Baza je ažurirana 21.10.2024. 

zaključno sa NN 102/24

EU 2024/2679

NN 36/2024 (25.3.2024.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama

HRVATSKI SABOR

576

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 14. ožujka 2024.

Klasa: 011-02/24-02/33

Urbroj: 71-10-01/1-24-2

Zagreb, 18. ožujka 2024.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA

Članak 1.

U Zakonu o šumama (»Narodne novine«, br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20., 145/20. i 101/23.) u članku 5. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Iznimno od odredbe stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, bivše vojne nekretnine površine do 1 ha, u obuhvatu građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, koje više ne služe za vojne potrebe, ne smatraju se šumom i šumskim zemljištem u smislu ovoga Zakona.«.

Članak 2.

U članku 8. stavku 1. točka 24. mijenja se i glasi:

»24. Tijelo je nadležno tijelo sukladno s odredbama propisa kojim se uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske«.

Članak 3.

U članku 12. stavku 3. iza riječi: »granica« dodaju se riječi: »i naziva«.

Članak 4.

U članku 28. iza stavka 10. dodaje se novi stavak 11. koji glasi:

»(11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, programi gospodarenja šumama malih i srednjih šumoposjednika ne podliježu postupku izvanredne revizije, osim programa koji su programi gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže.«.

Dosadašnji stavci 11. i 12. postaju stavci 12. i 13.

U dosadašnjem stavku 13., koji postaje stavak 14., iza riječi: »prosjeka« dodaju se riječi: »u prvoj godini važenja«.

Iza stavka 14. dodaje se stavak 15. koji glasi:

»(15) Nedrvni šumski proizvodi mogu se koristiti bez ograničenja do odobrenja šumskogospodarskog plana, osim nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe propisu iz područja zaštite prirode.«.

Dosadašnji stavak 14. postaje stavak 16.

Članak 5.

U članku 29. stavku 8. riječi: »Služba za« zamjenjuju se riječima: »Ministarstvo u odnosu na«.

U stavku 9. iza podstavka 6. briše se točka i dodaje se podstavak 7. koji glasi:

» – za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje koristi Korisnik terete Korisnika.«.

Članak 6.

U članku 30. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Licencirani izvoditelji šumarskih radova dužni su u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika unijeti u Registar podatke o doznačenim stablima i podatke s izdanih teretnih listova (popratnica).«.

Članak 7.

U članku 33. stavku 4. iza riječi: »Hrvatska« umjesto točke stavlja se zarez i dodaju se riječi: »uz prethodno mišljenje javnog šumoposjednika kada se radi o šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.«.

Članak 8.

U članku 36. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Zahtjev za doznaku stabala mali šumoposjednik podnosi Ministarstvu, a srednji šumoposjednik licenciranom izvoditelju šumarskih radova.«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Radi intenzivnog i trajnog nadzora nad doznakom stabala javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, licencirani izvođač za privatne šumoposjednike dužni su podatke o doznaci stabala upisivati u upisnik doznake pri Registru.«.

Članak 9.

Članak 39. mijenja se i glasi:

»(1) Krčenje se može dozvoliti:

– u svrhu izgradnje šumske infrastrukture

– u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka

– ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni

– ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje

– u svrhu provedbe zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova

– ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 5. ovoga stavka.

(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 1. do 4. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

(3) Zahtjev za krčenjem iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka za šume u vlasništvu Republike Hrvatske podnosi osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno propisu iz područja zaštite prirode, a zahtjev iz podstavaka 1., 3., 4., 5. i 6. podnosi zainteresirana osoba.

(4) Dozvola iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka izdaje se na temelju očitovanja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

(5) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 5. i 6. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na šumarstvo (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), a koja se može izdati u skladu s općim ili pojedinačnim aktom.

(6) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je izvršeno krčenje.

(7) Ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, mora se pošumiti u tijeku iduće godine na trošak podnositelja zahtjeva.

(8) Stručne poslove iz stavka 5. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.

(9) Ministarstvo i nadležno upravno tijelo podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti.

(10) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(11) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem dozvole iz stavka 5. ovoga članka žalba se podnosi Ministarstvu.«.

Članak 10.

U članku 45. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Šumoposjednici i druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske dužni su ukloniti otpad, osigurati obradu uklonjenog otpada u skladu s propisom koji uređuje gospodarenje otpadom te nastale troškove u vezi s tim poslovima imaju pravo naplatiti od osobe koja je taj otpad odložila u šumu i na šumsko zemljište.«.

Stavak 5. briše se.

Članak 11.

U članku 47. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i tijela državne uprave ne plaćaju naknadu za uporabu šumske infrastrukture.«.

Dosadašnji stavci 4. do 7. postaju stavci 5. do 8.

Članak 12.

U članku 50. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske fizičke osobe (lokalno stanovništvo) mogu izrađivati ogrjevno drvo iz posječenih stabala uz obveznu uspostavu šumskoga reda (samoizrada), isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje po kućanstvu), uz dozvolu i nadzor pravne osobe koja gospodari tim šumama, ali na vlastitu odgovornost što potvrđuju potpisanom izjavom.«.

Članak 13.

Članak 51. mijenja se i glasi:

(1) Šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske Ministarstvo rješenjem može izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja:

a) ako je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske prostornim planom u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja

b) ako je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske u obuhvatu građevne čestice nužne za redovitu uporabu građevine ozakonjene sukladno propisu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

c) ako je na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske planirana izgradnja vojnih građevina za potrebe obrane Republike Hrvatske, potrebe nadzora državne granice odnosno osiguranja vidljivosti granične crte.

(2) Postupak iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka pokreće se na zahtjev Tijela.

(3) Postupak iz stavka 1. točke c) ovoga članka za potrebe interesa obrane Republike Hrvatske pokreće se na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za obranu, a za potrebe nadzora državne granice odnosno osiguranja vidljivosti granične crte pokreće se na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove.

(4) Šumama i šumskim zemljištima koja su sukladno ovom članku izdvojena od trenutka izdvajanja raspolaže Tijelo u skladu s propisom za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.

(5) Kada se traži izdvajanje dijela katastarske čestice, uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se odgovarajući elaborat diobe katastarske čestice.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume i šumska zemljišta na kojima je prostornim planom planirana gradnja kampa, igrališta za golf, drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevina posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode ne izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja i na njima se osniva pravo građenja za planiranu svrhu, a postupak osnivanja provodi Tijelo.

(7) Pravo građenja iz stavka 6. ovoga članka osniva se sukladno posebnom propisu i na temelju odobrenog šumskogospodarskog plana, za šumu i šumsko zemljište u svrhu izgradnje kampa, igrališta za golf, drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevina posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema propisu iz područja zaštite prirode.

(8) Vlada može pojedine šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za potrebe provedbe strateškog investicijskog projekta od interesa za Republiku Hrvatsku prema propisu.

(9) Iznimno od odredbe stavka 8. ovoga članka, kada Vlada proglasi kamp, igralište za golf, druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevinu posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema propisu iz područja zaštite prirode strateškim investicijskim projektom od interesa za Republiku Hrvatsku, oni se ne izdvajaju iz šumskogospodarskog područja, već se u svrhu ostvarenja strateškog projekta osniva pravo građenja, a postupak osnivanja provodi Tijelo.

(10) Na zahtjev Tijela, šumsko zemljište na kojem je planirana izgrađenost zgradama (ugostiteljsko turističke smještajne građevine) u obuhvatu zahvata u prostoru igrališta za golf iz stavaka 6. i 9. ovoga članka, površine koja nije veća od 4 % ukupnog obuhvata igrališta za golf, može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za potrebe izgradnje igrališta za golf, a zemljištem nakon izdvajanja raspolaže Tijelo sukladno posebnom propisu za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.

(11) Šume i šumska zemljišta iz stavaka 6. i 9. ovoga članka proglašavaju se šumom posebne namjene.

(12) Šume i/ili šumska zemljišta privatnih šumoposjednika izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja u postupku izvlaštenja sukladno propisu koji uređuje sustav izvlaštenja.

(13) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.«.

Članak 14.

Iza članka 51. dodaju se naslov iznad članka i članak 51.a koji glase:

»Izdvajanje šume i šumskog zemljišta u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina

Članak 51.a

(1) Pojedinu šumu i šumsko zemljište izvan granica građevinskog područja u vlasništvu Republike Hrvatske, ako za to postoji interes Republike Hrvatske utvrđen posebnim propisom, Ministarstvo može u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina sukladno posebnim propisima kojima se uređuje infrastruktura i posebnom propisu kojim se uređuju vode, na temelju lokacijske dozvole i potvrđenoga geodetskog elaborata, rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja ili izdvojiti iz šumskogospodarskog područja i prenijeti pravo vlasništva.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.«.

Članak 15.

U članku 52. iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

»(8) Nakon dobivanja rješenja Ministarstva o odobrenom šumskogospodarskom planu javni šumoposjednik, Pravna osoba, Ustanova ili Korisnik predaje popis nekretnina s neusklađenim načinom uporabe područnom Uredu za katastar za promjenu načina uporabe u šumu i šumsko zemljište.«.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.

Članak 16.

U članku 54. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na geodetske elaborate, osim u slučajevima ako se parcelacija provodi po propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje.«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Šume i šumska zemljišta izvan građevinskog područja nije dopušteno geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, u slučajevima osnivanja prava građenja na šumi i šumskom zemljištu te osim u slučaju nasljeđivanja i razvrgnuća suvlasničkih zajednica.«.

Članak 17.

U članku 55. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Šume i šumska zemljišta koja su predmet zamjene moraju biti u pravilu srazmjerne vrijednosti, što se utvrđuje vještačenjem tržišne vrijednosti nekretnine uz dopušteno odstupanje od 5 % vrijednosti nekretnina.«.

Članak 18.

Članak 59. mijenja se i glasi:

»(1) Zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik, a koja nisu privedena namjeni, do privođenja namjeni mogu se davati u zakup.

(2) Šumska zemljišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati u zakup samo u svrhu:

a) odmora, rekreacije i sporta

b) pašarenja

c) postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 15 m²

d) osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji.

(3) Predmet zakupa ne može biti šumsko zemljište unutar područja nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata, koje je zaštićeno prema posebnom propisu, te šumsko zemljište koje se koristi za potrebe obrane u skladu s posebnim propisima.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, predmet zakupa u svrhu pašarenja može biti šumsko zemljište unutar područja posebnog rezervata koje je zaštićeno prema posebnom propisu uz dopuštenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

(5) Najveća površina šumskog zemljišta, koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup u svrhu pašarenja, je 3,3 ha po uvjetnom grlu pri čemu se u obzir uzimaju ukupne površine zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu kao zemljišta pogodna za pašarenje, uz uvjet minimalne proizvodnje.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, najveća površina šumskog zemljišta koju javni šumoposjednik može dati u zakup u svrhu pašarenja ne smije biti veća od 10 % od trenutačnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla, uz uvjet da se ponuditelj u programu korištenja obveže na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od dana potpisivanja ugovora o zakupu.

(7) Sastavni dio ponude na javnom pozivu za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske je gospodarski program korištenja šumskog zemljišta (u daljnjem tekstu: Gospodarski program).

(8) Gospodarski program je plan korištenja šumskog zemljišta koji sadrži osnovne podatke o podnositelju ponude, vrstu djelatnosti kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju te tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka.

(9) Postupak davanja u zakup šumskih zemljišta iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka provodi javni šumoposjednik putem javnog poziva za prikupljanje ponuda.

(10) Povjerenstvo koje imenuje ministar otvara prikupljene ponude po javnom pozivu iz stavka 9. ovoga članka te izrađuje prijedlog odluke o davanju u zakup šumskog zemljišta.

(11) Odluku o zakupu, na prijedlog povjerenstva iz stavka 10. ovoga članka, donosi javni šumoposjednik.

(12) Na temelju odluke iz stavka 11. ovoga članka i dokaza o plaćenom najmanje jednom obroku zakupnine javni šumoposjednik sklapa ugovor o zakupu.

(13) Ugovor o zakupu iz stavka 12. ovoga članka smatra se ovršnom ispravom.

(14) Kriteriji odabira najpovoljnijeg ponuditelja u svrhu pašarenja utvrđuje se redoslijedom:

1. ako je dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunio obveze i svrhu iz dosadašnjih ugovora o zakupu

2. ako najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv

3. ako je na dan raspisivanja javnog poziva ponuditelj osoba mlađa od 41 godinu

4. ako ponudi najviši iznos zakupnine uz ograničenje dvostrukog iznosa zakupnine.

(15) Najpovoljnijim ponuditeljem za zakup šumskog zemljišta u svrhu odmora, rekreacije i sporta, postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska, drugih građevina gotove konstrukcije, građevinske (bruto) površine do 15 m² smatra se osoba koja ponudi najviši iznos zakupnine.

(16) Pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta u svrhu iz stavka 15. ovoga članka ima dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao obveze iz ugovora o zakupu.

(17) Najpovoljnijim ponuditeljem za zakup šumskog zemljišta u svrhu osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji smatra se ponuditelj koji ponudi najviši iznos zakupnine.

(18) Pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta u svrhu iz stavka 17. ovoga članka redoslijedom kako je navedeno ima osoba koja:

a) ima ugovorenu proizvodnju/isporuku biomase

b) ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv

c) ponudi najviši iznos zakupnine.

(19) Ponuditelj iz stavka 14. točke 1., stavaka 16. i 18. ovoga članka ostvaruje pravo prednosti uz uvjet prihvaćanja najvišeg iznosa ponuđene zakupnine.

(20) Postupak za davanje u zakup šumskog zemljišta iz ovoga članka, dokumentaciju potrebnu za javni poziv, vrijeme trajanja zakupa i kriterije za raskid ugovora o zakupu, obrazac Gospodarskog programa te uvjete minimalne proizvodnje ministar propisuje pravilnikom.«.

Članak 19.

Iza članka 59. dodaju se naslov iznad članka i članak 59.a koji glase:

»Izgradnja građevina i opreme namijenjene držanju stoke na zakupljenom šumskom zemljištu

Članak 59.a

(1) Zakupnicima šumskog zemljišta na temelju važećeg Ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja Ministarstvo može na zakupljenom šumskom zemljištu izdati suglasnost za izgradnju građevina i opreme namijenjene držanju stoke:

– ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja

– nadstrešnica za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija

– pojila za stoku.

(2) Zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

– važeći Ugovor o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja

– mišljenje javnog šumoposjednika

– lokacijska informacija

– odgovarajući akt tijela državne uprave ili jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite prirode ako se izgradnja građevina i opreme planira na zaštićenom području prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

(3) Zahtjevu za izdavanje suglasnosti za zahvat iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka uz dokumentaciju navedenu u stavku 2. ovoga članka obvezno se prilaže i:

– geodetski prikaz s ucrtanom površinom zahvata u prostoru koji je ovjerio ovlašteni inženjer geodezije

– mišljenje nadležnog upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi prostornog planiranja.

(4) Suglasnost iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka izdaje se za izgradnju jedne nadstrešnice za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane po važećem Ugovoru o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja.

(5) Zakupnik šumskog zemljišta obvezan je ukloniti građevine i opremu iz stavka 1. ovoga članka sa zakupljenog šumskog zemljišta nakon isteka ili raskida Ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja.«.

Članak 20.

U članku 61. stavku 2. riječi: »stavka 11.« zamjenjuju se riječima: »stavka 10.«.

U stavku 3. riječi: »stavaka 7. i 10.« zamjenjuju se riječima: »stavaka 6. i 9.«.

U stavku 5. riječi: »stavaka 7. i 10.« zamjenjuju se riječima: »stavaka 6. i 9.«.

Stavci 7. i 8. mijenjaju se i glase:

»(7) Ako se izdvajanje šume i šumskog zemljišta iz članka 51., osnivanje prava građenja iz članka 53. i osnivanje prava služnosti iz članka 58. ovoga Zakona vrši bez naknade, po pravomoćnosti akta o izdvajanju drvna masa pripada javnom šumoposjedniku.

(8) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za izdvajanje iz članka 51. stavka 1. točke c) i članka 52. ovoga Zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju izdvajanja radi darovanja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske te tijela državne uprave u slučaju izdvajanja ne plaćaju Naknadu.«.

Članak 21.

Iza članka 64. dodaju se naslov iznad članka i članak 64.a koji glase:

»Troškovi i evidentiranje u poslovnim knjigama

Članak 64.a

(1) Troškove rješavanja imovinskopravnih odnosa na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svim parničnim, izvanparničnim, zemljišnoknjižnim, upravnim ili izvansudskim postupcima, kao i sve druge s tim povezane troškove te troškove katastarske izmjere na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske snosi osoba koja gospodari ili upravlja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Javni šumoposjednik, Pravna osoba i Ustanova dužni su dostaviti Ministarstvu do 31. siječnja tekuće godine vrijednost šuma i šumskog zemljišta u svrhu evidentiranja imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u poslovnim knjigama.«.

Članak 22.

U članku 65. stavku 1. riječi: »7.500.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »995.421,06 eura«.

U stavku 2. broj: »0,024« zamjenjuje se brojem: »0,015«.

U stavku 6. iza riječi: »članka« umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: »ako obveznik ne dostavi obračun naknade« brišu se.

Članak 23.

Naslov iznad članka 66. mijenja se i glasi: »Način obračuna i rokovi uplate naknade«.

Članak 66. mijenja se i glasi:

»(1) Ministarstvo na temelju podataka iz godišnjih financijskih izvještaja vrši obračun i zaduženje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

(2) Ako obveznik najkasnije do dana predaje završnog računa ne uplati u državni proračun naknadu iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona, Ministarstvo putem nadležnog državnog odvjetništva pokreće postupak prisilne naplate naknade zajedno s kamatom tekućom od dospijeća tražbine.«.

Članak 24.

U članku 67. stavku 6. iza riječi: »šume« zarez i riječi: »obrazac za obračun naknade za korištenje općekorisnih funkcija šume« brišu se.

Članak 25.

U članku 79. iza stavka 5. dodaju se novi stavak 6. i stavak 7. koji glase:

»(6) Žalba protiv rješenja inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.

(7) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom zakonu može izdati prekršajni nalog, postupit će u skladu s prekršajnim zakonom.«.

Dosadašnji stavak 6., koji postaje stavak 8., mijenja se i glasi:

»(8) Ako inspektor utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora, izdati prekršajni nalog, podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela.«.

Članak 26.

Članak 81. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:

1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)

2. ne sanira i obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

3. se ne pridržava sadržaja, rokova donošenja, načina izrade šumskogospodarskih planova te izrade izvanrednih revizija koje su propisane pravilnikom (članak 28. stavak 16.)

4. ne izradi šumskogospodarske planove, redovito ih ne obnavlja ili revidira (članak 29. stavak 8.)

5. dopusti oštećivanje stabala (članak 38. stavak 1.)

6. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7.)

8. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbama članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

9. ne osigura zaštitu šuma u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te ne provodi šumski red (članak 44. stavak 1.)

10. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

11. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

12. šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.)

13. nakon dobivanja rješenja Ministarstva o odobrenom šumskogospodarskom planu ne preda popis nekretnina s neusklađenim načinom uporabe područnom Uredu za katastar za promjenu načina uporabe u šumu i šumsko zemljište (članak 52. stavak 8.)

14. dopusti raspolaganje šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske suprotno odredbama ovoga Zakona i općim propisima o raspolaganju nekretninama (članak 56. stavak 1.)

15. dopusti neovlašteno zauzimanje šuma i šumskog zemljišta (članak 57.)

16. ne dostavi vrijednost šuma i šumskog zemljišta u roku (članak 64.a stavak 2.)

17. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

18. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1320,00 do 1990,00 eura.«.

Članak 27.

U članku 82. stavku 1. riječi: »30.000,00 do 70.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »3980,00 do 9290,00 eura«.

U stavku 2. riječi: »7000,00 do 10.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »920,00 do 1320,00 eura«.

Članak 28.

U članku 83. stavku 1. riječi: »10.000,00 do 30.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 3980,00 eura«.

U točki 5. iza riječi: »šume« dodaju se riječi: »i osigura obradu uklonjenog otpada«.

U točki 6. riječ: »osposobljene« briše se.

U stavku 2. riječi: »5000,00 do 7000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »660,00 do 920,00 eura«.

Članak 29.

Članak 84. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:

1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)

2. ne sanira i obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

3. se ne pridržava sadržaja, rokova donošenja, načina izrade šumskogospodarskih planova te izrade izvanrednih revizija koje su propisane pravilnikom (članak 28. stavak 16.)

4. ne izradi šumskogospodarske planove, redovito ih ne obnavlja ili revidira (članak 29. stavak 8.)

5. dopusti oštećivanje stabala (članak 38. stavak 1.)

6. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7.)

8. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbi članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

9. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

10. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

11. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. stavci 1. i 4.)

12. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

13. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

14. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 920,00 do 1590,00 eura.«.

Članak 30.

U članku 85. stavku 1. riječi: »10.000,00 do 30.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 3980,00 eura«.

U stavku 2. riječi: »5000,00 do 8000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »660,00 do 1060,00 eura«.

Članak 31.

U članku 86. stavku 1. riječi: »5.000,00 do 15.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »660,00 do 1990,00 eura«.

U točki 4. iza riječi: »šume« dodaju se riječi: »i osigura obradu uklonjenog otpada«.

U stavku 2. riječi: »3000,00 do 5000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »390,00 do 660,00 eura«.

Članak 32.

Članak 87. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:

1. ne sanira i obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona

2. dopusti oštećivanje stabala (članak 38. stavak 1.)

3. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

4. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7.)

5. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbi članka 40. stavka 1. ovoga Zakona

6. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

7. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

8. za izvođenje šumarskih radova ne angažira registriranog i licenciranog izvođača, a za stručne poslove ne angažira ovlaštenog inženjera (članak 50. stavci 1. i 4.)

9. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

10. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

11. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 530,00 do 920,00 eura.«.

Članak 33.

U članku 88. stavku 1. riječi: »7000,00 do 15.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »920,00 do 1990,00 eura«.

Iza podstavka 4. stavlja se točka, a podstavak 5. briše se.

U stavku 2. riječi: »3000,00 do 5000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »390,00 do 660,00 eura«.

Članak 34.

U članku 89. stavku 1. riječi: »5000,00 do 10.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »660,00 do 1320,00 eura«.

U točki 2. iza riječi: »šume« dodaju se riječi: »i osigura obradu uklonjenog otpada.«.

U stavku 2. riječi: »2.000,00 do 4000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »260,00 do 530,00 eura«.

Članak 35.

Članak 90. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom od 3980,00 do 9290,00 eura kaznit će se za prekršaj Javna ustanova ako:

1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)

2. koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zaštićenoga područja, a ne osigura sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te ih ne provede (članak 24.)

3. ne izradi šumskogospodarski plan, redovito ga ne obnovi ili revidira (članak 29. stavak 8.)

4. ne vodi propisane evidencije o izvršenim radovima (članak 30. stavak 1.)

5. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona

6. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavak 1.)

7. u šumama na području strogih rezervata i nacionalnih parkova obavlja obilježbu i izdavanje teretnih listova, a ne posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 6.)

8. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

9. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

10. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

11. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi tijekom iduće godine (članak 39. stavak 7.)

12. ne prikuplja podatke o šumskim požarima (članak 43. stavak 2.)

13. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

14. u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.)

15. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

16. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

17. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. stavak 1.)

18. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona

19. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

20. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

21. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura.«.

Članak 36.

Članak 91. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom od 3980,00 do 9290,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja nije šumoposjednik ako:

1. koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zaštićenoga područja, a ne osigura sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te ih ne provede (članak 24.)

2. u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika ne unese u Registar podatke o doznačenim stablima odnosno podatke s izdanih teretnih listova (popratnica) (članak 30. stavak 4.)

3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1. i 2.)

4. u šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik obavlja obilježbu i izdavanje teretnih listova, a ne posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 5.)

5. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

6. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

8. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7.)

9. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

10. u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.)

11. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)

12. se motornim vozilom vozi izvan šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika (članak 47. stavak 7.)

13. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

14. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona

15. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

16. kao zakupnik šumskog zemljišta na temelju važećeg ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja na zakupljenom šumskom zemljištu podigne ogradu pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja, nadstrešnicu za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija ili pojila za stoku bez suglasnosti Ministarstva (članak 59.a stavak 1.)

17. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

18. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura.«.

Članak 37.

Članak 92. mijenja se i glasi:

»Novčanom kaznom od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja nije šumoposjednik ako:

1. u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika ne unese u Registar podatke o doznačenim stablima odnosno podatke s izdanih teretnih listova (popratnica) (članak 30. stavak 4.)

2. drvne i nedrvne šumske proizvode i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1. i 2.)

3. u šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik obilježbu i izdavanje teretnih listova ne obavljaju fizičke ili pravne osobe koje posjeduju odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 5.)

4. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)

5. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)

6. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)

7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7.)

8. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)

9. u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)

10. se motornim vozilom vozi van šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika (članak 47. stavak 7.)

11. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)

12. u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske izrađuje ogrjevno drvo iz posječenih stabala (samoizrada), isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje po kućanstvu), bez dozvole te bez nadzora pravne osobe koja gospodari tim šumama (članak 50. stavak 3.)

13. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona

14. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)

15. kao zakupnik šumskog zemljišta na temelju važećeg ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja na zakupljenom šumskom zemljištu podigne ogradu pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja, nadstrešnicu za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija ili pojila za stoku bez suglasnosti Ministarstva (članak 59.a stavak 1.)

16. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)

17. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).«.

Članak 38.

Članak 93. briše se.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Pravilnik o doznaci stabala, obilježbi šumskih proizvoda, teretnom listu (popratnici) i šumskom redu (»Narodne novine«, br. 71/19.), Pravilnik o načinu obračuna i uplati naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (»Narodne novine«, br. 70/21.) i Pravilnik o uređivanju šuma (»Narodne novine«, br. 97/18., 101/18., 31/20. i 99/21.) s odredbama ovoga Zakona.

(2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 59. stavka 20. koji je izmijenjen člankom 18. ovoga Zakona.

(3) Katastarske čestice ili dijelovi katastarskih čestica, koje su odlukama Vlade Republike Hrvatske, i to:

1. Odlukom o osnivanju služnosti na šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/04-01/01, URBROJ: 5030105-04-5, od 4. kolovoza 2004.

2. Odlukom o osnivanju služnosti na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/05-01/02, URBROJ: 5030116-05-1, od 5. svibnja 2005.

3. Odlukom o osnivanju služnosti na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/05-01/02, URBROJ: 5030116-05-3, od 14. srpnja 2005.

4. Odlukom o popisu šumskih površina na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/06-01/01, URBROJ: 5030116-06-4, od 23. studenoga 2006.

5. Odlukom o popisu šumskih površina na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/07-02/02, URBROJ: 5030116-07-1, od 19. srpnja 2007.

6. Odlukom o popisu šumskih površina na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/08-01/01, URBROJ: 5030105-08-1, od 18. travnja 2008.

7. Odlukom o popisu šuma ili šumskog zemljišta na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/09-01/01, URBROJ: 5030120-09-l, od 10. ožujka 2009.

8. Odlukom o popisu šuma ili šumskog zemljišta, na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/10-01/01, URBROJ: 5030125-10-1, od 28. svibnja 2010.

9. Odlukom o popisu šuma ili šumskog zemljišta na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/11-01/01, URBROJ: 50301l2-l1-1, od 14. travnja 2011.

10. Odlukom o popisu šuma ili šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 022-03/13-04/88, URBROJ: 50301-05/25-13-3, od 19. rujna 2013., utvrđene zemljištem na kojem se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, koje su u katastru nekretnina evidentirane kao šuma ili ostalo šumsko zemljište i u naravi čine šumu, a na kojima nije osnovano pravo služnosti i nisu privedene jednom od poljoprivrednih oblika uporabe i čiji su troškovi privođenja proizvodnji veći od pedesetogodišnjeg iznosa dvostruke početne zakupnine toga zemljišta, na prijedlog javnog šumoposjednika, uz pozitivno mišljenje tijela nadležnog za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, uključit će se u šumskogospodarsku osnovu prilikom prve revizije programa gospodarenja šumama, uz suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu.

Članak 40.

Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 59. stavka 20. koji je izmijenjen člankom 18. ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 55/19.).

Članak 41.

Svi postupci započeti po odredbama Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 55/19.) dovršit će se po odredbama te Uredbe.

Članak 42.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-02/23-01/101

Zagreb, 14. ožujka 2024.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_36_576.html

Copyright © Ante Borić