1.

Ovim se Standardom utvrđuju načela za priznavanje, mjerenje, prezentiranje i objavljivanje najmova. Cilj je osigurati da najmoprimci i najmodavci objavljuju relevantne informacije koje vjerno prikazuju te transakcije. Na temelju tih informacija korisnici financijskih izvještaja ocjenjuju učinak najmova na financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove subjekta.

2.

Subjekt pri primjeni ovog Standarda razmatra uvjete iz ugovora i sve relevantne činjenice i okolnosti. Subjekt ovaj Standard dosljedno primjenjuje na ugovore sa sličnim obilježjima i u sličnim okolnostima.

3.

Subjekt ovaj Standard primjenjuje na sve najmove, uključujući najmove imovine s pravom korištenja u podnajmu, osim na:

4.

Najmoprimac može, ali nije dužan, primjenjivati ovaj Standard na najmove nematerijalne imovine koja nije opisana u točki 3. podtočki (e).

5.

Najmoprimac može odlučiti ne primjenjivati zahtjeve iz točaka 22.–49. na:

6.

Ako odluči da zahtjeve iz točaka 22.–49. neće primjenjivati ni na kratkoročne najmove ni najmove s odnosnom imovinom male vrijednosti, najmoprimac za te najmove priznaje plaćanja najma kao trošak na linearnoj osnovi tijekom razdoblja najma ili na nekoj drugoj sustavnoj osnovi. Najmoprimac je dužan primjenjivati drugu sustavnu osnovu ako ta osnova bolje predstavlja uzorak njegove koristi.

7.

Ako kratkoročne najmove računovodstveno iskazuje u skladu s točkom 6., najmoprimac za potrebe ovog Standarda najam smatra novim najmom u slučaju:

8.

Odluka o kratkoročnim najmovima mora biti u skladu s kategorijom odnosne imovine na koju se odnosi pravo korištenja. Kategorija odnosne imovine objedinjuje odnosnu imovinu slične vrste i namjene u poslovanju subjekta. Odluka o najmovima s odnosnom imovinom male vrijednosti može se donijeti za svaki najam zasebno.

9.

Subjekt je pri sklapanju ugovora dužan utvrditi je li riječ o ugovoru o najmu odnosno sadržava li ugovor najam. Ugovor je ugovor o najmu odnosno ugovor sadržava najam ako se njime prenosi pravo kontrole nad korištenjem utvrđene imovine u određenom razdoblju u zamjenu za naknadu. Točke B9–B31 sadržavaju upute za utvrđivanje ugovora o najmu odnosno ugovora koji sadržava najam.

10.

Razdoblje se može opisati u smislu opsega korištenja utvrđene imovine (npr. broj proizvodnih jedinica koje će se proizvesti određenom stavkom opreme).

11.

Subjekt ponovno utvrđuje je li ugovor o najmu ili ugovor koji sadržava najam samo u slučaju promjene uvjeta ugovora.

12.

Subjekt za ugovor o najmu ili ugovor koji sadržava najam svaku komponentu najma računovodstveno iskazuje kao najam odvojeno od komponenti ugovora koje se ne odnose na najam, osim ako primjenjuje praktično rješenje iz točke 15. Točke B32–B33 sadržavaju upute o odvajanju komponenti ugovora.

13.

Za ugovor koji sadržava komponentu najma i jednu ili više dodatnih komponenti koje se ne odnose na najam, najmoprimac ugovornu naknadu raspoređuje na svaku komponentu najma na temelju njezine relativne samostalne cijene i agregirane samostalne cijene komponenti koje se ne odnose na najam.

14.

Relativna samostalna cijena komponente najma i komponente koja se ne odnosi na najam određuje se na temelju cijene koju bi najmodavac ili sličan dobavljač subjektu zasebno zaračunao za tu ili sličnu komponentu. Ako samostalna cijena nije izravno dostupna, najmodavac je procjenjuje i pritom što više koristi dostupne informacije.

15.

Kao praktično rješenje, najmoprimac može odlučiti da prema kategorijama odnosne imovine neće odvajati komponente koje se ne odnose na najam od komponenti najma i da će umjesto toga svaku komponentu najma i sve povezane komponente koje se ne odnose na najam iskazivati kao jednu komponentu najma. Najmoprimac to praktično rješenje ne primjenjuje na ugrađene izvedenice koje ispunjavaju kriterije iz točke 4.3.3. MSFI-ja 9 Financijski instrumenti.

16.

Ako ne primjenjuje praktično rješenje iz točke 15., najmoprimac komponente koje se ne odnose na najam iskazuje u skladu s drugim važećim standardima.

17.

Za ugovor koji sadržava komponentu najma i jednu ili više dodatnih komponenti koje se ne odnose na najam, najmodavac ugovornu naknadu raspoređuje u skladu s točkama 73.–90. MSFI-ja 15.

18.

Subjekt određuje razdoblje najma kao neopozivo razdoblje najma, zajedno sa:

19.

Kad procjenjuje je li izvjesno da će najmoprimac izvršiti opciju produljenja najma odnosno da neće izvršiti opciju raskida najma, subjekt razmatra sve relevantne činjenice i okolnosti koje najmoprimcu stvaraju ekonomski poticaj za izvršenje opcije produljenja najma odnosno neizvršenja opcije raskida najma, kako je opisano u točkama B37–B40.

20.

Najmoprimac ponovno procjenjuje je li izvjesno da će izvršiti opciju produljenja odnosno da neće izvršiti opciju raskida po nastanku bitnog događaja ili bitne promjene okolnosti koji:

21.

Subjekt revidira razdoblje najma u slučaju promjene neopozivog razdoblja najma. Na primjer, neopozivo razdoblje najma mijenja se ako:

22.

Najmoprimac je na datum početka najma dužan priznati imovinu s pravom korištenja i obveze po najmu.

23.

Najmoprimac je na datum početka najma dužan imovinu s pravom korištenja mjeriti po trošku.

24.

Trošak imovine s pravom korištenja uključuje:

25.

Najmoprimac troškove iz točke 24. podtočke (d) priznaje kao dio troška imovine s pravom korištenja kad mu nastane obveza za te troškove. Najmoprimac primjenjuje MRS 2 Zalihe na troškove koji u određenom razdoblju nastanu zbog korištenja imovine s pravom korištenja za proizvodnju zaliha tijekom tog razdoblja. Obveze za te troškove koje se računovodstveno iskazuju primjenom ovog Standarda ili MRS-a 2 priznaju se i mjere u skladu s MRS-om 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina.

26.

Najmoprimac je na datum početka najma obvezu po najmu dužan mjeriti po sadašnjoj vrijednosti plaćanja najma koja nisu izvršena do tog datuma. Plaćanja najma diskontiraju se primjenom implicitne kamatne stope najma ako se ta stopa može izravno odrediti. Ako se ta stopa ne može izravno odrediti, najmoprimac je dužan primijeniti inkrementalnu kamatnu stopu zaduženja najmoprimca.

27.

Na datum početka najma, plaćanja najma uključena u mjerenje obveze po najmu uključuju sljedeća plaćanja za pravo korištenja odnosne imovine tijekom razdoblja najma koja nisu plaćena do datuma početka najma:

28.

Promjenjiva plaćanja najma koja ovise o indeksu ili stopi kako je opisano u točki 27. podtočki (b) uključuju npr. plaćanja povezana s indeksom potrošačkih cijena ili referentnom kamatnom stopom (kao što je LIBOR) ili plaćanja koja ovise o promjenama tržišnih cijena najma.

29.

Najmoprimac je nakon datuma počeka najma dužan mjeriti imovinu s pravom korištenja primjenom modela troška, osim ako primjenjuje jedan od modela mjerenja opisan u točkama 34. i 35.

30.

Kad primjenjuje model troška, najmoprimac imovinu s pravom korištenja mjeri po trošku:

31.

Pri amortizaciji imovine s pravom korištenja najmoprimac primjenjuje zahtjeve o amortizaciji iz MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema, podložno zahtjevima iz točke 32.

32.

Ako se najmom do kraja razdoblja najma vlasništvo nad odnosnom imovinom prenese na najmoprimca ili ako trošak imovine s pravom korištenja pokazuje da će najmoprimac izvršiti opciju kupnje, najmoprimac imovinu s pravom korištenja amortizira od datuma počeka najma do kraja korisnog vijeka trajanja odnosne imovine. U protivnom, najmoprimac imovinu s pravom korištenja amortizira od datuma početka najma do kraja njezina korisnog vijeka trajanja ili do kraja razdoblja najma, ovisno o tome koji je datum raniji.

33.

Kad određuje moguće umanjenje vrijednosti imovine s pravom korištenja i računovodstveno iskazuje sva utvrđena umanjenja vrijednosti, najmoprimac primjenjuje MRS 36 Umanjenje vrijednosti imovine.

34.

Ako na svoja ulaganja u nekretnine primjenjuje model fer vrijednosti iz MRS-a 40 Ulaganja u nekretnine, najmoprimac taj model fer vrijednosti primjenjuje i na imovinu s pravom korištenja koja odgovara definiciji ulaganja u nekretnine iz MRS-a 40.

35.

Ako se imovina s pravom korištenja odnosi na kategoriju imovine, postrojenja ili opreme na koju primjenjuje revalorizacijski model iz MRS-a 16, najmoprimac može odlučiti da će taj revalorizacijski model primjenjivati na svu imovinu s pravom korištenja iz te kategorije imovine, postrojenja i opreme.

36.

Najmoprimac je nakon datuma početka najma obvezu po najmu dužan mjeriti kako slijedi:

37.

Kamata na obvezu po najmu u svakom razdoblju tijekom trajanja najma jednaka je iznosu iz kojeg proizlazi stalna periodična kamatna stopa na preostali iznos obveze po najmu. Ta periodična kamatna stopa je diskontna stopa iz točke 26. ili, ovisno o slučaju, revidirana diskontna stopa iz točke 41., točke 43. ili točke 45. podtočke (c).

38.

Ako se ti troškovi ne uključe u knjigovodstvenu vrijednost druge imovine pri primjeni drugih važećih standarda, najmoprimac nakon datuma početka najma u dobiti ili gubitku priznaje i:

39.

Najmoprimac nakon datuma počeka najma primjenjuje točke 40.–43. za ponovno mjerenje obveze po najmu kako bi iskazao promjene plaćanja najma. Najmoprimac iznos ponovnog mjerenja obveze po najmu priznaje kao usklađenje vrijednosti imovine s pravom korištenja. Međutim, ako je knjigovodstvena vrijednost imovine s pravom korištenja svedena na nulu i dodatno se smanji pri mjerenju obveze po najmu, najmoprimac preostali iznos ponovnog mjerenja priznaje u dobiti ili gubitku.

40.

Najmoprimac ponovno mjeri obvezu po najmu tako da revidirana plaćanja najma diskontira primjenom revidirane diskontne stope u slučaju:

41.

Kad primjenjuje točku 40., najmoprimac određuje revidiranu diskontnu stopu kao implicitnu kamatnu stopu najma za preostalo razdoblje najma ako se ta stopa može izravno odrediti, a ako se ta stopa ne može izravno odrediti, kao inkrementalnu kamatnu stopu zaduženja najmoprimca na datum ponovne procjene.

42.

Najmoprimac ponovno mjeri obvezu po najmu diskontiranjem revidiranih plaćanja najma u slučaju:

43.

Kad primjenjuje točku 42., najmoprimac primjenjuje nepromijenjenu diskontnu stopu, osim ako je promjena plaćanja najma rezultat promjene promjenjivih kamatnih stopa. U tom slučaju najmoprimac primjenjuje revidiranu diskontnu stopu koja odražava promjene kamatne stope.

44.

Najmodavac izmjenu najma računovodstveno iskazuje kao zaseban najam u oba sljedeća slučaja:

45.

Za izmjenu najma koja se ne iskazuje kao zaseban najam, najmoprimac na datum početka primjene izmjene najma:

46.

Za izmjenu najma koja se ne iskazuje kao zaseban najam najmoprimac ponovno mjerenje obveze po najmu računovodstveno iskazuje na sljedeći način:

46.A

Kao praktično rješenje, najmoprimac može odlučiti da neće utvrđivati je li olakšica za najam koja ispunjava uvjete iz točke 46.B izmjena najma. Najmoprimac koji tako odluči, sve promjene plaćanja najma koje su rezultat olakšice za najam računovodstveno iskazuje isto kao što bi u skladu s ovim Standardom iskazao promjenu koja nije izmjena najma.

46.B

Praktično rješenje iz točke 46.A primjenjuje se samo na olakšice za najmove koje su izravna posljedica pandemije bolesti COVID-19 i samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

47.

Najmoprimac iskazuje u izvještaju o financijskom položaju ili objavljuje u bilješkama:

48.

Zahtjev iz točke 47. podtočke (a) ne primjenjuje se na imovinu s pravom korištenja koja odgovara definiciji ulaganja u nekretnine, koja se u izvještaju o financijskom položaju iskazuje kao ulaganje u nekretnine.

49.

Najmoprimac u dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti iskazuje kamatne rashode za obvezu po najmu odvojeno od iznosa amortizacije za imovinu s pravom korištenja. Kamatni rashodi za obvezu po najmu komponenta su financijskih troškova koji se u skladu s točkom 82. podtočkom (b) MRS-a 1 Prezentiranje financijskih izvještaja u izvještaju o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti iskazuju odvojeno.

50.

Najmoprimac u izvještaju o novčanim tokovima klasificira:

51.

Cilj je objavljivanja da najmoprimci u bilješkama objave informacije koje, zajedno s informacijama iz izvještaja o financijskom položaju, izvještaja o dobiti ili gubitku i izvještaja o novčanim tokovima, korisnicima financijskih izvještaja služe kao osnova za procjenu učinka najmova na financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove najmoprimca. Zahtjevi za ostvarenje tog cilja utvrđeni su u točkama 52.–60.

52.

Najmoprimac informacije o svojim najmovima u kojima je najmoprimac objavljuje u jednoj bilješci ili zasebnom odjeljku u svojim financijskim izvještajima. Međutim, najmoprimac ne treba ponavljati informacije koje su već iskazane drugdje u financijskim izvještajima, pod uvjetom da su informacije uvrštene unakrsnim upućivanjem u jednoj bilješci ili zasebnom odjeljku o najmovima.

53.

Najmoprimac za izvještajno razdoblje objavljuje sljedeće iznose:

54.

Najmoprimac informacije iz točke 53. objavljuje u tabličnom obliku, osim ako je neki drugi oblik prikladniji. Objavljeni iznosi uključuju troškove koje je najmoprimac tijekom izvještajnog razdoblja uključio u knjigovodstvenu vrijednost druge imovine.

55.

Najmoprimac objavljuje iznos preuzetih obveza po kratkoročnim najmovima koji se iskazuju u skladu s točkom 6. ako se portfelj kratkoročnih najmova za koje je preuzeo obvezu na kraju izvještajnog razdoblja razlikuje od portfelja kratkoročnih najmova na koji se odnose rashodi za kratkoročni najam objavljeni u skladu s točkom 53. podtočkom (c).

56.

Ako imovina s pravom korištenja odgovara definiciji ulaganja u nekretnine, najmoprimac primjenjuje zahtjeve za objavljivanje iz MRS-a 40. U tom slučaju najmoprimac nije dužan objaviti informacije iz točke 53. podtočaka (a), (f), (h) ili (j) za tu imovinu s pravom korištenja.

57.

Ako imovinu s pravom korištenja mjeri u revaloriziranim iznosima u skladu s MRS-om 16, najmoprimac za tu imovinu s pravom korištenja objavljuje informacije iz točke 77. MRS-a 16.

58.

Najmoprimac objavljuje analizu ročnosti obveza po najmu u skladu s točkama 39. i B11. MSFI-ja 7 Financijski instrumenti: objavljivanja zasebno od analiza ročnosti drugih financijskih obveza.

59.

Osim objavljivanja koja se nalažu u točkama 53.–58., najmoprimac objavljuje dodatne kvalitativne i kvantitativne informacije o svojim poslovima u vezi s najmovima koje su potrebne za ostvarenje cilja objavljivanja iz točke 51. (kako je opisano u točki B48). Te dodatne informacije mogu, među ostalim, uključivati informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju da procijene:

60.

Najmoprimac koji kratkoročne najmove ili najmove male vrijednosti računovodstveno iskazuje u skladu s točkom 6. dužan je tu činjenicu objaviti.

60.A

Ako najmoprimac primijeni praktično rješenje iz točke 46.A, dužan je objaviti:

61.

Najmodavac je svaki svoj najam dužan klasificirati kao poslovni najam ili kao financijski najam.

62.

Najam se klasificira kao financijski najam ako se njime prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom nad odnosnom imovinom. Najam se klasificira kao poslovni najam ako se njime ne prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom nad odnosnom imovinom.

63.

Je li određeni najam financijski ili poslovni najam ovisi o sadržaju transakcije, a ne o formi ugovora. Situacija koje pojedinačno ili u kombinaciji obično dovode do klasifikacije najma kao financijskoga najma su npr.:

64.

Pokazatelji situacija koje bi također pojedinačno ili u kombinaciji mogle dovesti do klasificiranja najma kao financijskog najma su:

65.

Primjeri i pokazatelji iz točaka 63.–64. nisu uvijek dovoljan dokaz. Ako je iz drugih obilježja jasno da se najmom ne prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom nad odnosnom imovinom, najam se klasificira kao poslovni najam. Na primjer, to može biti slučaj ako se vlasništvo nad odnosnom imovinom prenosi po isteku najma u zamjenu za promjenjivi iznos koji je jednak tadašnjoj fer vrijednosti imovine ili ako postoje promjenjiva plaćanja najma, zbog čega najmodavac ne prenosi gotovo sve rizike i koristi.

66.

Najam se klasificira na datum sklapanja ugovora i ponovno se utvrđuje samo u slučaju izmjene najma. Promjene procjena (npr. promjene procjena ekonomskog vijeka trajanja ili preostale vrijednosti odnosne imovine) ili promjene okolnosti (npr. neispunjenje obveza najmoprimca) nisu razlog za ponovnu klasifikaciju najma u računovodstvene svrhe.

67.

Najmodavac na datum početka najma priznaje imovinu u financijskom najmu u svojem izvještaju o financijskom položaju i iskazuje je kao potraživanje u iznosu neto ulaganja u najam.

68.

Za mjerenje neto ulaganja u najam najmodavac primjenjuje implicitnu kamatna stopu najma. Ako se u slučaju podnajma implicitna kamatna stopa podnajma ne može izravno utvrditi, posredni najmodavac može za mjerenje neto ulaganja u podnajam primijeniti diskontnu stopu za glavni najam (usklađenu za sve početne izravne troškove podnajma).

69.

Početni izravni troškovi, osim onih koji nastanu za proizvođača ili posrednika u ulozi najmodavaca, uključuju se u početno mjerenje neto ulaganja u najam i smanjuju iznos prihoda koji se priznaje tijekom razdoblja najma. Implicitna kamatna stopa najma utvrđuje se tako da se početni izravni troškovi automatski uključe u neto ulaganje u najam; nije ih potrebno dodavati zasebno.

70.

Plaćanja najma uključena u mjerenje neto ulaganja u najam na datum početka najma obuhvaćaju sljedeća plaćanja za pravo korištenja odnosne imovine tijekom razdoblja najma, koja nisu primljena do datuma početka najma:

71.

Proizvođač ili posrednik u ulozi najmodavca dužan je na datum početka najma za svaki svoj financijski najam priznati sljedeće:

72.

Proizvođači ili posrednici često kupcima nude opciju kupnje ili najma imovine. Iz financijskoga najma imovine u kojem proizvođač ili posrednik imaju ulogu najmodavca proizlazi dobit ili gubitak jednaki dobiti ili gubitku od izravne prodaje odnosne imovine po redovnim prodajnim cijenama, i odražavaju odobreni popust na količinu ili trgovački popust.

73.

Proizvođač ili posrednik u ulozi najmodavca ponekad nude umjetno niske kamatne stope kako bi privukli kupce. Zbog primjene takve kamatne stope najmodavac bi na datum početka najma priznao prevelik dio ukupnog prihoda od transakcije. Ako se primjenjuju umjetno niske kamatne stope, proizvođač ili posrednik u ulozi najmodavca dužni su dobit od prodaje ograničiti na iznos koji bi nastao da je primijenjena tržišna kamatna stopa.

74.

Proizvođač ili posrednik u ulozi najmodavca troškove koji nastanu u vezi sa stjecanjem financijskog najma priznaju kao rashode na datum početka najma jer se oni uglavnom odnose na njihovu dobit od prodaje. Troškovi koji za proizvođača ili posrednika u ulozi najmodavca nastanu u vezi sa stjecanjem financijskog najma isključeni su iz definicije početnih izravnih troškova te su stoga isključeni iz neto ulaganja u najam.

75.

Najmodavac priznaje financijski prihod tijekom razdoblja najma na način koji odražava stalnu periodičnu stopu povrata na njegovo neto ulaganje u najam.

76.

Najmodavac nastoji rasporediti financijski prihod tijekom razdoblja najma na sustavnoj i racionalnoj osnovi. Najmodavac za smanjenje glavnice i neostvarenog financijskog prihoda koristi plaćanja najma za razdoblje u odnosu na bruto ulaganje u najam.

77.

Najmodavac je na neto ulaganje u najam dužan primijeniti odredbe o prestanku priznavanja i umanjenju vrijednosti iz MSFI-ja 9. Najmodavac je dužan redovito preispitivati procijenjene nezajamčene preostale vrijednosti koje se koriste za izračun bruto ulaganja u najam. U slučaju smanjenja procijenjene nezajamčene preostale vrijednosti, najmodavac je dužan preispitati raspoređivanje prihoda tijekom razdoblja najma i odmah priznati svako smanjenje već obračunatih iznosa.

78.

Najmodavac koji imovinu u financijskom najmu klasificira kao imovinu namijenjenu prodaji (ili je uključuje u kategoriju imovine za otuđenje koja je klasificirana kao imovina namijenjena prodaji) u skladu s MSFI-jem 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prekinuta poslovanja, tu imovinu računovodstveno iskazuje u skladu s tim standardom.

79.

Najmodavac izmjenu financijskog najma računovodstveno iskazuje kao zaseban najam u oba sljedeća slučaja:

80.

Izmjenu financijskog najma koja se ne iskazuje kao zaseban najam najmodavac iskazuje kako slijedi:

81.

Najmodavac je plaćanja najma iz poslovnih najmova dužan priznati kao prihod na linearnoj ili na nekoj drugoj sustavnoj osnovi. Najmodavac je dužan primijeniti drugu sustavnu osnovu ako ta osnova bolje odgovara obrascu smanjenja koristi od korištenja odnosne imovine.

82.

Troškove, uključujući amortizaciju, koji nastanu ostvarenjem prihoda od najma najmodavac priznaje kao rashod.

83.

Najmodavac početne izravne troškove nastale stjecanjem poslovnog najma dodaje knjigovodstvenoj vrijednosti odnosne imovine i te troškove priznaje kao rashod tijekom razdoblja najma na istoj osnovi kao i prihod od najma.

84.

Politika amortizacije za amortizirajuću odnosnu imovinu koja je predmet poslovnih najmova mora biti u skladu s najmodavčevom uobičajenom politikom amortizacije za sličnu imovinu. Najmodavac je amortizaciju dužan računovodstveno iskazati u skladu s MRS-om 16 i MRS-om 38.

85.

Kako bi utvrdio umanjenja vrijednosti odnosne imovine koja je predmet poslovnog najma i obračunao moguće gubitke od umanjenja vrijednosti, najmodavac primjenjuje MRS 36.

86.

Proizvođač ili posrednik u ulozi najmodavca ne priznaju dobit od prodaje pri sklapanju ugovora o poslovnom najmu jer on nije jednakovrijedan prodaji.

87.

Najmodavac izmjenu poslovnog najma računovodstveno iskazuje kao novi najam od datuma stupanja izmjene na snagu, i pritom sva unaprijed izvršena ili obračunata plaćanja najma povezana s izvornim najmom smatra dijelom plaćanja za novi najam.

88.

Najmodavac odnosnu imovinu koja je predmet poslovnih najmova iskazuje u svojem izvještaju o financijskom položaju u skladu s vrstom odnosne imovine.

89.

Cilj je objavljivanja da najmodavci u bilješkama objave informacije koje zajedno s informacijama iz izvještaja o financijskom položaju, izvještaja o dobiti i gubitku i izvještaja o novčanim tokovima korisnicima financijskih izvještaja služe kao osnova za procjenu učinka najmova na financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove najmodavca. Zahtjevi za ostvarenje tog cilja utvrđeni su u točkama 90.–97.

90.

Najmodavac za izvještajno razdoblje objavljuje sljedeće iznose:

91.

Najmodavac je informacije iz točke 90. dužan objaviti u tabličnom obliku, osim ako je neki drugi oblik prikladniji.

92.

Najmodavac objavljuje dodatne kvalitativne i kvantitativne informacije o svojim poslovima u vezi s najmovima potrebne za ostvarenje cilja objavljivanja iz točke 89. Te dodatne informacije među ostalim uključuju informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju da procijene:

93.

Najmodavac je dužan objaviti kvalitativno i kvantitativno objašnjenje znatnih promjena knjigovodstvene vrijednosti neto ulaganja u financijske najmove.

94.

Najmodavac objavljuje analizu ročnosti potraživanja za plaćanja najma, pri čemu prikazuje nediskontirana plaćanja najma koja će se primati na godišnjoj osnovi najmanje prvih pet godina i ukupne iznose za preostale godine. Najmodavac je dužan uskladiti nediskontirana plaćanja najma s neto ulaganjem u najam. Pri usklađenju je dužan utvrditi neostvareni financijski prihod od potraživanja za plaćanja najma i diskontiranu nezajamčenu preostalu vrijednost.

95.

Za imovinu, postrojenja i opremu koji su predmet poslovnog najma najmodavac je dužan primjenjivati zahtjeve za objavljivanje iz MRS-a 16. Pri primjeni zahtjeva za objavljivanje iz MRS-a 16 najmodavac je dužan raščlaniti svaku kategoriju imovine, postrojenja ili opreme na imovinu koja jest i imovinu koja nije predmet poslovnih najmova. Prema tome, najmodavac informacije koje se nalažu MRS-om 16 za imovinu koja je predmet poslovnog najma (prema kategoriji odnosne imovine) objavljuje odvojeno od imovine koju drži i koristi.

96.

Najmodavac za imovinu koja je predmet poslovnih najmova primjenjuje zahtjeve za objavljivanje iz MRS-a 36, MRS-a 38, MRS-a 40 i MRS-a 41.

97.

Najmodavac objavljuje analizu ročnosti plaćanja najma, pri čemu prikazuje nediskontirana plaćanja najma koja će se primati na godišnjoj osnovi najmanje prvih pet godina i ukupne iznose za preostale godine.

98.

Ako subjekt (prodavatelj-najmoprimac) prenese imovinu na drugi subjekt (kupca-najmodavca) i tu imovinu ponovno uzme u najam od kupca-najmodavca, i prodavatelj-najmoprimac i kupac-najmodavac dužni su ugovor o prijenosu i najam računovodstveno iskazati u skladu s točkama 99. 103.

99.

Kako bi utvrdio iskazuje li se prijenos imovine kao prodaja te imovine, subjekt primjenjuje zahtjeve za utvrđivanje ispunjenja obveze izvršenja iz MSFI-ja 15.

100.

Ako prijenos imovine od strane prodavatelja-najmoprimca ispunjava zahtjeve iz MSFI-ja 15 o iskazivanju imovine kao prodaje:

101.

Ako fer vrijednost naknade za prodaju imovine nije jednaka fer vrijednosti imovine ili ako plaćanja najma nisu po tržišnim stopama, subjekt je dužan izvršiti sljedeća usklađenja kako bi prihode od prodaje izmjerio po fer vrijednosti:

102.

Sva potencijalna usklađenja koja se nalažu točkom 101. subjekt mjeri na temelju:

103.

Ako prijenos imovine od strane prodavatelja-najmoprimca ne ispunjava zahtjeve iz MSFI-ja 15 da bi se mogao iskazati kao prodaja imovine:

104.

Najmoprimac primjenjuje točke 105.–106. na sve izmjene zajma koje zbog reforme referentnih kamatnih stopa mijenjaju osnovicu za određivanje budućih plaćanja najma (vidjeti točke 5.4.6. i 5.4.8. MSFI-ja 9). Te točke primjenjuju se samo na takve izmjene najma. U tu svrhu, pojam „reforma referentnih kamatnih stopa” odnosi se na reformu referentne kamatne stope na cijelom tržištu, kako je opisano u točki 6.8.2. MSFI-ja 9.

105.

Najmoprimac kao praktično rješenje primjenjuje točku 42. da bi iskazao izmjenu najma zbog reforme referentnih kamatnih stopa. To praktično rješenje primjenjuje se samo na takve izmjene. U tu svrhu se izmjena najma zbog reforme referentnih kamatnih stopa uvodi samo i jedino ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

106.

Međutim, ako se najam dodatno mijenja, uz izmjene zbog reforme referentnih kamatnih stopa, najmoprimac je dužan primijeniti odgovarajuće zahtjeve iz ovog Standarda kako bi računovodstveno iskazao sve izmjene najma izvršene u isto vrijeme, među ostalim i one zbog reforme referentnih kamatnih stopa.

Datum početka najma (datum početka)

Datum na koji najmodavac odnosnu imovinu stavlja najmoprimcu na raspolaganje za korištenje.

Ekonomski vijek trajanja

Razdoblje očekivane ekonomske iskoristivosti imovine za jednog ili više korisnika ili očekivani broj proizvodnih ili sličnih jedinica koje bi jedan ili više korisnika trebao ostvariti od imovine.

Datum stupanja izmjene na snagu

Datum na koji se obje strane usuglase o izmjeni najma.

Fer vrijednost

Za potrebe primjene računovodstvenih zahtjeva iz ovog Standarda koji se odnose na najmodavca, iznos za koji bi se imovina mogla razmijeniti ili obveza namiriti u nepristranoj transakciji između dobro obaviještenih i voljnih strana.

Financijski najam

Najam kojim se prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom nad određenom odnosnom imovinom.

Fiksna plaćanja

Najmoprimčeva plaćanja najmodavcu za pravo korištenja odnosne imovine tijekom razdoblja najma, ne uključujući promjenjiva plaćanja najma.

Bruto ulaganja u najam

Zbroj:

Datum sklapanja ugovora o najmu (datum sklapanja ugovora)

Datum potpisivanja ugovora o najmu ili datum na koji su se strane obvezale da će ispuniti glavne uvjete najma, ovisno o tome koji je datum raniji.

Početni izravni troškovi

Inkrementalni troškovi stjecanja najma koji bi nastali da najam nije bio stečen, osim ako su ti troškovi nastali za proizvođača ili posrednika u ulozi najmodavca u vezi s financijskim najmom.

Implicitna kamatna stopa najma

Kamatna stopa zbog čije je primjene sadašnja vrijednost (a) plaćanja najma i (b) nezajamčene preostale vrijednosti jednaka zbroju i. fer vrijednosti odnosne imovine i ii. svih početnih izravnih troškova najmodavca.

Najam

Ugovor ili dio ugovora o prijenosu prava korištenja imovine (odnosna imovina) u određenom razdoblju u zamjenu za naknadu.

Poticaji za najam

Najmodavčeva plaćanja najmoprimcu povezana s najmom ili najmodavčeva naknada za najmoprimčeve troškove ili preuzimanje tih troškova.

Izmjena najma

Izmjena opsega najma ili naknade za najam koja nije bila dio izvornih uvjeta najma (npr. dodavanje ili prestanak prava korištenja jedne ili više stavki odnosne imovine ili produljenje ili skraćenje ugovornog razdoblja najma).

Plaćanja najma

Najmoprimčeva plaćanja najmodavcu za pravo korištenja odnosne imovine tijekom razdoblja najma, koja uključuju sljedeće:

Za najmoprimca su u plaćanja najma uključeni i očekivani iznosi koje bi trebao platiti na temelju jamstava za preostalu vrijednost. Plaćanja najma ne uključuju plaćanja raspoređena na komponente ugovora koje se ne odnose na najam, osim ako najmoprimac odluči da će komponente koje se ne odnose na najam kombinirati s komponentama najma i računovodstveno ih iskazati kao jednu komponentu najma.

Za najmodavca su u plaćanja najma uključena i jamstva za preostalu vrijednost koje najmodavcu pruža najmoprimac, osoba povezana s najmoprimcem ili treća osoba koja nije povezana s najmodavcem, a koja je financijski u stanju ispuniti obvezu iz jamstva. Plaćanja najma ne uključuju plaćanja raspoređena na komponente koje se ne odnose na najam.

Razdoblje najma

Neopozivo razdoblje tijekom kojeg najmoprimac ima pravo korištenja odnosne imovine, zajedno sa sljedećim:

Najmoprimac

Subjekt koji tijekom određenog razdoblja ima pravo korištenja odnosne imovine u zamjenu za naknadu.

Inkrementalna kamatna stopa zaduženja najmoprimca

Kamatna stopa koju bi najmoprimac u sličnom roku i na temelju sličnog jamstva morao platiti za zaduženje za sredstva nužna za stjecanje imovine čija je vrijednost slična vrijednosti imovine s pravom korištenja u sličnom gospodarskom okruženju.

Najmodavac

Subjekt koji tijekom određenog razdoblja daje pravo na korištenje odnosne imovine u zamjenu za naknadu.

Neto ulaganja u najam

Bruto ulaganje u najam diskontirano po implicitnoj kamatnoj stopi najma.

Poslovni najam

Najam kojim se ne prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom nad odnosnom imovinom.

Neobvezna plaćanja najma

Najmoprimčeva plaćanja najmodavcu za pravo korištenja odnosne imovine tijekom razdoblja opcije produljenja ili raskida najma koja nisu uključena u razdoblje najma.

Razdoblje korištenja

Ukupno razdoblje u kojem se imovina koristi za ispunjenje ugovora s kupcem (uključujući razdoblja koja nisu uzastopna).

Jamstvo za preostalu vrijednost

Jamstvo koje najmodavcu daje osoba koja s njim nije povezana da će vrijednost (ili dio vrijednosti) odnosne imovine na kraju najma biti barem jednaka utvrđenom iznosu.

Imovina s pravom korištenja

Imovina koja predstavlja najmoprimčevo pravo korištenja odnosne imovine tijekom razdoblja najma.

Kratkoročni najam

Najam koji na datum počeka najma ima razdoblje najma od najviše 12 mjeseci. Najam koji sadržava opciju kupnje nije kratkoročni najam.

Podnajam

Transakcija u kojoj najmoprimac („posredni najmodavac”) daje odnosnu imovinu u novi najam trećoj osobi pri čemu je najam („glavni najam”) između glavnog najmodavca i najmoprimca i dalje na snazi.

Odnosna imovina

Imovina koja je predmet najma i za koju je najmodavac najmoprimcu dao pravo korištenja.

Neostvareni financijski prihod

Razlika između:

Nezajamčena preostala vrijednost

Dio preostale vrijednosti odnosne imovine čija realizacija u korist najmodavca nije zajamčena ili za nju jamči samo osoba povezana s najmodavcem.

Promjenjiva plaćanja najma

Dio najmoprimčevih plaćanja najmodavcu za pravo korištenja odnosne imovine tijekom razdoblja najma koji se mijenja ovisno o promjenama činjenica ili okolnosti koje nastanu nakon datuma početka najma, osim zbog proteka vremena.

Ugovor

Ugovor je sporazum između dviju ili više osoba kojim nastaju ostvariva prava i izvršive obveze.

Korisni vijek trajanja

Razdoblje očekivane raspoloživosti imovine subjektu za korištenje ili očekivani broj proizvodnih ili sličnih jedinica koje bi subjekt trebao ostvariti od imovine.

B1

Ovim se Standardom utvrđuje računovodstveno iskazivanje pojedinačnog najma. Međutim, subjekt kao praktično rješenje može primijeniti ovaj Standard na portfelj najmova sa sličnim obilježjima ako opravdano očekuje da se učinci koje bi na financijske izvještaje imala primjena ovog Standarda na portfelj ne bi bitno razlikovali od učinaka njegove primjene na pojedinačne najmove iz tog portfelja. Pri računovodstvenom iskazivanju portfelja subjekt primjenjuje procjene i pretpostavke koje odražavaju veličinu i sastav portfelja.

B2

Pri primjeni ovog Standarda kombinira dva ili više ugovora sklopljenih u isto ili približno isto vrijeme s istom drugom ugovornom stranom (ili s njezinim povezanim osobama) i te ugovore računovodstveno iskazati kao jedan ugovor ako je ispunjen barem jedan od sljedećih kriterija:

B3

Ovim se Standardom najmoprimcu dopušta da najmove s odnosnom imovinom male vrijednosti iskazuje u skladu s točkom 6., osim kako je utvrđeno u točki B7. Najmoprimac vrijednost odnosne imovine procjenjuje na temelju vrijednosti nove imovine, neovisno o starosti imovine koja je predmet najma.

B4

Mala vrijednost odnosne imovine procjenjuje se na apsolutnoj osnovi. Najmovi male vrijednosti ispunjavaju uvjete za računovodstveni tretman iz točke 6. neovisno o tome jesu li ti najmovi značajni za najmoprimca. Na procjenu ne utječu najmoprimčeva veličina, vrsta ili okolnosti. Prema tome, očekuje se da će razni najmoprimci doći do istih zaključaka o maloj vrijednosti određene odnosne imovine.

B5

Odnosna imovina može biti male vrijednosti samo ako:

B6

Najam odnosne imovine ne smatra se najmom imovine male vrijednosti ako je imovine takve vrsta da nova obično nije male vrijednosti. Na primjer, najmovi automobila ne smatraju se najmovima male vrijednosti jer nov automobil obično nema malu vrijednost.

B7

Ako najmoprimac imovinu daje ili očekuje da će je dati u podnajam, glavni najam ne smatra se najmom imovine male vrijednosti.

B8

Tableti i osobna računala, komadi malog uredskog namještaja i telefoni neki su od primjera odnosne imovine male vrijednosti.

B9

Kako bi procijenio prenosi li se ugovorom pravo kontrole nad korištenjem utvrđene imovine (vidjeti točke B13–B20) u određenom razdoblju, subjekt procjenjuje ima li kupac tijekom cijelog razdoblja korištenja:

B10

Ako kupac ima pravo kontrole nad korištenjem utvrđene imovine samo u jednom dijelu trajanja ugovora, ugovor sadržava najam za taj dio trajanja ugovora.

B11

Ugovor o primanju robe ili usluga može se sklopiti na temelju zajedničkog posla ili u ime zajedničkog posla, kako je definirano u MSFI-ju 11 Zajednički poslovi. U tom slučaju se zajednički posao smatra kupcem u okviru ugovora. U skladu s time, kad procjenjuje sadržava li takav ugovor najam, subjekt procjenjuje ma li zajednički posao pravo kontrole nad korištenjem utvrđene imovine tijekom cijelog razdoblja njezina korištenja.

B12

Subjekt procjenjuje sadržava li ugovor najam za svaku potencijalno zasebnu komponentu najma. Točka B32 sadržava upute o zasebnim komponentama najma.

B13

Imovina se obično utvrđuje izričitim navođenjem u ugovoru. Međutim, imovina se može utvrditi i neizravnim navođenjem u vrijeme stavljanja imovine na raspolaganje kupcu na korištenje.

B14

Čak i ako je imovina navedena, kupac nema pravo na korištenje utvrđene imovine ako dobavljač tijekom cijelog razdoblja korištenja ima materijalno pravo na zamjenu imovine. Pravo dobavljača na zamjenu imovine smatra se materijalnim samo ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

B15

Ako dobavljač ima pravo ili obvezu zamjene imovine samo na određeni datum ili nakon tog datuma ili po nastanku određenog događaja, njegovo pravo na zamjenu ne smatra se materijalnim jer dobavljač ne može zamijeniti alternativnu imovinu tijekom cijelog razdoblja korištenja.

B16

Može li se dobavljačevo pravo zamjene smatrati materijalnim subjekt ocjenjuje na temelju činjenica i okolnosti pri sklapanju ugovora i ne uzima u obzir buduće događaje koji se pri sklapanju ugovora ne smatraju vjerojatnim. Primjeri budućih događaja koji se pri sklapanju ugovora ne bi smatrali vjerojatnim te stoga ne bi bili uključeni u ocjenu među ostalim uključuju:

B17

Ako se imovina nalazi u prostorima kupca ili drugdje, troškovi zamjene općenito su viši nego kad se imovina nalazi u prostorima dobavljača te je stoga vjerojatnije da će biti viši od koristi od zamjene imovine.

B18

Pravo ili obveza dobavljača na zamjenu imovine radi popravaka i održavanja ako imovina ne funkcionira pravilno ili ako postane dostupno tehničko ažuriranje, ne znači da kupac nema pravo na korištenje utvrđene imovine.

B19

Ako ne može izravno utvrditi ima li dobavljač materijalno pravo zamjene, kupac pretpostavlja da prava zamjene nisu materijalna.

B20

Dio kapaciteta imovine smatra se utvrđenom imovinom ako je fizički samostalan (npr. kat zgrade). Dio kapaciteta ili drugi dio imovine koji nije fizički samostalan (npr. dio kapaciteta optičkog kabela) ne smatra se utvrđenom imovinom osim ako ne predstavlja gotovo sav kapacitet imovine i time kupcu osigurava pravo stjecanja gotovo svih ekonomskih koristi od imovine.

B21

Da bi imao kontrolu nad korištenjem utvrđene imovine, kupac mora imati pravo stjecanja gotovo svih ekonomskih koristi od imovine tijekom cijelog razdoblja korištenja (npr. ako ima isključivo pravo korištenja imovine tijekom tog cijelog razdoblja). Kupac može steći ekonomske koristi od imovine izravno ili neizravno na razne načine, npr. korištenjem ili držanjem imovine ili njezinim davanjem u podnajam. Ekonomske koristi od imovine uključuju njezin glavni proizvod i nusproizvode (uključujući potencijalne novčane tokove koji iz njih proizlaze) i druge ekonomske koristi od imovine koje bi se mogle ostvariti na temelju komercijalne transakcije s trećom osobom.

B22

Kad procjenjuje prava na stjecanje gotovo svih ekonomskih koristi od imovine subjekt razmatra ekonomske koristi koje proizlaze iz korištenja imovine u definiranom opsegu prava kupca na njezino korištenje (vidjeti točku B30). Na primjer:

B23

Ako je kupac na temelju ugovora dobavljaču ili drugoj osobi kao naknadu dužan platiti dio novčanih tokova koji proizlaze iz korištenja imovine, ti novčani tokovi plaćeni kao naknada smatraju se dijelom ekonomskih koristi koje kupac stječe korištenjem imovine. Na primjer, ako je kupac dobavljaču kao naknadu za korištenje maloprodajnog prostora dužan platiti postotak od prihoda od prodaje u tom prostoru, taj zahtjev ne znači da kupac nema pravo na stjecanje gotovo svih ekonomskih koristi od korištenja maloprodajnog prostora. Naime, smatra se da su novčani tokovi koji proizlaze iz te prodaje ekonomske koristi koje kupac stječe korištenjem maloprodajnog prostora, čiji dio zatim plaća dobavljaču kao naknadu za pravo korištenja tog prostora.

B24

Kupac ima pravo upravljati korištenjem utvrđene imovine tijekom cijelog razdoblja korištenja samo u sljedećim slučajevima:

B25

Kupac ima pravo upravljati načinom i svrhom korištenja imovine ako, u okviru opsega svojeg prava na korištenje definiranog u ugovoru, može izmijeniti način i svrhu korištenja imovine tijekom cijelog razdoblja korištenja. Subjekt pri toj procjeni razmatra prava odlučivanja koja su najrelevantnija za izmjenu načina i svrhe korištenja imovine tijekom cijelog razdoblja korištenja. Prava odlučivanja relevantna su ako utječu na ekonomske koristi koje će proizići iz korištenja. Najrelevantnija prava odlučivanja vjerojatno će se razlikovati u različitim ugovorima, ovisno o vrsti imovine i ugovornim uvjetima.

B26

Primjeri prava odlučivanja koja, ovisno o okolnostima, omogućuju pravo na promjenu načina i svrhe korištenja imovine, u okviru definiranog opsega prava kupca na korištenje, uključuju:

B27

Primjeri prava odlučivanja koja ne omogućuju pravo promjene načina i svrhe korištenja imovine uključuju prava koja su ograničena na upravljanje imovinom ili njezino održavanje. Ta prava može imati kupac ili dobavljač. Iako su prava kao što su pravo na upravljanje imovinom ili njezino održavanje često bitna za učinkovito korištenje imovine, to nisu prava koja omogućuju upravljanje načinom i svrhom korištenja imovine i često ovise o odlukama o načinu i svrsi njezina korištenja. No prava na upravljanje imovinom mogu kupcu omogućiti pravo na upravljanje korištenjem imovine ako su relevantne odluke o načinu i svrsi njezina korištenja unaprijed utvrđene (vidjeti točku B24 podtočku (b) alineju i.).

B28

Relevantne odluke o načinu i svrsi korištenja imovine mogu se unaprijed donijeti na razne načine. Na primjer, relevantne se odluke mogu unaprijed donijeti projektiranjem imovine ili ugovornim ograničenjima njezina korištenja.

B29

Kad procjenjuje ima li kupac pravo na upravljanje korištenjem imovine, subjekt razmatra samo prava odlučivanja o korištenju imovine tijekom razdoblja korištenja, osim ako je kupac konstruirao imovinu (ili određene aspekte imovine) kako je opisano u točki B24 podtočki (b) alineji ii. Prema tome, osim ako su ispunjeni uvjeti iz točke B24 podtočke (b) alineje ii., subjekt ne razmatra odluke koje su donesene prije razdoblja korištenja. Na primjer, ako može utvrditi izlazne resurse od imovine samo prije razdoblja korištenja, kupac nema pravo na upravljanje korištenjem te imovine. Mogućnost utvrđivanja ugovorenih izlaznih resursa prije razdoblja korištenja, bez drugih prava odlučivanja o korištenju imovine, kupcu daje ista prava koja ima svaki kupac robe ili usluga.

B30

Ugovor može sadržavati uvjete čija je svrha zaštititi udio dobavljača u imovini ili drugoj imovini, zaštititi njegovo osoblje ili osigurati da dobavljač poštuje zakonske i druge propise. Slijede primjeri zaštitnih prava. Na primjer, ugovorom se može i. utvrditi najveći opseg korištenja imovine ili ograničiti mjesto i vrijeme kupčeva korištenja imovina, ii. obvezati kupca na određenu poslovnu praksu ili iii. obvezati kupca na informiranje dobavljača o promjenama načina korištenja imovine. Zaštitnim se pravima obično definira opseg prava kupca na korištenje, ali ona sama po sebi ne znače da kupac nema pravo na upravljanje korištenjem imovine.

B31

Grafikon u nastavku može pomoći subjektu da ocijeni je li riječ o ugovoru o najmu ili ugovoru koji sadržava najam.

B32

Pravo na korištenje odnosne imovine zasebna je komponenta najma ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

B33

Ugovor može uključivati iznos koji najmoprimac plaća za aktivnosti i troškove kojima se roba ili usluga ne prenose na najmoprimca. Na primjer, u ukupan iznos za plaćanje najmodavac može uključiti naknadu za administrativne poslove ili druge troškove koji za njega nastanu u vezi s najmom, a kojima se roba ili usluga ne prenose na najmoprimca. Iz tih iznosa za plaćanje ne proizlazi zasebna komponenta ugovora, no smatraju se dijelom ukupne naknade koja se raspoređuje na zasebno utvrđene komponente ugovora.

B34

Kad određuje razdoblje najma i procjenjuje neopozivo trajanje najma, subjekt primjenjuje definiciju ugovora i određuje razdoblje njegove izvršivosti. Najam više nije izvršiv ako i najmoprimac i najmodavac imaju pravo raskinuti najam bez odobrenja druge strane, a da pritom plate tek neznatnu kaznu.

B35

Ako samo najmoprimac ima pravo raskinuti najam, to se pravo smatra opcijom raskida najma koja je dostupna najmoprimcu koju subjekt uzima u obzir pri određivanju razdoblja najma. Ako samo najmodavac ima pravo raskinuti najam, neopozivo trajanje najma uključuje razdoblje obuhvaćeno opcijom raskida najma.

B36

Razdoblje najma počinje na datum početka najma i uključuje sva razdoblja za koja je najmodavac oslobodio najmoprimca od plaćanja najamnine.

B37

Subjekt na datum početka najma procjenjuje je li izvjesno da će najmoprimac izvršiti opciju produljenja najma ili kupnje odnosne imovine odnosno da neće izvršiti opciju raskida najma. Subjekt razmatra sve relevantne činjenice i okolnosti koje stvaraju ekonomski poticaj najmoprimcu da opciju izvrši ili ne izvrši, uključujući sve neočekivane promjene činjenica ili okolnosti od datuma početka najma do datuma izvršenja opcije. Razmatraju se, među ostalim, sljedeći čimbenici:

B38

Opcija produljenja ili raskida najma može se kombinirati s jednom ili više ugovornih značajki (npr. s jamstvom za preostalu vrijednost) tako da najmoprimac najmodavcu zajamči minimalan ili fiksni novčani prinos koji je gotovo jednak neovisno o izvršenju opcije. U tim slučajevima i neovisno o uputama za plaćanja koja su u biti fiksna iz točke B42, subjekt pretpostavlja da je izvjesno da će najmoprimac izvršiti opciju produljenja najma odnosno da neće izvršiti opciju raskida najma.

B39

Što je kraće neopozivo razdoblje najma, to je vjerojatnije da će najmoprimac izvršiti opciju produljenja najma odnosno da neće izvršiti opciju raskida najma. Naime, vjerojatno je da će troškovi nabave zamjenske imovine biti proporcionalno viši što je kraće neopozivo razdoblje.

B40

Kad se procjenjuje izvjesnost najmoprimčeva izvršenja određene opcije, koristan izvor informacija može biti i njegova ranija praksa u pogledu razdoblja u kojem je obično koristio određene vrste imovine (unajmljene ili u vlasništvu). Na primjer, ako obično koristi određene vrste imovine u određenom razdoblju ili ako često izvršava opcije iz ugovora o najmu određenih vrsta odnosne imovine, najmoprimac razmatra ekonomske razloge za tu raniju praksu kad procjenjuje je li izvjesno da će izvršiti opciju iz ugovora o najmu te imovine.

B41

U točki 20. utvrđeno je da najmoprimac nakon datuma početka najma ponovno procjenjuje razdoblje najma po nastanku bitnog događaja ili bitne promjene okolnosti koji su pod njegovom kontrolom i utječe li na izvjesnost njegova izvršenja opcije koja prethodno nije bila uključena u njegovo određenje razdoblja najma odnosno da neće izvršiti opciju koja je prethodno bila uključena u njegovo određenje razdoblja najma. Bitni događaji ili promjene okolnosti mogu npr. biti:

B42

Plaćanja najma uključuju sva plaćanja najma koja su u biti fiksna. Plaćanja najma koja su u biti fiksna su plaćanja koja su oblikom promjenjiva, no u biti su neizbježna. Plaćanja najma koja su u biti fiksna postoje npr. u sljedećim slučajevima:

B43

Subjekt može dogovoriti najam prije nego što odnosna imovina najmoprimcu postane dostupna za korištenje. U nekim ugovorima o najmu odnosnu imovinu treba izgraditi ili ponovno projektirati za najmoprimčevo korištenje. Ovisno o uvjetima ugovora, najmoprimac će možda biti dužan izvršiti plaćanja koja se odnose na izgradnju ili projektiranje imovine.

B44

Najmoprimac koji snosi troškove izgradnje ili projektiranja odnosne imovine te troškove računovodstveno iskazuje u skladu s drugim odgovarajućim standardima, kao što je MRS 16. Troškovi izgradnje ili projektiranja odnosne imovine ne uključuju najmoprimčeva plaćanja za pravo korištenja odnosne imovine. Plaćanja za pravo korištenja odnosne imovine smatraju se plaćanjima najma neovisno rokovima plaćanja.

B45

Najmoprimac može steći pravo vlasništva nad odnosnom imovinom prije nego što se to pravo vlasništva prenese na najmodavca i imovina preda najmoprimcu u najam. Samo stjecanje prava vlasništva ne određuje način računovodstvenog iskazivanja transakcije.

B46

Ako najmoprimac ima (ili stječe) kontrolu nad odnosnom imovinom prije njezina prijenosa najmodavcu, transakcija se smatra transakcijom prodaje s povratnim najmom koja se računovodstveno iskazuje u skladu s točkama 98.–103.

B47

No ako najmoprimac ne stekne kontrolu nad odnosnom imovinom prije njezina prijenosa najmodavcu, transakcija se ne smatra transakcijom prodaje s povratnim najmom. Na primjer, to može biti slučaj ako proizvođač, najmodavac ili najmoprimac dogovore transakciju u kojoj najmodavac kupi imovinu od proizvođača i potom je preda najmoprimcu u najam. Najmoprimac može steći pravo vlasništva nad odnosnom imovinom prije prijenosa prava vlasništva na najmodavca. U tom slučaju, ako najmoprimac stekne pravo vlasništva nad odnosnom imovinom, ali ne stekne kontrolu nad imovinom prije njezina prijenosa najmodavcu, transakcija se ne iskazuje kao transakcija prodaje s povratnim najmom, već kao najam.

B48

Kad određuje jesu li za ostvarenje cilja objavljivanja iz točke 51. potrebne dodatne informacije o poslovima u vezi s najmovima, najmoprimac razmatra:

B49

Dodatne informacije o promjenjivim plaćanjima najma koje, ovisno o okolnostima, mogu biti potrebne za ostvarenje cilja objavljivanja iz točke 51., mogu uključivati informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju da procijene npr.:

B50

Dodatne informacije o opciji produljenja ili opciji raskida koje, ovisno o okolnostima, mogu biti potrebne za ostvarenje cilja objavljivanja iz točke 51., mogu uključivati informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju da procijene npr.:

B51

Dodatne informacije o jamstvima za preostalu vrijednosti koje, ovisno o okolnostima, mogu biti potrebne za ostvarenje cilja objavljivanja iz točke 51., mogu uključivati informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju da procijene npr.:

B52

Dodatne informacije o transakcijama prodaje s povratnim najmom koje, ovisno o okolnostima, mogu biti potrebne za ostvarenje cilja objavljivanja iz točke 51., mogu uključivati informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju da procijene npr.:

B53

Klasifikacija najmova za najmodavce u ovom Standardu temelji se na opsegu prijenosa rizika i koristi od vlasništva nad odnosnom imovinom u najmu. Rizici uključuju mogućnosti gubitaka zbog neiskorištenog kapaciteta ili tehnološke zastarjelosti te promjene prinosa zbog promjena ekonomskih uvjeta. Koristi može predstavljati očekivana isplativost tijekom ekonomskog vijeka trajanja odnosne imovine i dobitak od povećanja vrijednosti ili realizacije preostale vrijednosti.

B54

Ugovor o najmu može uključivati uvjete za usklađenje plaćanja najma za određene promjene koje nastanu od datuma sklapanja najma do datuma početka najma (kao što je promjena najmodavčeva troška odnosne imovine ili njegova troška financiranja najma). U tom slučaju se za potrebe klasifikacije najma smatra da je učinak tih promjena nastupio na datum sklapanja ugovora o najmu.

B55

Ako najam uključuje i elemente zemljišta i elemente zgrada, najmodavac za svaki element zasebno procjenjuje klasificira li se kao financijski ili kao poslovni najam u skladu s točkama 62.–66. i B53–B54. Kada se određuje je li element zemljišta poslovni ili financijski najam, važna je činjenica da zemljište obično ima neograničen ekonomski vijek trajanja.

B56

Ako je to potrebno za klasifikaciju i računovodstveno iskazivanje najma zemljišta i zgrada, najmodavac raspoređuje plaćanja najma (uključujući unaprijed plaćene paušalne iznose) između elemenata zemljišta i elemenata zgrada razmjerno relativnim fer vrijednostima iznosa kamata na najam u elementu najma zemljišta i u elementu najma zgrada na datum sklapanja ugovora o najmu. Ako se plaćanja najma ne mogu pouzdano rasporediti između ta dva elementa, cijeli se najam klasificira kao financijski najam, osim ako je jasno da su oba elementa poslovni najmovi pa se u tom slučaju cijeli najam klasificira kao poslovni najam.

B57

Pri najmu zemljišta ili zgrada u kojem iznos elementa zemljišta nije značajan za najam, najmodavac može za potrebe klasifikacije najma tretirati zemljište i zgrade kao jednu jedinicu koju klasificira kao financijski najam ili kao poslovni najam u skladu s točkama 62.–66. i B53–B54. Najmodavac je u tom slučaju ekonomski vijek trajanja zgrada dužan smatrati ekonomskim vijekom trajanja cijele odnosne imovine.

B58

Pri klasifikaciji podnajma posredni najmodavac dužan je podnajam klasificirati kao financijski ili kao poslovni najam kako slijedi:

C1

Subjekt ovaj Standard primjenjuje na godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma. Ranija je primjena dopuštena za subjekte koji na datum prve primjene ovog Standarda ili prije tog datuma primjenjuju MSFI 15 Prihodi na temelju ugovora s kupcima. Ako subjekt ovaj Standard primijeni ranije, dužan je tu činjenicu objaviti.

C1A

Dokumentom Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, objavljenom u svibnju 2020., dodane su točke 46.A, 46.B, 60.A, C20A i C20B. Najmoprimac tu izmjenu primjenjuje na godišnja izvještajna razdoblja koja su započela1. lipnja 2020. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena, među ostalim u financijskim izvještajima koji 28. svibnja 2020. nisu bili odobreni za izdavanje.

C1B

Dokumentom Reforma referentnih kamatnih stopa, druga faza, kojim su izmijenjeni MSFI 9, MRS 39, MSFI 7, MSFI 4 i MSFI 16, objavljenim u kolovozu 2020., dodane su točke 104.–106. i C20C–C20D. Subjekt te izmjene primjenjuje za godišnja izvještajna razdoblja koja su započela 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primijeni za ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

C1C

Dokumentom Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 nakon 30. lipnja 2021. , objavljenom u ožujku 2021., izmijenjena je točka 46.B i dodane su točke C20BA–C20BC. Najmoprimac tu izmjenu primjenjuje za godišnja izvještajna razdoblja koja su započela 1. travnja 2021. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena, među ostalim u financijskim izvještajima koji 31. ožujka 2021. nisu bili odobreni za izdavanje.

C2

Za potrebe zahtjeva iz točaka C1–C19, datumom prve primjene smatra se početak godišnjeg izvještajnog razdoblja u kojem subjekt prvi put primjenjuje ovaj Standard.

C3

Kao praktično rješenje, subjekt na datum prve primjene nije dužan ponovno ocijeniti je li riječ o ugovoru o najmu ili ugovoru koji sadržava najam. Umjesto toga, subjektu se dopušta:

C4

Ako se subjekt odluči za praktično rješenje iz točke C3, dužan je tu činjenicu objaviti i to praktično rješenje primjenjivati na sve svoje ugovore. Stoga je subjekt zahtjeve iz točaka 9.–11. dužan primjenjivati samo na ugovore sklopljene (ili izmijenjene) na datum prve primjene ili nakon tog datuma.

C5

Najmoprimac je ovaj Standard dužan primjenjivati na svoje najmove:

C6

Najmoprimac je odluku iz točke C5 dužan dosljedno primjenjivati na sve svoje najmove u kojima je najmoprimac.

C7

Ako se odluči za primjenu ovog Standarda u skladu s točkom C5 podtočkom (b), najmoprimac ne prepravlja usporedne informacije. Umjesto toga je dužan priznati kumulativni učinak početne primjene ovog Standarda kao usklađenje početnog stanja zadržane dobiti (ili druge komponente vlasničkog kapitala, ovisno o slučaju) na datum prve primjene.

C8

Ako se odluči za primjenu ovog Standarda u skladu s točkom C5 podtočkom (b), najmoprimac je dužan:

C9

Neovisno o zahtjevima iz točke C8, za najmove koji su prethodno bili klasificirani kao poslovni zajmovi u skladu s MRS-om 17, najmoprimac:

C10

Kad ovaj Standard primjenjuje retroaktivno u skladu s točkom C5 podtočkom (b) na najmove koji su prethodno bili klasificirani kao poslovni najmovi u skladu s MRS-om 17, najmoprimac može primijeniti jedno ili više praktičnih rješenja navedenih u nastavku. Najmoprimcu je dopuštena primjena tih praktičnih rješenja na svaki najam zasebno:

C11

Ako najmoprimac odluči primjenjivati ovaj Standard u skladu s točkom C5 podtočkom (b) na najmove koji su bili klasificirani kao financijski najmovi u skladu s MRS-om 17, knjigovodstvena vrijednost imovine s pravom korištenja i obveze po najmu na datum prve primjene jednaka je knjigovodstvenoj vrijednosti imovine u najmu i obveze po najmu neposredno prije tog datuma izmjerenoj u skladu s MRS-om 17. Za te najmove, najmoprimac imovinu s pravom korištenja i obvezu po najmu računovodstveno iskazuje u skladu s ovim Standardom od datuma prve primjene.

C12

Ako najmoprimac odluči primjenjivati ovaj Standard u skladu s točkom C5 podtočkom (b), dužan je objaviti informacije o prvoj primjeni u skladu s točkom 28. MRS-a 8, osim informacija iz točke 28. podtočke (f) MRS-a 8. Umjesto informacija iz točke 28. podtočke (f) MRS-a 8, najmoprimac je dužan objaviti:

C13

Ako najmoprimac primjenjuje više od jednog praktičnog rješenja iz točke C10, dužan je u činjenicu objaviti.

C14

Osim kako je opisano u točki C15, najmodavac nije dužan izvršiti usklađenja po prijenosu za najmove u kojima je najmodavac i te najmove računovodstveno iskazuje u skladu s ovim Standardom od datuma prve primjene.

C15

Posredni najmodavac dužan je:

C16

Subjekt nije dužan ponovno procijeniti transakcije prodaje s povratnim najmom sklopljene prije datuma prve primjene kako bi odredio ispunjava li prijenos odnosne imovine zahtjeve iz MSFI-ja 15 da bi se iskazao kao prodaja.

C17

Ako je transakcija prodaje s povratnim najmom računovodstveno iskazana kao prodaja i financijski najam u skladu s MRS-om 17, prodavatelj-najmoprimac dužan je:

C18

Ako je transakcija prodaje s povratnim najmom računovodstveno iskazana kao prodaja i poslovni najam u skladu s MRS-om 17, prodavatelj-najmoprimac dužan je:

C19

Ako je prethodno priznao imovinu ili obvezu u skladu s MSFI-jem 3 Poslovne kombinacije koje se odnose na povoljne ili nepovoljne uvjete poslovnog najma stečenog u poslovnoj kombinaciji, najmoprimac je dužan prestati priznavati tu imovinu ili obvezu i uskladiti knjigovodstvenu vrijednost imovine s pravom korištenja za odgovarajući iznos na datum prve primjene.

C20

Ako subjekt primjenjuje ovaj MSFI, ali još ne primjenjuje MSFI 9, svako upućivanje u ovom MSFI-ju na MSFI 9 tumači se kao upućivanje na MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje.

C20A

Najmoprimac je dužan retroaktivno primijeniti dokument Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (vidjeti točku C1A) i pritom priznati kumulativni učinak početne primjene te izmjene kao usklađenje početnog stanja zadržane dobiti (ili druge komponente vlasničkog kapitala, ovisno o slučaju) na početku godišnjeg izvještajnog razdoblja u kojem prvi put primjenjuje tu izmjenu.

C20B

U izvještajnom razdoblju u kojem prvi put primjenjuje dokument Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 najmoprimac nije dužan objaviti informacije koje se nalažu u točki 28. podtočki (f) MRS-a 8.

C20BA

Najmoprimac je dužan retroaktivno primijeniti dokument Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 nakon 30. lipnja 2021. (vidjeti točku C1C) i pritom priznati kumulativni učinak početne primjene te izmjene kao usklađenje početnog stanja zadržane dobiti (ili druge komponente vlasničkog kapitala, ovisno o slučaju) na početku godišnjeg izvještajnog razdoblja u kojem prvi put primjenjuje tu izmjenu.

C20BB

U izvještajnom razdoblju u kojem prvi put primjenjuje dokument Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 nakon 30. lipnja 2021. najmoprimac nije dužan objaviti informacije koje se nalažu u točki 28. podtočki (f) MRS-a 8.

C20BC

Najmoprimac pri primjeni točke 2. ovog Standarda dosljedno primjenjuje praktično rješenje iz točke 46.A na prihvatljive ugovore sa sličnim obilježjima i u sličnim okolnostima, neovisno o tome je li ugovor postao prihvatljiv za primjenu tog praktičnog rješenja slijedom primjene dokumenta Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (vidjeti točku C1A) ili dokumenta Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 nakon 30. lipnja 2021. (vidjeti točku C1C).

C20C

Subjekt te izmjene primjenjuje retroaktivno, u skladu s MRS-om 8, osim kako je utvrđeno u točki C20D

C20D

Subjekt nije dužan prepraviti prethodna razdoblja da bi iskazao primjenu tih izmjena. Subjekt može prepraviti prethodna razdoblja samo i jedino ako je to moguće bez novijih saznanja. Ako ne prepravi prethodna razdoblja, subjekt razliku između prethodne knjigovodstvene vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti na početku godišnjeg izvještajnog razdoblja koje uključuje datum prve primjene priznaje u početnoj zadržanoj dobiti (ili drugoj komponenti vlasničkog kapitala, ovisno o slučaju) u izvještajnom razdoblju koje uključuje datum prve primjene.

C21

Ovaj Standard zamjenjuje sljedeće standarde i tumačenja: