manje prisilne mjere. Zadržavanje bi se trebalo primjenjivati samo kao krajnja mjera u skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti te bi trebalo podlijegati djelotvornom pravnom sredstvu u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije i međunarodnim pravom. Tijekom dubinske provjere trebalo bi primjenjivati relevantne odredbe Direktive (EU) 2024/1346 Europskog parlamenta i Vijeća (⁸) za tražitelje međunarodne zaštite i relevantna pravila o zadržavanju utvrđena u Direktivi 2008/115/EZ za državljane trećih zemalja koji nisu izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

(12)

Ako se tijekom dubinske provjere pokaže da državljanin treće zemlje koji joj je podvrgnut ispunjava uvjete ulaska za državljane trećih zemalja utvrđene u Uredbi (EU) 2016/399, dubinsku provjeru trebalo bi prekinuti, a dotičnom državljaninu treće zemlje trebalo bi odobriti ulazak na državno područje, ne dovodeći u pitanje primjenu sankcija za neovlašteno prelaženje vanjskih granica na mjestima izvan graničnih prijelaza ili izvan utvrđenog radnog vremena kako je navedeno u toj uredbi.

(13)

S obzirom na svrhu odstupanja od uvjeta ulaska za državljane treći zemalja utvrđenih u Uredbi (EU) 2016/399, osobe čiji je ulazak država članica u skladu s takvim odstupanjima iz te uredbe odobrila u pojedinačnoj odluci ne bi trebale biti podvrgnute dubinskoj provjeri unatoč tome što ne ispunjavaju sve uvjete ulaska, osim ako izraze namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

(14)

Svi državljani trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri trebali bi biti podvrgnuti i provjerama radi utvrđivanja ili provjeravanja njihova identiteta i kako bi se provjerilo bi li mogli predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju. U slučaju osoba koje izražavaju namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu na graničnim prijelazima trebalo bi uzeti u obzir provjere identiteta i sigurnosne provjere provedene u okviru granične kontrole kako bi se izbjeglo udvostručavanje provjera.

(15)

Po dovršetku dubinske provjere dotične državljane trećih zemalja trebalo bi ili uputiti na tijela nadležna za registriranje namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili podvrgnuti postupcima u skladu s Direktivom 2008/115/EZ, ovisno o slučaju. Relevantne informacije dobivene tijekom dubinske provjere trebalo bi proslijediti nadležnim tijelima radi daljnje procjene svakog pojedinačnog slučaja, uz puno poštovanje temeljnih prava. Prema potrebi, provjere utvrđene ovom Uredbom trebale bi se nastaviti u okviru naknadnog postupka odgovarajućih nadležnih tijela. Postupke uspostavljene Direktivom 2008/115/EZ trebalo bi početi primjenjivati tek nakon završetka dubinske provjere. Odredbe o registraciji namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Uredbe (EU) 2024/1348 Europskog parlamenta i Vijeća (⁹) trebalo bi primjenjivati tek nakon završetka dubinske provjere. Time se ne bi trebala dovoditi u pitanje činjenica da bi osobe koje izraze namjeru za podnošenje zahtjeva međunarodnu zaštitu u trenutku uhićenja, tijekom nadzora državne granice na graničnom prijelazu ili tijekom dubinske provjere trebalo smatrati tražiteljima međunarodne zaštite te da bi se na njih trebale primjenjivati Uredba (EU) 2024/1348 i Direktiva (EU) 2024/1346.

(16)

Osobama koje izraze namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu na koje države članice ne mogu primijeniti ili ne mogu više primjenjivati postupak azila na granici u skladu s odredbom o izuzecima od postupka azila na granici iz Uredbe (EU) 2024/1348 u pravilu bi trebalo dopustiti ulazak na državno područje.

(17)

Nakon dubinske provjere moglo bi uslijediti i premještanje u okviru mehanizma solidarnosti uspostavljenog Uredbom (EU) 2024/1351 ili drugog postojećeg mehanizma solidarnosti.

(18)

U skladu s pretpostavkom o ispunjavanju uvjeta o trajanju boravka iz Uredbe (EU) 2016/399, ispunjavanje uvjeta za ulazak i odobrenje za ulazak potvrđuju se otiskivanjem ulaznog pečata u putnu ispravu. Nepostojanje takvog ulaznog pečata ili nepostojanje putne isprave stoga bi se moglo smatrati pokazateljem da nositelj ne ispunjava uvjete za ulazak. Nakon početka rada sustava ulaska/izlaska uspostavljenog Uredbom (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća (¹⁰) (EES) i zamjene pečata unosom u EES ta će pretpostavka postati pouzdanija. Države članice stoga bi trebale provoditi dubinsku provjeru državljana trećih zemalja koji su već na njihovu državnom području i koji ne mogu dokazati da ispunjavaju uvjete za ulazak na državno područje država članica. Dubinska provjera tih državljana trećih zemalja potrebna je kako bi se njome nadoknadilo to što su vjerojatno uspjeli izbjeći ulazne kontrole pri dolasku na schengensko područje i stoga im ulazak nije mogao biti odbijen niti su mogli biti upućeni na odgovarajući postupak nakon dubinske provjere. Provođenje dubinske provjere moglo bi pomoći i utvrditi predstavlja li dotična osoba prijetnju unutarnjoj sigurnosti uvidom u baze podataka navedene u ovoj Uredbi. Do završetka dubinske provjere na državnom području dotični državljani trećih zemalja trebali bi biti podvrgnuti postupku vraćanja ili, ako su izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, odgovarajućem postupku azila. Državljani trećih zemalja ne bi trebali biti podvrgnuti višekratnim dubinskim provjerama.

(19)

Države članice trebale bi se moći suzdržati od provođenja dubinske provjere na državnom području ako je državljanin treće zemlje koji nezakonito boravi na njihovu državnom području odmah nakon uhićenja vraćen u drugu državu članicu na temelju bilateralnih sporazuma ili dogovora ili na temelju bilateralnih okvira za suradnju. U tom slučaju država članica u koju je dotični državljanin treće zemlje vraćen trebala bi bez odgode provesti dubinsku provjeru.

(20)

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje odredbe nacionalnog prava koje se odnose na identifikaciju državljana trećih zemalja za koje se sumnja da nezakonito borave u državi članici ako se takva identifikacija provodi kako bi se u kratkom, ali razumnom roku proučile informacije koje omogućuju utvrđivanje nezakonitosti ili zakonitosti boravka.

(21)

Ne dovodeći u pitanje pravila o nadzoru državne granice koja se primjenjuju na unutarnjim granicama država članica u kojima odluka o ukidanju takvog nadzora još nije donesena, dubinska provjera državljana trećih zemalja uhićenih zbog neovlaštenog prelaska tih unutarnjih granica na kojima nadzor još nije ukinut trebala bi biti u skladu s pravilima za dubinsku provjeru na državnom području utvrđenima u ovoj Uredbi, a ne pravilima utvrđenima za dubinsku provjeru na vanjskoj granici.

(22)

Dubinsku provjeru na vanjskoj granici trebalo bi završiti što je prije moguće i ona ne bi trebala trajati duže od sedam dana. Dubinsku provjeru na državnom području trebalo bi završiti što je prije moguće i ona ne bi trebala trajati duže od tri dana. Države članice ne bi trebalo spriječiti da dovrše dubinske provjere na vanjskoj granici i dubinske provjere na državnom području u kraćim razdobljima, pod uvjetom da se provode provjere predviđene u ovoj Uredbi.

(23)

Dubinska provjera dio je europskog integriranog upravljanja granicama. Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike uspostavljen, kao dio Fonda za integrirano upravljanje granicama, Uredbom (EU) 2021/1148 Europskog parlamenta i Vijeća (¹¹), posebno se može mobilizirati za pružanje potpore djelovanjima država članica obuhvaćenima ovom Uredbom, u skladu s pravilima kojima se uređuje upotreba tog instrumenta i ne dovodeći u pitanje druge prioritete koji se njime podupiru.

(24)

Kako bi se ostvarili ciljevi dubinske provjere, trebalo bi osigurati snažniji okvir za blisku suradnju između nadležnih nacionalnih tijela iz odredbe o provedbi nadzora državne granice Uredbe (EU) 2016/399, tijela nadležna za postupke azila i prihvat osoba koje su podnijele zahtjev, tijela nadležna za zaštitu javnog zdravlja, kao i tijela nadležnih za provedbu postupaka vraćanja u skladu s Direktivom 2008/115/EZ. Državama članicama trebalo bi dopustiti da iskoriste potporu relevantnih agencija u okviru njihovih mandata, posebno Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, osnovane Uredbom (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća (¹²) („Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu”), i Agencije Europske unije za azil, osnovane Uredbom (EU) 2021/2303 Europskog parlamenta i Vijeća (¹³) („Agencija Europske unije za azil”). Države članice trebale bi uključiti nacionalna tijela za zaštitu djece i nacionalna tijela zadužena za otkrivanje i identifikaciju žrtava trgovine ljudima kada se dubinskom provjerom otkriju činjenice relevantne za trgovinu ljudima u skladu s Direktivom 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (¹⁴).

(25)

Tijekom dubinske provjere uvijek bi na prvom mjestu trebali biti najbolji interesi djeteta u skladu s člankom 24. stavkom 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Tijela za zaštitu djece trebala bi, kad god je to potrebno, biti blisko uključena u dubinsku provjeru kako bi se osiguralo da se tijekom dubinske provjere propisno uzmu u obzir najbolji interesi djeteta. Trebalo bi imenovati zastupnika koji će zastupati maloljetnika bez pratnje i pomagati mu tijekom dubinske provjere ili, ako zastupnik nije imenovan, osobu osposobljenu za zaštitu najboljih interesa i opće dobrobiti maloljetnika. Ako je to primjenjivo, taj bi zastupnik trebao biti isti kao i zastupnik koji se imenuje u skladu s pravilima o maloljetnicima bez pratnje iz Direktive (EU) 2024/1346. Osposobljena osoba trebala bi biti osoba koja je određena da privremeno djeluje kao zastupnik na temelju te direktive, ako je ta osoba određena.

(26)

Pri primjeni ove Uredbe države članice trebale bi osiguravati poštovanje ljudskog dostojanstva i ne bi smjele diskriminirati osobe na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkih i drugih mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije.

(27)

Kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije i međunarodnim pravom, uključujući Povelju, tijekom dubinske provjere svaka država članica trebala bi predvidjeti mehanizam praćenja i uspostaviti odgovarajuće zaštitne mjere za njegovu neovisnost, kao što su poštovanje Pariških načela, usvojenih Rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 48/134 od 20. prosinca 1993., Venecijanskih načela, usvojenih od strane Venecijanske komisije na njezinom plenarnom zasjedanju 15. i 16. ožujka 2019., Rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 28. prosinca 2020. o ulozi pučkog pravobranitelja i posredničkih institucija, dobrom upravljanju i vladavini prava i Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja donesenog na 57. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda Rezolucijom A/RES/57/199 od 18. prosinca 2002. (OPCAT). U tu bi svrhu države članice trebale moći iskoristiti postojeće nacionalne mehanizme za praćenje temeljnih prava u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Mehanizam praćenja koji predvidi svaka država članica trebao bi posebno obuhvaćati poštovanje temeljnih prava u vezi s dubinskom provjerom, kao i poštovanje primjenjivih pravila Unije i nacionalnih pravila u pogledu zadržavanja i poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja. Agencija Europske unije za temeljna prava osnovana Uredbom Vijeća (EZ) br. 168/2007 (¹⁵) („Agencija za temeljna prava”) trebala bi utvrditi opće smjernice za uspostavu i neovisno funkcioniranje takvog mehanizma praćenja. Osim toga, državama članicama trebalo bi dopustiti da pri razvoju svojih nacionalnih mehanizama praćenja zatraže potporu Agencije za temeljna prava. Državama članicama također bi trebalo dopustiti da zatraže savjet od Agencije za temeljna prava u vezi s uspostavom metodologije za njihov nacionalni mehanizam praćenja i odgovarajućim mjerama osposobljavanja. Državama članicama trebalo bi dopustiti i da pozovu relevantne nacionalne, međunarodne i nevladine organizacije i tijela da sudjeluju u praćenju. Neovisnim mehanizmom praćenja ne bi se trebalo dovoditi u pitanje praćenje poštovanja temeljnih prava koje osiguravaju promatrači za temeljna prava Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu iz Uredbe (EU) 2019/1896, mehanizam praćenja operativne i tehničke primjene zajedničkog europskog sustava azila kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/2303, mehanizam evaluacije i praćenja uspostavljen Uredbom (EU) 2022/922 (¹⁶) i praćenje koje provode postojeća nacionalna ili međunarodna nadzorna tijela. Države članice trebale bi istražiti navodna kršenja temeljnih prava tijekom dubinskih provjera, među ostalim tako da osiguraju žurno i odgovarajuće rješavanje prigovora.

(28)

Države članice trebale bi osigurati odgovarajuća financijska sredstva za neovisni mehanizam praćenja.

(29)

Samo postojanje sudske zaštite u pojedinačnim slučajevima ili nacionalnim sustavima kojima se nadzire učinkovitost dubinske provjere nije dovoljno za ispunjavanje zahtjeva u pogledu praćenja poštovanja temeljnih prava na temelju ove Uredbe.

(30)

Tijela za dubinsku provjeru trebala bi ispuniti obrazac za dubinsku provjeru. Taj bi obrazac bilo kojim primjerenim sredstvima, uključujući digitalne alate, trebalo poslati nadležnim tijelima koja registriraju namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili tijelima nadležnima za postupke vraćanja, ovisno o tome kome se dotična osoba upućuje.

(31)

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje djelovanja poduzeta u skladu s nacionalnim pravom s ciljem utvrđivanja identiteta dotične osobe ili procjenjivanja mogućih prijetnji unutarnjoj sigurnosti.

(32)

Informacije u obrascu za dubinsku provjeru trebale bi se bilježiti tako da su podložne upravnom i sudskom preispitivanju tijekom svakog postupka azila ili vraćanja koji će uslijediti. Osoba koja je podvrgnuta dubinskoj provjeri trebala bi imati mogućnost obavijestiti tijela za dubinsku provjeru da su informacije sadržane u obrascu netočne. Sve takve obavijesti trebalo bi zabilježiti u obrascu za dubinsku provjeru bez odgode završetka dubinske provjere.

(33)

Informacije sadržane u obrascu za dubinsku provjeru trebale bi biti dostupne dotičnoj osobi u papirnatom ili elektroničkom obliku, uz iznimku informacija povezanih s pretraživanjem relevantnih baza podataka za sigurnosne provjere. U slučaju maloljetnika, informacije sadržane u obrascu za dubinsku provjeru trebale bi se pružiti odrasloj osobi ili osobama odgovornima za dijete. U slučaju maloljetnika bez pratnje, informacije sadržane u obrascu za dubinsku provjeru trebale bi se pružiti zastupniku djeteta ili osobi osposobljenoj za zaštitu najboljih interesa i opće dobrobiti maloljetnika.

(34)

Obrada podataka tijekom postupka dubinske provjere uvijek bi se trebala provoditi u skladu s primjenjivim pravom Unije o zaštiti podataka, posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (¹⁷).

(35)

Biometrijske podatke prikupljene tijekom dubinske provjere, zajedno s podacima iz odredaba o prikupljanju i slanju biometrijskih podataka podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva uhićenih u vezi s nezakonitim prelaskom vanjske granice, državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koji nezakonito borave u državi članici te državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koji su iskrcani nakon operacije traganja i spašavanja Uredbe (EU) 2024/1358, nadležna tijela trebala bi poslati u Eurodac uspostavljen tom uredbom („Eurodac”) u skladu s rokovima iz te uredbe.

(36)

Državljani trećih zemalja podvrgnuti dubinskoj provjeri trebali bi obaviti preliminarni zdravstveni pregled koji provodi kvalificirano medicinsko osoblje radi utvrđivanja potreba za zdravstvenom skrbi ili izolacijom na temelju razloga povezanih s javnim zdravljem. Kvalificirano medicinsko osoblje trebalo bi moći odlučiti, na temelju zdravstvenih okolnosti koje se odnose na opće stanje svakog pojedinog državljanina treće zemlje, da tijekom provjere nije potreban daljnji zdravstveni pregled. Taj preliminarni zdravstveni pregled trebalo bi provesti kvalificirano medicinsko osoblje koje pripada jednoj od sljedećih kategorija ISCO-08 verzije Međunarodne standardne klasifikacije zanimanja pod odgovornošću Međunarodne organizacije rada: 221 liječnici, 2221 medicinske sestre i tehničari ili 2240 paramedicinski djelatnici.

(37)

Trebalo bi provesti preliminarnu provjeru ranjivosti kako bi se identificirale osobe za koje postoje naznake da su ranjive, da su žrtve mučenja ili drugog nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, da su osobe bez državljanstva ili da bi mogle imati posebne potrebe u vezi s prihvatom ili postupovne potrebe u smislu Direktive (EU) 2024/1346 odnosno Uredbe (EU) 2024/1348. Time se ne bi smjela dovesti u pitanje daljnja procjena u naknadnim postupcima nakon završetka dubinske provjere. Provjeru ranjivosti trebalo bi provoditi specijalizirano osoblje tijelâ za dubinsku provjeru koje je osposobljeno za tu svrhu.

(38)

Tijekom dubinske provjere svim dotičnim osobama trebalo bi zajamčiti životni standard u skladu s Poveljom te bi im trebalo osigurati pristup hitnoj zdravstvenoj skrbi i osnovnom liječenju bolesti. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ranjivim pojedincima, kao što su trudnice, starije osobe, obitelji sa samohranim roditeljem, osobe s fizičkim ili mentalnim invaliditetom koji se može odmah utvrditi, osobe koje su vidljivo pretrpjele psihološke ili fizičke traume i maloljetnici bez pratnje. Posebno, u slučaju maloljetnika informacije bi trebalo pružiti na način prilagođen djeci i njihovoj dobi. Sva tijela uključena u obavljanje zadaća povezanih s dubinskom provjerom trebala bi prijaviti svaki slučaj ranjivosti koji su uočila ili koji su im prijavljeni, poštovati ljudsko dostojanstvo i privatnost te se suzdržati od diskriminirajućeg postupanja.

(39)

Budući da državljani trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri možda nemaju osobne ni putne isprave potrebne za zakonit prelazak vanjske granice, u okviru dubinske provjere trebalo bi provesti i postupak identifikacije ili provjere.

(40)

Zajednički repozitorij podataka o identitetu (CIR) uspostavljen je uredbama (EU) 2019/817 (¹⁸) i (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća (¹⁹) za potrebe olakšavanja točne identifikacije osoba registriranih u EES-u, viznom informacijskom sustavu uspostavljenom Odlukom Vijeća 2004/512/EZ (²⁰) (VIS), europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja uspostavljenom Uredbom (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća (²¹) (ETIAS), Eurodacu i centraliziranom sustavu za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva uspostavljenom Uredbom (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća (²²) (ECRIS-TCN) i pomaganja pri toj identifikaciji, uključujući nepoznate osobe koje se ne mogu same identificirati. U tu svrhu CIR sadržava samo osobne i biometrijske podatke te podatke iz putnih isprava zabilježene u EES-u, VIS-u, ETIAS-u, Eurodacu i ECRIS-TCN-u i logički odvojene. U CIR-u se pohranjuju samo osobni podaci koji su nužni za točnu provjeru identiteta. Osobni podaci zabilježeni u CIR-u automatski se brišu prilikom brisanja podataka iz osnovnih sustava. Uvid u podatke pohranjene u CIR-u omogućuje pouzdanu i temeljitu identifikaciju osoba ili provjeru identiteta osoba tako što omogućuje istodoban, brz i pouzdan uvid u sve podatke o identitetu koji se nalaze u EES-u, VIS-u, ETIAS-u, Eurodacu i ECRIS-TCN-u osiguravajući zaštitu podataka i izbjegavajući nepotrebnu obradu ili udvostručavanje podataka.

(41)

Kako bi se utvrdio ili provjerio identitet osoba podvrgnutih dubinskim provjerama, tijekom dubinske provjere trebalo bi u prisutnosti dotične osobe pokrenuti provjeru u CIR-u. Tijekom te provjere trebalo bi biometrijske podatke te osobe usporediti s podacima sadržanima u CIR-u. Ako se biometrijski podaci određene osobe ne mogu upotrijebiti ili ako je postavljanje upita s tim podacima bilo neuspješno ili bez pogodaka, upit bi se mogao provesti na temelju podataka o identitetu te osobe u kombinaciji s podacima iz putne isprave, ako su takvi podaci dostupni, ili podataka ili informacija koje je pružio dotični državljanin treće zemlje ili koje su dobivene od njega. U skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti i ako se upitom utvrdi da su podaci o toj osobi pohranjeni u CIR-u, tijela države članice trebala bi imati pristup CIR-u radi provjere podataka o identitetu, podataka iz putne isprave i biometrijskih podataka te osobe, a da se pritom u CIR-u ne navodi koji informacijski sustav EU-a sadržava podatke.

(42)

Budući da je upotreba CIR-a za potrebe identifikacije uredbama (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818 ograničena na olakšavanje točne identifikacije osoba registriranih u EES-u, VIS-u, ETIAS-u, Eurodacu i ECRIS-TCN-u i pružanje pomoći pri toj identifikaciji u slučajevima policijskih kontrola na državnom području država članica, te je uredbe potrebno izmijeniti kako bi se predvidjela dodatna svrha upotrebe CIR-a za identifikaciju ili provjeru identiteta osoba tijekom dubinske provjere. U slučaju Uredbe (EU) 2019/818 takva bi se izmjena zbog različitog područja primjene trebala uvesti drugom uredbom koja nije ova Uredba.

(43)

S obzirom na to da brojne osobe podvrgnute dubinskoj provjeri možda nemaju nikakvu putnu ispravu, tijela za dubinsku provjeru trebala bi imati pristup svim drugim relevantnim dokumentima u posjedu dotičnih osoba u slučajevima kada biometrijski podaci takvih osoba nisu upotrebljivi ili ne daju nikakve rezultate u CIR-u. Za obavljanje provjera u relevantnim bazama podataka nadležna tijela trebala bi se smjeti koristiti i drugim podacima iz tih dokumenata, a ne samo biometrijskim podacima.

(44)

Identifikacija ili provjera identiteta osoba tijekom graničnih kontrola na graničnom prijelazu i svaki uvid u baze podataka u kontekstu zaštite državne granice ili policijskih kontrola na području vanjske granice ili unutar državnog područja koje obavljaju tijela koja su dotičnu osobu uputila na dubinsku provjeru, trebali bi se smatrati dijelom dubinske provjere i ne bi se trebali ponavljati, osim ako postoje posebne okolnosti koje opravdavaju takvo ponavljanje. Biometrijski podaci u svrhu identifikaciju ili provjere identiteta i registraciju u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) 2024/1358 trebali bi se uzeti jednom u okviru dubinske provjere.

(45)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji, kako bi joj se omogućilo da utvrdi detaljne postupake i specifikacije za preuzimanje podataka te utvrdi postupke suradnje između tijela odgovornih za provedbu dubinske provjere, nacionalnog središnjeg ureda Interpola odnosno nacionalne jedinice Europola radi utvrđivanja prijetnje unutarnjoj sigurnosti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (²³).

(46)

Dubinskom provjerom trebalo bi provjeriti i bi li ulazak dotičnih državljana trećih zemalja u Uniju mogao predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti.

(47)

Budući da se dubinska provjera odnosi na državljane trećih zemalja koji se nalaze na vanjskoj granici, a ne ispunjavaju uvjete za ulazak, državljani trećih zemalja koji su iskrcani nakon operacije traganja i spašavanja, a ne ispunjavaju uvjete za ulazak, i koji nezakonito borave na državnom području država članica, sigurnosne provjere u okviru dubinske provjere trebale bi biti barem slične onima koje se provode u pogledu državljana trećih zemalja koji su prethodno podnijeli zahtjev za odobrenje ulaska u Uniju radi kratkotrajnog boravka, bez obzira na to primjenjuje li se na njih obveza posjedovanja vize ili ne.

(48)

Za državljane trećih zemalja koji su na temelju državljanstva izuzeti od obveze posjedovanja vize na temelju Uredbe (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća (²⁴), Uredbom (EU) 2018/1240 predviđa se da moraju podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja za dolazak u Uniju radi kratkotrajnog boravka. Prije nego što dobiju to odobrenje putovanja, dotične osobe podvrgavaju se sigurnosnim provjerama osobnih podataka koji se uspoređuju s podacima iz nekoliko baza podataka Unije, odnosno VIS-a, Schengenskog informacijskog sustava uspostavljenog uredbama (EU) 2018/1860 (²⁵), (EU) 2018/1861 (²⁶) i (EU) 2018/1862 (²⁷) Europskog parlamenta i Vijeća (SIS), EES-a, ETIAS-a, podacima Europola obrađenima za potrebe unakrsne provjere izUredbe (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (²⁸), ECRIS-TCN-a, kao i s Interpolovom bazom podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i Interpolovom bazom podataka putnih isprava povezanih s obavijestima (TDAWN). Državljani trećih zemalja na koje se primjenjuje obveza posjedovanja vize na temelju Uredbe (EU) 2018/1806, prije nego što im se izda viza podvrgavaju se sigurnosnim provjerama u istim bazama podataka kao i državljani trećih zemalja izuzeti od obveze posjedovanja vize na temelju uredaba (EZ) br. 810/2009 (²⁹) i (EZ) br. 767/2008 (³⁰) Europskog parlamenta i Vijeća.

(49)

U pogledu osoba podvrgnutih dubinskim provjerama automatizirane provjere iz sigurnosnih razloga trebale provoditi u istim sustavima koji su predviđeni za podnositelje zahtjeva za vizu, vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu u okviru VIS-a ili za odobrenje putovanja u okviru ETIAS-a, odnosno VIS-u, EES-u, ETIAS-u, uključujući ETIAS-ov popis za praćenje iz Uredbe (EU) 2018/1240, SIS-u, ECRIS-TCN-u u pogledu osoba osuđenih za kaznena djela terorizma i druge oblike teških kaznenih djela, podacima Europola koji se obrađuju u svrhu unakrsne provjere iz Uredbe (EU) 2016/794, SLTD-a i TDAWN-a.

(50)

Uvid u relevantne baze podataka u sigurnosne svrhe trebao bi se provoditi na način kojim se osigurava da se iz tih baza podataka preuzimaju samo podaci potrebni za obavljanje sigurnosnih provjera. Kad je riječ o osobama koje su izrazile namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu na graničnom prijelazu ili u tranzitnim zonama, uvid u baze podataka radi sigurnosne provjere u okviru dubinske provjere trebao bi biti usmjeren na baze podataka koje nisu pregledane tijekom graničnih kontrola na vanjskoj granici, čime bi se izbjeglo opetovano pregledavanje.

(51)

Ako je opravdana, dubinska provjera mogla bi u skladu s nacionalnim pravom uključivati i provjeru predmeta u posjedu državljana trećih zemalja. Sve mjere primijenjene u kontekstu sigurnosne provjere trebale bi biti proporcionalne i njima bi se trebalo poštovati ljudsko dostojanstvo osoba koje se podvrgavaju dubinskoj provjeri. Uključena tijela trebala bi osigurati poštovanje temeljnih prava dotičnih pojedinaca, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka i slobodu izražavanja.

(52)

S obzirom na to da je pristup EES-u, ETIAS-u, VIS-u i ECRIS-TCN-u potreban tijelima za dubinsku provjeru kako bi provjerila bi li osoba mogla predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti, trebalo bi izmijeniti uredbe (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 odnosno (EU) 2019/816 kako bi se predvidjelo to dodatno pravo pristupa koje trenutačno nije predviđeno tim uredbama. U slučaju Uredbe (EU) 2019/816 takva bi se izmjena zbog različitog područja primjene trebala uvesti drugom uredbom koja nije ova Uredba.

(53)

Europski portal za pretraživanje uspostavljen Uredbom (EU) 2019/817 (ESP) trebao bi se upotrebljavati za pretraživanja u CIR-u za identifikaciju ili provjeru identiteta.

(54)

Tijela za dubinsku provjeru trebala bi moći koristiti se ESP-om za pretraživanja u EES-u, ETIAS-u, VIS-u, SIS-u i ECRIS-TCN-u, podacima Europola, SLTD-u i TDAWN-u za potrebe sigurnosnih provjera, ovisno o slučaju.

(55)

Uvid u Unijine baze podataka u svrhu identifikacije ili provjere identiteta ili sigurnosne provjere može biti opravdan za djelotvornu provedbu dubinske provjere i za postizanje istog cilja za koji je svaka od tih baza podataka uspostavljena, odnosno za djelotvorno upravljanje vanjskim granicama Unije u kontekstu europskog integriranog upravljanja granicama.

(56)

U slučaju pogotka u svrhu identifikacije ili provjere identiteta ili sigurnosne provjere, tijelo za dubinsku provjeru trebalo bi provjeriti odgovaraju li podaci zabilježeni u informacijskim sustavima EU-a ili podaci Europola podacima koji su doveli do pogotka.

(57)

U kontekstu identifikacije ili provjere identiteta ili sigurnosne provjere, tijela za dubinsku provjeru trebala bi moći provjeriti i relevantne nacionalne baze podataka u skladu s nacionalnim pravom.

(58)

Za potrebe ispunjavanja obveze provođenja identifikacije ili provjera identiteta i sigurnosnih provjera tijekom dubinske provjere, države članice koje još ne primjenjuju u potpunosti neke odredbe schengenske pravne stečevine i stoga nemaju pristup svim informacijskim sustavima EU-a i bazama podataka Unije, odgovorne su za provođenje provjere identiteta i sigurnosne provjere pretraživanjem samo onih sustava i baza podataka kojima imaju pristup.

(59)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno jačanje kontrole državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice i provođenje identifikacije ili provjere identiteta svih državljana trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri i uvida u relevantne baze podataka kako bi se provjerilo bi li državljani trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri mogli predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti i doprinijelo njihovu upućivanju na odgovarajuće postupke, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(60)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska u skladu s člankom 4. navedenoga protokola u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(61)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (³¹). Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(62)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ (³²).

(63)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (³³).

(64)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (³⁴).

(65)

Što se tiče Cipra, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na neki drugi način povezan s njom u smislu značenja članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003.

(66)

U pogledu Cipra, Uredbom Vijeća (EZ) br. 866/2004 (³⁵) predviđaju se posebna pravila koja se primjenjuju na crtu razgraničenja između područja Republike Cipra u kojima Vlada Republike Cipra izvršava stvarnu kontrolu i onih područja u kojima Vlada Republike Cipra ne izvršava stvarnu kontrolu. Na temelju te Uredbe, iako crta razgraničenja ne predstavlja vanjsku granicu, treba provoditi kontrole svih osoba koje prelaze crtu razgraničenja preko ovlaštenog ili neovlaštenog prijelaza u cilju borbe protiv nezakonitog useljavanja državljana trećih zemalja te otkrivanja i sprečavanja svih sigurnosnih rizika. Iz toga slijedi da se dubinska provjera na vanjskoj granici može primijeniti i na državljane trećih zemalja koji su uhićeni zbog neovlaštenog prelaska te crte razgraničenja i na one koji su izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu na neovlaštenim prijelazima.

(67)

Direktiva (EU) 2024/1346 nije obvezujuća za Dansku, Norvešku, Island, Švicarsku i Lihtenštajn. U tim su državama uvjeti prihvata podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu regulirani relevantnim nacionalnim zakonodavstvom na temelju primjene Ženevske konvencije o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967. Kad je riječ o tim državama, upućivanja u ovoj Uredbi na tu direktivu trebalo bi tumačiti kao upućivanja na odgovarajuće odredbe u nacionalnom pravu,

(a)

dubinska provjera na vanjskim granicama država članica državljana trećih zemalja koji su bez ispunjavanja uvjeta za ulazak utvrđenih u članku 6. Uredbe (EU) 2016/399 neovlašteno prešli vanjsku granicu, koji su izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu tijekom graničnih kontrola ili koji su iskrcani nakon operacije traganja i spašavanja prije upućivanja na odgovarajući postupak; i

(b)

dubinska provjera državljana trećih zemalja koji nezakonito borave na državnom području država članica ako nema naznaka da su ti državljani trećih zemalja bili podvrgnuti kontrolama na vanjskim granicama prije upućivanja na odgovarajući postupak.

1.

„prijetnja javnom zdravlju” znači prijetnja javnom zdravlju kako je definirana u članku 2. točki 21. Uredbe (EU) 2016/399;

2.

„provjera” znači provjera kako je definirana u članku 4. točki 5. Uredbe (EU) 2019/817;

3.

„identifikacija” znači identifikacija kako je definirana u članku 4. točki 6. Uredbe (EU) 2019/817;

4.

„državljanin treće zemlje” znači državljan treće zemlje kako je definiran u članku 2. točki 6. Uredbe (EU) 2016/399;

5.

„osoba bez državljanstva” znači osoba koju nijedna država prema svojem zakonodavstvu ne smatra svojim državljaninom;

6.

„podaci Europola” znači podaci Europola kako su definirani u članku 4. točki 16. Uredbe (EU) 2019/817;

7.

„zastupnik” znači fizička osoba ili organizacija, uključujući javno tijelo, koju su imenovali nadležne vlasti ili tijela da djeluje u ime maloljetnika bez pratnje, da ga zastupa i da mu pomaže, ovisno o slučaju;

8.

„biometrijski podaci” znači biometrijski podaci kako su definirani u članku 4. točki 11. Uredbe (EU) 2019/817;

9.

„maloljetnik” znači državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva mlađa od 18 godina;

10.

„tijela za dubinsku provjeru” znači sva nadležna tijela imenovana na temelju nacionalnog prava za obavljanje jedne ili više zadaća na temelju ove Uredbe, osim zdravstvenih pregleda iz članka 12. stavka 1.;

11.

„maloljetnik bez pratnje” znači maloljetna osoba koja dođe na državno područje države članice bez pratnje odrasle osobe koja je za nju odgovorna, na temelju prava ili prakse dotične državne članice, i dokle god ta maloljetna osoba nije pod stvarnom skrbi takve odrasle osobe, uključujući maloljetnika koji ostane bez pratnje nakon ulaska na državno područje države članice;

12.

„zadržavanje” znači zadržavanje osobe od strane države članice na određenome mjestu na kojem je takvoj osobi uskraćena sloboda kretanja;

13.

„Interpolove baze podataka” znači Interpolove baze podataka kako su definirane u članku 4. točki 17. Uredbe (EU) 2019/817;

14.

„operacija traganja i spašavanja” znači operacija traganja i spašavanja kako je navedena u Međunarodnoj konvenciji o traganju i spašavanju na moru iz 1979. donesene u Hamburgu u Njemačkoj, 27. travnja 1979.

(a)

registracija namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu izvršena u skladu s Uredbom (EU) 2024/1348 uređuje se člankom 27. te uredbe; i

(b)

primjena zajedničkih standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Direktive 2024/1346 određuje se člankom 3. te direktive.

(a)

su uhićeni pri neovlaštenom prelaženju vanjske granice države članice kopnom, morem ili zrakom, osim na državljane trećih zemalja čije biometrijske podatke dotična država članica nije obvezna uzeti na temelju članka 22. stavaka 1. i 4. Uredbe (EU) 2024/1358 iz razloga koji nisu povezani s njihovom dobi; ili

(b)

su iskrcani na državnom području države članice nakon operacije traganja i spašavanja.

(a)

preliminarnog zdravstvenog pregleda u skladu s člankom 12.;

(b)

preliminarne provjere ranjivosti u skladu s člankom 12.;

(c)

identifikacije ili provjere identiteta u skladu s člankom 14.;

(d)

registracije biometrijskih podataka u skladu s člancima 15., 22. i 24. Uredbe (EU) 2024/1358, u mjeri u kojoj to još nije učinjeno;

(e)

sigurnosne provjere u skladu s člancima 15. i 16.;

(f)

ispunjavanja obrasca o dubinskoj provjeri u skladu s člankom 17.;

(g)

upućivanja na odgovarajući postupak u skladu s člankom 18.

(a)

navesti svoje ime, datum rođenja, spol i državljanstvo te, ako su dostupni, pružiti dokumente i informacije kojima se ti podaci dokazuju;

(b)

pružiti biometrijske podatke kako je navedeno u Uredbi (EU) 2024/1358.

(a)

tijekom dubinske provjere prati usklađenost s pravom Unije i međunarodnim pravom, uključujući Povelju, posebno u pogledu pristupa postupku azila, načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, najboljeg interesa djeteta i relevantnih pravila o zadržavanju, uključujući relevantne odredbe o zadržavanju iz nacionalnog prava; i

(b)

osigurava da se s potkrijepljenim navodima o nepoštovanju temeljnih prava u svim relevantnim aktivnostima povezanima s dubinskom provjerom postupa djelotvorno i bez nepotrebne odgode, prema potrebi pokreću istrage u pogledu takvih navoda te prati napredak takvih istraga.

(a)

svrsi, trajanju i elementima dubinske provjere kao i načinima na koje se provodi i njezinim mogućim ishodima;

(b)

pravu na traženje međunarodne zaštite i primjenjivim pravilima o izražavanju namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ako je to primjenjivo u okolnostima utvrđenima u članku 30. Uredbe (EU) 2024/1348, a za one državljane trećih zemalja koji su izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, obvezama i posljedicama neispunjavanja obveza utvrđenim u člancima 17. i 18. Uredbe (EU) 2024/1351;

(c)

pravima i obvezama državljana trećih zemalja tijekom dubinske provjere, uključujući njihove obveze na temelju članka 9. te mogućnost kontaktiranja organizacija i osoba iz članka 8. stavka 6. ove Uredbe odnosno mogućnost tih organizacija i osoba da stupe u kontakt s tim državljanima trećih zemalja;

(d)

pravima koja su ispitanicimadodijeljena primjenjivim pravom Unije o zaštiti podataka, posebno Uredbom (EU) 2016/679.

(a)

primjenjivim pravilima o uvjetima za ulazak za državljane trećih zemalja u skladu s Uredbom (EU) 2016/399, kao i o drugim uvjetima za ulazak, boravak i boravište dotične države članice, ako im te informacije već nisu dane;

(b)

obvezi vraćanja u skladu s Direktivom 2008/115/EZ i mogućnostima upisa u program kojim se pruža logistička, financijska i druga materijalna ili nenovčana pomoć u svrhu potpore dobrovoljnom odlasku;

(c)

uvjetima premještanja u skladu s člankom 67. Uredbe (EU) 2024/1351 ili drugim postojećim mehanizmom solidarnosti.

(a)

osobne, putne ili druge isprave;

(b)

podataka ili informacija koje je pružio dotični državljanin treće zemlje ili koje su dobivene od njega; i

(c)

biometrijskih podataka.

(a)

ime, datum i mjesto rođenja i spol;

(b)

naznaku državljanstava ili statusa bez državljanstva, zemalja boravišta prije dolaska i jezika koje osoba govori;

(c)

razlog zbog kojeg je provedena dubinska provjera;

(d)

informacije o preliminarnom zdravstvenom pregledu provedenom u skladu s člankom 12. stavkom 1., uključujući slučajeve kada, na temelju okolnosti koje se odnose na opće stanje svakog pojedinog državljanina treće zemlje, nije bio potreban daljnji zdravstveni pregled;

(e)

relevantne informacije o preliminarnoj provjeri ranjivosti provedenoj u skladu s člankom 12. stavkom 3., posebno o svim utvrđenim ranjivostima ili posebnim potrebama u vezi s prihvatom ili postupovnim potrebama;

(f)

informacije o tome je li dotični državljanin treće zemlje izrazio namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu;

(g)

informacije koje je pružio dotični državljanin treće zemlje o tome ima li članove obitelji koji se nalaze na državnom području bilo koje države članice;

(h)

je li pretraživanje relevantnih baza podataka u skladu s člankom 15. rezultiralo pogotkom;

(i)

je li dotični državljanin treće zemlje poštovao svoju obvezu suradnje u skladu s člankom 9.

(a)

razlog za nezakonit dolazak ili ulazak;

(b)

informacije o rutama putovanja, uključujući polazište, mjesta prethodnog boravišta, treće zemlje tranzita, treće zemlje u kojima je međunarodna zaštita možda zatražena ili priznata, kao i planirano odredište u Uniji;

(c)

putna ili osobna isprava ili više njih koje državljani trećih zemalja sa sobom nose;

(d)

sve primjedbe i druge relevantne informacije, uključujući sve povezane informacije u slučajevima sumnje na krijumčarenje ili trgovine ljudima.

1.

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Pristup VIS-u radi ostvarivanja uvida u podatke ograničen je isključivo na propisno ovlašteno osoblje:

Takav je pristup ograničen u mjeri u kojoj su podaci potrebni za obavljanje njihovih zadaća u navedene svrhe i proporcionalan je ciljevima koji se nastoje postići.

(^*1)  Uredba (EU) 2024/1356 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817 (SL L, 2024/1356, 22.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1356/oj).”;"

2.

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Tijela za dubinsku provjeru definirana u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) 2024/1356 također imaju pristup VIS-u radi ostvarivanja uvida u podatke s ciljem obavljanja sigurnosne provjere u skladu s člankom 15. stavkom 2. te uredbe.

Pretraživanje u skladu s ovim stavkom provodi se upotrebom podataka iz članka 14. stavka 1. Uredbe (EU) 2024/1356, a VIS povratno šalje pogodak ako je odluka o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole na temelju razloga iz članka 12. stavka 2. točke (a) podtočaka i., v. i vi. ove Uredbe zabilježena u podudarnom dosjeu.

Ako se dobije pogodak, tijela za dubinsku provjeru imaju pristup svim relevantnim podacima iz dosjea.”.

1.

u članku 6. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

(^*2)  Uredba (EU) 2024/1356 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817 (SL L, 2024/1356, 22.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1356/oj).”;"

2.

članak 9. mijenja se kako slijedi:

3.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 24.a

Pristup podacima radi sigurnosne provjere za potrebe dubinske provjere

Tijela za dubinsku provjeru iz članka 2. točke 10. Uredbe (EU) 2024/1356 imaju pristup EES-u radi ostvarivanja uvida u podatke s ciljem obavljanja sigurnosne provjere u skladu s člankom 15. stavkom 2. te uredbe.

Pretraživanje u skladu s ovim stavkom provodi se upotrebom podataka iz članka 14. stavka 1. Uredbe (EU) 2024/1356, a EES povratno šalje pogodak ako je evidencija o odbijanju ulaska na temelju razloga iz točaka B, D, H, I i J dijela B Priloga V. Uredbi (EU) 2016/399 povezana s podudarnim pojedinačnim dosjeom. Ako se dobije pogodak, tijela za dubinsku provjeru imaju pristup svim relevantnim podacima iz dosjea.

Ako osobni dosje ne sadržava biometrijske podatke, tijela za dubinsku provjeru mogu pristupiti biometrijskim podacima dotične osobe i provjeriti podudaranje u VIS-u u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 767/2008.”;

4.

u članku 46. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

1.

u članku 4. umeće se sljedeća točka:

(^*4)  Uredba (EU) 2024/1356 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817 (SL L, 2024/1356, 22.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1356/oj).”;"

2.

u članku 8. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:

3.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

4.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 35.a

Zadaće nacionalne jedinice ETIAS-a i Europola u pogledu ETIAS-ova popisa za praćenje za potrebe dubinske provjere

1.   U slučajevima iz članka 13. stavka 4.b četvrtog podstavka, središnji sustav ETIAS-a šalje automatiziranu obavijest nacionalnoj jedinici ETIAS-a ili Europolu, ovisno o tome koji je od njih unio podatke na ETIAS-ov popis za praćenje. Ako nacionalna jedinica ETIAS-a ili Europol, ovisno o slučaju, smatra da bi državljanin treće zemlje koji je podvrgnut dubinskoj provjeri mogao predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti, o tome odmah obavješćuje odgovarajuća tijela za dubinsku provjeru i državi članici, koja provodi dubinsku provjeru, u roku od dva dana od primitka obavijesti dostavlja obrazloženo mišljenje na sljedeći način:

2.   Automatizirana obavijest iz stavka 1. ovog članka sadržava podatke iz članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1356 koji se upotrebljavaju za upit.”;

5.

u članku 69. stavku 1., umeće se sljedeća točka:

1.

u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Tijela država članica i agencije Unije iz stavka 1. ovog članka upotrebljavaju ESP za pretraživanje podataka povezanih s osobama ili njihovim putnim ispravama u središnjim sustavima EES-a, VIS-a i ETIAS-a u skladu sa svojim pravima pristupa, kako je navedeno u pravnim instrumentima kojima se uređuju ti informacijski sustavi EU-a i u nacionalnom pravu. Ta tijela upotrebljavaju ESP i za postavljanje upita CIR-u u skladu sa svojim pravima pristupa na temelju ove Uredbe za potrebe iz članaka 20., 20.a, 21. i 22.”;

2.

članak 17. mijenja se kako slijedi:

3.

u članku 18. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Nadležna tijela koja pristupaju CIR-u to čine u skladu sa svojim pravima pristupa na temelju pravnih instrumenata kojima se uređuju informacijski sustavi EU-a i na temelju nacionalnog prava te u skladu sa svojim pravima pristupa na temelju ove Uredbe za potrebe iz članaka 20., 20.a, 21. i 22.”;

4.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 20.a

Pristup zajedničkom repozitoriju podataka radi identifikacije ili provjere identiteta u skladu s Uredbom (EU) 2024/1356 Europskog parlamenta i Vijeća  (^*5)

1.   Upite CIR-u postavljaju tijela za dubinsku provjeru kako su definirana u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) 2024/1356 (‚tijela za dubinsku provjeru’) isključivo u svrhu identifikacije ili provjere identiteta osobe u skladu s člankom 14. te uredbe, pod uvjetom da je postupak pokrenut u prisutnosti te osobe.

2.   Ako se upitom utvrdi da su podaci o toj osobi pohranjeni u CIR-u, tijela za dubinsku provjeru imaju pristup radi ostvarivanja uvida u podatke iz članka 18. stavka 1. ove Uredbe te podatke iz članka 18. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/818.

(^*5)  Uredba (EU) 2024/1356 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817 (SL L, 2024/1356, 22.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1356/oj).”;"

5.

članak 24. mijenja se kako slijedi: