1.

Cilj je ovog MSFI-ja utvrditi načela prezentiranja i sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja subjekta koji ima kontrolu nad jednim ili više subjekata.

2.

Da bi se ostvario cilj iz točke 1., u ovom se MSFI-ju:

3.

Ovaj MSFI ne sadržava računovodstvene zahtjeve za poslovne kombinacije i njihov učinak na konsolidaciju, niti za goodwill koji nastaje u poslovnoj kombinaciji (vidjeti MSFI 3 Poslovne kombinacije).

4.

Subjekt koji je matično društvo dužan je prezentirati konsolidirane financijske izvještaje. Ovaj MSFI primjenjuje se na sve subjekte, osim kako slijedi:

4.A

Ovaj se MSFI ne primjenjuje na planove primanja nakon prestanka radnog odnosa i druge dugoročne planove primanja zaposlenih, na koje se primjenjuje MRS 19 Primanja zaposlenih.

4.B

Matično društvo koje je investicijski subjekt ne prezentira konsolidirane financijske izvještaje ako je u skladu s točkom 31. ovog MSFI-ja dužno sva svoja društva kćeri mjeriti po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak.

5.

Ulagatelj je, neovisno o naravi svojeg sudjelovanja u određenom subjektu (društvo u koje se ulaže), dužan utvrditi je li matično društvo odnosno ima li kontrolu nad tim društvom u koje se ulaže.

6.

Ulagatelj ima kontrolu nad društvom u koje se ulaže ako je na temelju svojeg sudjelovanja u tom društvu izložen varijabilnim prinosima ili na njih ima pravo, a na temelju svojeg vladajućeg utjecaja na to društvo može utjecati na te prinose.

7.

Dakle, ulagatelj kontrolira društvo u koje se ulaže samo i jedino ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

8.

Kad utvrđuje ima li kontrolu nad društvom u koje se ulaže, ulagatelj je dužan razmotriti sve činjenice i okolnosti. Ulagatelj je dužan ponovno provjeriti ima li kontrolu nad društvom u koje se ulaže ako činjenice i okolnosti upućuju na promjene najmanje jednog od tri elementa kontrole iz točke 7. (vidjeti točke B80–B85).

9.

Dva ili više ulagatelja imaju zajedničku kontrolu nad društvom u koje se ulaže ako imaju obvezu zajedničkog vođenja relevantnih poslova. U takvim slučajevima ni jedan ulagatelj nema samostalno kontrolu nad društvom u koje se ulaže jer ni jedan ne može samostalno voditi poslove bez suradnje s ostalima. Svaki ulagatelj svoj udio u društvu u koje se ulaže računovodstveno iskazuje u skladu s relevantnim MSFI-jima, kao što su MSFI 11 Zajednički poslovi, MRS 28 Ulaganja u pridružena društva i zajedničke pothvate ili MSFI 9 Financijski instrumenti.

10.

Ulagatelj ima vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže kad ima stvarna prava koja mu u sadašnjosti omogućuju vođenje relevantnih poslova, tj. poslova koji bitno utječu na prinose društva u koje se ulaže.

11.

Vladajući utjecaj proizlazi iz prava. Ponekad se vladajući utjecaj može lako utvrditi, npr. kad se vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže stječe izravno i jedino glasačkim pravima na temelju dodjele vlasničkih instrumenata kao što su dionice, pa se može utvrditi na temelju glasačkih prava koja proizlaze iz tih vlasničkih udjela. U drugim je slučajevima ta ocjena kompleksnija te treba razmotriti više čimbenika, npr. kad vladajući utjecaj proizlazi iz jednog ili više ugovornih aranžmana.

12.

Ulagatelj koji u sadašnjosti može voditi relevantne poslove ima vladajući utjecaj čak i ako ne izvršava ta svoja prava. Ulagateljev vladajući utjecaj može se utvrditi i na temelju dokaza o njegovu vođenju relevantnih poslova, no takav dokaz sam po sebi nije dostatan za zaključak o ulagateljevu vladajućem utjecaju na društvo u koje se ulaže.

13.

Ako dva ili više ulagatelja imaju stvarna prava koja svakome od njih u sadašnjosti omogućuju vođenje različitih relevantnih poslova, smatra se da vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže ima ulagatelj koji u sadašnjosti može voditi poslove koji najviše utječu na prinose tog društva.

14.

Ulagatelj može imati vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže čak i ako drugi subjekti imaju stvarna prava koja im u sadašnjosti omogućuju sudjelovanje u vođenju relevantnih poslova, npr. kad neki drugi subjekt ima značajan utjecaj. Međutim, ulagatelj koji ima samo zaštitna prava nema vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže (vidjeti točke B26–B28), a time ni kontrolu nad tim društvom.

15.

Ulagatelj je izložen varijabilnim prinosima ili na njih ima pravo na temelju svojeg sudjelovanja u društvu u koje se ulaže ako ti prinosi variraju ovisno o uspješnosti društva u koje se ulaže. Prinosi ulagatelja mogu biti samo pozitivni, samo negativni ili i pozitivni i negativni.

16.

Iako samo jedan ulagatelj može imati kontrolu nad društvom u koje se ulaže, više osoba može sudjelovati u prinosima od tog društva. Na primjer, imatelji manjinskih udjela mogu sudjelovati u dobiti ili raspodjelama društva u koje se ulaže.

17.

Ulagatelj ima kontrolu nad društvom u koje se ulaže ako, osim vladajućeg utjecaja i prava na varijabilne prinose od svojeg sudjelovanja u tom društvu, može svoj vladajući utjecaj iskoristiti da utječe na prinose od svojeg sudjelovanja u društvu u koje se ulaže.

18.

Prema tome, ulagatelj koji ima prava odlučivanja dužan je utvrditi je li on sam nalogodavatelj ili tržišni posrednik. Ulagatelj koji je u skladu s točkama B58–B72 tržišni posrednik nema kontrolu nad društvom u koje se ulaže kad izvršava svoja prava odlučivanja za koja je ovlašten.

19.

Matično društvo sastavlja konsolidirane financijske izvještaje primjenjujući jedinstvene računovodstvene politike na slične transakcije i druge događaje u sličnim okolnostima.

20.

Konsolidacija društva u koje se ulaže počinje od datuma ulagateljeva stjecanja kontrole, a prestaje ulagateljevim gubitkom kontrole nad društvom u koje se ulaže.

21.

Točke B86–B93 sadržavaju upute za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja.

22.

Matično društvo dužno je manjinske udjele iskazati u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju kao stavku vlasničkog kapitala, odvojeno od vlasničkog kapitala vlasnika matičnog društva.

23.

Promjene vlasničkog udjela matičnog društva u društvu kćeri zbog kojih matično društvo ne gubi kontrolu nad društvom kćeri smatraju se transakcijama vlasničkim kapitalom (tj. transakcije s vlasnicima u njihovu svojstvu vlasnika).

24.

Točke B94–B96 sadržavaju pute o računovodstvenom iskazivanju manjinskih udjela u konsolidiranim financijskim izvještajima.

25.

Matično društvo koje izgubi kontrolu nad društvom kćeri:

26.

Točke B97–B99 sadržavaju upute o računovodstvenom iskazivanju gubitka kontrole.

27.

Matično društvo dužno je odrediti je li ono investicijski subjekt. Investicijski subjekt je subjekt:

28.

Kad ocjenjuje odgovara li definiciji iz točke 27., subjekt razmatra ima li sljedeća tipična obilježja investicijskog subjekta:

Ako subjekt nema neko od tih tipičnih obilježja, to ne znači da se ne može klasificirati kao investicijski subjekt. Investicijski subjekt koji nema sva ta tipična obilježja dužan je objaviti dodatne informacije u skladu s točkom 9.A MSFI-ja 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima.

29.

Ako činjenice i okolnosti upućuju na promjene najmanje jednog od tri elementa definicije investicijskog subjekta iz točke 27. ili tipičnih obilježja investicijskog subjekta iz točke 28., matično društvo ponovno utvrđuje je li investicijski subjekt.

30.

Matično društvo koje prestane biti ili postane investicijski subjekt promjenu svojeg statusa iskazuje prospektivno od datum promjene statusa (vidjeti točke B100–B101).

31.

Osim kako je opisano u točki 32., investicijski subjekt ne konsolidira svoja društva kćeri niti primjenjuje MSFI 3 kad stekne kontrolu nad drugim subjektom nego ulaganje u društvo kćer mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u skladu s MSFI-jem 9 (55).

32.

Neovisno o zahtjevu iz točke 31., investicijski subjekt koji ima društvo kćer koje nije investicijski subjekt i čija je glavna svrha i predmet poslovanja pružanje usluga povezanih s investicijskim poslovima investicijskog subjekta (vidjeti točke B85C–B85E), konsolidira to društvo kćer u skladu s točkama 19.–26. ovog MSFI-ja i na stjecanje svakog takvog društva kćeri primjenjuje zahtjeve iz MSFI-ja 3.

33.

Matično društvo investicijskog subjekta konsolidira sve subjekte koji su pod njegovom kontrolom, uključujući one koje kontrolira preko društva kćeri investicijskog subjekta, osim ako je i samo matično društvo investicijski subjekt.

Konsolidirani financijski izvještaji

Financijski izvještaji grupe u kojima se imovina, obveze, vlasnički kapital, prihodi, rashodi i novčani tokovi matičnog društva i njegovih društava kćeri iskazuju kao da pripadaju jednom poslovnom subjektu.

Kontrola nad društvom u koje se ulaže

Ulagatelj ima kontrolu nad društvom u koje se ulaže ako je izložen varijabilnim prinosima ili na njih ima pravo na temelju svojeg sudjelovanja u društvu u koje se ulaže, a svojim vladajućim utjecajem može utjecati na te prinose.

Donositelj odluka

Subjekt s pravom odlučivanja koji je nalogodavatelj ili tržišni posrednik za druge osobe.

Grupa

Matično društvo i njegova društva kćeri

Investicijski subjekt

Subjekt koji:

Manjinski udio

Vlasnički kapital u društvu kćeri koji se ne može ni izravno ni neizravno pripisati matičnom društvu.

Matično društvo

Subjekt koji ima kontrolu nad jednim ili više subjekata.

Vladajući utjecaj

Stvarna prava koja u sadašnjosti omogućuju vođenja relevantnih poslova.

Zaštitna prava

Prava čija je svrha zaštita interesa imatelja tih prava, koja mu ne omogućuju vladajući utjecaj na subjekt na koji se ta prava odnose.

Relevantni poslovi

Za potrebe ovog MSFI-ja, relevantni poslovi su poslovi društva u koje se ulaže koji znatno utječu na njegove prinose.

Pravo razrješenja

Pravo oduzimanja ovlasti za odlučivanje donositelju odluka.

Društvo kći

Subjekt koji je pod kontrolom nekog drugog subjekta.

—

pridruženo društvo,

—

udio u drugom subjektu,

—

zajednički pothvat,

—

ključni rukovoditelji,

—

povezana osoba,

—

značajan utjecaj.

B1

Primjeri iz ovog Dodatka ilustriraju hipotetske situacije. Iako primjeri u nekim aspektima mogu održavati stvarno činjenično stanje, pri primjeni MSFI-ja 10 treba ocijeniti sve činjenice i okolnosti.

B2

Da bi utvrdio je li neki subjekt pod njegovom kontrolom, ulagatelj je dužan odrediti ima li sve od sljedećeg:

B3

Pritom je korisno razmotriti sljedeće čimbenike:

B4

Kad utvrđuje postojanje kontrole nad društvom u koje se ulaže, ulagatelj je dužan razmotriti prirodu svojeg poslovnog odnosa s drugim osobama (vidjeti točke B73–B75).

B5

Kad utvrđuje postojanje kontrole nad društvom u koje se ulaže, ulagatelj je dužan razmotriti svrhu i ustroj tog društva kako bi utvrdio relevantne poslove, način donošenja odluka o tim poslovima, kome je u sadašnjosti omogućeno vođenje tih poslova te tko ostvaruje prinose od tih poslova.

B6

Ponekad će pri razmatranju svrhe i ustroja društva u koje se ulaže biti jasno da je kontrola nad tim društvom stečena vlasničkim instrumentima koji imatelju daju pravo na razmjerna glasačka prava u društvu u koje se ulaže, kao što su redovne dionice. U tom slučaju, ako ne postoje dodatni aranžmani koji utječu na odlučivanje, određivanje postojanja kontrole usmjerava se na osobu, ako postoji, koja dostatnim ostvarenjem svojih glasačkih prava može određivati poslovne i financijske politike društva u koje se ulaže (vidjeti točke B34–B50). U najjednostavnijem slučaju i ako ne postoje drugi čimbenici, ulagatelj koji ima većinu glasačkih prava ima kontrolu nad društvom u koje se ulaže.

B7

U složenijim slučajevima se postojanje kontrole nad društvom u koje se ulaže određuje razmatranjem nekih ili svih čimbenika iz točke B3.

B8

Društvo u koje se ulaže može biti ustrojeno tako da glasačka prava nisu prevladavajući čimbenik za određivanje subjekta koji ga kontrolira, npr. kad se neka glasačka prava odnose samo na administrativne poslove, a relevantni poslovi se vode na temelju ugovornih aranžmana. U takvim je slučajevima ulagatelj dužan pri razmatranju svrhe i ustroja društva u koje se ulaže razmotriti i rizike kojima je to društvo svojim ustrojem izloženo, rizike koji su trebali prijeći na osobe koje sudjeluju u tom društvu te je li ulagatelj izložen nekim od tih rizika ili svim tim rizicima. Pritom se ne razmatraju samo rizici od pada vrijednosti ulaganja, nego i potencijal za rast vrijednosti ulaganja.

B9

Da bi imao vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže, ulagatelj mora imati stvarna prava koja mu u sadašnjosti omogućuju vođenje relevantnih poslova. Za potrebe određivanja vladajućeg utjecaja, razmatraju se samo materijalna prava i prava koja nisu zaštićena prava (vidjeti točke B22–B28).

B10

Određivanje vladajućeg utjecaja ulagatelja ovisi o relevantnim poslovima, načinu donošenja odluka o tim poslovima te o pravima ulagatelja i drugih osoba u odnosu na društvo u koje se ulaže.

B11

Prinosi u brojnim društvima u koja se ulaže znatno ovise o opsegu poslovnih i financijskih aktivnosti. Poslovi koji, ovisno o okolnostima, mogu biti relevantni poslovi, među ostalim, uključuju:

B12

Odluka o relevantnim poslovima, među ostalim, uključuju:

B13

U nekim situacijama, relevantni poslovi mogu biti poslovi i prije i nakon određenog stjecaja okolnosti ili događaja. Dva ili više ulagatelja koji u sadašnjosti imaju mogućnost vođenja relevantnih poslova u različito vrijeme dužni su odrediti koji od njih može voditi poslove koji najviše utječu na prinose, u skladu s paralelnim pravima odlučivanja (vidjeti točku 13.). U slučaju promjene relevantnih činjenica ili okolnosti, ulagatelji su dužni povremeno preispitati svoju ocjenu.

(a)

svrhu i ustroj društva u koje se ulaže;

(b)

čimbenike na temelju kojih se utvrđuju dobitna marža, prihodi i vrijednost društva u koje se ulaže te vrijednost medicinskog proizvoda;

(c)

učinak ovlasti za odlučivanje svakog od ulagatelja na prinose društva u koje se ulaže s obzirom na čimbenike iz podtočke (b) i

(d)

varijabilnost prinosa za ulagatelje.

U konkretnom primjeru, ulagatelji razmatraju i:

(e)

neizvjesnost i napor koji treba uložiti u pribavljanje odobrenja nadležnih tijela (imajući u vidu evidenciju ulagateljeva uspješnog razvoja medicinskih proizvoda i pribavljanja odobrenja nadležnih tijela za takve proizvode) i

(f)

koji od njih ima kontrolu nad medicinskim proizvodom nakon uspješnog okončanja faze razvoja.

B14

Vladajući utjecaj proizlazi iz prava. Da bi imao vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže, ulagatelj mora imati stvarna prava koja mu u sadašnjosti omogućuju vođenje relevantnih poslova. Prava na temelju kojih ulagatelj stječe vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže mogu se razlikovati od društva do društva u koje se ulaže.

B15

Prava koja pojedinačno ili skupno ulagatelju omogućuju vladajući utjecaj uključuju, među ostalim, sljedeće:

B16

Ako društvo u koje se ulaže obavlja niz poslovnih i financijskih poslova koji znatno utječu na njegove prinose i ako bitne odluke o tim poslovima treba kontinuirano donositi, obično glasačka ili slična prava, pojedinačno ili u kombinaciji s drugim aranžmanima, ulagatelju omogućuju vladajući utjecaj.

B17

Ako glasačka prava ne mogu bitno utjecati na prinose društva u koje se ulaže, npr. kad se glasačka prava odnose samo na administrativne poslove, a relevantni poslovi se vode na temelju ugovornih aranžmana, ulagatelj ocjenom tih ugovornih aranžmana treba utvrditi ima li dostatna prava za vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže. Da bi utvrdio ima li dostatna prava za vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže, ulagatelj je dužan razmotriti svrhu i ustroj društva u koje se ulaže (vidjeti točke B5–B8), zahtjeve iz točaka B51–B54 i točke B18–B20.

B18

Katkad je teško utvrditi koji ulagatelj ima dostatna prava za vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže. Ulagatelj je u takvim slučajevima dužan razmotriti dokaze o tome ima li mogućnost jednostranog vođenja relevantnih poslova u praksi. Pritom se, zajedno s pravima i pokazateljima iz točaka B19 i B20, razmatra sljedeće, što bi moglo dokazati da su prava ulagatelja dostatna za vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže:

B19

Katkad ima naznaka da ulagatelj ima poseban odnos s društvom u koje se ulaže, što upućuje na to da ulagateljev interes u tom društvu nije tek pasivan. Takvi pojedinačni pokazatelji ili određena kombinacija pokazatelja ne znače nužno da je ispunjen kriterij vladajućeg utjecaja. Međutim, sve što je više od pasivnog interesa u društvu u koje se ulaže može ukazivati na to da ulagatelj ima druga povezana prava koja su dostatna za vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže ili taj utjecaj dokazuju. Primjeri u nastavku ukazuju na to da ulagatelj nema tek pasivni interes u društvu u koje se ulaže i u kombinaciji s drugim pravima mogu ukazivati na vladajući utjecaj:

B20

S rastom izloženosti ulagatelja varijabilnosti prinosa, odnosno njegovih prava na varijabilne prinose, na temelju njegova sudjelovanja u društvu u koje se ulaže, raste i njegov poticaj za stjecanje dostatnih prava za vladajući utjecaj. Prema tome, velika izloženost varijabilnosti prinosa jedan je od pokazatelja vladajućeg utjecaja ulagatelja. Međutim, razmjer ulagateljeve izloženosti nije sam po sebi potvrda njegova vladajućeg utjecaja.

B21

Ako se čimbenici iz točke B18 i naznake iz točaka B19 i B20 razmatraju zajedno s pravima ulagatelja, veća se važnost pridaje dokazima vladajućeg utjecaja iz točke B18.

B22

Kad utvrđuje ima li vladajući utjecaj, ulagatelj razmatra samo materijalna prava (svoja i drugih osoba) u odnosu na društvo u koje se ulaže. Da bi neko pravo bilo materijalno, imatelj prava mora imati mogućnost njegova ostvarenja u praksi.

B23

Materijalna prava određuju se na temelju prosudbe, vodeći računa o svim činjenicama i okolnostima. Pritom se, među ostalim, razmatraju sljedeći čimbenici:

B24

Materijalna prava moraju biti i ostvariva u trenutku donošenja odluke o vođenju relevantnih poslova. Materijalna prava u pravilu trebaju biti trenutačno ostvariva. No, prava su ponekad materijalna, čak i ako nisu trenutačno ostvariva.

B25

Ostvariva materijalna prava drugih osoba mogu spriječiti kontrolu ulagatelja nad društvom u koje se ulaže i na koje se ta prava odnose. Imatelji takvih materijalnih prava ne moraju imati mogućnost pokretanja odlučivanja. Sve dok prava nisu samo zaštitne naravi (vidjeti točke B26–B28), materijalna prava drugih osoba mogu spriječiti kontrolu ulagatelja nad društvom u koje se ulaže, čak i ako ta prava imateljima u sadašnjosti omogućuju odobravanje ili zaustavljanje odluka koje se odnose na relevantne poslove.

B26

Kad ocjenjuje omogućuju li prava vladajući utjecaj na subjekt u koji se ulaže, ulagatelj je dužan ocijeniti jesu li njegova prava i prava drugih osoba zaštitna prava. Zaštitna prava odnose se na temeljne promjene poslova društva u koje se ulaže ili se primjenjuju u iznimnim okolnostima. No, nisu sva prava koja se primjenjuju u iznimnim okolnostima ili koja su uvjetovana događajima i zaštitna prava (vidjeti točke B13 i B53).

B27

Budući da su zaštitna prava namijenjena zaštiti interesa njihova imatelja i ne omogućuju mu vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže i na koje se ta prava odnose, ulagatelj koji ima samo zaštitna prava ne može imati vladajući utjecaj niti može spriječiti vladajući utjecaj neke druge osobe na društvo u koje se ulaže (vidjeti točku 14.).

B28

Zaštitna prava, među ostalim, uključuju sljedeće:

B29

Ugovor o franšizi u kojem društvo u koje se ulaže kao primatelj franšize davatelju franšize često daje prava koja su namijenjena zaštiti robne marke koja je predmet franšize. Ugovorima o franšizi obično se davatelju franšize daju određena prava odlučivanja o poslovanju primatelja franšize.

B30

Prava davatelja franšize općenito ne ograničavaju mogućnost osoba koje nisu davatelj franšize da donose odluke koje znatno utječu na prinose primatelja franšize, niti davatelj franšize temeljem svojih prava iz ugovora o franšizi u sadašnjosti ima mogućnost vođenja poslova koji znatno utječu na prinose primatelja franšize.

B31

Treba razlikovati mogućnost donošenja odluka u sadašnjosti koje znatno utječu na prinose primatelja franšize od mogućnosti donošenja odluka o zaštiti robne marke koja je predmet franšize. Davatelj franšize nema vladajući utjecaj na primatelja franšize ako druge osobe imaju stvarna prava koja im u sadašnjosti omogućuju vođenje relevantnih poslova primatelja franšize.

B32

Sklapanjem ugovora o franšizi primatelj franšize donio je jednostranu odluku o vođenju svojih poslova u skladu s uvjetima ugovora, ali za svoj račun.

B33

Kontrolu nad temeljnim odlukama kao što je pravni oblik franšize i struktura njezina financiranja mogu odrediti druge osobe koje nisu davatelj franšize i ona može znatno utjecati na prinose primatelja franšize. Što su razina financijske potpore davatelja franšize i njegova izloženost varijabilnosti prinosa primatelja franšize niže, to je veća vjerojatnost da davatelj franšize ima samo zaštitna prava.

B34

Ulagatelj često u sadašnjosti ima mogućnost, temeljem glasačkih ili sličnih prava, vođenja relevantnih poslova. Ulagatelj razmatra kriterije iz ovog odjeljka (točke B35–B50) ako se relevantni poslovi društva u koje se ulaže vode na temelju glasačkih prava.

B35

Ulagatelj koji ima više od polovine glasačkih prava u društvu u koje se ulaže ima vladajući utjecaj u situacijama navedenima u nastavku, osim ako se ne primjenjuje točka B36 ili točka B37:

B36

Da bi ulagatelj koji u društvu u koje se ulaže ima više od polovine glasačkih prava imao vladajući utjecaj na to društvo, njegova glasačka prava moraju biti materijalna, u skladu s točkama B22–B25 i moraju mu u sadašnjosti omogućavati vođenje relevantnih poslova, što je najčešće određivanjem poslovnih i financijskih politika. Ako neki drugi subjekt ima stvarna prava vođenja relevantnih poslova i nije tržišni posrednik ulagatelja, ulagatelj nema vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže.

B37

Ulagatelj nema vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže, čak ni ako ima većinu glasačkih prava u tom društvu, ako glasačka prava nisu materijalna. Na primjer, ulagatelj koji ima više od polovine glasačkih prava u društvu u koje se ulaže ne može imati vladajući utjecaj ako se relevantni poslovi vode prema uputama vlade, suda, stečajnog upravitelja, likvidatora ili regulatornog tijela.

B38

Ulagatelj može imati vladajući utjecaj, čak i ako ima manje od većine glasačkih prava u društvu u koje se ulaže. Na primjer, ulagatelj može imati vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže s manje od većine glasačkih prava u tom društvu na temelju:

B39

Ugovornim aranžmanom između ulagatelja i drugih osoba s pravom glasa može se ulagatelju dati pravo da ostvari svoja glasačka prava dostatna za stjecanje vladajućeg utjecaja, čak i ako ulagatelj bez ugovornog aranžmana nema glasačka prava dostatna za vladajući utjecaj. No, ugovornim aranžmanom može se ulagatelju zajamčiti mogućnost da druge osobe s pravom glasa navede na glasovanje tako da mu se omogući donošenje odluka o relevantnim poslovima.

B40

Druga prava odlučivanja, u kombinaciji s glasačkim pravima, mogu ulagatelju u sadašnjosti omogućiti vođenje relevantnih poslova. Na primjer, prava utvrđena u ugovornom aranžmanu zajedno s glasačkim pravima mogu biti dostatna da se ulagatelju u sadašnjosti omogući vođenje proizvodnog procesa u društvu u koje se ulaže ili drugih poslovnih ili financijskih poslova tog društva koji znatno utječu na prinose društva u koje se ulaže. No, ako ne postoje druga prava, ekonomska ovisnost društva u koje se ulaže o ulagatelju (kao što je odnos dobavljača s njegovim najvećim kupcem) nije osnova za vladajući utjecaj ulagatelja na to društvo.

B41

Ulagatelj koji nema većinu glasačkih prava ima prava dostatna za njegov vladajući utjecaj kad je praktički u mogućnosti jednostrano voditi relevantne poslove.

B42

Kad utvrđuje jesu li njegova glasačka prava dostatna za vladajući utjecaj, ulagatelj razmatra sve činjenice i okolnosti, uključujući:

B43

Ako je za vođenje relevantnih poslova presudan većinski glas, a ulagatelj ima znatno više glasačkih prava od druge osobe ili organizirane skupine osoba s pravom glasa i ti su drugi udjeli uvelike raspršeni, može se nedvojbeno zaključiti, nakon razmatranja čimbenika iz točke B42 podtočaka (a)–(c), da ulagatelj ima vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže.

B44

U drugim situacijama će nakon razmatranja samo čimbenika iz točke B42 podtočaka (a)–(c) biti nedvojbeno da ulagatelj nema vladajući utjecaj.

B45

Međutim, čimbenici iz točke B42 podtočaka (a)–(c) sami po sebi nisu dovoljni za zaključak. Ako nakon razmatranja tih čimbenika ulagatelju nije jasno ima li vladajući utjecaj, dužan je razmotriti dodatne činjenice i okolnosti, npr. jesu li drugi dioničar pasivni, kako pokazuje obrazac glasovanja na prethodnim skupštinama dioničara. To podrazumijeva ocjenu čimbenika iz točke B18 i pokazatelja iz točaka B19 i B20. Što ulagatelj ima manje glasačkih prava i što je manji broj osoba koje bi trebale djelovati zajedno da nadglasaju ulagatelja, to su dodatne činjenice i okolnosti važnije za ocjenu dostatnosti ulagateljevih prava za vladajući utjecaj. Ako se činjenice i okolnosti iz točaka B18–B20 razmatraju zajedno s pravima ulagatelja, veća se važnost pridaje dokazima vladajućeg utjecaja iz točke B18 nego pokazateljima vladajućeg utjecaja iz točaka B19 i B20.

B46

Ako nakon razmatranja čimbenika iz točke B42 podtočaka (a)–(d) nije jasno ima li ulagatelj vladajući utjecaju, ulagatelj nema kontrolu nad društvom u koje se ulaže.

B47

Kad utvrđuje kontrolu, ulagatelj razmatra svoja potencijalna glasačka prava te potencijalna glasačka prava drugih osoba, da bi utvrdio ima li vladajući utjecaj. Potencijalna glasačka prava su prava na dobivanje glasačkih prava u društvu u koje se ulaže, kao što su prava koja proizlaze iz konvertibilnih instrumenata ili opcija, uključujući unaprijedne ugovore. Ta potencijalna glasačka prava razmatraju se samo ako su materijalna (vidjeti točke B22–B25).

B48

Kad razmatra potencijalna glasačka prava, ulagatelj je dužan razmotriti svrhu i ustroj instrumenta, kao i svrhu i ustroj drugih oblika sudjelovanja ulagatelja u društvu u koje se ulaže To uključuje ocjenu raznih uvjeta instrumenta, kao i očiglednih očekivanja, motiva ili razloga ulagatelja zbog kojih je te uvjete ugovorio.

B49

Ako ima i glasačka prava ili druga prava odlučivanja o poslovima društva u koje se ulaže, ulagatelj utvrđuje ima li na temelju tih prava, u kombinaciji s potencijalnim glasačkim pravima, vladajući utjecaj.

B50

Materijalna potencijalna glasačka prava sama po sebi ili u kombinaciji s drugim pravima mogu u sadašnjosti ulagatelju omogućiti vođenja relevantnih poslova. Na primjer, to će vjerojatno biti slučaj kad ulagatelj ima 40 % glasačkih prava u društvu u koje se ulaže i, u skladu s točkom B23, ima materijalna prava koja proizlaze iz opcija stjecanja dodatnih 20 % glasačkih prava.

B51

Kad utvrđuje svrhu i ustroj društva u koje se ulaže (vidjeti točke B5–B8), ulagatelj je dužan razmotriti sudjelovanje i odluke donesene na početku poslovanja i ustrojavanja tog društva te ocijeniti može li na temelju uvjeta transakcije i obilježja sudjelovanja steći prava dostatna za vladajući utjecaj. Sudjelovanje ulagatelja u ustrojavanju društva u koje se ulaže nije samo po sebi dostatna osnova za stjecanje kontrole. No, sudjelovanje u ustroju može upućivati na to da je ulagatelj imao priliku steći prava dostatna za vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže.

B52

Osim toga, ulagatelj je dužan razmotriti ugovorne aranžmane, kao što su prava na kupnju, prava na prodaju i prava u likvidaciji utvrđena na početku poslovanja društva u koje se ulaže. Ako ti ugovorni aranžmani obuhvaćaju poslove blisko povezane s društvom u koje se ulaže, tada su ti poslovi u biti sastavni dio ukupnog poslovanja subjekta, čak i ako se mogu odvijati izvan njegovih pravnih granica. Prema tome, izričita ili prešutna prava odlučivanja ugrađena u ugovorne aranžmane koji su blisko povezani s društvom u koje se ulaže treba pri utvrđivanju vladajućeg utjecaja u društvu u koje se ulaže smatrati relevantnim poslovima.

B53

U nekim društvima u koja se ulaže relevantni poslovi odvijaju se samo stjecajem određenih okolnosti ili nastankom određenih događaja. Društvo u koje se ulaže može biti ustrojeno tako da njegovi poslovi i njegovi prinosi budu unaprijed određeni, osim u slučaju i do nastanka određenih okolnosti ili događaja. U tom slučaju, samo odluke o poslovima društva u koje se ulaže kad nastupe točno određene okolnosti ili događaji mogu znatno utjecati na njegove prinose i stoga se mogu smatrati relevantnim poslovima. Okolnosti ili događaji ne moraju nastati da bi ulagatelj koji ima mogućnost donošenja takvih odluka imao vladajući utjecaj. Ta prava ne postaju zaštitna samo zbog činjenice da je pravo odlučivanja uvjetovano nekim okolnostima ili događajima.

B54

Ulagatelj može imati izričito ili prešutno preuzetu obvezu osigurati nastavak poslovanja društva u koje se ulaže kako je ustrojeno. Takva obveza može povećati izloženost ulagatelja varijabilnosti prinosa, a time ga i dodatno motivirati na stjecanje prava dostatnih za vladajući utjecaj. Stoga preuzeta obveza osiguranja nastavka poslovanja društva u koje se ulaže kako je ustrojeno može biti pokazatelj ulagateljeva vladajućeg utjecaja, ali sama po sebi mu ne daje taj vladajući utjecaj niti sprječava vladajući utjecaj neke druge osobe.

B55

Kad ocjenjuje ima li kontrolu nad društvom u koje se ulaže, ulagatelj utvrđuje je li izložen varijabilnim prinosima i ima li pravo na varijabilne prinose od svojeg sudjelovanja u društvu u koje se ulaže.

B56

Varijabilni prinosi su prinosi koji nisu fiksni i mogu varirati ovisno o uspješnosti poslovanja društva u koje se ulaže. Varijabilni prinosi mogu biti samo pozitivni, samo negativni ili pozitivni i negativni (vidjeti točku 15.). Ulagatelj na temelju sadržaja aranžmana i neovisno o pravnom obliku prinosa utvrđuje jesu li i u kojoj mjeri prinosi od društva u koje se ulaže varijabilni. Na primjer, ulagatelj može držati obveznicu s plaćanjem kamata u fiksnim iznosima. Za potrebe ovog MSFI-ja, plaćanja kamata u fiksnim iznosima smatraju se varijabilnim prinosima jer su izložena riziku nastanka statusa neispunjavanja obveza i jer ulagatelja izlažu kreditnom riziku izdavatelja obveznice. Raspon varijabilnosti (tj. mjera varijabilnosti prinosa) ovisi o kreditnom riziku obveznice. Slično se varijabilnim prinosima smatraju i fiksne naknade za uspješno upravljanje imovinom društva u koje se ulaže jer ulagatelja izlažu riziku uspješnosti društva u koje se ulaže. Raspon varijabilnosti ovisi o sposobnosti društva u koje se ulaže za ostvarenje prihoda dostatnih za plaćanje te naknade.

B57

Prinosi su npr.:

B58

Kad ulagatelj s pravom odlučivanja (donositelj odluka) utvrđuje ima li kontrolu nad društvom u koje se ulaže, dužan je utvrditi nastupa li kao nalogodavatelj ili kao tržišni zastupnik. Ulagatelj je također dužan utvrditi nastupa li neki drugi subjekt s pravom odlučivanja kao njegov tržišni zastupnik. Tržišni zastupnik je osoba koja je angažirana da bi djelovala u ime i u korist neke druge osobe ili osoba (kao nalogodavatelja) te stoga pri izvršavanju svoje ovlasti za odlučivanje nema kontrolu nad društvom u koje se ulaže (vidjeti točke 17. i 18.). Tržišni zastupnik zato ponekad može imati nalogodavateljev vladajući utjecaj i primjenjivati ga, ali u ime nalogodavatelja. Donositelj odluka nije tržišni zastupnik samo zato što druge osobe mogu imati koristi od odluka koje donese.

B59

Ulagatelj svoju ovlast za odlučivanje o nekim konkretnim pitanjima ili o svim relevantnim poslovima može prenijeti na tržišnog zastupnika. Kad se utvrđuje ima li ulagatelj kontrolu nad društvom u koje se ulaže, smatra se da je on izravni imatelj tih prava odlučivanja koja je prenio na svojeg tržišnog zastupnika. Ako postoji više nalogodavatelja, svaki od njih dužan je utvrditi ima li vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže razmatranjem zahtjeva iz točaka B5–B54 Točke B60–B72 sadržavaju e o tome kako se utvrđuje je li donositelj odluka tržišni zastupnik ili nalogodavatelj.

B60

Kad donositelj odluka utvrđuje je li tržišni zastupnik, dužan je razmotriti svoj ukupni odnos s društvom u koje se ulaže i kojim upravlja i drugim osobama koje sudjeluju u tom društvu, a osobito sve čimbenike navedene u nastavku:

Svaki od tih čimbenika ima drukčiju važnost ovisno o konkretnim činjenicama i okolnostima.

B61

Pritom je neophodno ocijeniti sve čimbenike iz točke B60, osim ako neka osoba ima materijalno pravo razrješenja donositelja odluka (pravo razrješenja) i može ga razriješiti bez navođenja razloga (vidjeti točku B65).

B62

Opseg ovlasti za odlučivanje donositelja odluka ocjenjuje se razmatrajući:

B63

Donositelja odluka dužan je razmotriti svrhu i ustroj društva u koje se ulaže, rizike kojima je to društvo svojim ustrojem izloženo, rizike koje je to društvo svojim ustrojem dužno prenijeti na uključene osobe te razinu svojeg sudjelovanja u ustrojavanju društva u koje se ulaže. Na primjer, ako donositelj odluka u znatnoj mjeri sudjeluje u ustrojavanju društva u koje se ulaže (uključujući određivanje opsega ovlasti za odlučivanje), to može upućivati na to da je imao priliku i motiv za stjecanje prava koja bi mu omogućila vođenje relevantnih poslova.

B64

Materijalna prava drugih osoba mogu utjecati na mogućnost donositelja odluka za vođenje relevantnih poslova društva u koje se ulaže. Materijalno pravo razrješenja ili druga prava mogu biti naznaka da je donositelj odluka tržišni zastupnik.

B65

Ako materijalno pravo razrješenja ima samo jedna osoba koja može donositelja odluka razriješiti bez navođenja razloga, to je samo po sebi dovoljno za zaključak da je donositelj odluka tržišni zastupnik. Ako više osoba ima takvo pravo (od kojih ni jedna ne može samostalno razriješiti donositelja odluka bez suglasnosti drugih osoba), to pravo nije samo po sebi dovoljno za zaključak da donositelj odluka djeluje prvenstveno u ime i u korist drugih. Osim toga, što je veći broj osoba koje samo zajednički mogu ostvariti pravo na razrješenje donositelja odluka i što su veći iznos i varijabilnost drugih ekonomskih interesa donositelja odluka (tj. naknada i drugi interesi), to se manja važnost pripisuje tom čimbeniku.

B66

Kad se ocjenjuje je li donositelj odluka tržišni zastupnik, materijalna prava drugih osoba koja ograničavaju diskrecijsko pravo donositelja odluka razmatraju se na sličan način kao i pravo razrješenja. Na primjer, donositelj odluka u pravilu je tržišni zastupnik ako za poslove koje obavlja treba odobrenje manjeg broja osoba. (Za dodatne upute o pravima i o tome jesu li prava materijalna vidjeti točke B22–B25.)

B67

Pri razmatranju prava drugih osoba utvrđuje se koja prava može ostvariti nadzorni odbor (ili neko drugo upravljačko tijelo) društva u koje se ulaže, kao i njihov utjecaj na ovlasti za odlučivanja (vidjeti točku B23 podtočku (b)).

B68

Što su iznos i varijabilnost naknade za rad donositelja odluka veći u odnosu na očekivane prinose od poslova društva u koje se ulaže, to je veća vjerojatnost da je donositelj odluka nalogodavatelj.

B69

Kad utvrđuje je li tržišni zastupnik ili nalogodavatelj, donositelj odluka dužan je razmotriti jesu li ispunjeni sljedeći uvjeti:

B70

Donositelj odluka ne može biti tržišni zastupnik ako uvjeti iz točke B69 podtočaka (a) i (b) nisu ispunjeni. Međutim, ispunjenje tih uvjeta nije samo po sebi dovoljno za zaključak da je donositelj odluka tržišni zastupnik.

B71

Kad utvrđuje je li tržišni zastupnik, donositelj odluka koji drži druge udjele u društvu u koje se ulaže (npr. ulaganja ili pruža jamstva za uspješnost poslovanja tog društva), dužan je razmotriti svoju izloženost varijabilnosti prinosa od tih udjela. Držanje drugih udjela u društvu u koje se ulaže upućuje na to da bi donositelj odluka mogao biti nalogodavatelj.

B72

Kad ocjenjuje svoju izloženost varijabilnosti prinosa od drugih udjela u društvu u koje se ulaže, donositelj odluka dužan je razmotriti sljedeće:

Donositelj odluka je dužan svoju izloženost ocijeniti u odnosu na ukupnu varijabilnost prinosa društva u koje se ulaže. Ta se ocjena prvenstveno temelji na očekivanim prinosima od poslovanja društva u koje se ulaže, ali se pritom ne smije zanemariti maksimalna izloženost donositelja odluka varijabilnosti prinosa tog društva po osnovi drugih udjela koje donositelj odluka drži.

B73

Kad utvrđuje postojanje kontrole, ulagatelj je dužan razmotriti prirodu svojih odnosa s drugim osobama te djeluju li te druge osobe u ime ulagatelja (tj. jesu li njegovi de facto tržišni zastupnici). Jesu li druge osobe de facto tržišni zastupnici utvrđuje se prosudbom i razmatranjem ne samo prirode određenog odnosa, nego i uzajamnu interakciju tih osoba te njihovu interakciju s ulagateljem.

B74

Takav odnos ne mora podrazumijevati neki ugovorni aranžman. Osoba je de facto tržišni zastupnik ako ulagatelj ili osobe koje vode njegove poslove mogu tu osobu usmjeravati da nastupa u ime ulagatelja. U takvim okolnostima ulagatelj je, kad utvrđuje ima li kontrolu nad društvom u koje se ulaže, dužan razmotriti i prava odlučivanja svojeg de facto tržišnog zastupnika i svoju neizravnu izloženost varijabilnim prinosima ili prava na varijabilne prinose preko de facto tržišnog zastupnika, zajedno sa svojima.

B75

U nastavku su navedeni primjeri takvih drugih osoba koje, po prirodi svojeg odnosa, mogu biti de facto tržišni zastupnici ulagatelja:

B76

Ulagatelj je dužan razmotriti smatra li dio društva u koje se ulaže odvojenim subjektom te ako smatra, ima li kontrolu nad tim odvojenim subjektom.

B77

Ulagatelj dio društva u koje se ulaže smatra odvojenim subjektom samo i jedino ako je ispunjen sljedeći uvjet:

B78

Ako je uvjet iz točke B77 ispunjen, ulagatelj je dužan utvrditi koji poslovi bitno utječu na prinose od odvojenog subjekta te kako se ti poslovi vode, kako bi utvrdio ima li vladajući utjecaj u tom dijelu društva u koje se ulaže. Kad određuje postojanje kontrole nad odvojenim subjektom, ulagatelj je dužan razmotriti i je li izložen varijabilnim prinosima, odnosno ima li prava na varijabilne prinose, od svojeg sudjelovanja u tom odvojenom subjektu, i može li iskoristiti svoj vladajući utjecaj u tom dijelu društva u koje se ulaže kako bi utjecao na svoje prinose.

B79

Ako ulagatelj ima kontrolu nad odvojenim subjektom, dužan je konsolidirati taj dio društva u koje se ulaže. U tom slučaju, druge osobe isključuju taj dio društva u koje se ulaže iz postupka utvrđivanja kontrole nad tim društvom i isključuju ga iz konsolidacije.

B80

Ulagatelj je dužan ponovno utvrditi ima li kontrolu nad društvom u koje se ulaže ako činjenice i okolnosti upućuju na promjene najmanje jednog od tri elementa kontrole iz točke 7.

B81

Promijeni li se način ostvarenja vladajućeg utjecaja u društvu u koje se ulaže, ta se promjena mora odraziti u ulagateljevu načinu utvrđivanja njegova vladajućeg utjecaja u tom društvu. Na primjer, promjene prava odlučivanja mogu značiti da se relevantni poslovi više ne vode na temelju glasačkih prava, nego na temelju drugih sporazuma, kao što su ugovori, koji drugoj osobi ili osobama u sadašnjosti omogućuju vođenje relevantnih poslova.

B82

Ulagatelj može izgubiti ili dobiti vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže zbog nekog događaja u kojem i ne sudjeluje. Na primjer, ulagatelj može steći vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže zbog isteka prava drugih osoba na odlučivanje, koja su ranije sprječavala njegovu kontrolu nad društvom u koje se ulaže.

B83

Ulagatelj razmatra i promjene koje utječu na njegovu izloženost prema varijabilnim prinosima, odnosno na njegova prava na varijabilne prinose, od njegova sudjelovanja u društvu u koje se ulaže. Na primjer, ulagatelj koji ima vladajući utjecaj u društvu u koje se ulaže može izgubiti kontrolu nad tim subjektom ako izgubi pravo na primitak prinosa ili prestane biti izložen obvezama jer u tom slučaju ne bi ispunjavao uvjet iz točke 7. podtočke (b) (npr. u slučaju prestanka ugovora o isplati naknade za uspješnost).

B84

Ulagatelj je dužan razmotriti je li se promijenio njegov status tržišnog zastupnika ili nalogodavatelja. Promjene ukupnog odnosa između ulagatelja i drugih osoba mogu značiti da ulagatelj gubi raniji status tržišnog zastupnika ili postaje tržni zastupnik. Na primjer, dođe li do promjene prava ulagatelja ili drugih osoba, ulagatelj je dužan preispitati svoj status nalogodavatelja, odnosno tržišnog zastupnika.

B85

Ulagateljeva prvobitno utvrđena kontrola ili status nalogodavatelja ili tržišnog zastupnika ne bi se promijenila samo zbog promjene tržišnih uvjeta (npr. promjena prinosa društva u koje se ulaže zbog tržišnih uvjeta), osim ako bi se zbog takve promjene promijenio najmanje jedan od tri elementa kontrole iz točke 7. ili ukupni odnos između nalogodavatelja i tržišnog zastupnika.

B85A

Kad utvrđuje je li investicijski subjekt, subjekt je dužan razmotriti sve činjenice i okolnosti, uključujući svoju svrhu i ustroj. Investicijski subjekt je subjekt koji ispunjava tri elementa definicije investicijskog subjekta iz točke 27. Elementi te definicije detaljnije su opisani u točkama B85B–B85M.

B85B

U skladu s definicijom investicijskog subjekta, svrha poslovanja subjekta je ulaganje isključivo radi ostvarenja prinosa od povećanja vrijednosti kapitala, prihoda od ulaganja (kao što su dividende, kamate ili prihod od najamnine) ili jednog i drugog. Dokumenti kao što su prospekt, publikacije koje subjekt izdaje i drugi korporativni dokumenti ili dokumenti o partnerstvu u kojima se navode investicijski ciljevi subjekta, obično sadržavaju dokaz o svrsi poslovanja investicijskog subjekta. Način na koji se subjekt predstavlja drugima (npr. potencijalnim ulagateljima ili društvima u koja se ulaže) može biti dodatni izvor informacija; npr. subjekt može tvrditi da omogućuje srednjoročna ulaganja radi povećanja vrijednosti kapitala. Nasuprot tome, ako se subjekt predstavlja kao ulagatelj čiji je cilj da s društvom u koje se ulaže razvija, proizvodi ili stavlja proizvode na tržište, njegova svrha nije poslovanje investicijskog subjekta jer ostvaruje dobit od razvoja, proizvodnje ili stavljanja proizvoda na tržište, kao i od svojih ulaganja (vidjeti točku B85I).

B85C

Investicijski subjekt može i trećim osobama i svojim ulagateljima pružati investicijske usluge (npr. usluge investicijskog savjetovanja, upravljanja ulaganjima, podrške pri ulaganju i administrativne usluge), izravno ili preko društva kćeri, čak i ako su ti poslovi za njega značajni, uz uvjet da neprekidno odgovara definiciji investicijskog subjekta.

B85D

Investicijski subjekt može sudjelovati i u sljedećim investicijskim poslovima, izravno ili preko društva kćeri, ako je svrha tih poslova povećanje prinosa od ulaganja (povećanje vrijednosti kapitala ili prihod od ulaganja) od društava u koja se ulaže i ako ti poslovi nisu značajna zasebna poslovna djelatnost ili značajan zaseban izvor prihoda investicijskog subjekta:

B85E

Ako investicijski subjekt ima društvo kćer koje nije investicijski subjekt i osnovano je sa svrhom da subjektu ili drugim osobama pruža investicijske usluge ili obavlja poslove povezane s investicijskim poslovima investicijskog subjekta, kao što su poslovi opisani u točkama B85C–B85D, investicijski subjekt konsolidira to društvo kćer u skladu s točkom 32. Ako je društvo kći koje pruža investicijske usluge ili poslove samo investicijski subjekt, investicijski subjekt matično društvo mjeri to društvo kćer po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u skladu s točkom 31.

B85F

I investicijski planovi subjekta izvor su informacija o svrsi njegova poslovanja. Investicijski subjekt razlikuje se od drugih subjekata po tome što svoja ulaganja ne namjerava držati neograničeno, već na određeno vrijeme. Budući da se ulaganja u vlasnički kapital i nefinancijsku imovinu mogu držati neograničeno, investicijski subjekt dužan je imati izlaznu strategiju u kojoj se dokumentira kako subjekt namjerava ostvariti povećanje vrijednosti kapitala od svih svojih ulaganja u vlasnički kapital i nefinancijsku imovinu. Investicijski subjekt dužan je imati izlaznu strategiju i za sve dužničke instrumente koji se mogu držati neograničeno, npr. trajne dužničke instrumente. Subjekt nije dužan dokumentirati posebne izlazne strategije za svako pojedino ulaganje, ali dužan utvrditi razne moguće strategije za razne vrste ili portfelje ulaganja, uključujući realne vremenske okvire za napuštanje ulaganja. Izlazni mehanizmi koji se uvode samo u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza, kao što su kršenje ili neizvršenje ugovora, ne smatraju se izlaznim strategijama.

B85G

Izlazne strategije ovise o vrsti ulaganja. Kod ulaganja u vlasničke vrijednosne papire, izlazne strategije su npr. prva javna ponuda, privatni plasman, prodaja poduzeća, raspodjele (ulagateljima) vlasničkih udjela u društvima u koja se ulaže i prodaja imovine (uključujući prodaju imovine društva u koje se ulaže nakon njegove likvidacije). Kod ulaganja u vlasničke instrumente kojima se trguje na javnom tržištu, izlazne strategije su npr. prodaja ulaganja privatnim plasmanom ili na javnom tržištu. Kod ulaganja u nekretnine, izlazne strategije su npr. prodaja nekretnine posredovanjem specijaliziranih agencija za promet nekretnina ili na slobodnom tržištu.

B85H

Investicijski subjekt može imati ulaganje u drugom investicijskom subjektu koji je osnovan u vezi s tim subjektom iz pravnih, regulatornih, poreznih ili sličnih poslovnih razloga. U tom slučaju, investicijski subjekt koji je ulagatelj ne mora imati izlaznu strategiju za to ulaganje, uz uvjet da investicijski subjekt koji je društvo u koje se ulaže ima odgovarajuće izlazne strategije za vlastita ulaganja.

B85I

Subjekt ne ulaže isključivo s ciljem povećanja vrijednosti kapitala, prihoda od ulaganja ili jednog i drugog ako taj subjekt ili drugi član grupe kojoj subjekt pripada (tj. grupe koja je pod kontrolom krajnjeg matičnog društva investicijskog subjekta) ostvaruje, ili ima namjeru ostvariti, druge koristi od ulaganja subjekta, a koje nisu dostupne trećim osobama koje nisu povezane s društvom u koje se ulaže. Takve koristi uključuju:

B85J

Investicijski subjekt može imati strategiju ulaganja u nekoliko društava u koja ulaže u istom sektoru, na istom tržištu ili istom zemljopisnom području, kako bi iskoristio sinergije koje povećavaju vrijednost kapitala prihoda od ulaganja u ta društva u koja ulaže. Neovisno o točki B85I podtočki (e), subjekt nije isključen iz definicije investicijskog subjekta samo zato što takva društva u koja se ulaže međusobno posluju.

B85K

Investicijski subjekt u pravilu mjeri i ocjenjuje uspješnost svojih ulaganja po fer vrijednosti jer tako dobije relevantnije informacije nego npr. konsolidacijom svojih društava kćeri ili primjenom metode udjela za svoje udjele u pridruženim društvima ili zajedničkim pothvatima i to je bitan element definicije investicijskog subjekta. Kako bi dokazao da zadovoljava taj element definicije, investicijski subjekt:

B85L

Kako bi ispunio zahtjev iz točke B85K podtočke (a), investicijski subjekt treba:

B85M

Investicijski subjekt može imati imovinu koja nije namijenjena za ulaganja, kao što je nekretnina u kojoj se nalazi njegovo sjedište i povezana oprema, i može imati i financijske obveze. Mjerenje fer vrijednosti, kao element definicije investicijskog subjekta iz točke 27. podtočke (c), primjenjuje se na ulaganja investicijskog subjekta. Stoga investicijski subjekt nije dužan svoju imovinu koja nije namijenjena za ulaganja ni svoje obveze mjeriti po fer vrijednosti.

B85N

Kako bi utvrdio odgovara li definiciji investicijskog subjekta, subjekt razmatra ima li njegova tipična obilježja (vidjeti točku 28.). Ako subjekt nema neka od tih tipičnih obilježja, to ne znači da nije investicijski subjekt, ali upućuje na to da je potrebna dodatna provjera kako bi se utvrdilo je li subjekt investicijski subjekt.

B85O

Investicijski subjekt obično drži nekoliko ulaganja kako bi diversificirao rizik i ostvario maksimalne prinose. Subjekt može držati portfelj ulaganja izravno ili neizravno, npr. držanjem samo jednog ulaganja u drugom investicijskom subjektu koji i sam drži nekoliko ulaganja.

B85P

Neki subjekti mogu držati samo jedno ulaganje. Međutim, to ne znači da takav subjekt ne odgovara definiciji investicijskog subjekta. Investicijski subjekt može držati samo jedno ulaganje npr. u sljedećim slučajevima:

B85Q

Investicijski subjekt obično ima više ulagatelja koji udružuju svoja sredstva radi pristupa uslugama upravljanja ulaganjima i mogućnostima ulaganja koje im pojedinačno ne bi bile dostupne. Zbog sudjelovanja nekoliko ulagatelja smanjuje se vjerojatnost da će subjekt ili drugi član grupe kojoj subjekt pripada ostvariti neku drugu korist osim povećanja vrijednosti kapitala i prihoda od ulaganja (vidjeti točku B85I).

B85R

Druga je mogućnost da investicijski subjekt osnuje jedan ulagatelj ili da se osnuje za jednog ulagatelja koji predstavlja ili podupire interese šire skupine ulagatelja (npr. mirovinski fond, državni investicijski fond ili obiteljska zaklada).

B85S

Subjekt ponekad može privremeno imati samo jednog ulagatelja. Investicijski subjekt može imati samo jednog ulagatelja npr. u sljedećim slučajevima:

B85T

Investicijski subjekt obično ima više ulagatelja koji nisu povezane osobe (kako su definirane u MRS-u 24) subjekta ili drugih članova grupe kojoj subjekt pripada. Zbog sudjelovanja nepovezanih ulagatelja smanjuje se vjerojatnost da će subjekt ili drugi član grupe kojoj subjekt pripada ostvariti neku drugu korist osim povećanja vrijednosti kapitala i prihoda od ulaganja (vidjeti točku B85I).

B85U

Međutim, subjekt može biti investicijski subjekt čak i ako su njegovi ulagatelji povezani s njim. Na primjer, investicijski subjekt može osnovati zaseban „paralelni” fond za skupinu svojih zaposlenika (npr. za ključne rukovoditelje) ili druge ulagatelje koji su povezane osobe, a koji odražava ulaganja glavnog investicijskog fonda subjekta. Takav „paralelni” fond može se smatrati investicijskim subjektom iako su svi njegovi ulagatelji povezane osobe.

B85V

Investicijski subjekt obično je odvojena pravna osoba, ali ne mora biti. Vlasnički udjeli u investicijskom subjektu obično su u obliku vlasničkog kapitala ili sličnih udjela (npr. udjeli u partnerstvu) kojima se proporcionalno pripisuju udjeli u neto imovini investicijskog subjekta. Međutim, sudjelovanje ulagatelja raznih kategorija, od kojih neki imaju pravo samo na određeno ulaganje ili skupinu ulaganja ili koji imaju različite udjele u neto imovini, nije prepreka da se subjekt smatra investicijskim subjektom.

B85W

Osim toga, subjekt koji ima znatne vlasničke udjele u obliku duga koji, u skladu s drugim odgovarajućim MSFI-jima, ne odgovaraju definiciji vlasničkog kapitala i dalje se može smatrati investicijskim subjektom, uz uvjet da su imatelji duga izloženi varijabilnim prinosima zbog promjena fer vrijednosti neto imovine subjekta.

B86

U konsolidiranim financijskim izvještajima:

B87

Ako član grupe za slične transakcije i događaje u sličnim okolnostima ne primjenjuje računovodstvene politike koje su usvojene za konsolidirane financijske izvještaje, pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja treba izvršiti odgovarajuća usklađenja u financijskim izvještajima tog člana grupe radi usklađenosti s računovodstvenim politikama grupe.

B88

Subjekt stavke prihoda i rashoda društva kćeri uključuje u konsolidirane financijske izvještaje od datuma stjecanja do datuma gubitka kontrole nad društvom kćeri. Prihodi i rashodi društva kćeri temelje se na iznosima imovine i obveza koji su priznati u konsolidiranim financijskim izvještajima na datum stjecanja. Na primjer, trošak amortizacije priznat u konsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti nakon datuma stjecanja temelji se na fer vrijednosti povezane imovine koja se amortizira i koja je priznata u konsolidiranim financijskim izvještajima na datum stjecanja.

B89

Kad postoje potencijalna glasačka prava ili druge izvedenice koje sadržavaju potencijalna glasačka prava, dio dobiti ili gubitka i promjene vlasničkog kapitala koji su pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja raspoređeni na matično društvo i manjinske udjele, utvrđuju se samo na temelju postojećih vlasničkih udjela i ne odražavaju moguće izvršenje ili konverziju potencijalnih glasačkih prava i drugih izvedenica, osim ako se primjenjuje točka B90.

B90

U nekim okolnostima subjekt u biti ima postojeći vlasnički udio koji proizlazi iz transakcije koja mu u sadašnjosti omogućuje prinose povezane s vlasničkim udjelom. U takvim okolnostima se dio je pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja raspoređen na matično društvo i manjinske udjele utvrđuje uzimajući u obzir moguće izvršenje ili konverziju potencijalnih glasačkih prava i drugih izvedenica koji subjektu u sadašnjosti omogućuju prinose.

B91

MSFI 9 ne primjenjuje se na udjele u društvima kćerima koja se konsolidiraju. Zahtjevi iz MSFI-ja 9 ne primjenjuju se na instrumente koji sadržavaju potencijalna glasačka prava i u sadašnjosti omogućuju prinose od vlasničkog udjela u društvu kćeri. U svim drugim slučajevima se instrumenti koji sadržavaju potencijalna glasačka prava u društvu kćeri računovodstveno iskazuju u skladu s MSFI-jem 9.

B92

Financijski izvještaji matičnog društva i njegovih društava kćeri koji se koriste pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja obvezno imaju isti izvještajni datum. Kad se kraj izvještajnog razdoblja matičnog društva razlikuje od kraja izvještajnog razdoblja društva kćeri, društvo kćer za potrebe konsolidacije sastavlja dodatne financijske informacije s datumom financijskih izvještaja matičnog društva da bi matično društvo moglo konsolidirati financijske informacije društva kćeri, osim ako to nije izvedivo.

B93

Ako to nije izvedivo, matično društvo je dužno financijske informacije društva kćeri konsolidirati koristeći najnovije financijske izvještaje društva kćeri, usklađene za učinke bitnih transakcija ili događaja od datuma financijskih izvještaja društva kćeri do datuma konsolidiranih financijskih izvještaja. U svakom slučaju, razlika između datuma financijskih izvještaja društva kćeri i datuma konsolidiranih financijskih izvještaja ne smije biti veća od tri mjeseca, a trajanje izvještajnog razdoblja, kao i eventualne razlike između datuma financijskih izvještaja, treba biti jednako iz razdoblja u razdoblje.

B94

Subjekt je dužan dobit ili gubitak i svaku komponentu ostale sveobuhvatne dobiti pripisati vlasnicima matičnog društva i manjinskim udjelima. Subjekt i ukupnu sveobuhvatnu dobit društava kćeri pripisuje vlasnicima matičnog društva i manjinskim udjelima, čak i ako rezultat bude negativno stanje manjinskih udjela.

B95

Ako društvo kći ima izdane kumulativne povlaštene dionice koje su klasificirane u vlasnički kapital, a drže ih imatelji manjinskih udjela, subjekt je dužan svoj udio u dobit ili gubitku izračunati usklađenjem za dividende po tim udjelima, neovisno o tome je li dividenda objavljena.

B96

U slučaju promjene udjela u vlasničkom kapitalu koji drže imatelji manjinskih udjela, subjekt je dužan uskladiti knjigovodstvenu vrijednost većinskih i manjinskih udjela tako da se iskažu promjene njihovih relativnih udjela u društvu kćeri. Subjekt je dužan svaku razliku između iznosa za koji su usklađeni manjinski udjeli i fer vrijednosti plaćene ili primljene naknade priznati izravno u vlasnički kapital i pripisati je vlasnicima matičnog društva.

B97

Matično društvo može izgubiti kontrolu nad društvom kćeri u dva ili više aranžmana (transakcija). Okolnosti, međutim, ponekad upućuju na to da više aranžmana poslova treba iskazati kao jednu transakciju. Kad utvrđuje treba li te aranžmane iskazati kao jednu transakciju, matično društvo je dužna uzeti u obzir sve uvjete aranžmana i njihove ekonomske učinke. Matično društvo bi trebala više aranžmana iskazati kao jednu transakciju npr. u sljedećim slučajevima:

B98

Matično društvo koje izgubi kontrolu nad društvom kćeri:

B99

Matično društvo koje izgubi kontrolu nad društvom kćeri dužno je sve iznose prethodno priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti povezane s tim društvom kćeri računovodstveno iskazati na istoj osnovi kao da je matično društvo izravno otuđilo povezanu imovinu ili obveze. Prema tome, ako se dobitak ili gubitak prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju u dobit ili gubitak po otuđenju povezane imovine ili obveza, matično društvo taj dobitak ili gubitak po gubitku kontrole nad društvom kćeri reklasificira iz vlasničkog kapitala u dobit ili gubitak (kao reklasifikacijsko usklađenje). Ako se revalorizacijska rezerva prethodno iskazana u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prenosi izravno u zadržanu dobit po otuđenju imovine, matično društvo tu revalorizacijsku rezervu po gubitku kontrole nad društvom kćeri prenosi izravno u zadržanu dobit.

B100

Subjekt koji prestane biti investicijski subjekt primjenjuje MSFI 3 na svako društvo kćer koje je prethodno mjerio po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u skladu s točkom 31. Datum promjene statusa smatra se pretpostavljenim datumom stjecanja. Fer vrijednost društva kćeri na pretpostavljeni datum stjecanja predstavlja pretpostavljenu prenesenu naknadu pri mjerenju goodwilla ili dobitka od povoljne kupnje koja proizlazi iz pretpostavljenog stjecanja. Sva društva kćeri konsolidiraju se u skladu s točkama 19.–24. ovog MSFI-ja od datuma promjene statusa.

B101

Subjekt koji postane investicijski subjekt prestaje konsolidirati svoja društva kćeri na datum promjene statusa, uz iznimku društava kćeri koja se u skladu s točkom 32. i nastavljaju konsolidirati. Investicijski subjekt primjenjuje zahtjeve iz točaka 25. i 26. na društva kćeri koja prestaje konsolidirati kao da je na taj datum nad njima izgubio kontrolu.

C1

Subjekt ovaj MSFI primjenjuje za godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2013. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt ovaj MSFI primijeni ranije, dužan je tu činjenicu objaviti te istodobno primijeniti MSFI 11, MSFI 12, MRS 27 Odvojeni financijski izvještaji i MRS 28 (kako je izmijenjen 2011.).

C1A

Dokumentom Konsolidirani financijski izvještaji, zajednički poslovi i objavljivanje udjela u drugim subjektima: upute za prelazak (izmjene MSFI-ja 10, MSFI-ja 11 i MSFI-ja 12), objavljenim u lipnju 2012., izmijenjene su točke C2–C6 i dodane su točke C2A–C2B, C4A–C4C, C5A i C6A–C6B. Subjekt te izmjene primjenjuje na godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2013. ili nakon tog datuma. Ako MSFI 10 primijeni na ranije razdoblje, dužan je tu izmjenu primijeniti i na to ranije razdoblje.

C1B

Dokumentom Investicijski subjekti (izmjene MSFI-ja 10, MSFI-ja 12 i MRS-a 27), objavljenim u listopadu 2012., izmijenjene su točke 2., 4., C2A, C6A i Dodatak A i dodane su točke 27.–33., B85A–B85W, B100–B101 i C3A–C3F. Subjekt te izmjene primjenjuje na godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2014. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primijeni ranije, dužan je tu činjenicu objaviti istodobno primijeniti i sve izmjene uključene u dokument Investicijski subjekti.

C1D

Dokumentom Investicijski subjekti: primjena iznimke od obveze konsolidacije (izmjene MSFI-ja 10, MSFI-ja 12 i MRS-a 28), objavljenim u prosincu 2014., izmijenjene su točke 4., 32., B85C, B85E i C2A i dodane su točke 4.A–4.B. Subjekt te izmjene primjenjuje na godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primjenjuje na ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

C2

Subjekt ovaj MSFI primjenjuje retroaktivno, u skladu s MRS-om 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, osim kako je navedeno u točkama C2A–C6.

C2A

Neovisno o zahtjevima iz točke 28. MRS-a 8, subjekt pri prvoj primjeni ovog MSFI-ja te ako nakon toga prvi put primijeni dokumente Investicijski subjekti i Investicijski subjekti: primjena iznimke od obveze konsolidacije kojima se mijenja ovaj MSFI, treba iskazati samo kvantitativne informacije koje se nalažu u točki 28. podtočki (f) MRS-a 8 za godišnje razdoblje koje neposredno prethodi datumu prve primjene ovog MSFI-ja („neposredno prethodno razdoblje”). Subjekt može, ali nije dužan, iskazati te informacije i za tekuće razdoblje ili za ranija usporediva razdoblja.

C2B

Za potrebe ovog MSFI-ja, datum prve primjene je početak godišnjeg izvještajnog razdoblja za koje se ovaj MSFI primjenjuje prvi put.

C3

Subjekt na datum prve primjene nije dužan izvršiti usklađenja prethodnog računovodstvenog iskazivanja svojeg sudjelovanja u:

C3A

Subjekt na datum prve primjene utvrđuje, na temelju činjenica i okolnosti koje postoje na taj datum, je li investicijski subjekt. Ako na datum prve primjene subjekt zaključi da jest investicijski subjekt, umjesto zahtjeva iz točaka C5–C5A primjenjuje zahtjeve iz točaka C3B–C3F.

C3B

Osim društava kćeri koja se konsolidiraju u skladu s točkom 32. (na koja se primjenjuju točke C3 i C6 ili točke C4–C4C, ovisno o slučaju), investicijski subjekt dužan je mjeriti svoje ulaganje u svako društvo kćer po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak kao da su zahtjevi iz ovog MSFI-ja oduvijek bili na snazi. Investicijski subjekt retroaktivno usklađuje godišnje razdoblje koje neposredno prethodi datumu prve primjene i vlasnički kapital na početku neposredno prethodnog razdoblja za razlike između:

Kumulativni iznos usklađenja fer vrijednosti prethodno priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prenosi se u zadržanu dobit na početku godišnjeg razdoblja koje neposredno prethodi datumu prve primjene.

C3C

Prije datuma donošenja MSFI-ja 13 Mjerenje fer vrijednosti, investicijski subjekt dužan je primijeniti iznose fer vrijednosti koji su prethodno dostavljeni ulagateljima ili poslovodstvu ako ti iznosi odgovaraju iznosu za koji se ulaganje moglo razmijeniti među dobro obaviještenim i voljnim stranama u nepristranoj transakciji.

C3D

Ako mjerenje ulaganja u društvo kćer u skladu s točkama C3B–C3C nije izvedivo (kako je definirano u MRS-u 8), investicijski subjekt primjenjuje zahtjeve iz ovog MSFI-ja na početku najranijeg razdoblja za koje je primjena točaka C3B–C3C izvediva, što može biti i tekuće razdoblje. Ulagatelj retroaktivno usklađuje godišnje razdoblje koje neposredno prethodi datumu prve primjene, osim ako je početak najranijeg razdoblja za koje je primjena te točke izvediva u tekućem razdoblju. U tom se slučaju usklađenje vlasničkog kapitala priznaje na početku tekućeg razdoblja.

C3E

Ako otuđi ulaganje u društvo kćer ili izgubi kontrolu nad društvom kćeri prije datuma prve primjene ovog MSFI-ja, investicijski subjekt nije dužan provesti usklađenja prethodnog računovodstvenog iskazivanja tog društva kćeri.

C3F

Ako subjekt primjenjuje izmjene iz dokumenta Investicijski subjekti za razdoblje nakon prve primjene MSFI-ja 10, upućivanja na „datum prve primjene” iz točaka C3A–C3E tumače se kao „početak godišnjeg izvještajnog razdoblja za koje se izmjene iz dokumenta Investicijski subjekti (izmjene MSFI-ja 10, MSFI-ja 12 i MRS-a 27), objavljenog u listopadu 2012., primjenjuju prvi put.”

C4

Ako na datum prve primjene zaključi da će konsolidirati društvo u koje se ulaže koje nije bilo konsolidirano u skladu s MRS-om 27 i tumačenjem SIC-12, ulagatelj je dužan:

C4A

Ako mjerenje imovine, obveza i manjinskih udjela u skladu s točkom C4 podtočkom (a) ili (b) nije izvedivo (kako je utvrđeno u MRS-u 8), ulagatelj je dužan:

Ako je najranije razdoblje za koje je primjena ove točke izvediva tekuće razdoblje, usklađenje vlasničkog kapitala priznaje se na početku tekućeg razdoblja.

C4B

Ako ulagatelj primjenjuje točke C4–C4A i ako je datum na koji je stekao kontrolu u skladu s ovim MSFI-jem nakon datuma početka primjene MSFI-ja 3, kako je revidiran 2008. (MSFI 3 (2008.)), upućivanje na MSFI 3 u točkama C4 i C4A odnosi se na MSFI 3 (2008.). Ako je kontrola stečena prije datuma stupanja na snagu MSFI-ja 3 (2008.), ulagatelj je dužan primijeniti MSFI 3 (2008.) ili MSFI 3 (objavljen 2004.).

C4C

Ako ulagatelj primjenjuje točke C4–C4A i ako je datum na koji je stekao kontrolu u skladu s ovim MSFI-jem nakon datuma stupanja na snagu MRS-a 27, kako je revidiran 2008. (MRS 27 (2008.)), ulagatelj je dužan primijeniti zahtjeve iz ovog MSFI-ja za sva razdoblja u kojima je društvo u koje se ulaže retroaktivno konsolidirano u skladu s točkama C4–C4A. Ako je kontrola stečena prije datuma stupanja na snagu MRS-a 27 (2008.) ulagatelj je dužan primijeniti:

C5

Ako na datum prve primjene ulagatelj zaključi da više neće konsolidirati društvo u koje se ulaže koje je bilo konsolidirano u skladu s MRS-om 27 i tumačenjem SIC-12, ulagatelj je dužan mjeriti svoj udio u tom društvu u iznosu u kojem bi ga mjerio da su zahtjevi iz ovog MSFI-ja bili na snazi kad je ulagatelj počeo sudjelovati u društvu u koje se ulaže (ali nije stekao kontrolu u skladu s ovim MSFI-jem) ili kad je nad njim izgubio kontrolu. Ulagatelj retroaktivno usklađuje godišnje razdoblje koje neposredno prethodi datumu prve primjene. Ako je datum na koji je ulagatelj počeo sudjelovati u društvu u koje se ulaže (ali nije stekao kontrolu u skladu s ovim MSFI-jem) ili kad je nad njim izgubio kontrolu prije početka neposredno prethodnog razdoblja, ulagatelj na početku tog razdoblja priznaje, kao usklađenje vlasničkog kapitala, svaku razliku između:

C5A

Ako mjerenje udjela u društvu u koje se ulaže u skladu s točkom C5 nije izvedivo (kako je utvrđeno u MRS-u 8), ulagatelj primjenjuje zahtjeve iz ovog MSFI-ja na početku najranijeg razdoblja za koje je primjena točke C5 izvediva, što može biti tekuće razdoblje. Ulagatelj retroaktivno usklađuje godišnje razdoblje koje neposredno prethodi datumu prve primjene, osim ako je početak najranijeg razdoblje za koje je primjena ove točke izvediva tekuće razdoblje. Ako je datum na koji je ulagatelj počeo sudjelovati u društvu u koje se ulaže (ali nije stekao kontrolu u skladu s ovim MSFI-jem) ili kad je nad njim izgubio kontrolu prije početka neposredno prethodnog razdoblja, ulagatelj na početku tog razdoblja priznaje, kao usklađenje vlasničkog kapitala, svaku razliku između:

Ako je najranije razdoblje za koje je primjena ove točke izvediva tekuće razdoblje, usklađenje vlasničkog kapitala priznaje se na početku tekućeg razdoblja.

C6

Točke 23., 25., B94 i B96–B99 izmjene su MRS-a 27 iz 2008. koje su preuzete u MSFI 10. Osim ako primjenjuje točku C3 ili je dužan primijeniti točke C4–C5A, subjekt je dužan primijeniti zahtjeve iz tih točaka kako slijedi:

C6A

Neovisno o upućivanjima na godišnje razdoblje neposredno prije datuma prve primjene („neposredno prethodno razdoblje”) u točkama C3B–C5A, subjekt može, ali nije dužan, iskazati i usklađene usporedne informacije za sva ranija prezentirana razdoblja. Ako subjekt iskaže usklađene usporedne informacije za ranija razdoblja, sva upućivanja na „neposredno prethodno razdoblje” u točkama C3B–C5A tumači se kao „najranije usklađeno usporedno prezentirano razdoblje”.

C6B

Ako subjekt iskazuje neusklađene usporedne informacije za koje ranije razdoblje, dužan je jasno utvrditi koje informacije nisu usklađene, navesti da su sastavljene na drukčijoj osnovi i tu osnovu obrazložiti.

C7

Ako subjekt primjenjuje ovaj MSFI, ali još ne primjenjuje MSFI 9, svako upućivanje u ovom MSFI-ju na MSFI 9 tumači se kao upućivanje na MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje.

C8

Ovaj MSFI zamjenjuje zahtjeve iz MRS-a 27 (kako je izmijenjen 2008.) koji se odnose na konsolidirane financijske izvještaje.

C9

Ovaj MSFI zamjenjuje i SIC-12 Konsolidacija – subjekti posebne namjene.