HRVATSKI SABOR
578
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 14. ožujka 2024.
Klasa: 011-02/24-02/35
Urbroj: 71-10-01/1-24-2
Zagreb, 18. ožujka 2024.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI
Članak 1.
U Zakonu o carinskoj službi (»Narodne novine«, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19.) u članku 7. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Pojedini područni carinski uredi po potrebi mogu obavljati poslove iz svog djelokruga izvan područja svoje mjesne nadležnosti, o čemu odlučuje ravnatelj Carinske uprave.«.
Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 5., 6. i 7.
Članak 2.
U članku 17. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Pravo na civilnu odjeću ima ovlašteni carinski službenik koji obavlja carinske poslove primjenom carinskih ovlasti isključivo u civilnoj odjeći.«.
Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 5., mijenja se i glasi:
»(5) Radna mjesta na kojima ovlašteni carinski službenici moraju nositi odoru, izgled, vrstu, trajanje i način uporabe odore, poslove koje ovlašteni carinski službenici imaju pravo obavljati u civilnoj odjeći te način i uvjete za ostvarivanje prava na civilnu odjeću pravilnikom propisuje ministar financija.«.
Dosadašnji stavci 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 6., 7., 8. i 9.
Članak 3.
Članak 70. mijenja se i glasi:
»(1) Carinski službenik dužan je dati pisanu izjavu o svom imovinskom stanju i imovinskom stanju svoje uže obitelji, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, u svrhu sprječavanja korupcije, jačanja povjerenja javnosti, integriteta, objektivnosti i nepristranosti, sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja prilikom primjene službenih carinskih ovlasti.
(2) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: bračni ili izvanbračni drug ili životni partner ili neformalni životni partner te maloljetna djeca sa stanjem na dan popunjavanja izjave.
(3) Carinski službenik iz stavka 1. ovoga članka podnosi izjavu u roku od 30 dana od dana početka rada u Carinskoj upravi sa stanjem na dan popunjavanja izjave, a u slučaju promjene svog imovinskog stanja ili stanja članova uže obitelji dužan je dostaviti promjenu u roku od 30 dana od dana promjene.
(4) Pod promjenom stanja iz stavka 3. ovoga članka smatra se svaka promjena u sadržaju imovine, povećanja vrijednosti imovine u iznosu većem od 10.000,00 eura, kao i svaka promjena u primicima od obavljanja dodatnog posla (honorara ili drugih naknada) i ostalih primitaka.
(5) Izjava o imovinskom stanju podnosi se na propisanom obrascu elektronički, s kvalificiranim elektroničkim potpisom, ili uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca.
(6) Izjava o imovinskom stanju sadrži podatke o imovini carinskog službenika, njegova bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera te maloljetne djece, stečenoj po svim pravnim osnovama.
(7) Izjava o imovinskom stanju sadrži osnovne osobne podatke carinskog službenika i njegova bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, podatke o izvorima primitaka, podatke o obvezama, podatke o nekretninama, podatke o pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima, podatke o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima te podatke o ostalim članstvima i funkcijama u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama.
(8) Izjava o imovinskom stanju carinskog službenika sadrži osnovne osobne podatke o maloljetnoj djeci, podatke o nekretninama, podatke o pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima te podatke o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima.
(9) Podaci o imovini sadrže podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini.
(10) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.
(11) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:
– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala i drugom dohotku, osim o primicima koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili maloljetne djece, sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka,
– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak,
– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,
– dospjelim potraživanjima prema trećim osobama,
– nekretninama u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, ugovorom o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,
– pokretninama koje se upisuju u javni registar i pokretninama veće vrijednosti,
– poslovnim udjelima i vrijednosnim papirima u trgovačkim društvima i udjelima u društvima osoba,
– udjelima o vlasništvu drugih poslovnih subjekata i subjekata samostalne djelatnosti,
– novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto primitka carinskog službenika.
(12) Pod pokretninama koje se upisuju u javne registre podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, a koji se upisuju u javne registre.
(13) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 11. podstavka 6. ovoga članka podrazumijevaju se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 5000,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.
(14) U odnosu na stečenu imovinu iz stavaka 11. i 12. ovoga članka carinski službenici dužni su u izjavi o imovinskom stanju prikazati podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina.
(15) Carinski službenik dužan je istinito i potpuno ispuniti izjavu o imovinskom stanju za sebe i za osobe o čijem je imovinskom stanju obvezan dati podatke.
(16) Ako carinski službenik ne ispuni obvezu podnošenja izjave o imovinskom stanju ili ako se utvrdi da nije podnio izjavu o imovinskom stanju na propisanom obrascu i s potpisom sukladno stavku 5. ovoga članka ili ako je obrazac izjave o imovinskom stanju nepotpuno ili nepravilno ispunjen, pisanim putem pozvat će se carinski službenik da ispuni izjavu o imovinskom stanju u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od petnaest dana od dana zaprimanja pisane obavijesti.
(17) Pisana izjava o imovinskom stanju pohranjuje se u osobnom dosjeu carinskog službenika te se klasificira stupnjem tajnosti »ograničeno«.
(18) Nadležna ustrojstvena jedinica za unutarnji nadzor i kontrolu ovlaštena je izvršiti provjeru i kontrolu podataka podnesenih u izjavi kod nadležnih državnih institucija.
(19) Vrste podataka, sadržaj obrasca, način podnošenja izjave o imovinskom stanju i razdoblje pohrane izjave o imovinskom stanju, kao i sve druge mjere za osiguranje zakonite i poštene obrade ministar financija propisuje pravilnikom.«.
Članak 4.
U članku 75. stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 5. i 6.
Članak 5.
U članku 95. stavku 2. točka 3. briše se.
Dosadašnje točke 4. i 5. postaju točke 3. i 4.
Članak 6.
Iza članka 95. dodaju se članci 95.a, 95.b, 95.c i 95.d koji glase:
»Članak 95.a
(1) Srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa iz područja odgoja i obrazovanja i obrazovanja odraslih, kao i s potrebama službe Carinske uprave.
(2) Srednjoškolskim obrazovanjem za stjecanje kvalifikacije carinik stječe se kvalifikacija razine 4.2 sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
(3) Pravo pristupa redovitom obrazovanju za stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka imaju polaznici koji su završili II. razred srednje škole.
(4) Stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka može se provoditi i u sustavu obrazovanja odraslih, a pravo pristupa imaju polaznici koji su prethodno stekli srednjoškolsku kvalifikaciju razine 4.2.
Članak 95.b
(1) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik donosi ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje.
(2) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik provodi se sukladno propisima iz područja odgoja i obrazovanja.
Članak 95.c
(1) Osoba koja je stekla kvalifikaciju carinik na trošak Carinske uprave dužna je nakon uspješno završenog obrazovanja ostati na radu u Carinskoj upravi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja.
(2) Osoba koja na radu u Carinskoj upravi ne ostane propisano vrijeme iz stavka 1. ovoga članka i osoba koja iz neopravdanih razloga ne završi obrazovanje dužna je naknaditi troškove stipendiranja.
(3) Prava i obveze između Carinske uprave i osobe, odnosno zakonskog zastupnika ili skrbnika osobe koja se obrazuje za kvalifikaciju carinik uređuju se ugovorom.
Članak 95.d
(1) Slobodna radna mjesta carinskih službenika mogu se popuniti bez javnog natječaja, prijmom u carinsku službu osoba koje su na temelju ugovora o stipendiranju u obvezi raditi određeno vrijeme u Carinskoj upravi.
(2) Osoba koja se prima u Carinsku upravu bez radnog iskustva na temelju ugovora o stipendiranju raspoređuje se u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.
(3) Ako u Carinskoj upravi postoji potreba službe i slobodno radno mjesto, za osobu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj Carinske uprave može donijeti rješenje o prijmu i rasporedu na neodređeno vrijeme, nakon položenog državnog ispita.«.
Članak 7.
Članak 97. briše se.
Članak 8.
U članku 102. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:
»3. zlouporaba odore, oznaka, službene iskaznice, službene značke ili oružja,«.
U točki 4. iza riječi: »u službenim ispravama« dodaju se riječi: »ili u informacijskom sustavu«.
U točki 9. iza riječi: »neovlašteno« dodaje se riječ: »korištenje«.
Na kraju točke 12. umjesto točke stavlja se zarez i dodaje se točka 13. koja glasi:
»13. nepodnošenje izjave, ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravodobne izjave, ili nepodnošenje izmjene izjave ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravodobne izmjene izjave iz članka 70. ovoga Zakona.«.
Članak 9.
Iza članka 117. dodaje se članak 117.a koji glasi:
»Članak 117.a
Na obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama i odgovornostima carinskih službenika.«.
Članak 10.
Članak 118. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1327,00 do 66.361,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika u određenom roku i/ili na određenom mjestu ne podnese knjigovodstvenu ispravu, ugovor, poslovno dopisivanje, evidenciju ili neku drugu ispravu potrebnu za provedbu nadzora, odnosno dade netočne ili nepotpune podatke (članak 32. stavci 2. i 3.),
2. onemogući uvid u poslovne knjige i propisane evidencije koje se vode na elektronskom mediju, kao i uvid u bazu podataka računalnog sustava (članak 32. stavak 4.),
3. u ostavljenom roku ne izradi, odnosno ne preda dokument ili deklaraciju koja potvrđuje neki podatak koji je zabilježen na elektronskom mediju (članak 32. stavak 4.),
4. na zahtjev u određenom roku ne da podatke ili da netočne i nepotpune podatke i obavijesti potrebne za Intrastat evidencije (članak 32. stavak 2.),
5. ne postupi prema naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 39. ovoga Zakona,
6. ne postupi prema naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 40., 40.a i/ili 40.b ovoga Zakona,
7. ne omogući nesmetan pregled robe koja je predmet nadzora ili napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika (članak 45.),
8. ne omogući nesmetano uzimanje uzoraka robe radi provođenja analize ili drugog odgovarajućeg ispitivanja (članak 46. stavak 1.),
9. ne omogući nesmetani pregled ili pretragu prometnih sredstava (članak 48. stavci 3. i 4.),
10. ne omogući nesmetani ulazak, pregled ili pretragu poslovnih prostorija, prostora, zemljišta ili objekata (članak 49. stavak 1.),
11. ne omogući nesmetano privremeno oduzimanje robe, domaćih ili stranih sredstava plaćanja te isprava i nositelja podataka (članci 50. i 51. te članak 52. stavci 1. i 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1327,00 do 26.544,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura.«.
Članak 11.
Članak 119. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 663,00 do 39.816,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. odbije predati osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili drugu javnu ispravu s fotografijom na temelju kojih se može provjeriti istovjetnost osobe (članak 33.),
2. se nepristojno ili uvredljivo obraća ovlaštenom carinskom službeniku tijekom njegova službenog rada,
3. ne postupi prema upozorenju ovlaštenog carinskog službenika (članak 38.),
4. napusti mjesto nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika ili ne zaustavi prometno sredstvo na mjestu nadzora (članak 48. stavak 2.),
5. ovlaštenim carinskim službenicima pri obavljanju poslova nadzora i carinsko-sigurnosnih mjera u prometu s inozemstvom ne omogući besplatan prijevoz javnim prijevoznim sredstvom (članak 85.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 9290,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 9290,00 eura.«.
Članak 12.
Članak 120. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 26.544,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako reproducira ili koristi kao odoru ili kao svoje oznake odoru ili oznake koje su po boji, izgledu i oznakama jednake ili slične službenoj odori i oznakama Carinske uprave.
(2) Predmeti koji su izrađeni ili korišteni suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka oduzet će se i uništiti.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 132,00 do 3981,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 6636,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 132,00 do 3981,00 eura.«.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 13.
Carinski službenici zatečeni u Carinskoj upravi na dan stupanja na snagu pravilnika iz članka 3. ovoga Zakona podnose izjavu u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 3. ovoga Zakona sa stanjem na dan popunjavanja izjave.
Članak 14.
Ministar financija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Članak 15.
Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 3. ovoga Zakona podnošenje izjave o imovinskom stanju provodit će se sukladno Zakonu o carinskoj službi (»Narodne novine«, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19.).
Članak 16.
Strukovni kurikulum iz članka 95.b koji je dodan člankom 6. ovoga Zakona donosi ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 17.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 95.a, 95.c i 95.d koji su dodani člankom 6. ovoga Zakona koji stupaju na snagu u roku od tri mjeseca od dana donošenja strukovnog kurikuluma iz članka 95.b koji je dodan člankom 6. ovoga Zakona.
Klasa: 022-02/23-01/104
Zagreb, 14. ožujka 2024.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_36_578.html