Baza je ažurirana 22.12.2024.
zaključno sa NN 123/24
EU 2024/2679
CILJ
1. |
Cilj je ovog MSFI-ja utvrditi načela financijskog izvještavanja subjekata koji imaju udio u poslovima pod zajedničkom kontrolom (tj. zajednički poslovi). |
Ostvarenje cilja
2. |
Da bi se ostvario cilj iz točke 1., u ovom se MSFI-ju definira pojam zajednička kontrola i subjektu koji je sudionik u zajedničkom poslu nalaže da odredi vrstu zajedničkog posla u kojem sudjeluje tako da utvrdi svoja prava i obveze i računovodstveno ih iskaže u skladu s određenom vrstom zajedničkog posla. |
PODRUČJE PRIMJENE
3. |
Ovaj MSFI primjenjuju svi subjekti koji su sudionici u zajedničkom poslu. |
ZAJEDNIČKI POSLOVI
4. |
Zajednički posao je posao u kojem dvije ili viša sudionika imaju zajedničku kontrolu |
5. |
Zajednički posao ima sljedeća obilježja:
|
6. |
Zajednički posao može biti zajedničko ulaganje ili zajednički pothvat. |
Zajednička kontrola
7. |
Zajednička kontrola je ugovorena podjela kontrole nad nekim poslom, koja postoji samo kad je za odlučivanje o relevantnim poslovima potrebna jednoglasna suglasnost sudionika koji dijele kontrolu. |
8. |
Subjekt koji je sudionik u poslu dužan je utvrditi jesu li ugovornim aranžmanom svi sudionici, ili skupina sudionika, dobili zajedničku kontrolu nad određenim poslom. Svi sudionici, ili skupina sudionika, imaju zajedničku kontrolu nad određenim poslom ako moraju zajednički voditi poslove koji znatno utječu na prinose od tog posla (relevantni poslovi). |
9. |
Nakon što se utvrdi da svi sudionici, ili skupina sudionika, imaju zajedničku kontrolu nad poslom, zajednička kontrola postoji samo kad je za odlučivanje o relevantnim poslovima potrebna jednoglasna suglasnost sudionika koji imaju zajedničku kontrolu nad tim poslom. |
10. |
U zajedničkom poslu ni jedan sudionik nema samostalnu kontrolu nad tim poslom. Sudionik u poslu pod zajedničkom kontrolom može spriječiti kontrolu svakog drugog sudionika, ili skupinu sudionika, nad tim poslom. |
11. |
Posao može biti zajednički posao čak i ako svi sudionici nemaju zajedničku kontrolu nad tim poslom. U ovom se MSFI-ju razlikuju sudionici koji imaju zajedničku kontrolu nad zajedničkim poslom (zajednički upravitelji ili zajednički pothvatnici) i osobe koje sudjeluju u zajedničkom poslu, ali nad njim nemaju zajedničku kontrolu. |
12. |
Subjekt na temelju prosudbe utvrđuje imaju li svi sudionici, ili skupina sudionika, zajedničku kontrolu nad određenim poslom. Subjekt je pritom dužan razmotriti sve činjenice i okolnosti (vidjeti točke B5–B11). |
13. |
Dođe li do promjene činjenica i okolnosti, subjekt je dužan preispitati ima li još uvijek zajedničku kontrolu nad poslom. |
Vrste zajedničkog posla
14. |
Subjekt je dužan utvrditi vrstu zajedničkog posla u kojem sudjeluje. Klasifikacija zajedničkog posla kao zajedničkog upravljanja ili zajedničkog pothvata ovisi o pravima i obvezama sudionika u poslu. |
15. |
Zajedničko upravljanje je zajednički posao u kojem sudionici koji imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na imovinu i odgovornost za obveze koje se odnose na taj posao. Ti se sudionici nazivaju zajednički upravitelji. |
16. |
Zajednički pothvat je zajednički posao u kojem sudionici koje imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na neto imovinu tog posla. Ti se sudionici nazivaju zajednički pothvatnici. |
17. |
Subjekt na temelju prosudbe utvrđuje je li zajednički posao zajedničko upravljanje ili zajednički pothvat. Subjekt je dužan utvrditi vrstu zajedničkog posla u kojem sudjeluje razmatranjem svojih prava i obveza koji proizlaze iz tog posla. Subjekt utvrđuje svoja prava i obveze razmatranjem ustroja i pravnog oblika posla, uvjeta koje su sudionici u poslu ugovorili te druge relevantne činjenice i okolnosti (vidjeti točke B12–B33). |
18. |
Ponekad su sudionici obvezani okvirnim sporazumom kojim su utvrđeni opći ugovorni uvjeti obavljanja jednog ili više poslova. Okvirnim sporazumom može se utvrditi da sudionici pokreću razne zajedničke poslove s ciljem obavljanja specifičnih poslova koji su sastavni dio sporazuma. Čak i ako se ti zajednički poslovi odnose na isti okvirni sporazum, vrste poslova mogu se razlikovati ako su utvrđena različita prava i obveze sudionika pri obavljanju različitih poslova iz okvirnog sporazuma. Prema tome, zajedničko upravljanje i zajednički pothvat mogu postojati istodobno ako sudionici obavljaju različite poslove koji su sastavni dio istog okvirnog sporazuma. |
19. |
Dođe li do promjene činjenica i okolnosti, subjekt je dužan preispitati je li došlo i do promjene vrste zajedničkog posla u kojem sudjeluje. |
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SUDIONIKA U ZAJEDNIČKOM POSLU
Zajedničko upravljanje
20. |
Zajednički upravitelj dužan je u vezi sa svojim udjelom u zajedničkom poslu priznati:
|
21. |
Zajednički upravitelj imovinu, obveze, prihode i rashode koji se odnose na njegov udio u zajedničkom upravljanju računovodstveno iskazuje u skladu s MSFI-jima koji se primjenjuju na određenu imovinu, obveze, prihode i rashode. |
21.A |
Ako stekne udio u zajedničkom upravljanju čija aktivnost čini poslovnu jedinicu, kako je definirana u MSFI-ju 3, subjekt je dužan primjenjivati, u opsegu svojeg udjela u skladu s točkom 20., sva načela računovodstvenog iskazivanja poslovnih kombinacija iz MSFI-ja 3 i drugih MSFI-ja koja nisu u suprotnosti s uputama iz ovog MSFI-ja te objaviti informacije o poslovnim kombinacijama koje se u tim MSFI-jima nalažu. To se primjenjuje na stjecanje početnog udjela i dodatnih udjela u zajedničkom upravljanju čija aktivnost čini poslovnu jedinicu. Računovodstveno iskazivanje stjecanja udjela u takvom zajedničkom upravljanju utvrđeno je u točkama B33A–B33D. |
22. |
Računovodstveno iskazivanje transakcija kao što su prodaja, unos ili kupnja imovine između subjekta i zajedničkog upravljanja u kojem je subjekt zajednički upravitelj utvrđeno je u točkama B34–B37. |
23. |
Osoba koja sudjeluje u zajedničkom upravljanju, ali nad njim nema zajedničku kontrolu, dužna je također računovodstveno iskazati svoj udio u tom poslu u skladu s točkama 20.–22. ako ima prava na imovinu i odgovornost za obveze tog zajedničkog upravljanja. Osoba koja sudjeluje u zajedničkom upravljanju, ali nad njim nema zajedničku kontrolu, koja nema prava na imovinu niti odgovornost za obveze zajedničkog upravljanja, dužna je svoj udio u zajedničkom upravljanju računovodstveno iskazati u skladu s MSFI-jima koji se primjenjuju na taj udio. |
Zajednički pothvati
24. |
Zajednički pothvatnik dužan je svoj udio u zajedničkom pothvatu priznati kao ulaganje i obračunati ga metodom udjela u skladu s MRS-om 28 Ulaganja u pridružena društva i zajedničke pothvate, osim ako je subjekt izuzet od primjene metode udjela kako je utvrđeno u tom standardu. |
25. |
Osoba koja sudjeluje u zajedničkom pothvatu, ali nad njim nema zajedničku kontrolu, dužna je svoj udio u tom poslu računovodstveno iskazati u skladu s MSFI-jem 9 Financijski instrumenti, osim ako nema znatan utjecaj u zajedničkom pothvatu pa ga u tom slučaju iskazuje u skladu s MRS-om 28 (kako je izmijenjen 2011.). |
ODVOJENI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
26. |
Zajednički upravitelj odnosno zajednički pothvatnik dužan je u svojim odvojenim financijskim izvještajima računovodstveno iskazati svoj udio u:
|
27. |
Osoba koja sudjeluje u zajedničkom poslu, ali nad njim nema zajedničku kontrolu, dužna je u svojim odvojenim financijskim izvještajima računovodstveno iskazati svoj udio u:
|
Dodatak A
Definicije pojmova
Ovaj je Dodatak sastavni dio MSFI-ja.
Zajednički posao |
Posao nad kojim dva ili više sudionika imaju zajedničku kontrolu. |
Zajednička kontrola |
Ugovorena podjela kontrole nad nekim poslom, koja postoji samo kad je za odlučivanje o relevantnim poslovima potrebna jednoglasna suglasnost sudionika koji dijele kontrolu. |
Zajedničko upravljanje Zajednički posao |
u kojem sudionici koji imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na imovinu i odgovornost za obveze koje se odnose na taj posao. |
Zajednički upravitelj |
Sudionik u zajedničkom upravljanju koji ima zajedničku kontrolu nad tim zajedničkim upravljanjem. |
zajednički pothvat, |
Zajednički posao u kojem sudionici koji imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na neto imovinu tog posla. |
Zajednički pothvatnik |
Sudionik u zajedničkom pothvatu koji ima zajedničku kontrolu nad tim zajedničkim pothvatom. |
Sudionik u zajedničkom poslu |
Subjekt koji sudjeluje u zajedničkom poslu, neovisno o tome ima li nad njim zajedničku kontrolu. |
Zaseban subjekt |
Zasebno utvrdiva financijska struktura, uključujući pravno priznate pravne osobe ili subjekte, neovisno o tome imaju li pravnu osobnost. |
Sljedeći su pojmovi definirani u MRS-u 27 (kako je izmijenjen 2011.), MRS-u 28 (kako je izmijenjen 2011.) ili MSFI-ju 10 Konsolidirani financijski izvještaji i u ovom se MSFI-ju koriste u značenjima utvrđenima u tim MSFI-jima:
— |
kontrola nad društvom u koje se ulaže, |
— |
metoda udjela, |
— |
vladajući utjecaj, |
— |
zaštitna prava, |
— |
relevantni poslovi, |
— |
odvojeni financijski izvještaji, |
— |
značajan utjecaj. |
Dodatak B
Vodič za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio MSFI-ja. U njemu se opisuje primjena točaka 1.–27. i jednako je važan kao i drugi dijelovi MSFI-ja.
B1 |
Primjeri iz ovog Dodatka ilustriraju hipotetske situacije. Iako primjeri u nekim aspektima mogu održavati stvarno stanje, pri primjeni MSFI-ja 11 treba ocijeniti sve relevantne činjenice i okolnosti. |
ZAJEDNIČKI POSLOVI
Ugovorni aranžman (točka 5.)
B2 |
Ugovorni aranžmani mogu se dokazati na nekoliko načina. Izvršiv ugovorni aranžman često je, ali ne uvijek, u pisanom obliku, u pravilu u obliku ugovora ili dokumentirane korespondencije između stranaka. I regulatorni mehanizmi mogu stvoriti izvršive aranžmane, samostalne ili u vezi s ugovorima između stranaka. |
B3 |
Ako su zajednički poslovi ustrojeni kao zaseban subjekt (vidjeti točke B19–B33), ugovorni aranžman ili neki njegovi aspekti ponekad su ugrađeni u osnivački akt, interne akte ili pravilnike zasebnog subjekta. |
B4 |
Ugovornim aranžmanom uređuju se uvjeti pod kojima sudionici sudjeluju u poslu koji je predmet aranžmana. Ugovornim aranžmanom u pravilu se uređuje sljedeće:
|
Zajednička kontrola (točke 7.–13.)
B5 |
Kad utvrđuje ima li zajedničku kontrolu nad nekim poslom, subjekt najprije utvrđuje imaju li svi sudionici, ili skupine sudionika, kontrolu nad tim poslom. Pojam kontrole definiran je u MSFI-ju 10 i primjenjuje se kad se utvrđuje jesu li svi sudionici, ili skupine sudionika, izloženi varijabilnim prinosima, odnosno imaju li prava na varijabilne prinose, od svojeg sudjelovanja u poslu te mogu li svojim vladajućim utjecajem u tom poslu utjecati na te prinose. Ako svi sudionici, ili skupina sudionika, mogu zajedno voditi poslove koji znatno utječu na prinose od određenog posla (relevantni poslovi), to znači da sudionici imaju zajedničku kontrolu nad tim poslom. |
B6 |
Nakon što zaključi da svi sudionici, ili skupina sudionika, imaju zajedničku kontrolu nad poslom, subjekt je dužan je utvrditi ima li on zajedničku kontrolu nad tim poslom. Zajednička kontrola postoji samo kad je za odlučivanje o relevantnim poslovima potrebna jednoglasna suglasnost sudionika koji imaju zajedničku kontrolu nad tim poslom. Je li posao pod zajedničkom kontrolom svih sudionika ili skupine sudionika ili samo pod kontrolom jednog sudionika utvrđuje se na temelju prosudbe. |
B7 |
Ponekad proces odlučivanja koji sudionici utvrde ugovornim aranžmanom prešutno podrazumijeva zajedničku kontrolu. Na primjer, dva sudionika zasnivaju posao u kojem svaki ima 50 % glasačkih prava i ugovornim aranžmanom su utvrdili da je za donošenje odluka o relevantnim poslovima potrebno najmanje 51 % glasačkih prava. U tom slučaju, sudionici su se prešutno dogovorili da imaju zajedničku kontrolu nad poslom jer se odluke o relevantnim poslovima ne mogu donijeti bez suglasnosti oba sudionika. |
B8 |
U drugim okolnostima se ugovornim aranžmanom nalaže minimalni udio glasačkih prava za donošenje odluka o relevantnim poslovima. Ako se minimalni udio glasačkih prava može postići raznim kombinacijama suglasnosti sudionika, takav posao nije zajednički posao, osim ako se ugovornim aranžmanom točno utvrdi koji sudionici (ili kombinacija sudionika) trebaju postići jednoglasnu suglasnost u odlučivanju o relevantnim poslovima. Primjeri primjene Primjer 1 Recimo da tri sudionika zasnivaju neki posao: sudionik A ima 50 % glasačkih prava u poslu, sudionik B ima 30 % i sudionik C ima 20 % glasačkih prava. Ugovornim aranžmanom sudionika A, B i C utvrđeno je da je za donošenje odluka o relevantnim poslovima potrebna većina od najmanje 75 % glasova. Iako može blokirati svaku odluku, sudionik A nema kontrolu nad poslom jer mu je potrebna suglasnost sudionika B. Uvjeti ugovornog aranžmana prema kojima se o relevantnim poslovima odlučuje s najmanje 75 % glasova podrazumijevaju da sudionici A i B imaju zajedničku kontrolu nad poslom jer se odluke o relevantnim poslovima ne mogu donijeti bez njihove suglasnosti. Primjer 2 Recimo da u poslu sudjeluju tri sudionika: sudionik A ima 50 % glasačkih prava u poslu, a sudionici B i C imaju svaki po 25 %. Ugovornim aranžmanom sudionika A, B i C utvrđeno je da je za donošenje odluka o relevantnim poslovima potrebna većina od najmanje 75 % glasova. Iako može blokirati svaku odluku, sudionik A nema kontrolu nad poslom jer mu je potrebna suglasnost sudionika B ili C. U ovom primjeru, sudionici A, B i C imaju zajedničku kontrolu nad poslom. Međutim, sudionici u raznim kombinacijama mogu postići većinu od 75 % glasačkih prava (tj. sudionici A i B ili sudionici A i C). Da bi takav posao bio zajednički posao, sudionici trebaju ugovornim aranžmanom točno odrediti u kojoj kombinaciji sudionici mogu postići jednoglasnu suglasnost koja je potrebna za donošenje odluka o relevantnim poslovima. Primjer 3 Recimo da u nekom poslu sudionici A i B imaju svaki po 35 % glasačkih prava, a preostalih 30 % raspršeno je na više osoba. Odluke o relevantnim poslovima donose se većinom glasova. Sudionici A i B imaju zajedničku kontrolu nad poslom samo ako je ugovornim aranžmanom utvrđeno da je za donošenje odluka o relevantnim poslovima potrebna suglasnost oba sudionika, A i B. |
B9 |
Zahtjev o jednoglasnoj suglasnosti znači da svaki sudionik koji ima zajedničku kontrolu nad poslom može ostale sudionike, ili skupinu sudionika, spriječiti u jednostranom donošenju odluka (o relevantnim poslovima) bez njegove suglasnosti. Ako se zahtjev jednoglasne suglasnosti odnosi samo na odluke kojima se jednom sudioniku daju zaštitna prava, a ne na odluke o relevantnim poslovima, taj sudionik nema zajedničku kontrolu nad poslom. |
B10 |
Ugovorni aranžman može sadržavati odredbe o rješavanju sporova, kao što je arbitraža. Tim se odredbama može dopustiti donošenje odluka i bez jednoglasne suglasnosti sudionika koji imaju zajedničku kontrolu. Takve odredbe ne onemogućuju zajedničku kontrolu nad poslom niti da se posao smatra zajedničkim poslom. |
Utvrđivanje zajedničke kontrole
B11 |
Ako je neki posao izvan područja primjene MSFI-ja 11, subjekt svoj udio u takvom poslu računovodstveno iskazuje u skladu s relevantnim MSFI-jima, kao što su MSFI 10, MRS 28 (kako je izmijenjen 2011.) ili MSFI 9. |
VRSTE ZAJEDNIČKIH POSLOVA (TOČKE 14.–19.)
B12 |
Zajednički poslovi zasnivaju se u razne svrhe (npr. radi podjele troškova i rizika među sudionicima ili radi pristupa novoj tehnologiji ili novim tržištima), različitog su ustroja i pravnih oblika. |
B13 |
Za neke poslove nije nužno posredovanje zasebnog subjekta. Međutim, ima poslova za koje se osniva zaseban subjekt. |
B14 |
Klasifikacija zajedničkih poslova koja se nalaže ovim MSFI-jem ovisi o pravima i obvezama sudionika u određenom poslu koje proizlaze iz redovnog poslovanja. U skladu s ovim MSFI-jem, zajednički poslovi mogu biti zajedničko upravljanje ili zajednički pothvat. Posao u kojem subjekt ima prava na imovinu i odgovornost za obveze koje se odnose na taj posao, smatra se zajedničkim upravljanjem. Posao u kojem subjekt ima prava na neto imovinu tog posla, smatra se zajedničkim pothvatom. U točkama B16–B33 objašnjeno je kako subjekt utvrđuje ima li udio u zajedničkom upravljanju ili u zajedničkom pothvatu. |
Klasifikacija zajedničkog posla
B15 |
Kako je navedeno u točki B14, pri klasifikaciji zajedničkih poslova sudionici su dužni utvrditi svoja prava i obveze koji proizlaze iz određenog posla. Subjekt pritom razmatra sljedeće:
|
Ustroj zajedničkog posla
Zajednički poslovi koji nisu ustrojeni kao zaseban subjekt
B16 |
Zajednički posao koji nije ustrojen kao zaseban subjekt smatra se zajedničkim upravljanjem. U takvim slučajevima se ugovornim aranžmanom utvrđuju prava sudionika na imovinu i njihova odgovornost za obveze koje se odnose na taj posao, kao i njihova prava na odgovarajuće prihode te odgovornost za odgovarajuće rashode. |
B17 |
Ugovorni aranžman često sadržava opis poslova i načina na koji sudionici namjeravaju te poslove zajednički obavljati. Na primjer, sudionici zajedničkog posla mogu dogovoriti zajedničku proizvodnju nekog proizvoda, pri čemu je svaki odgovoran za točno određeni zadatak, svaki koristi svoju vlastitu imovinu i stvara svoje obveze. Ugovornim aranžmanom može se utvrditi i raspodjela zajedničkih prihoda i rashoda među sudionicima. U tom slučaju, svaki zajednički upravitelj u svojim financijskim izvještajima priznaje imovinu i obveze po točno određenim zadacima, kao i svoj dio prihoda i rashoda u skladu s ugovornim aranžmanom. |
B18 |
U drugim slučajevima, sudionici u zajedničkom poslu mogu dogovoriti npr. da će neku imovinu dijeliti i njome zajednički upravljati. Tada se ugovornim aranžmanom utvrđuju prava sudionika u poslu na imovinu kojom zajednički upravljaju, kao i način na koji sudionici dijele izlazne resurse ili prihode od imovine te troškove poslovanja. Svaki zajednički upravitelj računovodstveno iskazuje svoj udio u zajedničkoj imovini i svoj dogovoreni dio financijskih obveza, a svoj udio u izlaznim resursima, prihodima i rashodima priznaje u skladu s ugovornim aranžmanom. |
Zajednički poslovi ustrojeni kao zaseban subjekt
B19 |
Zajednički posao u kojem imovina i obveze koje se odnose na taj posao drže u zasebnom subjektu može biti zajednički pothvat ili zajedničko upravljanje. |
B20 |
Je li sudionik zajednički upravitelj ili zajednički pothvatnik, ovisi o njegovim pravima na imovinu i odgovornosti za obveze koje se odnose na taj posao koje se drže u zasebnom subjektu. |
B21 |
Kako je navedeno u točki B15, ako sudionici zajednički posao ustroje kao zaseban subjekt, dužni su utvrditi imaju li na temelju pravnog oblika zasebnog subjekta, uvjeta ugovornog aranžmana i drugih relevantnih činjenica i okolnosti:
|
Klasifikacija zajedničkog posla: utvrđivanje prava i obveza sudionika koji proizlaze iz posla
Pravni oblik zasebnog subjekta
B22 |
Pravni oblik zasebnog subjekta važan je za utvrđivanje vrste zajedničkog posla. Koristan je za početnu procjenu prava sudionika na imovinu i odgovornosti za obveze koje se drže u zasebnom subjektu, npr. imaju li udjele u imovini koja se drži u zasebnom subjektu i jesu li odgovorni za obveze koje se drže u zasebnom subjektu. |
B23 |
Na primjer, sudionici mogu zajednički posao obavljati preko zasebnog subjekta, koji se zbog svojeg pravnog oblika smatra samostalnim subjektom (tj. imovina i obveze zasebnog subjekta njegova su imovina i njegove obveze, a ne imovina i obveze sudionika u poslu). U tom slučaju se na temelju prava i obveza koje zasebni subjekt zbog svojeg pravnog oblika prenosi na sudionike u poslu zaključuje da je posao zajednički pothvat. Međutim, uvjeti koje sudionici utvrde u ugovornom aranžmanu (vidjeti točke B25–B28) i druge relevantne činjenice i okolnosti (vidjeti točke B29–B33), mogu prevagnuti u procjeni prava i obveza koje zasebni subjekt zbog svojeg pravnog oblika prenosi na sudionike u poslu. |
B24 |
Utvrđivanje prava i obveza koje zasebni subjekt zbog svojeg pravnog oblika prenosi na sudionike u poslu dovoljno je za zaključak da je posao zajedničko upravljanje samo ako sudionici zajednički posao obavljaju putem zasebnog subjekta koji zbog svojeg pravnog oblika ne omogućuje odvajanje sudionika od zasebnog subjekta (tj. imovina i obveze zasebnog subjekta imovina su i obveze sudionika u poslu). |
Utvrđivanje uvjeta ugovornog aranžmana
B25 |
Vrlo često su prava i obveze koje sudionici utvrde ugovornim aranžmanom kompatibilni odnosno usklađeni s pravima i obvezama koje zasebni subjekt u kojem je posao ustrojen zbog svojeg pravnog oblika prenosi na sudionike u poslu. |
B26 |
Katkad sudionici u poslu ugovornim aranžmanom poništavaju ili mijenjaju prava i obveza koje zasebni subjekt u kojem je posao ustrojen zbog svojeg pravnog oblika prenosi na sudionike u poslu. Primjeri primjene Primjer 4 Recimo da dva sudionika zasnivaju zajednički posao u okviru trgovačkog društva. Svaki sudionik ima vlasnički udio u tom društvu od 50 %. Pravna osobnost društva omogućuje njegovo razdvajanje od njegovih vlasnika, tako da imovina i obveze pripadaju društvu kao pravnoj osobi. U tom slučaju se na temelju prava i obveza koje zasebni subjekt zbog svojeg pravnog oblika prenosi na sudionike u poslu zaključuje da sudionici imaju pravo na neto imovinu tog posla. Međutim, sudionici su ugovornim aranžmanom promijenili obilježja društva, tako da svaki ima udio u imovini društva i svaki je odgovoran za obveze tog društva u točno određenom omjeru. Zbog tako promijenjenih obilježja društva posao bi se mogao smatrati zajedničkim upravljanjem. |
B27 |
U tablici u nastavku uspoređuju se uobičajeni uvjeti ugovornih aranžmana sudionika u zajedničkom upravljanju i sudionika u zajedničkom pothvatu. Popis ugovornih uvjeta u tablici nije iscrpan. Utvrđivanje uvjeta ugovornog aranžmana
|
B28 |
Ako je ugovornim aranžmanom utvrđeno da sudionici u poslu imaju pravo na imovinu i odgovornost za obveze iz zajedničkog posla, oni su sudionici u zajedničkom upravljanju pa se u svrhu klasifikacije zajedničkog posla druge činjenice i okolnosti ne trebaju razmatrati (točke B29–B33). |
Razmatranje drugih činjenica i okolnosti
B29 |
Ako u uvjetima ugovornog aranžmana nije utvrđeno da sudionici imaju pravo na imovinu i odgovornost za obveze iz zajedničkog posla, sudionici su dužni razmotriti druge činjenice i okolnosti da bi utvrdili je li zajednički posao zajedničko upravljanje ili zajednički pothvat. |
B30 |
Zajednički posao može biti ustrojen u zasebnom subjektu koji zbog svojeg pravnog oblika omogućuje odvajanje sudionika od zasebnog subjekta. Katkad u uvjetima ugovora koje sudionici dogovore neće biti utvrđena njihova prava na imovinu i odgovornost za obveze, ali se razmatranjem drugih činjenica i okolnosti može zaključiti da je takav posao zajedničko upravljanje. Tako je npr. kad sudionici prava na imovinu i odgovornost za obveze iz određenog posla imaju na temelju drugih činjenica i okolnosti. |
B31 |
Ako je primarna svrha aktivnosti zajedničkog posla osigurati sudionicima izlazne resurse, to je naznaka da sudionici imaju pravo na gotovo sve ekonomske koristi od imovine zajedničkog posla. Sudionici u takvim poslovima često sebi osiguraju pristup izlaznim resursima od zajedničkog posla tako da spriječe njihovu prodaju trećima. |
B32 |
Učinak posla takve namjene i svrhe ogleda se u tome da se obveze koje u poslu nastanu u biti namiruju novčanim tokovima od sudionika ostvarenima njihovom kupnjom izlaznih resursa. Ako su sudionici u poslu gotovo jedini izvor novčanih tokova potrebnih za nastavak zajedničkog posla, to je naznaka da su sudionici u poslu odgovorni za obveza koje se odnose na taj posao. Primjeri primjene Primjer 5 Recimo da dva sudionika zasnivaju zajednički posao u okviru trgovačkog društva (društvo C) u kojem svaki od njih ima vlasnički udio od 50 %. Svrha posla je proizvodnja materijala koji su sudionicima u poslu potrebni za njihove pojedinačne proizvodne procese. Zajednički posao sudionicima omogućuje da upravljaju postrojenjem za proizvodnju materijala u količini i kvaliteti prema svojim specifikacijama. Pravni oblik subjekta C (trgovačko društvo) preko kojeg se poslovi početno odvijaju upućuje na to da imovina i obveze pripadaju subjektu C. Sudionici nisu ugovornim aranžmanom utvrdili da imaju prava na imovinu i odgovornost za obveze subjekta C. Prema tome, pravni oblik subjekta C i uvjeti ugovornog aranžmana upućuju na zaključak da je posao zajednički pothvat. No, sudionici razmatraju i sljedeće aspekte zajedničkog posla:
U tom su primjeru relevantne sljedeće činjenice i okolnosti:
Te činjenice i okolnosti upućuju na zaključak da je posao zajedničko upravljanje. Zaključak o klasifikaciji zajedničkog posla u tim okolnostima ne bi se promijenio ni kad bi sudionici svoj udio u proizvedenim izlaznim resursima prodali trećima, umjesto da ga sami koriste u naknadnom proizvodnom procesu. Kad bi sudionici promijenili uvjete ugovornog aranžmana tako da se zajedničkom poslu omogući prodaja proizvedenih izlaznih resursa trećima, subjekt C bi preuzeo potražnju, zalihe i kreditni rizik. Zbog takve bi promjene činjenica i okolnosti trebalo preispitati klasifikaciju zajedničkog posla jer upućuje na zaključak da je posao zajednički pothvat. |
B33 |
Grafikon u nastavku prikazuje postupak procjene subjekta radi klasifikacije zajedničkog posla koji je ustrojen kao zaseban subjekt: |
Klasifikacija zajedničkog posla koji je ustrojen kao zaseban subjekt
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SUDIONIKA U ZAJEDNIČKOM POSLU (TOČKE 21.A–22.)
Računovodstveno iskazivanje stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju
B33A |
Ako stekne udio u zajedničkom upravljanju čija aktivnost čini poslovnu jedinicu, kako je definirana u MSFI-ju 3, subjekt je dužan primjenjivati, u opsegu svojeg udjela u skladu s točkom 20., sva načela računovodstvenog iskazivanja poslovnih kombinacija iz MSFI-ja 3 i drugih MSFI-ja koja nisu u suprotnosti s uputama iz ovog MSFI-ja te objaviti informacije o poslovnim kombinacijama koje se u tim MSFI-jima nalažu. Načela računovodstvenog iskazivanja poslovnih kombinacija koja nisu u suprotnosti s uputama iz ovog MSFI-ja među ostalim uključuju:
|
B33B |
Točke 21.A i B33.A primjenjuju se i na zasnivanje zajedničkog upravljanja samo i jedino ako jedan od sudionika u zajedničko upravljanje pri njegovu zasnivanju unese postojeću poslovnu jedinicu, kako je definirana u MSFI-ju 3. Međutim, te se točke ne primjenjuju na zasnivanje zajedničkog upravljanja ako svi sudionici u zajedničko upravljanje pri njegovu zasnivanju unesu samo imovinu ili skupine imovine koje ne čine poslovne jedinice. |
B33C |
Zajednički upravitelj može povećati vlastiti udio u zajedničkom upravljanju čija aktivnost čini poslovnu jedinicu, kako je definirana u MSFI-ju 3, stjecanjem dodatnog udjela u zajedničkom upravljanju. U takvim slučajevima, prethodno stečeni udjeli u zajedničkom upravljanju ponovno se ne mjere ako zajednički upravitelj zadržava zajedničku kontrolu. |
B33CA |
Osoba koja sudjeluje u zajedničkom upravljanju, ali nad njim nema zajedničku kontrolu, može steći zajedničku kontrolu nad zajedničkim upravljanjem čija aktivnost čini poslovnu jedinicu, kako je definirana u MSFI-ju 3. U takvim slučajevima, prethodno stečeni udjeli u zajedničkom upravljanju ponovno se ne mjere. |
B33D |
Točke 21.A i B33A–B33C ne primjenjuju se na stjecanje udjela u zajedničkom upravljanju ako su sudionici koji dijele zajedničku kontrolu, uključujući subjekt koji stječe udio u zajedničkom upravljanju, i prije i nakon stjecanja pod zajedničkom kontrolom iste krajnje osobe ili osoba koje imaju kontrolu i ako ta kontrola nije privremena. |
Računovodstveno iskazivanje prodaje i unosa imovine u zajedničko upravljanje
B34 |
Ako zaključi transakciju sa zajedničkim upravljanjem u kojem je zajednički upravitelj, kao što je prodaja ili unos imovine, subjekt provodi transakciju s drugim sudionicima u zajedničkom upravljanju pa je stoga dužan dobitke i gubitke koji proizlaze iz takve transakcije priznati samo u opsegu udjela drugih sudionika u zajedničkom upravljanju. |
B35 |
Ako se takvim transakcijama može dokazati smanjenje neto utržive vrijednosti imovine koja se prodaje ili unosi u zajedničko upravljanje ili gubitak zbog umanjenja vrijednosti te imovine, zajednički upravitelj dužan je priznati sve gubitke u cijelosti. |
Računovodstveno iskazivanje kupnje imovine od zajedničkog upravljanja
B36 |
Ako zaključi transakciju sa zajedničkim upravljanjem u kojem je zajednički upravitelj, kao što je kupnja imovine, subjekt svoj udio u dobicima i gubicima ne priznaje sve dok tu imovinu ne proda trećima. |
B37 |
Ako se takvim transakcijama može dokazati smanjenje neto utržive vrijednosti imovine koja se kupuje ili gubitak zbog umanjenja vrijednosti te imovine, zajednički upravitelj dužan je priznati svoj udio u tim gubicima. |
Dodatak C
Datum stupanja na snagu, prijelazne odredbe i povlačenje drugih MSFI-ja
Ovaj je Dodatak sastavni dio MSFI-ja i jednako je važan kao i drugi dijelovi MSFI-ja.
DATUM STUPANJA NA SNAGU
C1 |
Subjekt ovaj MSFI primjenjuje za godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2013. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt ovaj MSFI primijeni ranije, dužan je tu činjenicu objaviti te istodobno primijeniti MSFI 10, MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima, MRS 27 (kako je izmijenjen 2011.) i MRS 28 (kako je izmijenjen 2011.). |
C1A |
Dokumentom Konsolidirani financijski izvještaji, zajednički poslovi i objavljivanje udjela u drugim subjektima: upute za prelazak (izmjene MSFI-ja 10, MSFI-ja 11 i MSFI-ja 12), objavljenim u lipnju 2012., izmijenjene su točke C2–C5, C7–C10 i C12 i dodane su točke C1B, C13A–C13B. Subjekt te izmjene primjenjuje na godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2013. ili nakon tog datuma. Ako MSFI 11 primijeni na ranije razdoblje, dužan je tu izmjenu primijeniti i na to ranije razdoblje. |
C1AA |
Dokumentom Računovodstveno iskazivanje stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju (izmjene MSFI-ja 11), objavljenim u svibnju 2014., izmijenjen je naslov nakon točke B33 i dodane su točke 21.A, B33A–B33D i C14A s pripadajućim naslovima. Subjekt te izmjene primjenjuje prospektivno na godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primjenjuje na ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti. |
C1AB |
Dokumentom Godišnja poboljšanja MSFI-ja, ciklus 2015.–2017., objavljenim u prosincu 2017., dodana je točka B33CA. Subjekt te izmjene primjenjuje na transakcije u kojima stječe zajedničku kontrolu na početku ili nakon početka prvog godišnjeg izvještajnog razdoblja koje je započelo 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primijeni ranije, dužan je tu činjenicu objaviti. |
Prijelazne odredbe
C1B |
Neovisno o zahtjevima iz točke 28. MRS-a 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, subjekt pri prvoj primjeni ovog MSFI-ja treba iskazati samo kvantitativne informacije koje se nalažu u točki 28. podtočki (f) MRS-a 8 za godišnje razdoblje koje neposredno prethodi datumu prve primjene MSFI-ja 11 („neposredno prethodno razdoblje”). Subjekt može, ali nije dužan, iskazati te informacije i za tekuće razdoblje ili za ranija usporediva razdoblja. |
Zajednički pothvat – prelazak s proporcionalne konsolidacije na metodu udjela
C2 |
Ako umjesto metode proporcionalne konsolidacije počne primjenjivati metodu udjela, subjekt je dužan svoje ulaganje u zajednički pothvat priznati na početku neposredno prethodnog razdoblja. To početno ulaganje mjeri se kao zbroj knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza koje je subjekt prethodno konsolidirao proporcionalnom metodom, uključujući goodwill koji proizlazi iz stjecanja. Ako je goodwill prethodno pripadao većoj jedinici koja stvara novac ili skupini jedinica koje stvaraju novac, subjekt ga raspoređuje na zajednički pothvat na temelju relativnih knjigovodstvenih vrijednosti zajedničkog pothvata i jedinice koja stvara novac ili skupine jedinica koje stvaraju novac kojima je pripadao. |
C3 |
Početno stanje ulaganja utvrđeno u skladu s točkom C2 smatra se pretpostavljenim troškom ulaganja pri početnom priznavanju. Subjekt na početno stanje ulaganja primjenjuje točke 40.–43. MRS-a 28 (kako je izmijenjen 2011.) kako bi utvrdio je li umanjena vrijednost ulaganja smanjilo i svaki gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje kao usklađenje zadržane dobiti na početku neposredno prethodnog razdoblja. Iznimka od početnog priznavanju iz točaka 15. i 24. MRS-a 12 Porezi na dobit ne primjenjuje se kad subjekt ulaganje u zajednički pothvat prizna zbog primjene prijelaznih odredaba o zajedničkim pothvatima koji su prethodno konsolidirani metodom proporcionalne konsolidacije. |
C4 |
Ako se agregiranjem sve imovine i svih obveza koje su prethodno konsolidirane metodom proporcionalne konsolidacije dobije negativna neto imovina, subjekt je dužan utvrditi ima li zakonsku ili izvedenu obvezu u vezi s negativnom neto imovinom, a ako ima, dužan je priznati odgovarajuću obvezu. Ako zaključi da nema zakonsku ili izvedenu obvezu u vezi s negativnom neto imovinom, subjekt ne priznaje odgovarajuću obvezu, ali usklađuje zadržanu dobit na početku neposredno prethodnog razdoblja. Subjekt je dužan tu činjenicu objaviti, zajedno sa svojim kumulativnim nepriznatim dijelom gubitaka od zajedničkih pothvata na početka neposredno prethodnog razdoblja i na datum prve primjene ovog MSFI-ja. |
C5 |
Subjekt je dužan objaviti raščlambu imovine i obveza koje su bile agregirane u jednoj stavci ulaganja na početku neposredno prethodnog razdoblja. Subjekt te informacije sastavlja agregirano za sve zajedničke pothvate na koje primjenjuje prijelazne zahtjeve iz točaka C2–C6. |
C6 |
Subjekt nakon početnog priznavanja svoje ulaganje u zajednički pothvat računovodstveno iskazuje primjenom metode udjela u skladu s MRS-om 28 (kako je izmijenjen 2011.). |
Zajedničko upravljanje – prelazak s metode udjela na računovodstveno iskazivanje imovine i obveza
C7 |
Ako umjesto metode udjela počne računovodstveno iskazivati imovinu i obveze na temelju svojeg udjela u zajedničkom upravljanju, subjekt je dužan na početku neposredno prethodnog razdoblja prestati priznavati ulaganje koje je prethodno iskazivao primjenom metode udjela, kao i sve druge stavke koje su bile dio njegova neto ulaganja u zajednički posao u skladu s točkom 38. MRS-a 28 (kako je izmijenjen 2011.) i priznati svoj udio u svakoj imovini i obvezama na temelju svojeg udjela u zajedničkom upravljanju, uključujući eventualni goodwill koji je bio dio knjigovodstvene vrijednosti tog ulaganja. |
C8 |
Subjekt je dužan utvrditi svoj udio u imovini i obvezama koje se odnose na zajedničko upravljanje na temelju svojih prava i obveza u omjeru utvrđenom u skladu s ugovornim aranžmanom. Subjekt mjeri početne knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza tako da ih razdvoji od knjigovodstvene vrijednosti ulaganja na početku neposredno prethodnog razdoblja na temelju informacija koje je koristio pri primjeni metode udjela. |
C9 |
Svaka razlika između ulaganja koje je prethodno računovodstveno iskazano metodom udjela, zajedno s drugim stavkama koje su bile dio subjektova neto ulaganja u zajedničkom poslu u skladu s točkom 38. MRS-a 28 (kako je izmijenjen 2011.), i priznatog neto iznosa imovine i obveza, uključujući goodwill:
|
C10 |
Subjekt koji umjesto metode udjela počne računovodstveno iskazivati imovinu i obveze, dužan je uskladiti ulaganje koje je prestao priznavati i imovinu i obveze koje je priznao, zajedno sa preostalom razlikom usklađenom sa zadržanom dobiti na početku neposredno prethodnog razdoblja. |
C11 |
Iznimka od početnog priznavanju iz točaka 15. i 24. MRS-a 12 ne primjenjuje se ako subjekt priznaje imovinu i obveze koje se odnose na njegov udio u zajedničkom upravljanju. |
Prijelazne odredbe za odvojene financijske izvještaje subjekta
C12 |
Subjekt koji je, u skladu s točkom 10. MRS-a 27., u svojim odvojenim financijskim izvještajima svoj udio u zajedničkom upravljanju prethodno računovodstveno iskazivao kao ulaganje po trošku ili u skladu s MSFI-ju 9, dužan je:
|
C13 |
Iznimka od početnog priznavanju iz točaka 15. i 24. MRS-a 12 ne primjenjuje se ako subjekt u svojim odvojenim financijskim izvještajima priznaje imovinu i obveze koje se odnose na njegov udio u zajedničkom upravljanju koje proizlaze iz primjene prijelaznih zahtjeva iz točke C12 koji se odnose na zajedničko upravljanje. |
Upućivanja na „neposredno prethodno razdoblje”.
C13A |
Neovisno o upućivanjima na „neposredno prethodno razdoblje” u točkama C2–C12 podtočki (b), subjekt može, ali nije dužan, iskazati i usklađene usporedne informacije za ranija prezentirana razdoblja. Ako subjekt iskaže usklađene usporedne informacije za ranija prezentirana razdoblja, sva upućivanja na „neposredno prethodno razdoblje” iz točaka C2–C12 podtočke (b) tumače se kao „najranije usklađeno usporedno prezentirano razdoblje”. |
C13B |
Ako subjekt iskazuje neusklađene usporedne informacije za koje ranije razdoblje, dužan je jasno utvrditi koje informacije nisu usklađene, navesti da su sastavljene na drukčijoj osnovi i tu osnovu obrazložiti. |
Upućivanja na MSFI 9
C14 |
Ako subjekt primjenjuje ovaj MSFI, ali još ne primjenjuje MSFI 9, svako upućivanje u ovom MSFI-ju na MSFI 9 tumači se kao upućivanje na MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. |
Računovodstveno iskazivanje stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju
C14A |
Dokumentom Računovodstveno iskazivanje stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju (izmjene MSFI-ja 11), objavljenom u svibnju 2014., izmijenjen je naslov nakon točke B33 i dodane su točke 21.A, B33A–B33D, C1AA s pripadajućim naslovima. Subjekt te izmjene primjenjuje prospektivno za stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju čije aktivnosti čine poslovnu jedinicu, kako je definirana u MSFI-ju 3, za stjecanja ostvarena od početka prvog razdoblja u kojem primjenjuje te izmjene. Stoga se iznosi priznati za stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju ostvarena u prethodnim razdobljima ne usklađuju. |
POVLAČENJE DRUGIH MSFI-ja
C15 |
Ovaj MSFI zamjenjuje sljedeće MSFI-je:
|
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.