Uredba (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu

(1)

Od početka ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine 24. veljače 2022. Unija, njezine države članice i europske financijske institucije mobilizirale su dosad nezabilježenu potporu gospodarskoj, socijalnoj i financijskoj otpornosti Ukrajine. Ta potpora kombinira potporu iz proračuna Unije, uključujući izvanrednu makrofinancijsku pomoć i potporu Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za koju se u potpunosti ili djelomično jamči iz proračuna Unije, te dodatnu financijsku potporu država članica.

(2)

Europsko vijeće odlučilo je 23. lipnja 2022. dodijeliti status zemlje kandidatkinje Ukrajini, koja je izrazila snažnu volju da se obnova poveže s reformama na putu europske integracije. Kontinuirana snažna potpora Ukrajini ključni je prioritet Unije i primjeren izraz njezine političke odlučnosti da joj pomaže sve dok to bude potrebno.

(3)

Makrofinancijska pomoć Unije u iznosu do 18 milijardi EUR za 2023. na temelju Uredbe (EU) 2022/2463 Europskog parlamenta i Vijeća (3) smatrala se primjerenim odgovorom na manjak financijskih sredstava u Ukrajini za 2023. te je pomogla mobilizirati znatna financijska sredstva drugih donatora i međunarodnih financijskih institucija. To je bio važan doprinos makroekonomskoj i financijskoj otpornosti Ukrajine u kritičnom razdoblju.

(4)

Unija je također pružila znatnu financijsku potporu i dodatnim paketom koji kombinira sredstva u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI-Globalna Europa) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i zajmove EIB-a. Osim toga, nadležna tijela, zajednice, nevladine organizacije i volonterske skupine u državama članicama kontinuirano pružaju potporu.

(5)

Osim toga, Vijeće je odlučilo o izvanproračunskim mjerama pomoći za potporu ukrajinskim oružanim snagama u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći uspostavljenog Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/509 (5) u iznosu od 6,1 milijardi EUR te je Odlukom Vijeća (ZVSP) 2022/1968 (6) uspostavilo Misiju za vojnu pomoć za potporu Ukrajini s 0,1 milijardom EUR za zajedničke troškove. Unija i njezine države članice dostavile su i dosad nezabilježenu hitnu pomoć u naravi putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu uspostavljenog Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7), što je najveća hitna operacija od uspostave tog mehanizma.

(6)

Nadalje, zahvaljujući koridorima solidarnosti između EU-a i Ukrajine uspostavljenima u svibnju 2022. procjenjuje se da je za ukrajinsko gospodarstvo do kraja svibnja 2023. generirana 31 milijarda EUR izvozne vrijednosti.

(7)

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine prouzročio je do 24. veljače 2023. više od 270 milijardi EUR štete, troškovi obnove procjenjuju se na 384 milijarde EUR, a osim toga Ukrajina je izgubila pristup financijskim tržištima i znatno su joj pali javni prihodi, dok su se javni rashodi zbog humanitarne situacije i održavanja kontinuiteta javnih usluga znatno povećali. Te procjene, kao i analitičke informacije iz svih drugih odgovarajućih i naknadnih izvora, relevantna su osnova da se utvrde odgovarajuće potrebe za financiranjem u nadolazećim godinama, uključujući regionalna i sektorska pitanja.

(8)

Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je 30. ožujka 2023. manjak u državnom financiranju do 2027. na 75,1 milijardu EUR te je s Ukrajinom dogovorio četverogodišnji program u vrijednosti od 14,4 milijarde EUR kojem je cilj učvrstiti politike kojima se održava fiskalna, vanjska, cjenovna i financijska stabilnost te podupire gospodarski oporavak, uz istodobno poboljšanje upravljanja i jačanje institucija radi poticanja dugoročnog rasta u kontekstu poslijeratne obnove Ukrajine i njezina pristupanja Uniji.

(9)

Zbog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i dalje postoji manjak u odnosu na potrebe Ukrajine za financiranjem. Stoga je potrebna znatna i fleksibilna potpora ukrajinskoj vladi kako bi ona nastavila funkcionirati, pružala javne usluge i pomogla oporavku, obnovi i modernizaciji zemlje.

(10)

S obzirom na štetu koju je agresivni rat Rusije uzrokovao ukrajinskom gospodarstvu, društvu i infrastrukturi Ukrajini će za održavanje funkcija, ali i za kratkotrajnu pomoć i pomoć za brz oporavak, obnovu i modernizaciju zemlje trebati znatna potpora i institucionalni kapacitet. Ukrajini će biti potrebna sveobuhvatna potpora za „bolju ponovnu izgradnju” putem oporavka usmjerenog na ljude kojim se stvaraju temelji za slobodnu, kulturno dinamičnu i prosperitetnu zemlju s otpornim gospodarstvom, koja je dobro integrirana u europsko i globalno gospodarstvo, koja je utemeljena na Unijinim vrijednostima i koja napreduje u pristupanju Uniji.

(11)

U tom je kontekstu potrebno uspostaviti iznimni jedinstveni srednjoročni instrument koji objedinjuje bilateralnu potporu koju Unija pruža Ukrajini, a ujedno zajamčiti koordinaciju i učinkovitost. U tu je svrhu potrebno uspostaviti Instrument za Ukrajinu („Instrument”) za razdoblje od 2024. do 2027. kojim se osigurava ravnoteža između fleksibilnosti i kapaciteta programiranja odgovora Unije na potrebe Ukrajine u pogledu financiranja i oporavka, obnove i modernizacije, a ujedno podupiru ukrajinske reforme u okviru pristupanja Uniji.

(12)

S obzirom na iznimnu prirodu Instrumenta, on bi se trebao temeljiti na koherentnom i prioritetnom planu za obnovu Ukrajine („Ukrajinski plan”) koji bi trebala pripremiti ukrajinska vlada uz odgovarajuće sudjelovanje Vrhovne rade Ukrajine i predstavnika organizacija civilnog društva, a kojim se omogućuje strukturiran i predvidljiv okvir za oporavak, obnovu i modernizaciju Ukrajine, jasno u skladu sa zahtjevima za pristupanje Uniji.

(13)

Unija bi od 2024. do 2027. Ukrajini trebala pružati potporu ponajprije i uglavnom u okviru Instrumenta, izbjegavajući pritom svako potencijalno preklapanje s drugim programima, posebno Instrumentom pretpristupne pomoći uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća (8), i uz osiguranje dosljednog pristupa putem jedinstvenog instrumenta, zamjenom ili, prema potrebi, dopunom aktivnosti u okviru postojećih instrumenata. Potporom u okviru Instrumenta ne dovodi se u pitanje buduća pomoć Ukrajini i njezina mogućnost sudjelovanja u programima Unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2027.

(14)

U tom bi pogledu potpora Unije u okviru Instrumenta trebala zamijeniti bilateralnu potporu koja se pruža u okviru NDICI-Globalne Europe. Međutim, važno je osigurati da Ukrajina i dalje može ostvarivati korist od regionalnog, tematskog, brzog odgovora i drugih oblika potpore u okviru NDICI-Globalne Europe, osobito programa prekogranične suradnje, i općenito nastaviti unapređivati regionalnu, makroregionalnu i prekograničnu suradnju te teritorijalni razvoj, među ostalim provedbom makroregionalnih strategija Unije.

(15)

Humanitarna pomoć, obrana i potpora državama članicama koje pružaju zaštitu osobama koje bježe od rata u Ukrajini trebale bi se na primjeren i dosljedan način pružati izvan Instrumenta. Ukrajina može i dalje imati koristi od relevantnih postojećih programa Unije u okviru proračuna Unije, kao što je NDICI-Globalna Europa za aktivnosti iz uvodne izjave 14., Europski instrument za međunarodnu suradnju u području nuklearne sigurnosti uspostavljen Uredbom Vijeća (Euratom) 2021/948 (9), humanitarna pomoć u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1257/96 (10) i aktivnosti u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, kao i mjere u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći izvan proračuna Unije.

Nadalje, ukrajinski subjekti mogu sudjelovati u programima Unije za unutarnju politiku kao što su Obzor Europa uspostavljen Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (11), program za istraživanje i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju uspostavljen Uredbom Vijeća (Euratom) 2021/765 (12), program Digitalna Europa uspostavljen Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (13), Program Fiscalis za suradnju u području oporezivanja uspostavljen Uredbom (EU) 2021/847 Europskog parlamenta i Vijeća (14),

Program Carina za suradnju u području carine uspostavljen Uredbom (EU) 2021/444 Europskog parlamenta i Vijeća (15), Erasmus + uspostavljen Uredbom (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća (16), program „EU za zdravlje” uspostavljen Uredbom (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća (17), Program Kreativna Europa uspostavljen Uredbom (EU) 2021/818 Europskog parlamenta i Vijeća (18),

Program za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) uspostavljen Uredbom (EU) 2021/783 Europskog parlamenta i Vijeća (19), Program jedinstvenog tržišta uspostavljen Uredbom (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća (20), Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, Instrument za povezivanje Europe uspostavljen Uredbom (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća (21), Program Unije za borbu protiv prijevara uspostavljen Uredbom (EU) 2021/785 Europskog parlamenta i Vijeća (22) te drugi relevantni programi u skladu s njihovim pravilima, ciljevima i relevantnim sporazumima o pridruživanju.

(16)

Instrument bi trebao doprinijeti pokrivanju manjka financijskih sredstava Ukrajine do 2027. osiguravanjem bespovratne potpore i zajmova po izrazito povoljnim uvjetima na predvidljiv, kontinuiran, uredan i pravodoban način. Potpora na temelju Instrumenta trebala bi pomoći održati makrofinancijsku stabilnost u Ukrajini i ublažiti ograničenja vanjskog financiranja Ukrajine.

(17)

Važno je da ulaganja u održiv oporavak, obnovu i modernizaciju Ukrajine u okviru Instrumenta hitno počnu kako bi se ukrajinskom stanovništvu pomoglo u stvaranju pristojnih životnih uvjeta i obnovila kritična infrastruktura, tamo gdje je to moguće, stvorila radna mjesta i prihodi te postupno smanjila količina potrebne međunarodne pomoći uz istodobno ublažavanje štete za okoliš, u mjeri u kojoj je to moguće u ratom razorenoj zemlji, i podržavanje Ukrajine u zelenoj tranziciji.

(18)

Srednjoročna perspektiva u okviru Ukrajinskog plana kao jedinstvenog instrumenta trebala bi također motivirati Ukrajinu da ulaganja i reforme usmjeri na tranziciju prema zelenom, održivom, digitalnom i uključivom gospodarstvu, te potaknuti donatore sličnih stavova, uključujući one iz privatnog sektora, da višegodišnjim doprinosima podupru Ukrajinu. Ulaganja bi trebala biti usklađena, u mjeri u kojoj je to moguće, s pravnom stečevinom Unije u području klime i okoliša te biti dosljedna provedbi nacionalnog energetskog i klimatskog plana Ukrajine.

(19)

Rad na oporavku, obnovi i modernizaciji trebao bi se temeljiti na odgovornosti Ukrajine, bliskoj suradnji i koordinaciji sa zemljama i organizacijama koje pružaju potporu te ambiciji Ukrajine da se pridruži Uniji. Očekuje se i da će lokalne i regionalne uprave Ukrajine kao i ukrajinske organizacije civilnog društva imati važnu ulogu u tom procesu sudjelovanjem u njegovu osmišljavanju i nadzoru. Istorazinskom suradnjom i programima uključenima u partnerstva između gradova i regija iz Unije i gradova i regija u Ukrajini već je olakšana isporuka humanitarne pomoći i drugih oblika pomoći Ukrajini, čime je stvorena osnova za obogaćivanje i ubrzavanje procesa oporavka, obnove i modernizacije.

(20)

Unija bi također trebala poticati blisko savjetovanje i udruživanje lokalnih i regionalnih tijela, koja obuhvaćaju cijeli niz podnacionalnih razina i grana vlasti, uključujući regije, općine, rajone i hromade te njihova udruženja, kao i blisko savjetovanje i sudjelovanje ukrajinskih organizacija civilnog društva. Unija bi trebala poticati njihovo smisleno sudjelovanje u oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine na temelju održivog razvoja i provedbom ciljeva održivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Unija bi trebala prepoznati i podržati višestruke uloge lokalnih i regionalnih tijela kao promicatelja uključivog teritorijalnog pristupa lokalnom razvoju, uključujući procese decentralizacije, sudjelovanje organizacija civilnog društva i lokalnih zajednica, transparentnost i odgovornost, te bi trebala dodatno povećati svoju potporu izgradnji kapaciteta lokalnih i regionalnih nadležnih tijela, među ostalim za provedbu projekata u okviru Instrumenta, u skladu s načelom lokalne samouprave kako je definirano u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, čija je Ukrajina stranka.

(21)

Unija bi na temelju iskustva država članica trebala pružiti potporu na putu prema pristupanju u korist Ukrajine. Ta potpora trebala bi biti posebno usmjerena na dijeljenje iskustava koje su države članice stekle tijekom vlastitih procesa reformi.

(22)

Potpora u okviru Instrumenta trebala bi se temeljiti i na maksimalnom povećanju sinergija s ključnim organizacijama koje podupiru reforme i obnovu Ukrajine, kao što su Grupa EIB-a, međunarodne financijske institucije uključujući Svjetsku banku, Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj i Međunarodni monetarni fond; te europske multilateralne financijske institucije, uključujući EBRD i Razvojnu banku Vijeća Europe; kao i bilateralne financijske institucije kao što su razvojne banke i agencije za kreditiranje izvoza.

(23)

S obzirom na nesigurnosti povezane s ratom primjereno je da bi se u okviru Instrumenta mogla pružiti potpora Ukrajini u opravdanim iznimnim okolnostima, posebno u slučaju znatne eskalacije rata te kako bi se održala njezina makrofinancijska stabilnost i postigli ciljevi Instrumenta. Takvo iznimno financiranje trebalo bi se osigurati za pojedinačna razdoblja od najviše tri mjeseca i trebalo bi se omogućiti samo provedbenom odlukom Vijeća na prijedlog Komisije ako se zaključi da je nemoguće da Ukrajina ispuni uvjete o kojima ovise oblici potpore u okviru Instrumenta kad je ona korisnik potpore te bi ono trebalo prestati čim ponovno bude moguće ispuniti te uvjete. Takvo iznimno financiranje ne bi trebalo utjecati na sredstva iz drugih posebnih instrumenata Unije koja bi trebalo mobilizirati u slučaju prirodnih katastrofa ili drugih humanitarnih kriza ili hitnih situacija u području civilne zaštite. Prema potrebi, iznimno financiranje moglo bi biti dostupno u okviru Instrumenta prije donošenja Ukrajinskog plana i sklapanja Okvirnog sporazuma. Moglo bi biti dodatak iznimnom prijelaznom financiranju, ovisno o slučaju.

(24)

Okvir politike proširenja koji utvrđuju Europsko vijeće i Vijeće, Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane (23) („Sporazum o pridruživanju”), uključujući područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, multilateralni sporazumi kojima je Unija stranka i drugi sporazumi kojima se utvrđuje pravno obvezujući odnos s Ukrajinom, kao i rezolucije Europskog parlamenta, komunikacije Komisije i zajedničke komunikacije Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku trebali bi činiti opći okvir politike za provedbu ove Uredbe. Komisija bi trebala osigurati koherentnost između potpore u okviru Instrumenta i okvira politike proširenja.

(25)

Člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) predviđa se da svaka europska država koja poštuje vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, te se obvezuje na promicanje tih vrijednosti može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju uključivost, pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost te rodna ravnopravnost.

(26)

Europska država koja je podnijela zahtjev za pristupanje Uniji može postati članica Unije tek kada se potvrdi da u potpunosti ispunjava kriterije za pristupanje utvrđene na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu u lipnju 1993. („kriteriji iz Kopenhagena”) i pod uvjetom da Unija ima kapacitet za uključivanje nove članice. Kriteriji iz Kopenhagena odnose se na stabilnost institucija kojima se jamče demokracija, vladavina prava, ljudska prava te poštovanje i zaštita manjina, postojanje funkcionirajućeg tržišnoga gospodarstva i sposobnost nošenja s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije te sposobnost preuzimanja prava, ali i obveza iz Ugovorâ, uključujući postizanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

(27)

U zajedničkom je interesu Unije i Ukrajine unaprijediti rad Ukrajine na reformi njezinog političkog, pravnog i gospodarskog sustava s ciljem članstva u Uniji. Odobravanje statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini geostrateško je ulaganje Unije u mir, sigurnost, stabilnost i blagostanje u Europi i omogućuje Uniji bolji položaj za svladavanje globalnih izazova. Također omogućuje više gospodarskih i trgovinskih prilika na obostranu korist Unije i Ukrajine, a ujedno se podupire postupna transformacija zemlje. Izgledi za članstvo u Uniji imaju snažan transformacijski učinak koji uključuje pozitivne demokratske, političke, gospodarske i društvene promjene.

(28)

Prihvaćanje temeljnih Unijinih vrijednosti i predanost njima za Ukrajinu je nužan izbor ako želi postati članica Unije. U skladu s time važno je da Ukrajina preuzme odgovornost i u potpunosti se obveže na Unijine vrijednosti, kao i na poštovanje globalnog poretka koji se temelji na pravilima i vrijednostima te odlučno provodi potrebne reforme u interesu svojih građana.

(29)

Obnova nakon štete uzrokovane agresivnim ratom Rusije ne može se ograničiti na obnovu uništenoga u predratno stanje. Obnova je prilika da se Ukrajinu podupre u procesu integracije u unutarnje tržište i u ubrzavanju održive zelene i digitalne tranzicije, u skladu s politikama Unije, uz istodobno poticanje gospodarske integracije s Unijom i promicanje socioekonomskog razvoja i prekogranične suradnje. Instrument bi stoga trebao promicati obnovu tako da se modernizira i unapređuje ukrajinsko gospodarstvo, nadovezujući se na pravila i standarde Unije, ulaganjem u tranziciju Ukrajine prema održivom, zelenom, digitalnom i uključivom gospodarstvu, što bi koristilo društvu u cjelini, s posebnim naglaskom na potrebe ranjivih skupina. Obnova kulturne baštine trebala bi se temeljiti na nacionalnim, međunarodnim i europskim praksama, tekstovima kojima se utvrđuju standardi, načelima, kao što je novi europski Bauhaus, i stečenim iskustvima te biti u skladu s europskim načelima kvalitete za intervencije financirane sredstvima Unije koje bi mogle imati učinak na kulturnu baštinu. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti osiguravanju održivosti i odgovarajuće zaštite aktivnosti koje se financiraju u okviru Instrumenta s obzirom na kibernetičke sigurnosne rizike i opće prijetnje.

(30)

U skladu s potrebom za podupiranjem oporavka i obnove Ukrajine na održiv način spreman na buduće promjene, Instrumentom se ne bi trebale podupirati aktivnosti ili mjere kojima se promiču ulaganja u fosilna goriva ili kojima se ne poštuje načelo „ne nanosi bitnu štetu”, uključujući na bioraznolikost, ili klimu, osim ako su takve aktivnosti ili mjere nužne za postizanje ciljeva Instrumenta, u mjeri u kojoj je to moguće u ratom razorenoj zemlji. Takve aktivnosti ili mjere odnosile bi se, primjerice, na nastavak gospodarskih djelatnosti ili rješavanje hitnih potreba za oporavkom i obnovom. Njima bi se trebala uzeti u obzir potreba za ponovnom izgradnjom i modernizacijom infrastrukture i obnovom prirodnog okoliša oštećenog u ratu na otporan način. Prema potrebi trebale bi biti popraćene odgovarajućim mjerama za izbjegavanje, sprečavanje ili smanjenje i, ako je moguće, neutraliziranje svih štetnih učinaka.

(31)

Instrument bi trebao doprinijeti poštovanju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (24) i Pariškog sporazuma donesenog na temelju te konvencije (25) („Pariški sporazum”), Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (26) i Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama koje su suočene s teškom sušom i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi (27), te ne bi smio doprinositi degradaciji okoliša niti nanositi štetu okolišu ni klimi. Konkretno, sredstva koja se dodjeljuju u okviru tog Instrumenta trebala bi biti usklađena s dugoročnim ciljem zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad predindustrijskih razina te ulaganja napora da se ono ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Osim toga, trebala bi biti usklađena s ciljem povećanja sposobnosti prilagodbe na negativne utjecaje klimatskih promjena te poticati otpornost na klimatske promjene kao i, uz potporu očuvanju bioraznolikosti, kružno gospodarstvo i nultu stopu onečišćenja. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti aktivnostima kojima se stvaraju dodatne koristi i ispunjavaju višestruki ciljevi, uključujući ciljeve u području klime, bioraznolikosti i okoliša. S obzirom na golemu štetu za okoliš prouzročenu ruskim agresivnim ratom, Instrument bi mogao doprinijeti prevladavanju izazova koji iz toga proizlaze. Instrument bi, u mjeri u kojoj je to moguće, trebao doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, zaštiti okoliša, uključujući bioraznolikost, i zelenoj tranziciji, ili prevladavanju izazova koji iz toga proizlaze. Taj doprinos trebao bi, u mjeri u kojoj je to moguće u ratom razorenoj zemlji, iznositi najmanje 20 % ukupnog iznosa namijenjenog za potporu iz Okvira za ulaganje u Ukrajini i ulaganja iz Ukrajinskog plana. Takav bi se iznos trebao izračunati na temelju, ako je to primjenjivo i primjereno, koeficijenata koji se upotrebljavaju u postojećim metodologijama za klimu i bioraznolikost, kao što je osobito u Prilogu VI. Uredbi (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (28) i dodatna područja intervencija, kako su prilagođena u kontekstu Instrumenta.

(32)

Instrument bi trebao težiti podizanju razine osviještenosti o kaznenim djelima protiv okoliša i borbe protiv njih u Ukrajini potporom provedbe Kijevskog protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari te osiguravanjem usklađenosti sa zakonima o zaštiti okoliša.

(33)

Mjere financirane u okviru Instrumenta trebale bi biti dosljedne, u mjeri u kojoj je to moguće u ratom razorenoj zemlji, s klimatskim i okolišnim standardima Unije. Tim bi mjerama trebalo također staviti u središte klimatske promjene, zaštitu okoliša, ljudska prava, mir, demokraciju, rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju te, ako je to relevantno, smanjenje rizika od katastrofa, kao i napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Potpora u okviru Instrumenta trebala bi se temeljiti i na načelu „ne zapostavi nikoga” te bi trebala nastojati osigurati uravnoteženu dodjelu i upotrebu resursa na temelju potreba.

(34)

Provedba ove Uredbe trebala bi se voditi načelima ravnopravnosti, uključivosti i nediskriminacije, kako su razrađena u strategijama za Uniju ravnopravnosti. Njome bi se trebalo spriječiti i suzbiti nasilje nad ženama, rodno uvjetovano nasilje i nasilje u obitelji. Njome bi se trebalo poticati smisleno sudjelovanje žena u postupcima donošenja odluka, promicati i unapređivati rodnu ravnopravnost, osnaživanje žena i djevojčica te zaštitu i promicanje njihovih prava, uzimajući u obzir akcijske planove EU-a za rodnu ravnopravnost i relevantne zaključke Vijeća i međunarodne konvencije. Instrument bi trebao pomoći u prevladavanju društvenih i zdravstvenih izazova, uključujući u području mentalnog zdravlja što je nužno za zdravo poslijeratno društvo i s posebnim naglaskom na djecu. Provedba Instrumenta trebala bi biti u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (29), a u okviru ulaganja i tehničke pomoći iz Instrumenta trebalo bi osigurati uključenost relevantnih dionika u postupke donošenja odluka kao i pristupačnost. Instrument bi trebao biti u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta te podupirati djecu i mlade kao ključne pokretače promjena i doprinositelje ostvarenju Programa održivog razvoja do 2030.

(35)

Jačanje vladavine prava, uključujući neovisnost pravosuđa, podupiranje napora u svrhu deoligarhizacije i borba protiv korupcije, a posebno korupcije na visokoj razini, pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza, poreznih prijevara i organiziranog kriminala, jačanje transparentnosti, uključujući javni pristup informacijama, dobro upravljanje na svim razinama i sudjelovanje organizacija civilnog društva, uključujući organizacije za ljudska prava, zaštita slobodnih i pluralističkih medija te jačanje reforme javne uprave, među ostalim u području javne nabave, tržišnog natjecanja i državnih potpora i dalje su ključni izazovi te su nužni za približavanje Ukrajine Uniji i pripremu za potpuno preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva u Uniji. S obzirom na dugoročniju narav reformi koje se provode u tim područjima i na potrebu za ostvarivanjem rezultata, potporu u okviru Instrumenta trebalo bi što prije iskoristiti za rješavanje tih pitanja.

(36)

U skladu s načelom participativne demokracije te u svrhu jačanja sustava provjere i ravnoteže, Unija bi u Ukrajini trebala poticati jačanje parlamentarnih kapaciteta, parlamentarnog nadzora, demokratskih postupaka i pravedne zastupljenosti, kao i smisleno sudjelovanje regija i općina te civilnog društva u svim fazama demokratskog procesa, čime se omogućuje pojačani demokratski nadzor. Ukrajinski plan trebao bi pokazati na koji je način planirano i provedeno smisleno sudjelovanje dionika putem savjetovanja, omogućujući dostatne vremenske okvire i transparentnost te jasne postupke daljnjeg postupanja kako bi se odgovorilo na dobiveni doprinos. U skladu s ustavnim poretkom Ukrajine, Vrhovna rada trebala bi biti obaviještena i s njome bi se trebalo savjetovati u svim fazama životnog ciklusa Instrumenta. Trebalo bi uzeti u obzir ishode svih održanih rasprava ili izdanih mišljenja Vrhovne rade o Ukrajinskom planu.

(37)

Pojačana strateška i operativna suradnja u području sigurnosti između Unije i Ukrajine ključna je za djelotvorno i učinkovito suprotstavljanje sigurnosnim prijetnjama, uključujući hibridne prijetnje kao što su kibernetičke prijetnje, kao i otpornost na dezinformacije, inozemnu manipulaciju informacijama i upletanje te organizirani kriminal i terorizam.

(38)

Aktivnostima u okviru Instrumenta također bi trebalo, u skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (c) UEU-a i u skladu s ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda, prema potrebi, podupirati mjere i procese za izgradnju povjerenja kojima se promiču pravda, traženje istine, sveobuhvatna rehabilitacija nakon sukoba za uključivo, miroljubivo društvo te odštete i jamstva neponavljanja sukoba, kao i prikupljanje dokaza o zločinima počinjenima tijekom rata i, prema potrebi, stavljanje relevantnih nalaza na raspolaganje. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti podupiranju formalnog, informalnog i neformalnog mirovnog obrazovanja.

(39)

Potporu u okviru Instrumenta trebalo bi staviti na raspolaganje uz preduvjet da Ukrajina nastavi poštovati djelotvorne demokratske mehanizme i institucije, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te da jamči poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina.

(40)

Potporu u okviru Instrumenta, među ostalim za pristupanje Ukrajine Uniji, trebalo bi pružiti kako bi se ispunili opći i posebni ciljevi na temelju utvrđenih kriterija i uz jasne uvjete.

(41)

Opći ciljevi Instrumenta trebali bi biti, među ostalim, da se pomogne Ukrajini u prevladavanju socijalnih, gospodarskih, psiholoških i okolišnih posljedica rata, doprinese obnovi, uključujući miroljubiv oporavak, obnovu, ponovnu izgradnju i modernizaciju zemlje; potakne društvena i teritorijalna kohezija, demokratske, gospodarske, okolišne otpornosti te postupna integracija u Uniju i globalno gospodarstvo i tržišta, kao i uzlazna gospodarska, socijalna i okolišna konvergencija prema standardima Unije, te pripremi Ukrajinu za buduće članstvo u Uniji podupiranjem njezina procesa pristupanja. Takvi bi se ciljevi trebali ostvarivati tako da se međusobno dopunjuju.

(42)

U skladu s europskim stupom socijalnih prava Instrument bi trebao podupirati solidarnost, integraciju i socijalnu pravdu s ciljem stvaranja i održavanja kvalitetnih radnih mjesta te održivog i uključivog rasta, osiguravanja jednakih mogućnosti i pristupa obrazovanju i socijalnoj zaštiti, zaštite skupina koje su u ranjivom položaju i poboljšanja životnog standarda. Instrument bi trebao doprinijeti i borbi protiv siromaštva i rješavanju problema nezaposlenosti te dovesti do otvaranja kvalitetnih radnih mjesta te uključivanja i integracije skupina u nepovoljnom položaju. Instrument bi trebao osigurati mogućnosti za ulaganje u vještine, među ostalim putem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se radna snaga pripremila za digitalnu i zelenu tranziciju. Također bi trebao omogućiti jačanje socijalnog dijaloga, infrastrukture i usluga.

(43)

Instrument bi trebao osigurati dosljednost i komplementarnost s općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije kako su utvrđeni u članku 21. UEU-a, uključujući poštovanje temeljnih prava i načela te zaštitu i promicanje ljudskih prava, demokracije i temeljnih načela vladavine prava, među ostalim u području borbe protiv korupcije, pravosuđa, javne uprave, dobrog upravljanja te transparentnosti i odgovornosti.

(44)

S obzirom na nesigurnosti povezane s agresivnim ratom Rusije, Instrument bi trebao biti fleksibilan kako bi Uniji omogućio da reagira na potrebe Ukrajine s pomoću različitih resursa kojima se osiguravaju financiranje ukrajinske države, potpora kratkoročnim prioritetima oporavka i obnove, potpora ulaganjima i pristupu financiranju te tehnička pomoć i izgradnja kapaciteta te druge relevantne aktivnosti.

(45)

Potpora Unije trebala bi se temeljiti na tri stupa, odnosno stup financijske potpore Ukrajini za provedbu reformi i ulaganja i za održavanje makrofinancijske stabilnosti zemlje, kako je utvrđeno u Ukrajinskom planu; stup Okvira za ulaganje u Ukrajini kako bi se mobilizirala ulaganja i poboljšao pristup financiranju te stup pristupne pomoći za mobilizaciju tehničkog stručnog znanja i izgradnju kapaciteta.

(46)

Budući da su potrebe Ukrajine za oporavkom, obnovom i modernizacijom znatne i da se ne mogu pokriti samo iz proračuna Unije, uključiti bi se trebala i javna i privatna ulaganja u odgovaranje na njih. Instrument bi trebao omogućiti pravodobnu mobilizaciju javnih i privatnih ulaganja te bi trebao omogućiti povećanje potpore za ulaganja u dugoročnu obnovu ako to okolnosti dopuste, uzimajući u obzir provedbeni i apsorpcijski kapacitet Ukrajine. Mobilizacijom privatnih ulaganja putem Instrumenta trebalo bi se doprinijeti dugoročnoj konkurentnosti i inovacijskom kapacitetu Ukrajine.

(47)

Rusija mora biti u potpunosti odgovorna i platiti za golemu štetu koju je prouzročio njezin agresivni rat protiv Ukrajine, što predstavlja očito kršenje Povelje Ujedinjenih naroda. Unija i njezine države članice trebale bi, u bliskoj suradnji s drugim međunarodnim partnerima, nastaviti raditi na ostvarenju tog cilja, u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom, uzimajući u obzir ozbiljno kršenje zabrane upotrebe sile od strane Rusije sadržane u članku 2. stavku 4. Povelje Ujedinjenih naroda i načela odgovornosti države za međunarodno protupravne čine, uključujući obvezu naknade za prouzročenu štetu koja se može financijski procijeniti. Bitno je da se, među ostalim, u koordinaciji s međunarodnim partnerima, ostvari napredak u vezi s načinima na koje bi se izvanredni prihodi privatnih subjekata koji izravno proizlaze iz imobilizirane ruske imovine mogli usmjeriti u potporu Ukrajini te njezin oporavak i obnovu, na način koii je u skladu s primjenjivim ugovornim obvezama te s pravom Unije i međunarodnim pravom.

(48)

Ukupni maksimalni iznos potpore Unije u okviru Instrumenta trebao bi za sve vrste potpore iznositi 50 milijardi EUR u tekućim cijenama za razdoblje 2024. – 2027. S obzirom na promjenjive okolnosti i ciljeve samog Instrumenta potpora Unije treba osigurati ravnotežu između fleksibilnosti i kapaciteta programiranja.

(49)

Kad je riječ o potpori Unije, osim u obliku zajmova, ova bi se Uredba trebala financirati iz pričuve za Ukrajinu i primjenjivati u skladu s njom, kako je predviđeno u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (30), u iznosu do 17 milijardi EUR za razdoblje od 2024. do 2027. Taj maksimalni iznos ne predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima (31), uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Potencijalni prihodi mogli bi se ostvariti na temelju relevantnih pravnih akata koji se odnose na upotrebu izvanrednih prihoda privatnih subjekata, koji izravno proizlaze iz imobilizirane imovine Središnje banke Rusije.

(50)

U skladu s člankom 10.b Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 mobilizacijom pričuve za Ukrajinu trebalo bi omogućiti osiguravanje maksimalnog godišnjeg iznosa potpore od 5 milijardi EUR, bez onog u obliku zajmova. Neiskorišteni dio maksimalnog godišnjeg iznosa potpore osim onog u obliku zajmova, trebao bi ostati dostupan tijekom preostalog razdoblja za koje je Instrument uspostavljen.

(51)

U okviru mjera ograničavanja Unije, donesenih na temelju članka 29. UEU-a i članka 215. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), nikakva sredstva ni gospodarski resursi ne smiju se stavljati na raspolaganje ni izravno ni neizravno pravnim osobama, subjektima ili tijelima uvrštenima na popis niti u njihovu korist. Takve pravne osobe, subjekte ili tijela uvrštene na popis i pravne osobe, subjekte ili tijela koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom ne može se stoga podupirati iz Instrumenta.

(52)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje iz pričuve za Ukrajinu trebala bi se mobilizirati svake godine u proračunu iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira.

(53)

Za potporu iz Instrumenta koja se pruža u obliku zajmova primjereno je produljiti jamstvo iz proračuna Unije kako bi se pokrila financijska pomoć koja se stavlja na raspolaganje Ukrajini, odobrena u skladu s člankom 220. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (32). Stoga se u Uredbi (EU) (EU, Euratom) 2020/2093 mobiliziraju potrebna odobrena sredstva u proračunu Unije iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira za financijsku pomoć Ukrajini koja joj je na raspolaganju do kraja 2027.

(54)

Poštujući načelo jedne godine proračuna Unije, trebalo bi u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 predvidjeti mogućnost primjene fleksibilnosti za druge politike, odnosno za prijenose i ponovne raspodjele sredstava kako bi se sredstva Unije učinkovito upotrebljavala, maksimalno povećavajući sredstva Unije dostupna u okviru Instrumenta.

(55)

Trebalo bi predvidjeti, prema potrebi, ograničenja prihvatljivosti u postupcima dodjele u okviru Instrumenta zbog posebne prirode aktivnosti ili ako aktivnost utječe na sigurnost ili javni poredak.

(56)

Kako bi se osigurala učinkovita provedba Instrumenta, Ukrajina treba omogućiti javni pristup informacijama o mogućnostima financiranja u okviru Instrumenta i osigurati slobodno i pošteno tržišno natjecanje tijekom natječajnog postupka i procesa dodjele bespovratnih sredstava koji se provode u okviru Instrumenta. Instrumentom bi se trebalo doprinijeti olakšavanju integracije Ukrajine u europske lance vrijednosti s učinkom da bi sva roba i materijali koji se financiraju i nabavljaju u okviru ovog Instrumenta trebali potjecati iz država članica, Ukrajine, partnera sa Zapadnog Balkana, Gruzije i Moldove, ugovornih stranaka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, i zemalja koje Ukrajini pružaju razinu potpore koja je usporediva s onom koju pruža Unija, uzimajući u obzir veličinu njihovih gospodarstava, i kojima je Komisija omogućila recipročan pristup vanjskoj pomoći u Ukrajini, osim ako se roba i materijali ne mogu nabavljati pod razumnim uvjetima ni u jednoj od tih zemalja. U potonjem slučaju Komisija bi trebala o tome obavješćivati Vijeće.

(57)

Unija bi trebala nastojati iskoristiti dostupne resurse na najučinkovitiji način kako bi učinak njezina vanjskog djelovanja bio optimalan. U tu svrhu trebalo bi osigurati koherentnost, dosljednost i komplementarnost s drugim instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja te sinergije s drugim politikama i programima Unije. Kako bi se maksimalno povećao učinak kombiniranih intervencija za postizanje zajedničkog cilja, Instrument bi trebao moći doprinijeti aktivnostima u okviru drugih programa, bez udvostručavanja mjera potpore.

(58)

Kad je riječ o globalnim dobrima i izazovima, Unija bi trebala promicati multilateralan pristup utemeljen na pravilima i vrijednostima te u tom smislu surađivati s državama članicama, partnerskim zemljama, međunarodnim organizacijama i drugim donatorima.

(59)

S obzirom na to da je međunarodnu potporu za oporavak, obnovu i modernizaciju Ukrajine potrebno koordinirati, državama članicama, trećima zemljama, međunarodnim organizacijama, međunarodnim financijskim institucijama ili drugim izvorima trebalo bi omogućiti da doprinose provedbi Instrumenta. Takvi doprinosi trebali bi se vršiti prema istim pravilima i uvjetima i činiti vanjske namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 2. točke (a) podtočke ii. i točaka (d) i (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Potpora u okviru Instrumenta trebala bi se, koliko je to moguće, integrirati u međunarodne napore za stvaranje financijske strukture za oporavak Ukrajine i koordinirati s relevantnim donatorima i međunarodnim financijskim institucijama.

(60)

Komisija i države članice trebale bi osigurati koherentnost, dosljednost, komplementarnost i transparentnost svoje potpore, prije svega redovitim savjetovanjima i čestim razmjenama informacija s relevantnim dionicima, među ostalim na lokalnoj i regionalnoj razini, tijekom različitih faza ciklusa pružanja potpore. S obzirom na prisutnost različitih međunarodnih donatora, također bi trebalo poduzeti korake potrebne za osiguravanje bolje koordinacije i komplementarnosti s drugim donatorima, među ostalim putem redovitih savjetovanja i strateškog otvaranja prema javnosti. U tom bi se pogledu višeagencijska platforma za koordinaciju donatora za Ukrajinu trebala upotrebljavati kao već uspostavljeni forum za takvu razmjenu.

(61)

Na ovu bi se Uredbu trebala primjenjivati horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 i njima se osobito određuje postupci donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, nabave, neizravnog upravljanja, financijskih instrumenata, proračunskih jamstava, financijske pomoći i nadoknade troškova vanjskim stručnjacima te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja.

(62)

Vrste financiranja i načine izvršenja na temelju ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare ciljeve Instrumenta i rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje uporabe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

(63)

Trebalo bi sklopiti Okvirni sporazum s Ukrajinom kako bi se utvrdila načela financijske suradnje Unije i Ukrajine, uključujući potrebne mehanizme za kontrolu i reviziju rashoda, te za osiguravanje da Ukrajina postigne visoku razinu zaštite financijskih interesa Unije usporedivu s onom predviđenom Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 i drugim povezanim zakonodavstvom Unije („Okvirni sporazum”). Osim toga, s Ukrajinom bi prema potrebi trebalo sklopiti sporazume o financiranju i zajmovima, ovisno o pojedinom stupu, kako bi se utvrdili uvjeti za oslobađanje sredstava.

(64)

Odstupajući od članka 209. stavka 3. prvog, drugog i četvrtog podstavka Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, primjereno je da bi vraćanja i prihodi generirani financijskim instrumentom poduprtim na temelju ove Uredbe trebali činiti unutarnje namjenske prihode za Instrument ili program koji ga nasljeđuje.

(65)

Odstupajući od članka 213. stavka 4. točke (a) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, primjereno je da bi svaki višak rezervacije za Jamstvo za Ukrajinu trebao činiti unutarnje namjenske prihode za Instrument ili program koji ga nasljeđuje.

(66)

U okviru I. stupa Instrumenta trebalo bi osigurati financiranje za potporu provedbi Ukrajinskog plana u kojem se utvrđuje ukrajinski program reformi i ulaganja kako bi se postigli opći i posebni ciljevi Instrumenta, koji bi također trebali biti integrirani u okvir ekonomske i fiskalne politike. Financiranje u okviru I. stupa trebalo bi se osigurati nakon zadovoljavajućeg ispunjenja uvjeta iz Ukrajinskog plana.

(67)

Ukrajina bi trebala pripremiti Ukrajinski plan kao koherentan, sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ponovnu izgradnju i modernizaciju Ukrajine, kojim bi se podupirao njezin gospodarski, socijalni i okolišni oporavak, održivi razvoj te napredak prema pristupanju Uniji. Ukrajinski plan kao takav bio bi osnova i drugim donatorima za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja za obnovu Ukrajine te bi poticao odgovornost, usklađenost i dodatne doprinose u tu svrhu. U tu svrhu Ukrajina bi trebala osigurati da se pripremljenim Ukrajinskim planom na integriran način obuhvate njezine potrebe za oporavkom, obnovom i modernizacijom i utvrditi u kojoj se mjeri očekuje da će mjere iz plana financirati Unija putem Instrumenta. Pri pripremi Ukrajinskog plana Ukrajina bi trebala uzeti u obzir potporu u okviru drugih programa Unije kao i potporu od drugih donatora. Ukrajina bi trebala izraditi Ukrajinski plan tako da i drugi donatori mogu doprinijeti mjerama iz Ukrajinskog plana, među ostalim povećanjem financijskih sredstava dostupnih u okviru Instrumenta. Ukrajinskim planom bi se trebala osigurati odgovarajuća koordinacija i komplementarnost s relevantnim donatorima i međunarodnim financijskim institucijama.

(68)

Iako bi Ukrajinski plan trebao biti osnova za potporu iz I. stupa Instrumenta, trebao bi sadržavati i upućivanje na potporu koja se pruža u okviru II. i III. stupa Instrumenta. Mjere koje se financiraju u okviru II. i III. stupa trebale bi podupirati ciljeve i provedbu Ukrajinskog plana.

(69)

Ukrajinski plan trebao bi uključivati mjere u obliku reformi i ulaganja, s kvalitativnim i kvantitativnim koracima za postizanje zadovoljavajućeg ispunjenje tih mjera te okvirni vremenski raspored za njihovu provedbu. Mjere koje su započete od 1. siječnja 2023. trebale bi biti iznimno prihvatljive.

(70)

U Ukrajinskom planu bi trebalo utvrditi uvjete prema kojima se vidi očekivani napredak u provedbi mjera koje sadržava. Ti bi uvjeti trebali biti u obliku kvalitativnih ili kvantitativnih koraka. Te bi korake trebalo provesti do 31. prosinca 2027., iako bi trebalo biti moguće ukupni završetak mjera na koje se takvi koraci odnose produljiti i nakon 2027. S obzirom na potrebu da se osigura makrofinancijska stabilnost Ukrajine, a ujedno podupru njezin oporavak, obnova i modernizacija u cilju pristupanja Uniji, Ukrajinski plan bi posebno trebao uključivati uvjete povezane s bitnim zahtjevima, kao što su makrofinancijska stabilnost, nadzor proračuna i upravljanje javnim financijama, koji se mogu definirati tako da uzimaju u obzir zadovoljavajući napredak u ispunjenju, te sektorskim i strukturnim reformama i ulaganjima. Plaćanja bi u skladu s tim trebala biti strukturirana prema takvim kategorijama uvjeta, vodeći računa o ciljevima Instrumenta.

(71)

Ukrajina bi u pripremi i provedbi Ukrajinskog plana posebno trebala uzeti u obzir stanje u ukrajinskim regijama i općinama, vodeći računa o njihovim konkretnim potrebama za oporavkom i obnovom, reformama, modernizacijom i decentralizacijom, te se pri tom smisleno savjetovati s regionalnim, lokalnim, gradskim i drugim javnim tijelima kao i organizacijama civilnog društva, u skladu s načelom višerazinskog upravljanja i pristupom odozdo prema gore. Ako su dostupni, trebalo bi uzeti u obzir lokalne planove oporavka. U tom kontekstu Ukrajinski plan bi posebno trebao poboljšati gospodarski, socijalni, okolišni i teritorijalni razvoj ukrajinskih regija i općina i poduprijeti decentralizacijsku reformu u cijeloj Ukrajini i konvergenciju sa standardima Unije. Ukrajinski plan također bi trebao osigurati da podnacionalna tijela, posebno općine, sudjeluju u donošenju odluka o korištenju potpore u procesu obnove na lokalnoj razini i da projekti obnove koje odaberu i provode takva podnacionalna tijela čine adekvatno velik dio potpore.

(72)

Važan je prioritet dovršetak decentralizacijske reforme kao održivog i nepovratnog elementa višerazinskog upravljanja u Ukrajini. Ta reforma trebala bi uključivati jasno razgraničenje ovlasti između središnje i lokalne razine, odgovarajuće unutarnje strukture za općinske uprave i razmjeran okvir nadzora lokalnih tijela u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, kao i nastavak rada na dodjeli pravne osobnosti općinama u skladu s javnim pravom na temelju europske prakse i u skladu s ustavnim poretkom Ukrajine.

(73)

Ukrajinski plan bi također trebao uključivati detaljno objašnjenje ukrajinskog sustava i planiranih mjera za djelotvorno sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, korupcije i osobito prijevara, svih oblika korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini, ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije, i sukoba interesa, detaljno objašnjenje njenog sustava i planiranih mjera za djelotvornu istragu i progon kaznenih djela koja utječu na sredstva pružena u okviru Instrumenta, te detaljno objašnjenje aranžmana čiji je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Instrumenta i drugih programa Unije ili donatora. Mjere u okviru Ukrajinskog plana trebale bi, prema potrebi, doprinositi učinkovitom i transparentnom sustavu upravljanja i kontrole. Ukrajina bi takve mjere trebala provesti do okvirnog datuma koji bi se prema potrebi za pojedinu mjeru trebao odrediti za vrijeme trajanja Instrumenta.

(74)

Komisija bi trebala ocijeniti Ukrajinski plan na temelju popisa kriterija utvrđenih u ovoj Uredbi. U slučaju pozitivne ocjene Ukrajinskog plana Komisija bi Vijeću trebala podnijeti prijedlog za odobrenje Ukrajinskog plana.

(75)

S obzirom na neizvjesnost i potrebu za fleksibilnošću u provedbi Instrumenta Ukrajina bi trebala moći podnijeti obrazloženi zahtjev Komisiji za podnošenje prijedloga za izmjenu provedbene odluke Vijeća kojom se odobrava ocjena Ukrajinskog plana ako Ukrajina zbog objektivnih okolnosti više ne može djelomično ili u cijelosti ostvariti Ukrajinski plan, uključujući relevantne kvalitativne i kvantitativne korake. Komisija bi također trebala moći, u dogovoru s Ukrajinom, podnijeti prijedlog za izmjenu te provedbene odluke Vijeća, posebno kako bi se uzele u obzir promjene okolnosti koje omogućuju povećanje ambicije ili izmjenu raspoloživih iznosa. Ukrajini bi trebala moći i podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu Ukrajinskog plana, prema potrebi i predlaganjem dopuna kako bi se uzela u obzir dodatna sredstva dostupna od drugih donatora ili iz drugih izvora.

(76)

Financijska potpora za Ukrajinski plan trebala bi biti moguća u obliku zajma. U kontekstu hitnih potreba Ukrajine za financiranjem primjereno je organizirati financijsku pomoć u okviru diversificirane strategije financiranja predviđene člankom 220.a Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 koja je u njemu utvrđena kao jedinstvena metoda financiranja, što bi trebalo povećati likvidnost Unijinih obveznica te privlačnost i troškovnu učinkovitost Unijinih izdanja obveznica.

(77)

S obzirom na situaciju u Ukrajini, uzrokovanu agresivnim ratom Rusije, i kako bi joj se pružila potpora na njezinu putu prema dugoročnoj stabilnosti, primjereno je Ukrajini pružiti zajmove po izrazito povoljnim uvjetima s trajanjem od najviše 35 godina i ne početi s otplatom glavnice prije 2034. Primjereno je i odstupiti od članka 220. stavka 5. točke (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 i omogućiti Uniji da za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2027. pokrije troškove kamatnih stopa (troškovi financiranja i troškovi upravljanja likvidnošću) te da izuzme Ukrajinu od plaćanja administrativnih troškova (troškovi usluge za administrativne režijske troškove) koje bi inače snosila. Trebalo bi odobriti subvenciju za troškove zaduživanja, kao instrument koji se smatra primjerenim za osiguranje djelotvornosti potpore iz Instrumenta u smislu članka 220. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

(78)

Ukrajina bi svake godine trebala moći zatražiti subvenciju kamatnih stopa i izuzeće od administrativnih troškova.

(79)

Odstupajući od članka 31. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/947, financijska obveza iz zajmova na temelju ove Uredbe ne bi se trebala podupirati Jamstvom za vanjsko djelovanje, uspostavljenim tom uredbom. Potpora u obliku zajmova u okviru Instrumenta trebala bi činiti financijsku pomoć u smislu članka 220. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Uzimajući u obzir financijske rizike i proračunsko pokriće, za potporu u obliku zajmova iz Instrumenta, za jamstvo iznad gornjih granica, ne bi trebalo uspostaviti rezervacije niti bi, odstupajući od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, trebalo utvrditi stopu rezervacija.

(80)

Važno je zajamčiti fleksibilnost i mogućnost programiranja, kao i stabilnost u pružanju potpore Unije Ukrajini. U tu svrhu plaćanja u okviru Instrumenta trebala bi se izvršavati prema fiksnom tromjesečnom rasporedu, ovisno o dostupnosti financijskih sredstava, na temelju zahtjeva za plaćanje koji je podnijela Ukrajina i nakon što Komisija ocijeni jesu li relevantni uvjeti ispunjeni na zadovoljavajući način. U slučaju pozitivne ocjene Komisija bi bez nepotrebne odgode trebala podnijeti prijedlog provedbene odluke Vijeća radi utvrđivanja zadovoljavajućeg ispunjavanja uvjeta za plaćanje. Na temelju te provedbene odluke Vijeća Komisija bi trebala donijeti odluku kojom se odobrava isplata. Ako uvjet nije ispunjen u skladu s okvirnim vremenskim rasporedom iz odluke o odobrenju Ukrajinskog plana, Komisija bi od plaćanja trebala oduzeti iznos koji odgovara tim uvjetima na temelju metodologije za djelomično plaćanje. Odgovarajuća zadržana sredstva mogla bi se isplatiti tijekom sljedećeg razdoblja plaćanja i do 12 mjeseci nakon prvotnog roka iz okvirnog vremenskog rasporeda, ako su ispunjeni uvjeti.

(81)

Kako bi se osiguralo da Ukrajina ima pristup dostatnim financijskim sredstvima za zadovoljavanje potreba u pogledu makrofinancijske stabilnosti te za pokretanje oporavka, obnove i modernizacije zemlje, Ukrajina bi trebala imati pristup do 7 % potpore u obliku zajmova kao pretfinanciranje, ovisno o raspoloživosti financijskih sredstava i ispunjavanju preduvjeta za potporu Ukrajini u okviru Instrumenta.

(82)

Odstupajući od članka 116. stavaka 2. i 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, primjereno je da se odredi rok plaćanja koji počinje teći od datuma priopćenja odluke kojom se odobrava isplata Ukrajini i da Komisija isključi plaćanje zateznih kamata Ukrajini.

(83)

S obzirom na potrebu da se osigura kontinuirana makrofinancijska stabilnost Ukrajine, primjereno je da se, ako se Okvirni sporazum ne potpiše ili se ne donese Ukrajinski plan, Ukrajini pruži iznimna potpora za razdoblje od najviše šest mjeseci počevši od 1. siječnja 2024. Ta potpora trebala bi biti uvjetovana postizanjem zadovoljavajućeg napretka od strane Ukrajine u pripremi Ukrajinskog plana i uvjetima koje treba dogovoriti u memorandumu o razumijevanju između Komisije i Ukrajine. U memorandumu o razumijevanju trebalo bi posebno utvrditi uvjete politike, okvirno financijsko planiranje i zahtjeve u pogledu izvješćivanja, razmjerno trajanju financiranja. Uvjeti politike trebali bi uključivati predanost načelima dobrog financijskog upravljanja s naglaskom na borbi protiv korupcije i pranja novca, kao i mjere za poboljšanje upravljanja prihodima, a trebali bi se temeljiti na mjerama koje je Ukrajina već provela u okviru prethodnih programa makrofinancijske pomoći.

(84)

Transparentnost u provedbi Instrumenta važan je zahtjev za potporu Unije. Ukrajina bi, dvaput godišnje, trebala objavljivati podatke o osobama i subjektima koji primaju iznose financijskih sredstava koji kumulativno premašuju protuvrijednost od 100 000 EUR za provedbu reformi i ulaganja navedenih u Ukrajinskom planu. U opravdanim slučajevima, ti podaci se ne bi trebali objavljivati ako bi se njihovim otkrivanjem moglo ugroziti prava i slobode dotičnih osoba ili dotičnih subjekata ili ozbiljno naštetiti komercijalnim interesima primatelja. Okvirni sporazum trebao bi sadržavati precizna pravila i vremenski okvir za prikupljanje podataka od strane Ukrajine, o formatu tih podataka i o pristupu Komisije, Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), Europskog revizorskog suda i, ako je primjenjivo, Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“) tim podacima.

(85)

U okviru II. stupa Instrumenta trebalo bi uspostaviti okvir za ulaganje radi potpore ulaganjima u oporavak i obnovu koja provode ukrajinska tijela, poduzeća iz privatnog sektora, općine, poduzeća u državnom vlasništvu ili drugi akteri („Okvir za ulaganje u Ukrajinu“). Okvir za ulaganje u Ukrajinu trebao bi biti usmjeren na prioritete utvrđene u Ukrajinskom planu te podupirati njegove ciljeve i provedbu. U upravljanje Okvirom za ulaganje u Ukrajinu trebala bi biti, prema potrebi, uključena ukrajinska nadležna tijela.

(86)

Okvir za ulaganje u Ukrajinu trebao bi tvoriti integrirani financijski paket kojim se osigurava financijski kapacitet u obliku financijskih instrumenata, proračunskih jamstava i operacija mješovitog financiranja u Ukrajini. Potpora u okviru Okvira za ulaganje u Ukrajini trebala bi se provoditi putem neizravnog upravljanja, posebno oslanjajući se na financijske i tehničke kapacitete međunarodnih financijskih institucija, europskih institucija za financiranje razvoja, europskih bilateralnih financijskih institucija i agencija za kreditiranje izvoza, uključujući njihovo sudjelovanje u riziku povezanom s ulaganjima vlastitim sredstvima. S obzirom na razmjere ulaganja u oporavak i obnovu u Ukrajini za koja će biti potrebna podjela rizika, potrebno je da Unija uspostavi namjenski jamstveni kapacitet („Jamstvo za Ukrajinu“). Operacije obuhvaćene Jamstvom za Ukrajinu provode se u skladu s člankom 208. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Agencije za kreditiranje izvoza i druge financijske institucije koje pružaju potporu za olakšavanje trgovine mogu djelovati kao financijski posrednici. Komisija bi trebala osigurati da se Jamstvo za Ukrajinu provodi i njime upravlja u bliskoj koordinaciji s potporom iz Europskog fonda za održivi razvoj plus uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947. Jamstvo za Ukrajinu trebalo bi koristiti državnim, poddržavnim, nekomercijalnim i komercijalnim subjektima i privatnom sektoru.

(87)

S obzirom na njegovu ulogu na temelju Ugovora, EIB bi trebao biti partner u provedbi operacija u okviru Jamstva za Ukrajinu. Stoga bi Grupi EIB-a do 31. prosinca 2025. trebalo povjeriti provedbu namjenskog okvirnog minimalnog iznosa Jamstva za Ukrajinu od 25 % za operacije s državnim partnerima i nekomercijalnim poddržavnim partnerima. Nakon tog datuma, neiskorišteni dio namjenskih iznosa trebao bi postati dostupan svim prihvatljivim partnerima za sve vrste operacija kako bi se osiguralo potpuno korištenje Jamstva za Ukrajinu.

(88)

Prihvatljivi partneri trebali bi, na zahtjev, dostaviti Komisiji sve dodatne informacije potrebne za ispunjavanje obveza Komisije u skladu s ovom Uredbom, kao i informacije o poštovanju ljudskih prava te normi u području socijalnih i radničkih prava te zaštite okoliša.

(89)

Svi prihvatljivi partneri i prihvatljivi ovlašteni subjekti trebali bi poduzeti sve mjere opreza kako bi se izbjegle, prijavile i suzbile sve koruptivne prakse, pogodovanje ili neopravdana regionalna ili sektorska koncentracija dodjele ili korištenja resursa i trebali bi zahtijevati posebno izvješćivanje i reviziju tih aspekata, prema potrebi.

(90)

Fleksibilnost potpore u okviru Instrumenta trebalo bi poboljšati fleksibilnom provedbom Jamstva za Ukrajinu, koje bi se moglo postupno odobravati. Primjereno je odstupiti od Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 kako bi se omogućilo da uspostavljene rezervacije do 31. prosinca 2027. budu jednake iznosu rezervacija koji odgovara odobrenom jamstvu umjesto iznosu ukupnih rezervacija. U okviru odstupanja trebalo bi biti moguće postupno uspostaviti rezervacije kako bi se uzeo u obzir napredak u odabiru i provedbi operacija financiranja i ulaganja koje podupiru ciljeve Instrumenta.

(91)

Za učinkovito korištenje sredstava u okviru II. stupa Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom stope rezervacija za Jamstvo za Ukrajinu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (33). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(92)

Kako bi se olakšala privatna ulaganja i razvoj malih i srednjih poduzeća, potrebno je najmanje 15 % jamstava osiguranih Jamstvom za Ukrajinu namijeniti mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), kako su definirana u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ (34), uključujući start-up poduzeća, te pratiti dodjelu tog dijela sredstava i izvješćivati o njoj.

(93)

U okviru III. stupa Instrumenta potpora bi uglavnom trebala biti usmjerena na postupno usklađivanje s pravilima, standardima, politikama i praksama Unije („pravna stečevina”) s ciljem budućeg članstva u Uniji, čime bi se doprinijelo provedbi Ukrajinskog plana. U tom bi procesu trebalo uzeti u obzir i relevantne preporuke međunarodnih tijela, kao što su Vijeće Europe i Venecijanska komisija. Potpora bi trebala biti usmjerena i na jačanje demokratskih i pravosudnih institucija, uključujući sudove, i kapaciteta dionika, uključujući lokalna i regionalna tijela, socijalne partnere i organizacije civilnog društva, uključujući u njihovoj nadzornoj ulozi.

(94)

Sredstva iz III. stupa trebala bi se upotrebljavati i za financiranje troškova zaduživanja Instrumenta te utvrđenih troškova zaduživanja i rezervacija za proračunska jamstva koja proizlaze iz prethodne potpore Ukrajini.

(95)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (35), Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 te uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (36), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (37) i (EU) 2017/1939 (38), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni djelotvornim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, prijevara, korupcije, sukoba interesa, dvostrukog financiranja, i na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te mjerama za djelotvornu istragu, kazneni progon i donošenje presude u odnosu na kaznena djela koja utječu na sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta. EPPO je ovlašten, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije. Ukrajinska nadležna tijela moraju bez odgode obraditi zahtjeve za uzajamnu pravnu pomoć i zahtjeve za izručenje koje podnosi EPPO i nadležna tijela država članica u vezi s kaznenim djelima koja utječu na sredstva u okviru Instrumenta.

(96)

Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 OLAF bi trebao moći provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, radi otkrivanja i utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije i radi prijave svakog kažnjivog postupanja EPPO-u, u skladu s člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1939.

(97)

Komisija bi trebala nastojati Ukrajini staviti na raspolaganje jedinstveni integrirani i interoperabilni sustav za informiranje i praćenje, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika za pristup relevantnim podacima i njihovu analizu u skladu s načelima Unije o zaštiti podataka i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka. Ako je takav sustav dostupan, Ukrajina bi trebala upotrebljavati i unositi relevantne podatke u sustav, među ostalim koristeći potporu iz III. stupa. Ti bi podaci Komisiji i relevantnim ukrajinskim nadležnim tijelima zaduženima za provedbu i kontrolu sredstava trebali omogućiti da procijene rizike i spriječe nepravilnosti.

(98)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Komisiji, OLAF-u, Europskom revizorskom sudu i, ako je primjenjivo, EPPO-u trebalo bi dodijeliti potrebna prava i potreban pristup, među ostalim od trećih strana koje su uključene u izvršenje sredstava Unije. Ukrajina bi trebala izvijestiti Komisiju i o nepravilnostima u vezi s korištenjem sredstava.

(99)

Jačanje sustava unutarnje kontrole, uključujući ex ante kontrole, borba protiv svih oblika korupcije, pogodovanja ili prijevare, promicanje transparentnosti, robusna, odgovorna i transparentna uprava i učinkovito upravljanje javnim financijama važni su prioriteti reformi za Ukrajinu i trebalo bi ih poduprijeti u okviru Instrumenta.

(100)

Komisija bi trebala osigurati djelotvornu zaštitu financijskih interesa Unije u okviru Instrumenta. Trebalo bi stoga osnovati neovisni Revizijski odbor koji bi Komisiji pružao informacije o mogućem lošem upravljanju sredstvima. Takve informacije trebale bi biti dostupne OLAF-u i prema potrebi relevantnim ukrajinskim nadležnim tijelima. Komisija bi, uz pomoć delegacije Unije, trebala imati pravo da tijekom cijelog životnog ciklusa projekta redovito provjerava kako Ukrajina koristi sredstva. Revizijski odbor trebao bi osigurati redoviti dijalog i suradnju s Europskim revizorskim sudom, kao i s Revizorskom komorom Ukrajine.

(101)

Iako je ponajprije odgovornost Ukrajine osigurati da se Instrument provodi u skladu s primjenjivim standardima, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti i posebne uvjete pod kojima će Instrument djelovati, Komisija bi u vezi s tim trebala moći dobiti dostatno jamstvo od Ukrajine. U tu bi se svrhu Ukrajina u Ukrajinskom planu trebala obvezati na poboljšanje postojećeg sustava upravljanja i kontrole te na povrat zloupotrijebljenih iznosa. Ukrajina bi trebala uspostaviti sustav praćenja koji će se uključiti u godišnje izvješće o napretku. Ukrajina bi trebala prikupljati podatke i informacije koji omogućuju sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa u vezi s mjerama koje se podupiru u okviru Instrumenta. Okvirnim sporazumom te sporazumima o financiranju i zajmovima trebale bi se predvidjeti obveze Ukrajine da osigura prikupljanje odgovarajućih podataka o osobama i subjektima koji primaju financijska sredstva za provedbu mjera iz Ukrajinskog plana, uključujući informacije o stvarnom vlasništvu, te pristup tim podacima u skladu s načelima Unije o zaštiti podataka i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

(102)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi i kad se sredstva izvršavaju u okviru izravnog upravljanja putem bespovratnih sredstava, javne nabave i neizravnog upravljanja preko subjekata koji su ocijenjeni na temelju stupova, posebno u okviru II. i III. stupa Instrumenta. Za provedbu financiranja Unije u okviru neizravnog upravljanja u okviru Instrumenta trebalo bi odabrati samo subjekte ocijenjene na temelju stupova.

(103)

Potpora u okviru Instrumenta trebala bi se provoditi u skladu s programima rada iz članka 110. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

(104)

Komunikacijske kapacitete Ukrajine trebalo bi poboljšati kako bi se osigurali javna potpora i razumijevanje vrijednosti Unije te koristi i obveze članstva u Uniji, uz istodobno rješavanje pitanja dezinformacija i upletanja iz inozemstva te zaštitu jakih i slobodnih pluralističkih medija. Također bi trebalo osigurati vidljivost financiranja Unije.

(105)

Komisija bi trebala osigurati postojanje jasnih mehanizama praćenja i evaluacije kako bi se omogućila djelotvorna odgovornost i transparentnost u izvršenju proračuna Unije te osigurala djelotvorna procjena napretka u ostvarivanju ciljeva ove Uredbe.

(106)

Komisija bi svake godine trebala ocijeniti provedbu potpore u okviru Instrumenta. Ona bi oboru osnovanom ovom Uredbom trebala omogućiti da ima odgovarajuće informacije za pomoć Komisiji. Radi djelotvornog praćenja provedbe Ukrajina bi jednom godišnje u godišnjem izvješću o napretku trebala izvješćivati o provedbi. To bi izvješće trebalo biti dostupno Europskom parlamentu i Vijeću. Takva izvješća koja priprema ukrajinska vlada trebala bi se na odgovarajući uzeti u obzir u Ukrajinskom planu. Za primatelje sredstava Unije koja se dobivaju u okviru II. i III. stupa Instrumenta trebale bi se uvesti razmjerne obveze izvješćivanja.

(107)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (39).

(108)

S obzirom na važnost financijskih učinaka potpore Ukrajini u okviru Instrumenta i posljedica određenih odluka koje treba donijeti za provedbu Instrumenta s obzirom na posebnu situaciju u Ukrajini, provedbene ovlasti trebalo bi iznimno dodijeliti Vijeću u slučajevima utvrđenima ovom Uredbom.

(109)

U svojoj procjeni Ukrajinskog plana i pri prikupljanju savjeta o Okviru za ulaganje u Ukrajini, posebno pri praćenju ispunjavanja preduvjeta za potporu Unije, Komisija bi trebala propisno uzeti u obzir Odluku Vijeća 2010/427/EU (40) i prema potrebi ulogu Europske službe za vanjsko djelovanje.

(110)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(111)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

(a)

I. stup: financijska potpora pružena Ukrajini za provedbu reformi i ulaganja u okviru provedbe Ukrajinskog plana i za održavanje makrofinancijske stabilnosti zemlje, kako je utvrđeno u poglavlju III.;

(b)

II. stup: poseban Okvir za ulaganje u Ukrajinu radi potpore ulaganjima i osiguravanja pristupa financiranju kako je utvrđeno u poglavlju IV.;

(c)

III. stup: tehnička pomoć i povezana potpora Ukrajini u oblikovanju i provedbi reformi povezanih s pristupanjem Uniji te u jačanju upravnih kapaciteta Ukrajine, subvencija za troškove zaduživanja i rezervacija kao i ostale relevantne aktivnosti, kako je utvrđeno u poglavlju V.

1.

„mjere” znači reforme i ulaganja u okviru Ukrajinskog plana;

2.

„uvjeti” znači kvalitativni ili kvantitativni koraci koji se odnose na osiguravanje održavanja gospodarske i financijske stabilnosti ili koji se odnose na provedbu reformi i ulaganja utvrđenih u Ukrajinskom planu;

3.

„operacija mješovitog financiranja” znači operacija koja se podupire iz proračuna Unije u kojoj se bespovratni ili povratni oblici potpore iz proračuna Unije ili i jedni i drugi kombiniraju s povratnim oblicima potpore razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija ili komercijalnih financijskih institucija, uključujući agencije za kreditiranje izvoza, ili ulagatelja.

(a)

suočavanje s društvenim, gospodarskim i okolišnim posljedicama agresivnog rata Rusije, čime se Ukrajini doprinosi miroljubivom oporavku, ponovnoj izgradnji, obnovi i modernizaciji zemlje te poslijeratnom oporavku ukrajinskog društva, među ostalim stvaranjem društvenih i gospodarskih uvjeta za povratak interno raseljenih osoba i osoba pod privremenom zaštitom;

(b)

poticanje društvene i teritorijalne kohezije, demokratske, gospodarske i okolišne otpornosti, postupnog uključivanja u gospodarstvo i tržišta Unije i svijeta kao i uzlazne gospodarske, društvene i okolišne konvergencije prema standardima Unije;

(c)

donošenje i provedbu političkih, institucijskih, pravnih, administrativnih, socijalnih i gospodarskih reformi potrebnih za usklađivanje s vrijednostima Unije i postupno usklađivanje s pravilima, standardima, politikama i praksom Unije („pravnom stečevinom”) s ciljem budućeg članstva u Uniji, čime se doprinosi obostranoj stabilnosti, sigurnosti, miru, blagostanju i održivosti.

(a)

pomaganje u održavanju makrofinancijske stabilnosti zemlje i svladavanje ograničenja povezanih s ukrajinskim vanjskim i unutarnjim financiranjem kako bi se osiguralo kontinuirano funkcioniranje ukrajinske države;

(b)

ponovno izgrađivanje i moderniziranje infrastrukture oštećene u ratu, kao što su energetska infrastruktura, vodni sustavi, unutarnje i prekogranične prometne mreže uključujući željeznice, ceste i mostove te granični prijelazi, te obrazovna i kulturna infrastruktura, kao i poticanje modernizacije, poboljšanja i otpornosti infrastrukture;

(c)

doprinošenje razminiranju i drugim naporima za razminiravanje; obnavljanje kapaciteta za proizvodnju hrane; pomaganje u suočavanju s društvenim i zdravstvenim izazovima, uključujući mentalno zdravlje, te poboljšanje i jačanje sustavâ socijalne skrbi i njihove dostupnosti, osobito za posebne skupine kao što su veterani, interno raseljene osobe, samohrani roditelji, ratne udovice i udovci, djeca, osobito djeca bez roditeljske skrbi, osobe s invaliditetom, manjine, mlade i starije osobe te druge osobe u ranjivom položaju;

(d)

jačanje sigurnosti od hibridnih prijetnji poput kibernetičkih prijetnji, kao i jačanje otpornosti na dezinformacije, inozemnu manipulaciju informacijama i upletanje;

(e)

poticanje prelaska na održivo, klimatski neutralno i uključivo gospodarstvo i stabilno okruženje za ulaganje;

(f)

podupiranje integracije Ukrajine u unutarnje tržište; popravljanje, ponovno izgrađivanje, zaštita i poboljšanje socijalne infrastrukture poput stambenih objekata, socijalnih, sportskih, omladinskih i zdravstvenih ustanova, škola i visokih učilišta; jačanje gospodarskog i socijalnog razvoja i uključivosti, pri čemu su u prvom planu žene kao i mladi, što će se među ostalim postići kvalitetnim obrazovanjem, osposobljavanjem, prekvalificiranjem i usavršavanjem te politikama zapošljavanja, među ostalim istraživača;

(g)

promicanje znanosti i istraživanja; potporu kreativnom sektoru i neovisnim medijima; potporu kulturi i kulturnoj baštini, uključujući kulturnu infrastrukturu; jačanje strateških gospodarskih sektora; poticanje institucionalnog okvira za ulaganje i tržišno natjecanje kako bi se pojedincima i poduzećima omogućilo da razviju moderne, konkurentne i održive proizvode i usluge, s naglaskom na MSP-ove i inovacije, među ostalim promicanjem jednakih mogućnosti pristupa financiranju bez obzira na veličinu poduzeća; podupiranje održive poljoprivrede i ruralnog razvoja, akvakulture i ribarstva, uključujući usklađivanje sa standardima i sustavima kontrole Unije u pogledu sigurnosti hrane, zdravlja životinja i bilja te dobrobiti životinja; reformiranje ukrajinskog financijskog i bankarskog sektora, poboljšanje pristupa zajmovima i pokrivenosti osiguranjem;

(h)

daljnje jačanje vladavine prava, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, među ostalim jačanjem demokratskih institucija, posebno Vrhovne rade, kao i regionalnih i općinskih predstavničkih tijela, i njihovih ovlasti nadzora i istrage o raspodjeli javnih sredstava i pristupu njima; promicanje neovisnog pravosuđa kako bi se poduprli napori u svrhu deoligarhizacije, ojačala borba protiv prijevara, svih oblika korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini, organiziranog kriminala, utaje poreza i porezne prijevare, izbjegavanja plaćanja poreza i nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem i kulturnim dobrima; jačanje usklađenosti s međunarodnim pravom;

(i)

jačanje slobode i neovisnosti medija te umjetničke i akademske slobode kao i poticajnog okruženja za civilno društvo; poticanje socijalnog dijaloga i uključenosti civilnog društva; promicanje nediskriminacije kako bi se zajamčilo i ojačalo poštovanje prava pripadnika svih manjina i promicanje rodne ravnopravnosti, opće osnaživanje žena i djevojčica, kao i prava djece i osoba s invaliditetom; jačanje djelotvornosti javne uprave; poticanje pristupa informacijama i sudjelovanja civilnog društva u postupcima donošenja odluka i javnom nadzoru te podupiranje transparentnosti, strukturnih reformi i dobrog upravljanja na svim razinama, među ostalim u područjima upravljanja javnim financijama, javne nabave, tržišnog natjecanja i državnih potpora; podupiranje inicijativa, tijela i organizacija uključenih u poticanje i osiguravanje poštovanja demokracije, međunarodne pravde i borbe protiv korupcije u Ukrajini;

(j)

razvijanje i jačanje zaštite okoliša, održive i pravedne zelene tranzicije u svim gospodarskim sektorima, uključujući tranziciju Ukrajine prema klimatskoj neutralnosti, u skladu s Pariškim sporazumom; podizanje razine osviještenosti o kaznenim djelima protiv okoliša i borba protiv njih; promicanje digitalne transformacije kao pokretača održivog razvoja i uključivog rasta; podupiranje ekološke obnove nakon okolišne štete prouzročene vojnim djelovanjima i davanje doprinosa dekontaminaciji, razminiranju i uklanjanju drugih eksplozivnih ostataka rata, kao i onečišćenja prouzročenog vojnim aktivnostima;

(k)

podupiranje političke i administrativne decentralizacije i lokalnog razvoja, posebno podupiranjem smislenog savjetovanja i jednakih uvjeta za sve razine vlasti pri pristupanju sredstvima putem otvorenih, pravednih, neutralnih i transparentnih postupaka;

(l)

podupiranje prekogranične suradnje s državama članicama koje graniče s Ukrajinom u područjima kao što su trgovina, zaštita okoliša i borba protiv međunarodnoga kriminala, pod uvjetom da Ukrajina bude jedini korisnik sredstava.

(a)

31 % u obliku bespovratne financijske potpore na temelju poglavlja III.;

(b)

41 % za rashode u skladu s poglavljem IV.;

(c)

26 % za rashode u skladu s poglavljem V.;

(d)

2 % za rashode na temelju stavka 5., što se može povećati u iznimnim okolnostima, no ni u kojem slučaju ne smije premašiti 2,5 %.

(a)

predanost Ukrajine da odlučno napreduje u smjeru čvrstog okvira za borbu protiv prijevara i uspostavi učinkovitije i djelotvornije sustave unutarnje kontrole, uključujući primjerene mehanizme za zaštitu zviždača te primjerene mehanizme i mjere za djelotvorno sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa, kao i za podupiranje napora u svrhu deoligarhizacije i jačanje borbe protiv pranja novca, organiziranoga kriminala,, zloupotrebe javnih sredstava, financiranja terorizma, izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara ili utaje poreza te drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta;

(b)

aktivnosti povezane s kontrolom, nadzorom, praćenjem, evaluacijom, izvješćivanjem i revizijom financiranja sredstvima Unije u okviru Instrumenta, te s otkrivanjem, istragama, kaznenim progonom, mjerama za borbu protiv prijevara i suradnjom, uključujući uzajamnu pravnu pomoć u kaznenim stvarima i izručenju;

(c)

kontrolne zahtjeve u pogledu oslobađanja financijskih sredstava u okviru Instrumenta Ukrajini;

(d)

pravila o porezima, pristojbama i davanjima u skladu s člankom 27. stavcima 9. i 10. Uredbe (EU) 2021/947;

(e)

priznavanje odgovornosti Revizijskog odbora iz članka 36. i načine suradnje Ukrajine s njim;

(f)

obvezu osoba ili subjekata koji provode sredstva Unije u okviru Instrumenta da bez odgode obavijeste Revizijski odbor, Komisiju, OLAF i, ako je primjenjivo, EPPO o sumnjivim ili stvarnim slučajevima nepravilnosti, prijevare, korupcije i sukoba interesa te o drugim nezakonitim aktivnostima koje utječu na sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta i o daljnjem postupanju u vezi s njima;

(g)

pravo Komisije da prati aktivnosti na temelju Instrumenta koje provode ukrajinska nadležna tijela tijekom cijelog projektnog ciklusa, uključujući postupke odabira projekata i dodjele projekata, među ostalim za javnu nabavu, da sudjeluje u takvim aktivnostima kao promatrač, prema potrebi, i da daje preporuke za poboljšanje tih aktivnosti i zalaganje ukrajinskih nadležnih tijela da što bolje provode te preporuke Komisije i izvješćuju o toj provedbi;

(h)

obveze iz članka 35. stavka 2., uključujući precizna pravila i vremenski okvir u skladu s kojima Ukrajina prikuplja podatke, a Komisija, OLAF, Europski revizorski sud i, ako je primjenjivo, (EPPO ostvaruju pristup tim podacima;

(i)

obvezu Ukrajine da Komisiji elektroničkim putem dostavlja podatke iz članka 27.;

(j)

obveze iz članka 43. stavka 2. o komunikacijskim aktivnostima i vidljivosti financiranja Unije.

(a)

državama članicama, Ukrajini, partnerima sa Zapadnog Balkana, Gruziji i Moldovi te ugovornim strankama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru;

(b)

zemljama koje Ukrajini pružaju razinu potpore koja je usporediva s onom koju pruža Unija uzimajući u obzir veličinu njihova gospodarstva i za koje je Komisija utvrdila uzajamni pristup vanjskoj pomoći u Ukrajini.

(a)

ako se takva ograničenja zahtijevaju zbog posebne prirode ili ciljeva aktivnosti ili posebnog postupka dodjele ili ako su ta ograničenja potrebna za djelotvornu provedbu aktivnosti;

(b)

ako aktivnost ili posebni postupci dodjele utječu na sigurnost ili javni poredak, posebno u pogledu strateške imovine i interesa Unije, njezinih država članica ili Ukrajine, uključujući zaštitu cjelovitosti digitalne infrastrukture, komunikacijskih i informacijskih sustava i povezanih lanaca opskrbe.

(a)

mjere koje predstavljaju na potrebama temeljen, koherentan, sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ciljeve utvrđene u članku 3., uključujući strukturne reforme i mjere za promicanje konvergencije s Unijom, za jačanje vladavine prava, demokracije i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i primjenu uvjeta iz članka 16. stavka 2., kako bi se Ukrajinskim planom u cjelini povećala stopa rasta ukrajinskog gospodarstva, smanjile gospodarske i socijalne nejednakosti i osigurao napredak Ukrajine prema socijalnim, gospodarskim i okolišnim standardima Unije;

(b)

objašnjenje o tome na koji način Ukrajinski plan doprinosi rješavanju relevantnih izazova, utvrđenih u kontekstu pristupnog puta Ukrajine, kako je navedeno u mišljenju Komisije i analitičkom izvješću te u Sporazumu o pridruživanju uključujući područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, i kako je s tim u skladu;

(c)

objašnjenje usklađenosti Ukrajinskog plana i njegovih mjera s općim načelima iz članka 4., kao i sa zahtjevima, planovima i programima iz članka 16.;

(d)

okvirni vremenski raspored te predviđeni kvalitativni i kvantitativni koraci, koji su u slučaju reformi i ulaganja mjerljivi, a koje treba provesti do 31. prosinca 2027.;

(e)

aranžmani za djelotvornu provedbu i praćenje te izvješćivanje o Ukrajinskom planu od strane Ukrajine, uključujući predložene kvalitativne i kvantitativne korake, koji su u slučaju reformi i ulaganja mjerljivi, te povezane pokazatelje, kao i za odgovarajuće sudjelovanje Vrhovne rade;

(f)

objašnjenje načina na koji Ukrajinski plan odgovara potrebama oporavka, ponovne izgradnje, obnove i modernizacije u ukrajinskim regijama i općinama koje proizlaze iz agresivnog rata Rusije, i na koji se Ukrajinskim planom jača njihov uključiv i održiv gospodarski, socijalni, okolišni i teritorijalni razvoj, pojačava socijalna kohezija te podupire decentralizacijska reforma u cijeloj Ukrajini i konvergencija prema standardima Unije; tim se objašnjenjem uzimaju u obzir ovlasti, zadaće i odgovornosti dodijeljene različitim razinama vlasti;

(g)

objašnjenje metodologije i postupaka koji se upotrebljavaju za odabir i provedbu projekata, kao i mehanizama za uključivanje podnacionalnih tijela, posebno općina, kao i organizacija civilnog društva, u donošenje odluka o korištenju potpore za proces obnove na lokalnoj razini i u postupak demokratskog nadzora, a posebno pravodoban i jednak pristup informacijama i sredstvima za relevantna podnacionalna tijela, uključujući metodologiju za praćenje povezanih rashoda;

(h)

objašnjenje načina na koji se Ukrajinskim planom osigurava da projekti obnove koje odaberu i provode ta podnacionalna tijela čine adekvatno velik udio potpore; tim objašnjenjem obuhvaćena su i bratimljenja (twinning) i partnerstva među gradovima, kao i istorazinska suradnja i programi uključeni u partnerstva između gradova i regija iz Unije i gradova i regija u Ukrajini, ako je relevantno;

(i)

za izradu i provedbu Ukrajinskog plana, detaljno objašnjenje postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, i sudjelovanja i planiranog savjetovanja Vrhovne rade tijekom provedbe, kao i relevantnih dionika, uključujući lokalna i regionalna tijela i predstavnička tijela, socijalne partnere i organizacije civilnog društva, te kako se doprinos tih dionika odražava u Ukrajinskom planu;

(j)

objašnjenje razmjera očekivanog doprinosa mjera iz Ukrajinskog plana sljedećem:

(k)

detaljno objašnjenje ukrajinskog sustava i planiranih mjera za djelotvorno sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini, ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije, i sukoba interesa, te za djelotvornu istragu i progon kaznenih djela koja utječu na sredstva stavljena na raspolaganje u okviru Instrumenta, te aranžmana čiji je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Instrumenta i drugih programa Unije ili donatora te osiguravanje brze pravosudne suradnje s nadležnim tijelima Unije i njezinih država članica;

(l)

objašnjenje o tome na koji se način Ukrajinskim planom osigurava da drugi donatori mogu doprinijeti potpori njegovih mjera;

(m)

sve ostale relevantne informacije.

(a)

predstavlja li Ukrajinski plan na potrebama temeljen, koherentan, sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ciljeve utvrđene u članku 3., uključujući strukturne reforme i mjere za promicanje konvergencije s Unijom, za jačanje vladavine prava, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i primjenu uvjeta iz članka 16. stavka 2., kako bi se Ukrajinskim planom u cjelini povećala stopa rasta ukrajinskog gospodarstva, smanjile gospodarske i socijalne nejednakosti i osigurao napredak Ukrajine prema socijalnim, gospodarskim i okolišnim standardima Unije;

(b)

doprinosi li Ukrajinski plan suočavanju s relevantnim izazovima, utvrđenim u kontekstu pristupnog puta Ukrajine, kako je navedeno u mišljenju Komisije i analitičkom izvješću te u Sporazumu o pridruživanju uključujući područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, i je li s tim u skladu;

(c)

jesu li Ukrajinski plan i njegove mjere u skladu s općim načelima iz članka 4., kao i sa zahtjevima, planovima i programima iz članka 16.;

(d)

odgovara li Ukrajinski plan potrebama oporavka, ponovne izgradnje, obnove i modernizacije, koje proizlaze iz agresivnog rata Rusije u ukrajinskim regijama i općinama, i time jača njihov uključiv i održiv gospodarski, socijalni, okolišni i teritorijalni razvoj, pojačava socijalna kohezija te podupire decentralizacijska reforma u cijeloj Ukrajini i konvergencija prema standardima Unije; uzimaju li se u obzir ovlasti, zadaće i odgovornosti dodijeljene različitim razinama vlasti; jesu li metodologija i postupci, koji se upotrebljavaju za odabir i provedbu projekata, kao i mehanizmi za uključivanje podnacionalnih tijela, posebno općina, kao i organizacija civilnog društva, u donošenje odluka o korištenju potpore za proces obnove na lokalnoj razini i u postupak demokratskog nadzora, a posebno pravodoban i jednak pristup informacijama i sredstvima za relevantna podnacionalna tijela, primjereni; je li metodologija za praćenje povezanih rashoda za projekte obnove, koje odaberu i provode ta podnacionalna tijela, primjerena te čine li takvi projekti adekvatno velik udio potpore;

(e)

očekuje li se da će mjere iz Ukrajinskog plana doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, zaštiti okoliša, uključujući očuvanje bioraznolikosti, i zelenoj tranziciji, ili suočavanju s izazovima koji iz toga proizlaze; jesu li mjere navedene u Ukrajinskom planu u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu” u mjeri u kojoj je to moguće, u kontekstu rata ili poslijeratnog oporavka i obnove;

(f)

očekuje li se da će mjere iz Ukrajinskog plana doprinijeti promicanju vladavine prava;

(g)

očekuje li se da će mjere iz Ukrajinskog plana doprinijeti socijalnim ciljevima, među ostalim uključivanju skupina u ranjivom položaju i osiguravanju najboljih interesa djece;

(h)

očekuje li se da će mjere iz Ukrajinskog plana promicati rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojčica;

(i)

očekuje li se da će aranžmani koje je Ukrajina predložila osigurati djelotvornu provedbu i praćenje te izvješćivanje o Ukrajinskom planu i svim njegovim ažuriranjima, posebno odgovarajuće sudjelovanje Vrhovne rade, uključujući mjerljive kvalitativne i kvantitativne korake te povezane pokazatelje;

(j)

očekuje li se da će aranžman koje je Ukrajina predložila djelotvorno osigurati prikladnu razinu zaštite financijskih interesa Unije, posebno sprečavanjem, otkrivanjem i ispravljanjem nepravilnosti, prijevara, svih oblika korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini, sukoba interesa, ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije; očekuje li se da će predloženi aranžmani podržati djelotvornu istraga i progon kaznenih djela koja utječu na sredstva stavljena na raspolaganje u okviru Instrumenta, i osigurati brzu pravosudnu suradnju s nadležnim tijelima Unije i njezinih država članica; očekuje li se da će aranžmani koje je predložila Ukrajina omogućiti da se izbjegne dvostruko financiranje iz Instrumenta i drugih programa Unije kao i drugih donatora.

(k)

je li održano propisno savjetovanje s Vrhovnom radom i uzimaju li se Ukrajinskim planom u obzir, ako je primjereno, doprinosi dionika, uključujući lokalna i regionalna tijela i predstavnička tijela, socijalne partnere i organizacije civilnog društva, u skladu s nacionalnim pravnim okvirom.

(l)

osigurava li se Ukrajinskim planom da drugi donatori mogu podržati njegove ciljeve.

(a)

reforme i ulaganja koje Ukrajina treba provesti, uvjeti utvrđeni u Ukrajinskom planu, uključujući one u obliku mjerljivih kvalitativnih i kvantitativnih koraka koji odgovaraju povezanim reformama i ulaganjima, kako su navedeni u članku 16. stavku 2., uključujući okvirni vremenski raspored;

(b)

ukupni i godišnji maksimalni iznosi bespovratne financijske potpore i ukupni i godišnji okvirni maksimalni iznosi potpore u obliku zajma iz članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (a) i članka 6. stavka 2. te relevantni doprinosi u skladu sa stavkom 4. tog članka;

(c)

obroci, strukturirani u skladu s člankom 16. stavkom 2. i točkom (b) ovog stavka, za isplatu nakon što Ukrajina u zadovoljavajućoj mjeri ispuni relevantne kvalitativne i kvantitativne korake utvrđene u vezi s provedbom Ukrajinskog plana;

(d)

predviđeni vremenski raspored isplate potpore i raspored njezina plaćanja;

(e)

iznos potpore u obliku zajma za plaćanje u obliku pretfinanciranja u skladu s člankom 24.;

(f)

rok, koji ističe najkasnije 31. prosinca 2027., do kojeg konačni kvalitativni i kvantitativni koraci i za projekte ulaganja i za reforme moraju biti dovršeni;

(g)

aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu Ukrajinskog plana, uključujući odgovarajuće sudjelovanje Vrhovne rade kao i, ako je relevantno, mjere potrebne za usklađivanje s člankom 35.;

(h)

pokazatelji za ocjenu napretka u ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3.;

(i)

aranžmani kojima se Komisiji odobrava potpun pristup osnovnim relevantnim podacima;

(j)

informacije o stvarnim i planiranim doprinosima drugih donatora i objašnjenje koordinacijskih mjera u izradi i provedbi Ukrajinskog plana kojima bi se osiguralo postizanje njegovih ciljeva;

(k)

analiza učinka Ukrajinskog plana na makroekonomsko stanje, uzimajući u obzir održivost duga Ukrajine.

(a)

u slučaju pravnih osoba, puni pravni naziv primatelja i identifikacijski broj za PDV ili porezni identifikacijski broj, ako je dostupan, ili druga jedinstvena identifikacijska oznaka utvrđena na nacionalnoj razini;

(b)

u slučaju fizičkih osoba, ime i prezime odnosno prezimena primatelja;

(c)

iznos koji je primatelj primio i reforme i ulaganja u okviru Ukrajinskog plana čijoj provedbi taj iznos doprinosi.

(a)

zajmove, uključujući zajmove u lokalnoj valuti;

(b)

jamstva;

(c)

protujamstva;

(d)

instrumente tržišta kapitala;

(e)

bilo koji drugi oblik financiranja ili kreditnog poboljšanja, osiguranja i vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela.

(a)

detaljna pravila o pokrivenosti Jamstva za Ukrajinu, procijenjenim godišnjim ulaganjima, zahtjevima, prihvatljivosti i postupcima;

(b)

detaljna pravila o pružanju Jamstva za Ukrajinu, uključujući aranžmane o pokrivenosti te definiranoj pokrivenosti portfeljâ i projekata određenih vrsta instrumenata, kao i analizu rizika projekata i projektnih portfelja, među ostalim na sektorskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

(c)

upućivanje na ciljeve i svrhu Instrumenta, procjenu potreba i naznaku očekivanih rezultata;

(d)

naknadu za Jamstvo za Ukrajinu, koja se određuje pod povlaštenim uvjetima koji odražavaju specifičnu situaciju u ratom razorenoj Ukrajini, uzimajući u obzir odgovarajuće profile rizika programâ ulaganja kako bi se osigurala ravnopravnost uvjeta;

(e)

zahtjeve za upotrebu Jamstva za Ukrajinu, uključujući uvjete plaćanja, kao što su posebni rokovi, kamate koje treba platiti na dospjele iznose, izdaci i troškovi naplate i eventualno potrebni aranžmani u vezi s likvidnošću;

(f)

postupke u vezi s potraživanjima, koji uključuju, ali nisu ograničeni na događaje pokretače i razdoblja čekanja, kao i postupke koji se odnose na naplatu potraživanja;

(g)

obveze praćenja, izvješćivanja, transparentnosti i evaluacije;

(h)

jasne i dostupne postupke podnošenja žalbe za treće strane na koje bi mogla utjecati provedba projekata koji primaju potporu iz Jamstva za Ukrajinu.

(a)

za potrebe ovog stavka Jamstvo za Ukrajinu provodi se izmjenom ili dopunom sporazuma sklopljenih u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) 2021/947 s prihvatljivim partnerima odabranima u skladu s člankom 35. te uredbe (kojima se povećava iznos jamstva na temelju tih sporazuma, a koji se potpisuju u roku od četiri mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe;

(b)

prihvatljivi partneri upotrebljavaju Jamstvo za Ukrajinu na temelju ovog stavka isključivo za potporu provedbi operacija u Ukrajini, a za pokriće iz Jamstva za Ukrajinu prihvatljiva su samo aktivirana jamstva za operacije u Ukrajini na temelju ovog stavka;

(c)

odstupajući od članka 36. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) 2021/947, operacije pokrivene iz Jamstva za Ukrajinu na temelju ovog stavka čine zaseban portfelj Jamstva za Ukrajinu i ne uzimaju se u obzir za potrebe izračuna pokrivenosti od 65 % iz članka 36. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/947;

(d)

podjelom rizika u zasebnom portfelju Jamstva za Ukrajinu osigurava se usklađenost interesa između Komisije i prihvatljivog partnera u skladu s člankom 209. stavkom 2. točkom (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, a partner vlastitim sredstvima doprinosi tom portfelju u skladu s člankom 219. stavkom 4. te uredbe;

(e)

partneri uspostavljaju odvojeno računovodstvo i izvješćivanje za provedbu Jamstva za Ukrajinu na temelju ovog stavka;

(f)

članak 32. ove Uredbe primjenjuje se na rezervacije za Jamstvo za Ukrajinu na temelju ovog stavka, koje se upotrebljavaju isključivo za pokrivanje gubitaka u okviru Jamstva za Ukrajinu;. rezervacije utvrđene na temelju članka 31. stavka 5. Uredbe (EU) 2021/947 ne upotrebljavaju se za pokrivanje operacija u okviru Jamstva za Ukrajinu.

(a)

za dužničke instrumente, glavnicu i sve kamate i iznose koji se trebaju isplatiti odabranom prihvatljivom partneru, a koje on nije zaprimio u skladu s uvjetima operacija financiranja nakon što je došlo do neispunjavanja obveza;

(b)

za ulaganja u vlasnički kapital, iznose koji su uloženi i pripadajuće troškove financiranja;

(c)

za ostale operacije financiranja i ulaganja iz stavka 2., upotrijebljene iznose i pripadajuće troškove financiranja;

(d)

sve relevantne troškove i troškove naplate povezane s neispunjavanjem obveza, osim ako se odbiju od naplaćenih iznosa.

(a)

procjeni rizika operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera, među ostalim informacije o obvezama Unije mjerenima u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 80. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 i Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor;

(b)

nepodmirenim financijskim obvezama za Uniju koje proizlaze iz Jamstva za Ukrajinu koje je dano prihvatljivim partnerima i njihovim operacijama financiranja i ulaganja koje su raščlanjene po pojedinačnim operacijama.

(a)

izdvajanje rezervacija za proračunska jamstva, koje nije pokriveno financijskom omotnicom iz članka 50. Uredbe (EU) 2021/947 u skladu s pravilima utvrđenima u članku 31. stavku 8. te uredbe, za pokrivene financijske obveze u okviru mandata za vanjsko kreditiranje u Ukrajini na temelju članka 12. stavka 1. Odluke (EU) 2022/1628 Europskog parlamenta i Vijeća (41), koje se odnose na iznose zajmova isplaćene nakon 15. srpnja 2022. u iznosu od najviše 1,586 milijardi EUR;

(b)

subvencije kamatnih stopa za zajmove u okviru makrofinancijske pomoći na temelju:

(c)

odstupajući od članka 31. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/947, uplaćene rezervacije u iznosu od 9 % za financijsku pomoć koja još nije preuzeta na kraju 2023., iz članka 11. stavka 1. Odluke (EU) 2022/1628.

(a)

da redovito provjerava da se dodijeljena financijska sredstva upotrebljavaju u skladu s primjenjivim pravilima, posebno u pogledu sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije;

(b)

da štiti zviždače;

(c)

da poduzima odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti, kao i da istražuje i progoni kaznena djela koja utječu na financijske interese Unije, otkriva i izbjegava dvostruko financiranje i poduzima pravna djelovanja za povrat zloupotrijebljenih sredstava, među ostalim u vezi sa svim mjerama za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru Ukrajinskog plana, i da bez odgode poduzima odgovarajuće mjere za obradu zahtjeva EPPO-a i nadležnih tijela država članica za uzajamnu pravnu pomoć u vezi s kaznenim djelima koja utječu na sredstva pružena u okviru Instrumenta;

(d)

da zahtjevu za plaćanje iz poglavlja III. priloži izjavu o jamstvu da su sredstva upotrijebljena u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i za njihovu predviđenu svrhu te da se njima upravljalo na odgovarajući način, posebno u skladu s ukrajinskim pravilima nadopunjenima međunarodnim standardima za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa;

(e)

za potrebe stavka 1., posebno za provjere upotrebe sredstava u vezi s provedbom reformi i ulaganja u okviru Ukrajinskog plana, da osigura prikupljanje, u skladu s načelima Unije o zaštiti podataka i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka, odgovarajućih podataka o osobama i subjektima koji primaju financijska sredstva, uključujući informacije o stvarnom vlasništvu, za provedbu mjera Ukrajinskog plana, i pristup tim podacima;

(f)

da izričito ovlasti Komisiju, OLAF i Europski revizorski sud da izvršavaju svoja prava kako je predviđeno u članku 129. stavku 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, primjenjujući načelo proporcionalnosti.

(g)

da osigura da ukrajinska nadležna tijela prijavljuju EPPO-u svako kažnjivo postupanje koje utječe na sredstva pružena u okviru Instrumenta, a koje bi moglo biti u njegovoj nadležnosti.

(a)

stanju napretka u provedbi Instrumenta, osobito Ukrajinskog plana i povezanih ulaganja i reformi, uključujući reforme kojima se podupire postupno usklađivanje Ukrajine s pravilima, vrijednostima, standardima, politikama i praksama Unije („pravna stečevina”);

(b)

ocjeni Ukrajinskog plana, uključujući moguću negativnu ocjenu;

(c)

glavnim zaključcima izvješća iz članka 36. stavka 7.;

(d)

glavnim zaključcima izvješća iz članka 39. stavka 4.;

(e)

postupcima plaćanja, zadržavanja i smanjenja, ako je primjenjivo, uključujući svaku primjedbu iznesenu kako bi se osiguralo zadovoljavajuće ispunjavanje uvjetâ; i

(f)

svim drugim relevantnim informacijama koje je Komisija pružila Europskom parlamentu u vezi s provedbom Instrumenta.