1.

Cilj je ovog MSFI-ja odrediti financijsko izvještavanje subjekta koji provodi transakcije plaćanja na temelju dionica. Konkretno, njime se subjektu nalaže da u svojoj dobiti ili gubitku i financijskom položaju prikaže učinke transakcija plaćanja na temelju dionica, uključujući rashode povezane s transakcijama kojima se zaposlenima dodjeljuju dioničke opcije.

2.

Subjekt ovaj MSFI primjenjuje pri računovodstvenom iskazivanju svih transakcija plaćanja na temelju dionica, neovisno o tome može li točno, djelomično ili u cijelosti, utvrditi primljenu robu ili usluge, uključujući:

osim kako je navedeno u točkama 3.A–6. U nedostatku jasno odredive robe ili usluga, primitak (ili budući primitak) robe ili usluga može se utvrditi na temelju drugih okolnosti, u kojem slučaju se primjenjuje ovaj MSFI.

3.

[Brisano]

3.A

Transakciju plaćanja na temelju dionica može namiriti drugi subjekt iz grupe (ili dioničar kojeg subjekta iz grupe) u ime subjekta koji prima ili stječe robu ili usluge. Točka 2. primjenjuje se i na subjekt koji

osim ako je jasno da svrha transakcije nije plaćanje za robu ili usluga isporučene subjektu koji ih prima.

4.

Za potrebe ovog MSFI-ja, transakcija sa zaposlenikom (ili drugom osobom) u njegovu svojstvu imatelja vlasničkog instrumenta subjekta ne smatra se transakcijom plaćanja na temelju dionica. Na primjer, ako subjekt svim imateljima određene kategorije svojih vlasničkih instrumenata dodijeli pravo na stjecanje dodatnih vlasničkih instrumenata subjekta po cijeni nižoj od njihove fer vrijednosti, te ako zaposlenik ostvari to pravo jer je imatelj vlasničkih instrumenata iz te određene kategorije, zahtjevi iz ovog MSFI ne primjenjuju se na dodjelu ili realizaciju tog prava.

5.

Kako je navedeno u točki 2., ovaj se MSFI primjenjuje na transakcije plaćanja na temelju dionica u kojima subjekt stječe ili prima robu ili usluge. Roba uključuje zalihe, potrošnu robu, nekretnine, postrojenja i opremu, nematerijalnu imovinu i drugu nefinancijsku imovinu. Međutim, subjekt ovaj MSFI ne primjenjuje na transakcije kojima stječe robu koja je dio neto imovine stečene u poslovnoj kombinaciji kako je definirana MSFI-jem 3 Poslovne kombinacije (kako je revidiran 2008.), u kombinaciji subjekata ili poduzetnika pod zajedničkom kontrolom kako je opisano u točkama B1–B4 MSFI-ja 3 ili doprinosom poduzetnika osnivanju zajedničkog pothvata kako je definiran u MSFI-ju 11 Zajednički poslovi. Stoga vlasnički instrumenti izdani u poslovnoj kombinaciji u zamjenu za kontrolu nad stečenikom nisu obuhvaćeni područjem primjene ovog MSFI-ja. Međutim, vlasnički instrumenti dodijeljeni zaposlenicima stečenika u njihovu svojstvu zaposlenih (npr. u zamjenu za nastavak radnog odnosa) obuhvaćeni su područjem primjene ovog MSFI-ja. Slično se otkaz, zamjena ili drugi oblik izmjene aranžmana plaćanja na temelju dionica zbog poslovne kombinacije ili drugog oblika restrukturiranja vlasničkog kapitala računovodstveno iskazuju u skladu s ovim MSFI-jem. MSFI 3 sadržava upute o načinu određivanja jesu li vlasnički instrumenti izdani u poslovnoj kombinaciji dio naknade za stjecanje kontrole nad stečenikom (pa su stoga obuhvaćeni područjem primjene MSFI-ja 3) ili su naknada za nastavak radnog odnosa koju treba priznati u razdoblju nakon poslovne kombinacije (pa su stoga obuhvaćeni područjem primjene ovog MSFI-ja).

6.

Ovaj se MSFI ne primjenjuje na transakcije plaćanja na temelju dionica u kojima subjekt prima ili stječe robu ili usluge na temelju ugovora koji je obuhvaćen područjem primjene točaka 8.–10. MRS-a 32 Financijski instrumenti: prezentiranje (kako je revidiran 2003.) (33) ili točaka 2.4.–2.7. MSFI-ja 9 Financijski instrumenti.

6.A

U ovom MSFI-ju pojam „fer vrijednost” ima ponešto drugačije značenje nego u definiciji fer vrijednosti u MSFI-ju 13 Mjerenje fer vrijednosti. Stoga subjekt pri primjeni MSFI-ja 2 fer vrijednost mjeri u skladu s ovim MSFI-jem, a ne MSFI-jem 13.

7.

Subjekt robu ili usluge primljene ili stečene transakcijom plaćanja na temelju dionica priznaje kad primi robu odnosno usluge. Subjekt priznaje odgovarajuće povećanje vlasničkog kapitala ako su roba ili usluge primljene u transakciji plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima, odnosno obvezu ako su roba ili usluge stečene u transakciji plaćanja na temelju dionica namirom u novcu.

8.

Ako se roba ili usluge primljene ili stečene u transakciji plaćanja na temelju dionica ne mogu priznati kao imovina, priznaju se kao rashodi.

9.

Obično rashod nastaje potrošnjom robe ili usluga. Na primjer, usluge se obično troše odmah, u kojem se slučaju rashod priznaje u trenutku pružanja usluge. Roba se može trošiti tijekom duljeg vremena ili, u slučaju zaliha, prodati na kasniji datum, u kojem se slučaju rashod priznaje kad se roba potroši ili proda. Međutim, ponekad je potrebno priznati rashod prije negoli se roba ili usluge potroše ili prodaju jer se ne mogu priznati kao imovina. Na primjer, subjekt može steći robu u fazi istraživanja projekta za razvoj novog proizvoda. Iako ta roba nije potrošena, moguće je da ne ispunjava uvjete za priznavanje kao imovina u skladu s odgovarajućim MSFI-jem.

10.

U transakcijama plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima subjekt izravno mjeri primljenu robu ili usluge i odgovarajuće povećanje vlasničkog kapitala po fer vrijednosti primljene robe ili usluga, osim ako se ta fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti. Ako ne može pouzdano izmjeriti fer vrijednost primljene robe ili usluga, subjekt njihovu vrijednost i odgovarajuće povećanje vlasničkog kapitala mjeri neizravno na temelju (34) fer vrijednost dodijeljenih vlasničkih instrumenata.

11.

Da bi primijenio zahtjeve iz točke 10. na transakcije sa zaposlenicima i drugim osobama koji pružaju slične usluge (35), subjekt mjeri fer vrijednost primljenih usluga na temelju fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata jer se fer vrijednost primljenih usluga obično ne može pouzdano procijeniti, kako je objašnjena u točki 12. Fer vrijednost tih vlasničkih instrumenata mjeri se na datum dodjele.

12.

Obično se dionice, dioničke opcije ili drugi vlasnički instrumenti dodjeljuju zaposlenima kao dio naknade za rad, uz plaću u novcu i druga primanja zaposlenih. Obično se primljene usluge ne mogu izravno izmjeriti zbog posebnih komponenti paketa naknada za rad zaposlenika. Osim toga, ni fer vrijednost ukupne naknade za rad ne može se uvijek neovisno izmjeriti bez izravnog mjerenja fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata. Nadalje, dionice ili dioničke opcije ponekad se dodjeljuju kao dio bonusa, a ne kao dio osnovne naknade, npr. kao poticaj zaposlenima da ostanu u radnom odnosu kod subjekta ili kao nagrada za njihovo sudjelovanje u poboljšanju uspješnosti subjekta. Dodjelom dionica ili dioničkih opcija, uz druge naknade, subjekt plaća dodatnu naknadu ne bi li ostvario dodatne koristi. Fer vrijednost tih dodatnih koristi obično je teško procijeniti. Budući da je fer vrijednosti primljenih usluga teško izmjeriti izravno, subjekt fer vrijednost usluga primljenih od zaposlenih mjeri na temelju fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata.

13.

Da bi se primijenili zahtjevi iz točke 10. na transakcije s osobama koje nisu zaposlenici, mora postojati oboriva pretpostavka da je fer vrijednost primljene robe ili usluga moguće pouzdano izmjeriti. Ta se fer vrijednost mjeri na datum na koji subjekt primi robu ili na koji druga ugovorna strana pruži uslugu. U rijetkim slučajevima, ako subjekt pobije tu pretpostavku jer ne može pouzdano procijeniti fer vrijednost primljene robe ili usluga, primljenu robu ili usluge i odgovarajuće povećanje kapitala mjeri neizravno na temelju fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata, koja se mjeri na datum na koji subjekt primi robu ili na koji druga ugovorna strana pruži uslugu.

13.A

Osobito je utvrdiva naknada (ako postoji) koju je subjekt primio koja se čini nižom od fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata ili nastale obveze obično naznaka da je subjekt primio (ili da će primiti) drugu naknadu (tj. neutvrdivu robu ili usluge). Subjekt utvrdivu primljenu robu ili usluge mjeri u skladu s ovim MSFI-jem. Subjekt neutvrdivu robu ili usluge koje je primio (ili će primiti) mjeri kao razliku između fer vrijednosti plaćanja na temelju dionica i fer vrijednosti neutvrdive robe ili usluga koje je primio (ili će primiti). Subjekt neutvrdivu robu ili usluge mjeri na datum dodjele. Međutim, za transakcije namirene u novcu obveza se ponovno mjeri na kraju svakog izvještajnog razdoblja do njezina namirenja u skladu s točkama 30.–33.

14.

Ako se na dodijeljene vlasničke instrumente odmah stječe pravo, druga ugovorna strana nije dužna odraditi određeno razdoblje da bi bezuvjetno ostvarila pravo na te vlasničke instrumente. U nedostatka dokaza o suprotnome, subjekt pretpostavlja da su primljene usluge koje druga ugovorna strana pruža kao naknadu za vlasničke instrumente. U tom slučaju subjekt na datum dodjele u cijelosti priznaje primljene usluge, s odgovarajućim povećanjem vlasničkog kapitala.

15.

Ako se na dodijeljene vlasničke instrumente pravo ne može ostvariti dok druga ugovorna strana ne odradi određeno razdoblje, subjekt pretpostavlja da će usluge koje ta druga ugovorna strana treba pružiti kao naknadu za te vlasničke instrumente biti primljene u budućnosti tijekom razdoblja stjecanja prava. Subjekt te usluge računovodstveno iskazuje dok ih druga ugovorna strana pruža u razdoblju stjecanja prava, s odgovarajućim povećanjem vlasničkog kapitala. Na primjer:

16.

Za transakcije koje se mjere na temelju fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata, subjekt fer vrijednost dodijeljenih vlasničkih instrumenata mjeri na datum mjerenja, na temelju tržišnih cijena, ako su dostupne, vodeći računa o uvjetima dodjele tih vlasničkih instrumenata (podložno zahtjevima iz točaka 19.–22.).

17.

Ako tržišne cijene nisu dostupne, subjekt procjenjuje fer vrijednost dodijeljenih vlasničkih instrumenata primjenom metode vrednovanja kako bi procijenio kakve bi cijene tih vlasničkih instrumenata bile na datum mjerenja u nepristranoj transakciji između dobro obaviještenih i voljnih sudionika. Metoda vrednovanja mora biti u skladu s općeprihvaćenim metodama vrednovanja za određivanje cijene financijskih instrumenata i uključivati sve čimbenike i pretpostavke koje bi dobro obaviješteni i voljni sudionici na tržištu razmatrali pri određivanju cijene (podložno zahtjevima iz točaka 19.–22.).

18.

Dodatak B sadržava dodatne upute o mjerenju fer vrijednosti dionica i dioničkih opcija, s naglaskom na specifičnim uvjetima koji su zajednička obilježja dodjele dionica ili dioničkih opcija zaposlenima.

19.

Dodjela vlasničkih instrumenata može biti uvjetovana ispunjenjem određenih uvjeta za stjecanje prava. Na primjer, dodjela dionica ili dioničkih opcija zaposleniku obično je uvjetovana njegovim ostankom u radnom odnosu kod subjekta u određenom vremenu. Može se uvjetovati i ispunjenjem uvjeta uspješnosti, npr. ostvarenje određenog rasta dobiti ili određenog povećanja cijene dionica subjekta. Uvjeti za stjecanje prava, osim tržišnih uvjeta, ne uzimaju se u obzir pri procjeni fer vrijednosti dionica ili dioničkih opcija na datum mjerenja. Umjesto toga, uvjeti za stjecanje prava, osim tržišnih uvjeta, uzimaju se u obzir pri usklađenju broja vlasničkih instrumenata uključenih u mjerenje vrijednosti transakcije tako da se u konačnici priznati iznos za robu ili usluge koji je primljen kao naknada za dodijeljene vlasničke instrumente temelji na broju vlasničkih instrumenata na koje će u konačnici biti stečeno pravo. Stoga se na kumulativnoj osnovi za primljenu robu ili usluge ne priznaje nikakav iznos ako pravo na dodijeljene vlasničke instrumente nije stečeno jer nije ispunjen uvjet za stjecanje prava, osim nekog tržišnog uvjeta, npr. ako druga ugovorna strana ne odradi određeno razdoblje ili ne ispuni uvjet uspješnosti, podložno zahtjevima iz točke 21.

20.

Da bi primijenio zahtjeve iz točke 19., subjekt za robu ili usluge primljene u razdoblju stjecanja prava priznaje određeni iznos na temelju najbolje raspoložive procjene broja vlasničkih instrumenata za koje se očekuje stjecanje prava i tu procjenu prema potrebi revidira ako naknadne informacije pokažu da se broj vlasničkih instrumenata za koje se očekuje da će pravo biti stečeno razlikuje od prijašnje procjene. Subjekt na datum stjecanja prava revidira procjenu tako da odgovara broju vlasničkih instrumenata na koje je pravo u konačnici stečeno, podložno zahtjevima iz točke 21.

21.

Tržišni uvjeti, kao što je ciljna cijena dionice kojom se uvjetuje stjecanje prava (ili izvršivost), uzimaju se u obzir pri procjeni fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata. Stoga za dodjele vlasničkih instrumenata s tržišnim uvjetima subjekt priznaje robu ili usluge primljene od druge ugovorne koja ispunjava sve druge uvjete za stjecanje prava (npr. usluge zaposlenika koji ostaje u radnom odnosu u određenom razdoblju), neovisno o ispunjenju tog tržišnog uvjeta.

21.A

Slično subjekt pri procjeni fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata uzima u obzir sve druge uvjete. Stoga subjekt za dodijeljene vlasničke instrumenta s drugim uvjetima priznaje robu ili usluge koje je primio od druge ugovorne strane koje ispunjavaju sve uvjete za stjecanje prava koji nisu tržišni uvjeti (npr. usluge primljene od zaposlenika koji ostaje u radnom odnosu u utvrđenom razdoblju), neovisno o tome jesu li ti drugi uvjeti ispunjeni.

22.

Opcije s obilježjem automatske dodatne dodjele ne uzimaju se u obzir pri procjeni fer vrijednosti dodijeljenih opcija na datum mjerenja. Umjesto toga se automatski dodijeljena dodatna opcija računovodstveno iskazuje kao dodjela nove opcije ako se i kad takva opcija naknadno dodijeli.

23.

Nakon što prizna primljenu robu ili usluge u skladu s točkama 10.–22., i odgovarajuće povećanje vlasničkog kapitala, subjekt ne provodi naknadna usklađenja ukupnog vlasničkog kapitala nakon datuma stjecanja prava. Na primjer, subjekt ne smije naknadno poništiti iznos priznat za usluge koje je primio od zaposlenika ako se vlasnički instrumenti za koje je stečeno pravo naknadno ne iskoriste odnosno ne realiziraju prava iz dioničke opcije. Međutim, subjekt neovisno o tom zahtjevu može priznati prijenos unutar vlasničkog kapitala, tj. prijenos iz jedne komponente vlasničkog kapitala u drugu.

24.

Zahtjevi iz točaka 16.–23. primjenjuju se ako je subjekt dužan mjeriti transakciju plaćanja na temelju dionica na temelju fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata. U rijetkim slučajevima subjekt neće moći pouzdano procijeniti fer vrijednost dodijeljenih vlasničkih instrumenata na datum mjerenja u skladu sa zahtjevima iz točaka 16.–22. Subjekt samo u tim rijetkim slučajevima:

25.

Ako subjekt primjenjuje točku 24., ne treba primjenjivati točke 26.–29. jer se sve izmjene uvjeta pod kojima su dodijeljeni vlasnički instrumenti uzimaju u obzir prilikom primjene metode instrinsične vrijednosti iz točke 24. Međutim, ako subjekt namiruje dodjelu vlasničkih instrumenata na koje se primjenjuje točka 24.:

26.

Subjekt može izmijeniti uvjete pod kojima su vlasnički instrumenti dodijeljeni. Na primjer, može smanjiti izvršnu cijenu opcija dodijeljenih zaposlenicima (tj. utvrditi nižu cijenu opcija), čime se povećava njihova fer vrijednosti. Zahtjevi iz točaka 27.–29. o računovodstvenom iskazivanju učinaka izmjena odnose se na transakcije plaćanja na temelju dionica sa zaposlenicima. Međutim, ti se zahtjevi primjenjuju i na transakcija plaćanja na temelju dionica s osobama koje nisu zaposlenici i mjere se na temelju fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata. U potonjem se slučaju svako upućivanje u točkama 27.–29. na datum dodjele odnosi na datum na koji subjekt primi robu ili na koji druga ugovorna strana pruži uslugu.

27.

Subjekt priznaje barem primljene usluge koje se mjere po fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata na datum dodjele, osim ako na te vlasničke instrumente pravo nije stečeno jer nije ispunjen uvjeti za stjecanje prava (osim tržišnog uvjeta) koji je bio utvrđen na datum dodjele. To vrijedi neovisno o izmjenama uvjeta dodjele vlasničkih instrumenata odnosno o njezinu poništenju ili namirenu. Osim toga, subjekt priznaje učinke izmjena kojima se povećava ukupna fer vrijednosti aranžmana o plaćanju na temelju dionica ili koje su na drugi način korisne zaposleniku. Dodatak B sadržava upute za primjenu tog zahtjeva.

28.

U slučaju poništenja ili namire dodijeljenih vlasničkih instrumenata u razdoblju stjecanja prava (osim ako je dodjela poništena zbog prestanka neizvršenjem ako nisu ispunjeni uvjeti stjecanja prava):

28.A

Ako subjekt ili druga ugovorna strana mogu odlučiti hoće li ispuniti neki drugi uvjet, subjekt činjenicu da on ili druga ugovorna strana nisu ispunili takav uvjet tretira kao poništenje.

29.

Ako subjekt otkupi vlasničke instrumente na koje je stečeno pravo, plaćanje zaposleniku računovodstveno iskazuje kao odbitak od vlasničkog kapitala, osim u mjeri u kojoj plaćanje premašuje fer vrijednost otkupljenih vlasničkih instrumenata, koja se mjeri na datum otkupa. Svaki takav višak priznaje se kao rashod.

30.

Za transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u novcu, subjekt primljenu robu ili usluge i nastalu obvezu mjeri po fer vrijednosti obveze, podložno zahtjevima iz točaka 31.–33.D. Sve do namirenja obveze, subjekt ponovno mjeri fer vrijednost obveze na kraju svakog izvještajnog razdoblja i na datum namire, pri čemu se sve promjene fer vrijednosti priznaju u dobiti ili gubitku za razdoblje.

31.

Na primjer, subjekt može zaposlenima kao dio naknade za rad dodijeliti prava na bonus zbog povećanja vrijednosti dionice, čime će zaposleni ostvariti pravo na buduće plaćanje u novcu (a ne u vlasničkim instrumentima), na temelju povećanja cijene dionica subjekta s određene razine u određenom razdoblju. Subjekt zaposlenima može dodijeliti pravo na buduća plaćanja u novcu i dodjelom prava na dionice (uključujući dionice koje se izdaju po realizaciji dioničkih opcija) koja su otkupiva, bilo obvezatno (npr. u slučaju prestanka radnog odnosa) ili odlukom zaposlenika. Ti su aranžmani primjeri transakcija plaćanja na temelju dionica namirom u novcu. Pravima na bonus zbog povećanja vrijednosti dionice objašnjavaju se neki zahtjevi iz točaka 32.–33.D; no ti se zahtjevi primjenjuju na sve transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u novcu.

32.

Subjekt primljene usluge i obvezu plaćanja za te usluge priznaje kad zaposlenici pruže uslugu. Na primjer, neka se prava na bonus zbog povećanja vrijednosti dionice stječu odmah i zaposlenici stoga nisu dužni odraditi određeno razdoblje prije negoli ostvare pravo na isplatu u novcu. U nedostatka dokaza o suprotnome, subjekt pretpostavlja da su primljene usluge koje su zaposlenici pružili u zamjenu za prava na bonus zbog povećanja vrijednosti dionice. Stoga subjekt odmah priznaje primljene usluge i obvezu njihova plaćanja. Ako se prava na bonus zbog povećanja vrijednosti dionice ne mogu steći dok zaposlenici ne odrade određeno razdoblje, subjekt priznaje primljene usluge i obvezu njihova plaćanja kako zaposlenici budu pružali usluge tijekom tog razdoblja.

33.

Obveza se početno i na kraju svakog izvještajnog razdoblja mjeri po fer vrijednosti prava na bonus zbog povećanja vrijednosti dionice sve do njezine namire, primjenom modela određivanja cijene opcija, vodeći računa o uvjetima dodjele tih prava i opsegu usluga koje su zaposlenici dotad pružili, podložno zahtjevima iz točaka 33.A–33.D. Subjekt može izmijeniti uvjete plaćanja na temelju dionica koje se namiruje u novcu. U Dodatku B točkama B44A– B44C navode se upute o izmjeni transakcija plaćanja na temelju dionica kojom se mijenja njezina klasifikacija iz transakcije koja se namiruje u novcu u transakciju koja se namiruje vlasničkim instrumentima.

33.A

Transakcija plaćanja na temelju dionica namirom u novcu može biti uvjetovana ispunjenjem određenih uvjeta za stjecanje prava. Može se uvjetovati i ispunjenjem uvjeta uspješnosti, npr. ostvarenje određenog rasta dobiti ili određenog povećanja cijene dionica subjekta. Uvjeti za stjecanje prava, osim tržišnih uvjeta, ne uzimaju se u obzir pri procjeni fer vrijednosti plaćanja na temelju dionica koja se namiruju u novcu na datum mjerenja. Umjesto toga, uvjeti za stjecanje prava, osim tržišnih uvjeta, uzimaju se u obzir pri usklađenju broja nagrada uključenih u mjerenje obveze koja proizlazi iz te transakcije.

33.B

Da bi primijenio zahtjeve iz točke 33.A subjekt priznaje iznos za robu ili usluge koje je primio u razdoblju stjecanja prava. Taj iznos temelji se na najboljoj dostupnoj procjeni broja nagrada za koje se očekuje da će pravo biti stečeno. Subjekt tu procjenu prema potrebi revidira ako naknadne informacije pokažu da će se broj nagrada za koje se očekuje da će pravo biti stečeno razlikovati od prijašnjih procjena. Subjekt na datum stjecanja prava revidira procjenu tako da bude jednaka broju nagrada na koje je pravo u konačnici stečeno.

33.C

Tržišni uvjeti, kao što je ciljna cijena dionice kojom se uvjetuje stjecanje prava (ili izvršivost), kao i drugi uvjeti, uzimaju se u obzir pri procjeni fer vrijednosti transakcije plaćanja na temelju dionica koja se namiruje u novcu i pri ponovnom mjerenju fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja i na datum namire.

33.D

Zbog primjene točaka 30.–33.C kumulativni iznos koji se u konačnici priznaje za primljenu robu ili usluge kao naknada za plaćanje na temelju dionica koje se namiruje u novcu jednak je iznosu isplaćenog novca.

33.E

Subjekt u skladu s poreznim propisima može biti dužan oduzeti određeni iznos na ime porezne obveze zaposlenika koja proizlazi iz plaćanja na temelju dionica i taj iznos, obično u novcu, u ime zaposlenika uplatiti poreznoj upravi. U svrhu ispunjenja te obveze, u uvjetima aranžmana o plaćanju na temelju dionica može se utvrditi da se subjektu dopušta ili nalaže da određeni broj vlasničkih instrumenata u novčanoj vrijednosti porezne obveze zaposlenika oduzme od ukupnog broja vlasničkih instrumenata koji bi inače bili izdani zaposleniku nakon realizacije (ili stjecanja prava) plaćanja na temelju dionica (tj. aranžman o plaćanju na temelju dionica ima „obilježje neto namire”).

33.F

Iznimno od zahtjeva iz točke 34., transakcija opisana u točki 33.E klasificira se u cijelosti kao transakcija plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima ako bi bila tako klasificirana i da nema obilježje neto namire.

33.G

Subjekt primjenjuje točku 29. ovog Standarda kako bi računovodstveno iskazao oduzimanje dionica u svrhu financiranja plaćanja poreznoj upravi na ime porezne obveze zaposlenika koja proizlazi iz plaćanja na temelju dionica. Stoga se izvršeno plaćanje računovodstveno iskazuje kao odbitak od vlasničkog kapitala za oduzete dionice, osim u mjeri u kojoj plaćanje na datum neto namire premašuje fer vrijednost oduzetih vlasničkih instrumenata.

33.H

Iznimka iz točke 33.F ne primjenjuje se na:

34.

Kod transakcija plaćanja na temelju dionica u kojima prema uvjetima aranžmana subjekt ili druga ugovorna strana mogu odlučiti hoće li subjekt transakciju namiriti u novcu (ili drugoj imovini) ili izdavanjem vlasničkih instrumenata, subjekt takvu transakciju ili njezine komponente računovodstveno iskazuje kao transakciju plaćanja na temelju dionica namirom u novcu ako je i u mjeri u kojoj je za subjekt nastala obveza namire u novcu ili drugoj imovini, odnosno kao transakciju plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima ako nije i u mjeri u kojoj nije takva obveza nastala.

35.

Ako je drugoj ugovornoj dodijelio pravo da odluči hoće li se transakcija plaćanja na temelju dionica namiriti u novcu (36) ili izdavanjem vlasničkih instrumenata, subjekt je dodijelio složeni financijski instrument koji sadržava komponentu duga (tj. pravo druge ugovorne strane za zatraži plaćanje u novcu) i komponentu kapitala (tj. pravo druge stranke da zatraži namiru u vlasničkim instrumentima, a ne u novcu). Kod transakcija s osobama koje nisu zaposlenici, u kojima se fer vrijednost primljene robe ili usluga mjeri izravno, subjekt mjeri komponentu kapitala složenog financijskog instrumenta kao razliku između fer vrijednosti primljene robe ili usluga i fer vrijednosti komponente duga na datum primitka robe ili usluga.

36.

Kod drugih transakcija, uključujući transakcije sa zaposlenicima, subjekt mjeri fer vrijednost složenog financijskog instrumenta na datum mjerenja, vodeći računa o uvjetima pod kojima je dodijeljeno pravo na novac ili vlasničke instrumente.

37.

Da bi primijenio točku 36., subjekt najprije mjeri fer vrijednost komponente duga, a potom fer vrijednost komponente kapitala, vodeći računa o tome da druga ugovorna strana mora odustati od prava na primitak novca kako bi primila vlasnički instrument. Fer je vrijednost složenog financijskog instrumenta zbroj je fer vrijednosti tih dviju komponenti. Međutim, transakcije plaćanja na temelju dionica u kojima druga ugovorna strana može odlučiti o načinu namirenja obično su strukturirane tako da je fer vrijednost jednog alternativnog namirenja jednaka fer vrijednosti drugoga. Na primjer, druga ugovorna strana može se odlučiti za primitak dioničkih opcija ili prava na bonus zbog povećanja vrijednosti dionice koja se namiruju u novcu. U tim slučajevima fer vrijednost komponente kapitala iznosi nula pa je stoga fer vrijednost složenog financijskog instrumenta jednaka fer vrijednosti komponente duga. S druge strane, ako su fer vrijednosti alternativnih namirenja različite, fer vrijednost komponente kapitala bit će veća od nule pa će stoga fer vrijednost složenog financijskog instrumenta biti veća od fer vrijednosti komponente duga.

38.

Subjekt zasebno iskazuje primljenu ili stečenu robu ili usluge u za svaku komponentu složenog financijskog instrumenta. Subjekt za komponentu duga primljenu robu ili usluge i obvezu njihova plaćanja priznaje kako druga ugovorna strana isporučuje tu robu ili pruža usluge u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u novcu (točke 30.–33.). Subjekt za komponentu kapitala (ako postoji) primljenu robu ili usluge i povećanje kapitala priznaje kako druga ugovorna strana isporučuje tu robu ili pruža usluge u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima (točke 10.–29.).

39.

Subjekt na datum namire ponovno mjeri obvezu po fer vrijednosti. Ako subjekt transakciju namiri izdavanjem vlasničkih instrumenata umjesto plaćanjem u novcu, obveza se prenosi izravno u vlasnički kapital kao naknada za izdane vlasničke instrumente.

40.

Ako subjekt transakciju namiri u novcu umjesto izdavanjem vlasničkih instrumenata, tim se plaćanjem obveza namiruje u cijelosti. Prethodno priznata komponenta kapitala ostaje dio vlasničkog kapitala. Odluka druge ugovorne strane o namirenju u novcu smatra se njezinim odustajanjem od prava na primitak vlasničkih instrumenata. Međutim, subjekt neovisno o tom zahtjevu može priznati prijenos unutar vlasničkog kapitala, tj. prijenos iz jedne komponente vlasničkog kapitala u drugu.

41.

Za transakciju plaćanja na temelju dionica u kojima prema uvjetima aranžmana subjekt može odlučiti hoće li je namiriti u novcu ili izdavanjem vlasničkih instrumenata, subjekt provjerava ima li sadašnju obvezu namirenja u novcu i u skladu s time iskazuje transakciju plaćanja na temelju dionica. Subjekt ima sadašnju obvezu namirenja u novcu ako odluka o namirenju izdavanjem vlasničkih instrumenata u biti nije komercijalne naravi (npr. zato što je subjektu pravno zabranjeno izdavati dionice), ili ako subjekt ima praksu ili objavljenu politiku namirenja u novcu ili općenito namiruje obveze u novcu kadgod to druga ugovorna strana zatraži.

42.

Ako ima sadašnju obvezu namirenja u novcu, subjekt transakciju iskazuje u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u novcu iz točaka 30.–33.

43.

Ako subjekt nema takvu obvezu, transakciju iskazuje u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na transakcije plaćanja na temelju dionica koje se namiruju u vlasničkim instrumentima iz točaka 10.–29. Prilikom namirenja:

43.A

Kod transakcija plaćanja na temelju dionica između subjekata unutar grupe, subjekt koji prima robu ili usluge u odvojenim ili pojedinačnim financijskim izvještajima mjeri primljenu robu ili usluge kao transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima ili namirom u novcu i pritom utvrđuje:

Iznos koji prizna subjekt koji prima robu ili usluge može se razlikovati od iznosa koji prizna konsolidirana grupa ili neki drugi subjekt iz grupe koji namiruju transakciju plaćanja na temelju dionica.

43.B Subjekt koji prima robu ili usluge mjeri primljene robu ili usluge kao transakciju plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima:

Subjekt takvu transakciju plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima naknadno ponovno mjeri samo za promjene netržišnih uvjeta za stjecanje prava, u skladu s točkama 19.–21. U svim drugim okolnostima, subjekt koji prima robu ili usluge mjeri primljenu robu ili usluge kao transakciju plaćanja na temelju dionica namirom u novcu.

43.C

Subjekt koji namiruje transakciju plaćanja na temelju dionica kad neki drugi subjekt grupe prima robu ili usluga, takvu transakciju priznaje kao transakciju plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima samo ako je namiruje vlastitim vlasničkim instrumentima. U protivnom se transakcija priznaje kao transakcija plaćanja na temelju dionica namirom u novcu.

43.D

Neke transakcije unutar grupe obuhvaćaju repo ugovore u kojima jedan subjekt iz grupe plaća drugom subjektu iz grupe za izvršenje plaćanja na temelju dionica prema dobavljačima robe ili pružateljima usluga. U tom slučaju, subjekt koji prima robu ili usluge takvu transakciju plaćanja na temelju dionica računovodstveno iskazuje u skladu s točkom 43.B, neovisno o unutargrupnim aranžmanima.

44.

Subjekt objavljuje informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju razumijevanje vrste i opsega aranžmana o plaćanju na temelju dionica koji su postojali tijekom razdoblja.

45.

Subjekt u svrhu načela iz točke 44. objavljuje barem sljedeće:

46.

Subjekt objavljuje informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju da razumiju način utvrđivanja fer vrijednosti primljene robe ili usluge odnosno fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata tijekom razdoblja.

47.

Ako je subjekt fer vrijednost primljene robe ili usluga mjerio kao naknadu za svoje vlasničke instrumente neizravno, na temelju fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata subjekt u svrhu načela iz točke 46. objavljuje barem sljedeće:

48.

Ako je fer vrijednost robe ili usluga primljenih tijekom razdoblja mjerio izravno, subjekt objavljuje informacije o tome kako je određena fer vrijednost, npr. je li mjerena po tržišnoj cijeni te robe ili usluga.

49.

Ako je subjekt pobio pretpostavku iz točke 13., dužan je tu činjenicu objaviti i objasniti zašto je pretpostavka pobijena.

50.

Subjekt objavljuje informacije koje korisnicima financijskih izvještaja omogućuju da razumiju učinak transakcija plaćanja na temelju dionica na dobit ili gubitak subjekta za razdoblje i njegov financijski položaj.

51.

Subjekt u svrhu načela iz točke 50. objavljuje barem sljedeće:

52.

Ako informacije čije se objavljivanje nalaže ovim Standardom ne ispunjavaju svrhu načela iz točaka 44., 46. i 50., subjekt je dužan objaviti dodatne informacije. Na primjer, ako je neku transakciju plaćanja na temelju dionica klasificirao kao transakciju koja se namiruje vlasničkim instrumentima u skladu s točkom 33.F, subjekt je dužan objaviti procjenu iznosa kojeg očekuje uplatiti poreznoj upravi na ime porezne obveze zaposlenika kad korisnike treba informirati o učincima budućeg novčanog toka povezanog s aranžmanom o plaćanju na temelju dionica.

53.

Za transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima subjekt primjenjuje ovaj MSFI na dodjelu dionica, dioničkih opcija ili drugih vlasničkih instrumenata koji su dodijeljeni nakon 7. studenoga 2002., a na koje pravo još nije stečeno na datum stupanja na snagu ovog MSFI-ja.

54.

Subjektu se preporuča, ali mu se ne nalaže, da ovaj MSFI primjenjuje na ostale dodjele vlasničkih instrumenata ako je javno objavio fer vrijednost tih vlasničkih instrumenata, određenu na datum mjerenja.

55.

Za sve dodjele vlasničkih instrumenata na koje je primijenjen ovaj MSFI, subjekt prepravlja usporedne informacije te prema potrebi usklađuje početno stanje zadržane dobiti za prvo prezentirano razdoblje.

56.

Za sve dodjele vlasničkih instrumenata na koje nije primijenjen ovaj MSFI (npr. vlasničke instrumente dodijeljene 7. studenoga 2002. ili prije tog datuma), subjekt ipak objavljuje informacije koje se nalažu u točkama 44. i 45.

57.

Ako nakon stupanja na snagu ovog MSFI-ja izmijeni uvjete dodjele vlasničkih instrumenata na koje ovaj MSFI nije primijenjen, subjekt na iskazivanje takvih izmjena ipak primjenjuje točke 26.–29.

58.

Subjekt ovaj MSFI primjenjuje retroaktivno na obveze koje proizlaze iz transakcija plaćanja na temelju dionica koje su postojale na datum stupanja na snagu ovog MSFI-ja. Za te obveze subjekt prepravlja usporedne informacije, uključujući usklađenje početnog stanja zadržane dobiti u prvom prezentiranom razdoblju za koje su usporedne informacije prepravljene, ali nije dužan prepraviti usporedne informacije u mjeri u kojoj se odnose na razdoblje ili datum prije 7. studenoga 2002.

59.

Subjektu se preporuča, ali mu se ne nalaže da retroaktivno primijeni MSFI na druge obveze koje proizlaze iz transakcija plaćanja na temelju dionica, npr. obveze koje su namirene tijekom razdoblja za koje su prezentirane usporedne informacije.

59.A

Subjekt je dužan primijeniti izmjene u točkama 30.–31., 33.–33.H i B44A–B44C kako je navedeno u nastavku. Prethodna razdoblja se ne prepravljaju.

59.B

Neovisno o zahtjevima iz točke 59.A, subjekt može retroaktivno primijeniti izmjene iz točke 63.D, podložno prijelaznim odredbama iz točaka 53.–59. ovog Standarda, u skladu s MRS-om 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške samo i jedino ako je to moguće bez novijih saznanja. Ako se subjekt odluči na retroaktivnu primjenu, mora to učiniti za sve izmjene uvedene dokumentom Klasifikacija i mjerenje transakcija plaćanja na temelju dionica (izmjene MSFI-ja 2).

60.

Subjekt ovaj MSFI primjenjuje za godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2005. ili nakon tog datuma. Preporučuje se ranija primjena. Ako subjekt MSFI primijeni za razdoblje koja započnu prije 1. siječnja 2005., dužan je tu činjenicu objaviti.

61.

MSI-jem 3 (kako je revidiran 2008.) i dokumentom Poboljšanja MSFI-ja, objavljenim u travnju 2009., izmijenjena je točka 5. Subjekt te izmjene primjenjuje na godišnja razdoblja koja su započela 1. srpnja 2009. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt MSFI 3 (izmijenjen 2008.) primijeni na ranije razdoblje, dužan je te izmjene primijeniti i na to ranije razdoblje.

62.

Subjekt retroaktivno primjenjuje sljedeće izmjene u godišnjim razdobljima koja su započela 1. siječnja 2009. ili nakon tog datuma:

Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primijeni na razdoblje koje započne prije 1. siječnja 2009., dužan je tu činjenicu objaviti.

63.

Subjekt retroaktivno primjenjuje sljedeće izmjene uvedene dokumentom Transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u novcu, objavljenim u lipnju 2009., podložno prijelaznim odredbama iz točaka 53.–59., u skladu s MRS-om 8 za godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2010. ili nakon tog datuma:

Ako informacije nužne za retroaktivnu primjenu nisu dostupne, subjekt je dužan u svojim odvojenim ili pojedinačnim financijskim izvještajima iskazati iznose koji su prethodno priznati u konsolidiranim financijskim izvještajima grupe. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primijeni za razdoblje koje započne prije 1. siječnja 2010., dužan je tu činjenicu objaviti.

63.A

MSFI-jem 10 Konsolidirani financijski izvještaji i MSFI-jem 11, objavljenim u svibnju 2011, izmijenjeni su točka 5. i Dodatak A. Subjekt te izmjene primjenjuje pri primjeni MSFI-ja 10 i MSFI-ja 11.

63.B

Dokumentom Godišnja poboljšanja MSFI-ja, ciklus 2010.–2012., objavljenim u prosincu 2013., izmijenjene su točke 15. i 19. U Dodatku A izmijenjene su definicije pojmova „uvjeti za stjecanje prava” i „tržišni uvjet” i dodane su definicije pojmova „uvjet uspješnosti” i „uvjeti radnog odnosa”. Subjekt te izmjene primjenjuje prospektivno na transakcije plaćanja na temelju dionica čiji je datum dodjele 1. srpnja 2014. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt tu izmjenu primijeni na ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

63.C

MSFI-jem 9, objavljenim u srpnju 2014., izmijenjena je točka 6. Subjekt tu izmjenu primjenjuje pri primjeni MSFI-ja 9.

63.D

Dokumentom Klasifikacija i mjerenje transakcija plaćanja na temelju dionica (izmjene MSFI-ja 2), objavljenim u lipnju 2016., izmijenjene su točke 19., 30.–31., 33., 52. i 63. i dodane su točke 33.A–33.H, 59.A–59.B, 63.D i B44A–B44C i njihovi naslovi. Subjekt te izmjene primjenjuje na godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt tu izmjenu primijeni na ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

63.E

Dokumentom Izmjene upućivanja na Koncepcijski okvir u Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, objavljenim 2018., izmijenjena je bilješka uz definiciju vlasničkog instrumenta u Dodatku A. Subjekt tu izmjenu primjenjuje za godišnja izvještajna razdoblja koja su započela 1. siječnja 2020. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena ako subjekt u isto vrijeme primjenjuje sve druge izmjene uvedene dokumentom Izmjene upućivanja na Koncepcijski okvir u Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Subjekt izmjene MSFI-ja 2 primjenjuje retroaktivno, podložno prijelaznim odredbama iz točaka 53.–59. ovog Standarda, u skladu s MRS-om 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške. Međutim, utvrdi li da retroaktivna primjena ne bi bila praktična ili da bi podrazumijevala neopravdane troškove ili napor, subjekt izmjene MSFI-ja 2 primjenjuje upućivanjem na točke 23.–28., 50.–53. i 54.F MRS-a 8.

64.

Dokument Unutargrupne transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u novcu, objavljeno u lipnju 2009., zamjenjuju IFRIC 8 Područje primjene MSFI-ja 2 i IFRIC 11 MSFI 2 – Transakcije dionicama grupe i trezorskim dionicama. Izmjene uvedene tim dokumentom sadržavaju prethodne zahtjeve utvrđene u tumačenjima IFRIC 8 i IFRIC 11 kako slijedi:

Ti su se zahtjevi primjenjivali retroaktivno u skladu sa zahtjevima iz MRS-a 8, podložno prijelaznim odredbama iz MSFI-ja 2.

Transakcija plaćanja na temelju dionica namirom u novcu

Transakcija plaćanja na temelju dionica u kojoj subjekt stječe robu ili usluge kojom nastaje obveza prijenosa novca ili druge imovine dobavljaču robe ili pružatelju usluga u iznosima koji se temelje na cijeni (ili vrijednosti) vlasničkih instrumenata (uključujući dionice ili dioničke opcije) tog subjekta ili drugog subjekta grupe.

Zaposlenici ili druge osobe koje pružaju slične usluge

Fizičke osobe koje pružaju osobne usluge subjektu te (a) fizičke osobe koje se iz pravnih ili poreznih razloga smatraju zaposlenicima, (b) fizičke osobe koje rade za subjekt pod njegovim vodstvom na isti način kao i fizičke osobe koje se iz pravnih ili poreznih razloga smatraju zaposlenicima ili (c) pružene usluge slične su uslugama koje pružaju zaposlenici. Na primjer, izraz uključuje svo upravljačko osoblje, odnosno osobe koje su ovlaštene i odgovorne za poslove planiranja, upravljanja i kontrole subjekta, uključujući članove nadzornog odbora.

Vlasnički instrument

Ugovor kojim se dokazuje preostali udio u imovini subjekta nakon odbitka svih njegovih obveza (37).

Dodijeljeni vlasnički instrument

Pravo (uvjetno ili bezuvjetno) na vlasnički instrument subjekta koje subjekt dodijeli drugoj osobi na temelju aranžmana o plaćanju na temelju dionica.

Transakcija plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima

Transakcija plaćanja na temelju dionica u kojoj subjekt

Fer vrijednost

Iznos za koji dobro obaviješteni i voljni sudionici u nepristranoj transakciji mogu razmijeniti imovinu, namiriti obvezu ili razmijeniti dodijeljeni vlasnički instrument.

Datum dodjele

Datum sporazuma između subjekta i druge strane (uključujući zaposlenika) o aranžmanu o plaćanju na temelju dionica, nakon obostranog usuglašavanja o uvjetima aranžmana. Na datum dodjele subjekt na drugu stranu prenosi pravo na novac, drugu imovinu ili vlastite vlasničke instrumente, uvjetovano ispunjenjem specifičnih uvjeta za stjecanje prava, ako postoje. Ako je za takav sporazum potrebno odobrenje (npr. dioničara), datum dodjele je datum takvog odobrenja.

Intrinsična vrijednost

Razlika između fer vrijednosti dionica na koje druga ugovorna strana ima (uvjetno ili bezuvjetno) pravo upisa ili koje ima pravo primiti, i cijene (ako postoji) koju je druga ugovorna strana dužna (ili će biti dužna) platiti za te dionice. Na primjer, dionička opcija s izvršnom cijenom od 15 N.J. (38) po dionici čija je fer vrijednost 20 N.J. ima intrinsičnu vrijednost od 5 N.J.

Tržišni uvjet

Uvjet uspješnosti o kojem ovisi izvršna cijena, stjecanje prava ili mogućnost realizacije vlasničkog instrumenta, a koji se odnosi na tržišnu cijenu (ili vrijednost) vlasničkih instrumenata subjekta (ili drugog subjekta iz iste grupe), npr.:

Tržišni uvjet obvezuje drugu ugovornu stranu na određeno razdoblje rada (tj. uvjet radnog odnosa), pri čemu uvjet radnog odnosa može biti eksplicitan ili implicitan.

Datum mjerenja

Datum na koji se mjeri fer vrijednost dodijeljenih vlasničkih instrumenata za potrebe ovog MSFI-ja. Za transakcije sa zaposlenicima i drugim osobama koje pružaju slične usluge datum mjerenja je datum dodjele. Za transakcije s osobama koje nisu zaposlenici (i drugi koji pružaju slične usluge) datum mjerenja je datum na koji subjekt primi robu odnosno druga ugovorna strana pruži uslugu.

Uvjet uspješnosti

Uvjet za stjecanje prava:

Razdoblje ostvarenja ciljeva uspješnosti:

Cilj uspješnosti definira se upućivanjem na:

Cilj uspješnosti može se odnositi na uspješnost subjekta u cjelini ili njegove pojedine dijelove (ili dijelove grupe), kao što je služba ili pojedinačni zaposlenik.

Obilježje obnavljanja

Obilježje koje omogućuje automatsku dodjelu dodatnih dioničkih opcija kad god imatelj opcije realizira prethodno dodijeljene opcije dionicama subjekta, a ne u novcu, radi ostvarenja izvršne cijene.

Obnovljiva opcija

Nova dionička opcija dodijeljena nakon što se dionica iskoristi za namirenje izvršne cijene prijašnje dioničke opcije.

Uvjet radnog odnosa

Uvjet za stjecanje prava kojim se druga ugovorna strana obvezuje na određeno razdoblje rada u kojem je subjektu dužna pružati usluge. Ako druga ugovorna strana, neovisno o razlogu, prestane s radom u razdoblju stjecanja prava, smatra se da taj uvjet nije ispunjen. Uvjet radnog odnosa ne podrazumijeva ostvarenje cilja uspješnosti.

Aranžman o plaćanju na temelju dionica

Sporazum između subjekta (ili drugog subjekta grupe (39) ili dioničara bilo kojeg subjekta grupe) i neke druge osobe (uključujući zaposlenika) kojim druga osoba stječe pravo na primitak:

uvjetovano ispunjenjem utvrđenih uvjeta za stjecanje prava, ako postoje.

Transakcija plaćanja na temelju dionica

Transakcija u kojoj subjekt

Dionička opcija

Ugovor koji imatelju daje pravo, ali ne i obvezu, da upiše dionice subjekta po fiksnoj ili odredivoj cijeni u određenom vremenskom razdoblju.

Stjecanje prava

Steći neko pravo. U aranžmanu o plaćanju na temelju dionica pravo druge ugovorne strane na primitak novca, druge imovine ili vlasničkih instrumenata subjekta smatra se stečenim kad to njezino pravo prestane biti uvjetovano ispunjenjem nekog od uvjeta za stjecanje prava.

Uvjeti za stjecanje prava

Uvjet na temelju kojeg se utvrđuje prima li subjekt usluge kojima druga ugovorna strana ostvaruje pravo na primitak novca, druge imovine ili vlasničkih instrumenata subjekta u aranžmanu o plaćanju na temelju dionica. Uvjet za stjecanje prava je uvjet radnog odnosa ili uvjet uspješnosti.

Razdoblje stjecanja prava

Razdoblje u kojem trebaju biti ispunjeni svi utvrđeni uvjeti za stjecanje prava iz aranžmana o plaćanju na temelju dionica.

B1

U točkama B2–B41 ovog Dodatka opisuje se mjerenje fer vrijednosti dodijeljenih dionica i dioničkih opcija, osobito specifični uvjeti koji su zajednička obilježja dodjele dionica ili dioničkih opcija zaposlenicima. Stoga ovaj Dodatak nije iscrpan. Nadalje, budući da se u nastavku opisuju dionice i dioničke opcije dodijeljene zaposlenicima, pretpostavka je da se fer vrijednost dionica ili dioničkih opcija mjeri na datum dodjele. Međutim, brojna pitanja vrednovanja (npr. određivanje očekivanje volatilnosti) primjenjuju se i u kontekstu procjene fer vrijednosti dionica ili dioničkih opcija ih osobama koje nisu zaposlenici na datum na koji subjekt primi robu odnosno druga ugovorna strana pruži uslugu.

B2

Fer vrijednost dionica dodijeljenih zaposlenicima mjeri se po tržišnoj cijeni dionica subjekta (ili procijenjenoj tržišnoj cijeni ako se dionicama subjekta ne trguje na burzi), usklađenoj za uvjete dodjele dionica (osim uvjeta za stjecanje prava koji su isključeni iz mjerenja fer vrijednosti u skladu s točkama 19.–21.).

B3

Na primjer, ako zaposlenik tijekom razdoblja stjecanja prava nema pravo na dividend, taj se čimbenik uzima u obzir pri procjeni fer vrijednosti dodijeljenih dionica. Slično se uzimaju u obzir dionice s ograničenjem prijenosa nakon datuma stjecanja prava, ali samo u mjeri u kojoj takva ograničenja nakon stjecanja prava utječu na cijenu koju bi dobro obaviješten i voljan sudionik na tržištu platio za tu dionicu. Na primjer, ako se dionicama aktivno trguje na snažnom i likvidnom tržištu, ograničenja prijenosa nakon stjecanja prava malo će ili nimalo utjecati na cijenu koju bi dobro obaviješten i voljan sudionik na tržištu platio za tu dionicu. Ograničenja prijenosa i druga ograničenja tijekom razdoblja stjecanja prava ne uzimaju se u obzir pri procjeni fer vrijednosti na datum dodjele dionica jer ta ograničenja proizlaze iz uvjeta za stjecanja prava, na koja se primjenjuju točke 19.–21.

B4

Za dioničke opcije dodijeljene zaposlenicima često nisu dostupne tržišne cijene jer se na dodijeljene opcije primjenjuju uvjeti koji se ne primjenjuju na opcije kojima se trguje. Ako ne postoje opcije sa sličnim uvjetima kojima se trguje, fer vrijednost dodijeljenih opcija procjenjuje se primjenom modela određivanja cijene opcija.

B5

Subjekt razmatra čimbenike koje bi dobro obaviješteni i voljni sudionici na tržištu uzeli u obzir pri odabiru modela određivanja cijene opcija. Na primjer, brojne opcije zaposlenika imaju dugačak rok valjanosti, obično se prava iz tih opcija mogu realizirati tijekom razdoblja od datuma realizacije do datuma isteka valjanosti opcija i često se te opcije brzo realiziraju. Te bi čimbenike trebalo uzeti u obzir pri procjeni fer vrijednosti opcija na datum dodjele. To za mnoge subjekte znači da ne mogu primijeniti model Black-Scholes-Merton, kojim se ne dopušta mogućnost realizacije opcije prije isteka njezina roka valjanosti pa se učinci očekivane prijevremene realizacije opcije ne mogu na odgovarajući način iskazati. Njime se ne dopušta ni mogućnost promjena očekivane volatilnosti i drugih ulaznih podataka za taj model tijekom razdoblja valjanosti opcije. Međutim, ti čimbenici nisu nužno relevantni za dioničke opcije s razmjerno kratkim razdobljem ugovorne valjanost ili opcije koje se moraju realizirati vrlo brzo nakon datuma stjecanja prava. U tim slučajevima se primjenom modela Black-Scholes-Merton može dobiti vrijednost koja je u biti jednaka vrijednosti koja se dobije primjenom fleksibilnijeg modela određivanja cijene opcija.

B6

Pri primjeni svakog modela određivanja cijene opcija u obzir se uzimaju barem sljedeći čimbenici:

B7

U obzir se uzimaju i drugi čimbenici koje bi dobro obaviješteni i voljni sudionici na tržištu uzeli u obzir pri određivanju cijene (osim uvjeta za stjecanje prava i obilježja obnavljanja koji su isključeni iz mjerenja fer vrijednosti u skladu s točkama 19.–22.).

B8

Na primjer, dioničke opcije dodijeljene zaposleniku obično se ne mogu realizirati tijekom određenih razdoblja (npr. u razdoblju stjecanja prava ili razdobljima koja utvrde regulatorna tijela za vrijednosne papire). Taj se čimbenik uzima u obzir ako bi se pri primjeni modela određivanja cijene opcija u protivnom pretpostavilo da se opcija može realizirati u bilo kojem trenutku tijekom njezina razdoblja valjanosti. Međutim, ako subjekt primjenjuje model određivanja cijene opcije kojim se vrednuju opcije koje se mogu realizirati samo po isteku valjanosti opcije, nije potrebno usklađenje za nemogućnost njihove realizacije u razdoblju stjecanja prava (ili drugih razdoblja za vrijeme valjanosti opcije) jer je pretpostavka tog modela da se tijekom tih razdoblja opcije ne mogu realizirati.

B9

Drugi čimbenik koji je zajednički dioničkim opcijama zaposlenika je mogućnost njihove prijevremene realizacije, npr. jer opcija nije slobodno prenosiva ili zaposlenik prilikom prestanka radnog odnosa mora realizirati sve opcije na koje je stekao pravo. Učinci očekivane prijevremene realizacije opcije uzimaju se u obzir, kako je opisano u točkama B16–B21.

B10.

Čimbenici koje dobro obaviješten i voljan sudionik na tržištu ne bi razmatrao pri određivanju cijene dioničke opcije (ili drugog vlasničkog instrumenta) ne uzimaju se u obzir pri procjeni fer vrijednosti dodijeljenih dioničkih opcija (ili drugih vlasničkih instrumenata). Na primjer, kod dioničkih opcija dodijeljenih zaposlenicima, čimbenici koji utječu na vrijednost opcije iz perspektive pojedinačnog zaposlenika nisu relevantni za procjenu cijene koju bi odredio dobro obaviješten i voljan sudionik na tržištu.

B11

Pri procjeni očekivane volatilnosti i dividendi po odnosnim dionicama cilj je aproksimacija očekivanja koja bi se odražavala u aktualnoj tržišnoj cijeni ili dogovorenoj cijeni razmjene za opciju. Slično je pri procjeni učinaka prijevremene realizacije opcija zaposlenika cilj aproksimacija očekivanja koja bi neovisna osoba s pristupom podrobnim informacijama o namjerama zaposlenika u vezi s realizacijom tih opcija imala na temelju informacija dostupnih na datum dodjele.

B12

Često je vjerojatan raspon razumnih očekivanja o budućoj volatilnosti, dividendama i namjerama u vezi s realizacijom opcije. U tom bi slučaju očekivanu vrijednost trebalo izračunati ponderiranjem svakog iznosa unutar raspona s njegovom vjerojatnošću.

B13

Očekivanja se obično temelje na iskustvu, a mijenjaju ako se razumno očekuje da će budućnost biti drugačija od prošlosti. U nekim će okolnostima poznati čimbenici pokazati da neprilagođeno iskustvo iz prošlosti nije dobra osnova za predviđanje iskustva u budućnosti. Na primjer, ako subjekt koji ima dvije potpuno različite poslovne linije otuđi onu koja je znatno nerizičnija od druge, povijesna volatilnost nije najbolja osnovica za razumna očekivanja u budućnosti.

B14

U drugim okolnostima povijesne informacije možda nisu dostupne. Na primjer, subjekt koji je tek uvršten na burzu imat će malo ili nimalo povijesnih informacija o volatilnosti cijene svojih dionica. Neuvršteni ili novouvršteni subjekti obrađeni su u nastavku.

B15

Ukratko, subjekt ne bi trebao procjene volatilnosti, namjere u vezi s realizacijom prava iz opcije i dividendi temeljiti na povijesnim informacijama, a da pritom ne razmotri u kojoj se mjeri očekuje da će iskustvo iz prošlosti biti razumna osnova za predviđanje iskustva u budućnosti.

B16

Zaposlenici često iz raznih razloga prijevremeno realiziraju opcije. Na primjer, dioničke opcije zaposlenika obično nisu prenosive. Zato zaposlenici često prijevremeno realiziraju svoje dioničke opcije jer je to za njih jedini način da likvidiraju svoju poziciju. Nadalje, zaposlenici koji prekinu radni odnos obično moraju u kratkom roku realizirati sve opcije na koje su stekli pravo jer ih u protivnom neće moći realizirati. To je zaposlenicima često razlog za prijevremenu realizaciju dioničkih opcija. Drugi čimbenici koji uzrokuju prijevremenu realizaciju su nesklonost riziku i nedostatna diversifikacija imovine.

B17

Način razmatranja učinaka očekivane prijevremene realizacije opcija ovisi o vrsti primijenjenog modela određivanja cijene opcija. Na primjer, procjena očekivanog razdoblja valjanosti opcije (koje je za dionički opciju zaposlenika razdoblje od datuma dodjele do datuma na koji se očekuje realizacija opcije) može biti ulazni podatak za model određivanja cijene opcija (npr. model Black-Scholes-Merton). Druga je mogućnost da se očekivana prijevremena realizacija opcija uvrsti u binomni ili sličan model određivanja cijene opcija u kojem je ulazni podatak ugovorno razdoblje valjanosti opcije.

B18

Pri procjeni prijevremene realizacije opcije razmatraju se sljedeći čimbenici:

B19

Kako je navedeno u točki B17, učinci prijevremene realizacije opcija mogu se uzeti u obzir tako da procjena očekivanog razdoblja valjanosti opcije bude ulazni podatak za model određivanja cijene opcija. Subjekt procjenu očekivanog razdoblja valjanosti opcija dodijeljenih skupini zaposlenika može temeljiti na primjereno ponderiranom prosječnom očekivanom razdoblju valjanosti opcije za cijelu skupinu odnosno podskupinu zaposlenika, na temelju podrobnijih podataka o namjerama zaposlenika u vezi s realizacijom opcija (podrobnije u nastavku).

B20

Može se pokazati bitnim razdvojiti dodjelu opcija na skupine zaposlenika razmjerno sličnih navika u vezi s realizacijom opcija. Vrijednost opcije nije linearna funkcija razdoblja valjanosti opcije; što je razdoblje valjanosti dulje, to vrijednost sporije raste. Na primjer, ako su sve druge pretpostavke jednake, iako dvogodišnja opcija vrijedi više od jednogodišnje, njezina vrijednost nije dvostruko veća. To znači da bi se izračunom procijenjene vrijednosti opcije na temelju samo jednog ponderiranog prosječnog razdoblja valjanosti koje uključuje niz različitih pojedinačnih razdoblja valjanosti dobila precijenjena ukupna fer vrijednost dodijeljenih dioničkih opcija. Razdvoje li se dodijeljene opcije na nekoliko skupina, od kojih svaka ima razmjerno uzak raspon razdoblja valjanosti uključenih u ponderirano prosječno razdoblje valjanosti, smanjit će se takva precijenjena vrijednost.

B21

Slično je i kod primjene binomnog ili sličnog modela. Na primjer, subjekt koji dodjeljuje opcije zaposlenicima na svim položajima može iz iskustva znati da izvršni direktori najviše razine obično vlastite opcije drže dulje od poslovodstva srednje razine, a da zaposlenici na nižim razinama obično najprije od svih ostalih izvrše prava iz svojih opcija. Osim toga, zaposlenici koje se potiče ili kojima se nalaže da drže minimalan iznos vlasničkih instrumenata svojeg poslodavca, uključujući opcije, u prosjeku svoje opcije realiziraju kasnije od zaposlenika na koje se to ne primjenjuje. U tim će se slučajevima razdvajanjem opcija na skupine primatelja razmjerno sličnih namjera dobiti točnija procjena ukupne fer vrijednosti dodijeljenih dioničkih opcija.

B22

Očekivana volatilnost je pokazatelj razine očekivane fluktuacije cijene u određenom razdoblju. Pokazatelj volatilnosti koji se koristi u modelima određivanja cijene opcija je godišnje standardno odstupanje od konstantnog rasta stope prinosa na dionice u određenom razdoblju. Volatilnost se obično izražava na godišnjoj razini i njezine su vrijednosti usporedive neovisno o vremenskom razdoblju upotrijebljenom pri izračunu, npr. dnevno, tjedno ili mjesečno praćenje cijena.

B23

Stopa prinosa (koja može biti pozitivna ili negativna) na dionicu za određeno razdoblje pokazatelj je koristi koju dioničar ostvari od dividendi i povećanja (ili smanjenja) cijene dionice.

B24

Očekivana godišnja volatilnost dionice je očekivani raspon konstantnog rasta stope prinosa na dionice tijekom približno dvije trećine razdoblja. Na primjer, ako se kaže da dionica s očekivanim konstantnim rastom stope prinosa od 12 % ima volatilnost od 30 %, to znači da je vjerojatnost da će stopa prinosa od dionice u jednoj godini biti između –18 % (12 % – 30 %) i 42 % (12 % + 30 %) približno dvije trećine. Ako je cijena dionice 100 N.J. na početku godine i dividende nisu isplaćene, očekuje se da će na kraju godine cijena dionice biti između 83,53 N.J. (100 N.J. × e–0,18) i 152,20 N.J. (100 N.J. × e0,42) tijekom približno dvije trećine razdoblja.

B25

Pri procjeni očekivane volatilnosti razmatraju se npr. sljedeći čimbenici:

B26

Kako je navedeno u točki B25, subjekt bi trebao uzeti u obzir povijesnu volatilnost cijene dionice tijekom zadnjeg razdoblja, koja je obično razmjerna očekivanom razdoblju valjanosti opcije. I novouvršteni subjekt koji nema dovoljno podataka o povijesnoj volatilnosti ipak bi trebao izračunati povijesnu volatilnost za najdulje dostupno razdoblje trgovanja. Može uzeti u obzir i povijesnu volatilnost sličnih subjekata u usporedivom razdoblju valjanosti njihovih opcija. Na primjer, subjekt koji je uvršten na burzu tek godinu dana i koji je dodijelio opcije s prosječnim razdobljem valjanosti od pet godina može uzeti u obzir obrazac i razinu povijesne volatilnosti subjekata iz istog sektora tijekom prvih šest godina javnog trgovanja njihovim dionicama.

B27

Neuvršteni subjekt neće imati povijesnih informacija za procjenu očekivane volatilnosti. U nastavku su navedeni neki čimbenici koje u tom slučaju treba uzeti u obzir.

B28

U nekim slučajevima neuvršteni subjekt koji redovito izdaje opcije ili dionice zaposlenicima (ili drugim osobama) može imati unutarnje tržište za svoje dionice. Volatilnost cijena tih dionica može se uzeti u obzir pri procjeni očekivane volatilnosti.

B29

Druga je mogućnost da subjekt pri procjeni očekivane volatilnosti uzme u obzir povijesnu ili implicitnu volatilnost sličnih subjekata koji su uvršteni na burzu, o čijim su cijenama dionica ili opcija informacije dostupne. To je primjereno ako je subjekt vrijednost svojih dionica utvrdio na temelju cijena dionica sličnih subjekata uvrštenih na burzu.

B30

Ako se procjena vrijednosti dionica subjekta ne temelji na cijenama dionica sličnih subjekata uvrštenih na burzu i ako je vrijednost svojih dionica odredio nekom drugom metodom, subjekt očekivanu volatilnost može procijeniti u skladu s tom metodom vrednovanja. Na primjer, subjekt vrijednost svojih dionica može odrediti na temelju neto imovine ili dobiti. Može uzeti u obzir očekivanu volatilnost tih vrijednosti neto imovine ili dobiti.

B31

Očekivane dividende uzimaju se u obzir pri mjerenju fer vrijednosti dodijeljenih dionica ili opcija ako druga ugovorna strana pravo na dividende ili njihove ekvivalente.

B32

Na primjer, ako su zaposlenicima dodijeljene opcije i oni imaju pravo na dividende od tih dionica ili njihove ekvivalente (koje se mogu isplatiti u novcu ili iskoristiti za smanjenje izvršne cijene) od datuma dodjele do datuma realizacije, vrijednost dodijeljenih opcija određuje se kao da se na odnosne dionice neće isplatiti dividende, odnosno ulazni podatak za očekivane dividende treba biti nula.

B33

Slično se pri procjeni fer vrijednosti dionica na datum dodjele zaposlenicima ne nalaže usklađenje za očekivane dividende ako zaposlenik ima pravo na dividende koje se isplaćuju tijekom razdoblja stjecanje prava.

B34

S druge strane, pri vrednovanju prava na dionice ili opcije na datum dodjele trebalo bi uzeti u obzir očekivane dividende ako zaposlenici nemaju pravo na dividende ili njihove ekvivalente tijekom razdoblja stjecanje prava (ili prije realizacije opcije). Drugim riječima, ako je procijenjena fer vrijednost dodjele opcija, očekivane dividende bi trebale biti uključene u model određivanja cijene opcije. Ako je procijenjena fer vrijednost dodjele opcija, tu bi vrijednost trebalo umanjiti za sadašnju vrijednost očekivanih dividendi koje trebaju biti isplaćene tijekom razdoblja stjecanja prava.

B35

U modelima određivanja cijene opcija obično se traži podatak o očekivanom prinosu na dividende. Međutim, u tim se modelima umjesto prinosa može koristiti očekivani iznos dividendi. Subjekt može koristiti svoj očekivani prinos ili očekivanu isplatu dividendi. Ako subjekt koristi očekivana isplatu dividendi, trebao bi uzeti u obzir povijesni obrazac povećanja dividendi. Na primjer, ako je politika subjekta općenito bila povećanje dividendi za oko 3 % godišnje, njegova procijenjena vrijednost opcije ne smije se temeljiti na pretpostavci fiksnog iznosa dividendi tijekom cijelog razdoblja valjanosti opcije, osim ako postoje dokazi u prilog toj pretpostavci.

B36

Općenito bi se pretpostavka o očekivanim dividendama trebala temeljiti na javno dostupnim informacijama. Subjekt koji ne isplaćuje dividende i ne planira ih isplatiti trebao bi pretpostaviti da je očekivani prinos od dividendi jednak nuli. Međutim, novi subjekt koji u prošlosti nije isplaćivao dividende može očekivati da će dividende početi isplaćivati tijekom očekivanog razdoblja valjanosti dioničkih opcija dodijeljenih zaposlenicima. Takvi subjekti mogu koristiti prosjek svojih prošlih prinosa od dividendi (nula) i srednji prinos od dividendi usporedive skupine sličnih subjekata.

B37

Nerizična kamatna stopa obično je aktualni implicitni prinos na izdanja državnih obveznica bez kupona u zemlji u čijoj je valuti iskazana izvršna cijena, s preostalim razdobljem do dospijeća koje je jednako očekivanom razdoblju valjanosti opcije koja se vrednuje (na temelju preostalog ugovornog razdoblja valjanosti opcije i uzimajući u obzir učinke njezine očekivane prijevremene realizacije). Ako ne postoji takvo izdanje državnih obveznica ili ako okolnosti pokazuju da implicitni prinos na izdanje državnih obveznica bez kupona nije reprezentativan za nerizičnu kamatnu stopu (npr. u gospodarstvima s visokom inflacijom), trebalo bi primijeniti odgovarajuću zamjensku vrijednost. Odgovarajuću zamjensku vrijednost trebalo bi primijeniti i ako pri procjeni fer vrijednosti opcije čije je razdoblje valjanosti jednako očekivanom trajanju opcije koja se vrednuje sudionici na tržištu obično određuju nerizičnu kamatnu stopu primjenom te zamjene, a ne implicitnog prinosa od izdanja državnih obveznica bez kupona.

B38

Dioničke opcije kojima se trguje obično izdaju treće osobe, a ne subjekt. Kad se te dioničke opcije realiziraju, izdavatelj isporuči dionice imatelju opcije. Te se dionice stječu od postojećih dioničara te stoga realizacija dioničkih opcija kojima se trguje nema razrjeđivački učinak.

B39

S druge strane, ako je subjekt izdao dioničke opcije, nakon realizacije tih dioničkih opcija izdaju se nove dionice (stvarno ili imaginarno ako se koriste prethodno otkupljene vlastite dionice). S obzirom na to da se dionice izdaju po izvršnoj cijeni, a ne po aktualnoj tržišnoj cijeni na datum realizacije, to stvarno ili potencijalno razrjeđenje može umanjiti cijenu dionice tako da imatelj opcije neće pri njezinoj realizaciji ostvariti onoliki dobitak koliki bi ostvario realizacijom inače slične opcije kojom se trguje, a koja ne razrjeđuje cijenu dionice.

B40

Hoće li to znatno utjecati na vrijednost dodijeljenih dioničkih opcija ovisi o raznim čimbenicima, kao što su broj novih dionica koje će biti izdane po realizaciji opcija u odnosnu na broj već izdanih dionica. Nadalje, ako tržište već očekuje da će doći do dodjele opcija, moguće je da je već uključilo moguće razrjeđenje u cijenu dionice na datum dodjele.

B41

Međutim, subjekt bi trebao razmotriti hoće li mogući razrjeđivački učinak buduće realizacije dodijeljenih dioničkih opcija utjecati na njihovu procijenjenu fer vrijednost na datum dodjele. Modeli određivanja cijene opcija mogu se prilagoditi kako bi se uzeo u obzir taj mogući razrjeđivački učinak.

B42

U točki 27. nalaže se da, neovisno o izmjenama uvjeta dodjele vlasničkih instrumenata, njihovu poništenju ili namiri, subjekt priznaje barem one primljene usluge koje se mjere po fer vrijednosti dodijeljenih vlasničkih instrumenata na datum dodjele, osim ako se za te vlasničke instrumente ne stekne pravo zbog neispunjenja uvjeta za stjecanje prava (osim tržišnog uvjeta) koji je bio utvrđen na datum dodjele. Osim toga, subjekt priznaje učinke izmjena koje povećavaju ukupnu fer vrijednosti aranžmana o plaćanju na temelju dionica ili koje na drugi način pogoduju zaposleniku.

B43

Da bi primijenio zahtjeve iz točke 27.:

B44

Nadalje, ako subjekt izmijeni uvjete dodijeljenih vlasničkih instrumenata tako da smanji ukupnu fer vrijednost aranžmana plaćanja na temelju dionica ili na drugi način koji ne pogoduje zaposleniku, subjekt ipak i dalje iskazuje usluge primljene kao naknada za dodijeljene vlasničke instrumente kao da izmjena nije bilo (osim poništenja nekih ili svih dodijeljenih vlasničkih instrumenata, što se iskazuje u skladu s točkom 28.). Na primjer:

B44A

Ako se uvjeti transakcije plaćanja na temelju dionica izmijene tako da postane transakcija namirom u vlasničkim instrumentima, ta se transakcija tako iskazuje od datuma izmjene. Konkretno:

B44B

Ako se zbog izmjene razdoblje stjecanja prava produlji ili skrati, primjena zahtjeva iz točke B44A odražava izmijenjeno razdoblje stjecanja prava. Zahtjevi iz točke B44A primjenjuju se i ako izmjena nastane nakon razdoblja stjecanja prava.

B44C

Transakcija plaćanja na temelju dionica koja se namiruje u novcu može se poništiti ili namiriti (osim transakcije koja je poništena zbog neispunjenja uvjeta za stjecanje prava). Ako su vlasnički instrumenti dodijeljeni i subjekt na datum dodjele odredi da tu ti instrumenti zamjena za poništeno plaćanje na temelju dionica koje se namiruje u novcu, subjekt je dužan primijeniti točke B44A i B44B.

B45

Točke 43.A–43.C odnose se na računovodstveno iskazivanje transakcija plaćanja na temelju dionica između subjekta grupe u odvojenim ili pojedinačnim financijskim izvještajima svakog subjekta. U točkama B46–B61 objašnjava se način primjene zahtjeva iz točaka 43.A–43.C. Kako je navedeno u točki 43.D, transakcije plaćanja na temelju dionica između subjekata grupe moguće su iz raznih razloga, ovisno o činjenicama i okolnostima. Stoga to objašnjenje nije sveobuhvatno i temelji se na pretpostavci da je transakcija u kojoj subjekt koji prima robu ili usluge nema obvezu namiriti transakciju, doprinos matičnog društva u kapital društva kćeri, neovisno o aranžmanima unutargrupnog plaćanja.

B46

Iako se objašnjenje u nastavku primarno odnosi na transakcije sa zaposlenicima, odnosi se i na slične transakcije plaćanja na temelju dionica s dobavljačima robe ili pružateljima usluga koji nisu zaposlenici. Matično društvo i njegovo društvo kći mogu u svojem aranžmanu obvezati društvo kći na plaćanje naknade matičnom društvu za dodjelu vlasničkih instrumenata zaposlenicima. U nastavku se objašnjava način iskazivanja takvih aranžmana unutargrupnog plaćanja.

B47

U transakcijama plaćanja na temelju dionica između subjekata grupe uobičajena su četiri važna pitanja. Zbog praktičnosti se primjeri u nastavku odnose na pitanja o odnosu matičnog društva i njegova društva kćeri.

B48

Prvo je pitanje treba li sljedeće transakcije koje uključuju vlastite vlasničke instrumente subjekta u skladu sa zahtjevima iz ovog MSFI-ju računovodstveno iskazivati kao plaćanja namirom u vlasničkim instrumentima ili namirom u novcu:

B49

Subjekt transakcije plaćanja na temelju dionica u kojima prima usluge kao naknadu za svoje vlastite vlasničke instrumente iskazuje kao transakcije koje se namiruju vlasničkim instrumentima. To se primjenjuje neovisno o tome je li subjekt odlučio ili je bio obvezan te vlasničke instrumente kupiti od druge osobe kako bi ispunio svoje obveze prema zaposlenicima u skladu aranžmanom o plaćanju na temelju dionica. Isto se primjenjuje i neovisno o tome je li:

B50

Ako dioničar ima obvezu namiriti transakciju sa zaposlenicima subjekta u koji ulaže, dioničar osigurava vlasničke instrumente tog subjekta umjesto svojih vlastitih. Ako je subjekt u koji ulaže član iste grupe kao i dioničar, u skladu s točkom 43.C, dioničar u svojim odvojenim financijskim izvještajima svoju obvezu vrednuje u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u novcu, a one koje se odnose na transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima u svojim konsolidiranim financijskim izvještajima.

B51

Drugo pitanje odnosi se na transakcije plaćanja na temelju dionica između dva ili više subjekata iste grupe koje uključuju vlasnički instrument nekog drugog subjekta te grupe. Na primjer, zaposlenicima nekog društva kćeri dodijeljeno je pravo na vlasničke instrumente matičnog društva kao naknada za usluge pružene tom društvu kćeri.

B52

Stoga se drugo pitanje odnosi na sljedeće aranžmane o plaćanju na temelju dionica:

B53

Društvo kći nema obvezu svojim zaposlenicima osigurati vlasničke instrumente svojeg matičnog društva. Stoga, u skladu s točkom 43.B, društvo kći mjeri usluge koje primi od svojih zaposlenika u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima i s time povezano povećanje vlasničkog kapitala priznaje kao doprinos matičnog društva.

B54

Matično društvo ima obvezu namiriti transakciju sa zaposlenicima društva kćeri osiguravanjem svojih vlastitih vlasničkih instrumenata. Stoga, u skladu s točkom 43.C, matično društvo svoju obvezu mjeri u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima.

B55

Budući da društvo kći ne ispunjava ni jedan uvjet iz točke 43.B, transakciju sa svojim zaposlenicima iskazuje kao transakciju koja se namiruje u novcu. Taj se zahtjev primjenjuje neovisno o tome kako društvo kći dolazi do vlasničkih instrumenata kako bi ispunilo svoje obveze prema svojim zaposlenicima.

B56

Treće pitanje odnosi se na to kako bi subjekt koji prima robu ili usluge od svojih dobavljača (uključujući zaposlenike) treba iskazivati aranžmane na temelju dionica koji se namiruju u novcu ako sam nema obvezu plaćanja prema dobavljačima. Na primjer, u sljedećim aranžmanima matično društvo (a ne sam subjekt) ima obvezu izvršiti plaćanje u novcu prema zaposlenicima subjekta:

B57

Društvo kći nema obvezu namiriti transakciju sa svojim zaposlenicima. Stoga društvo kći transakciju sa svojim zaposlenicima iskazuje kao transakciju koja se namiruje u vlasničkim instrumentima i s time povezano povećanje vlasničkog kapitala priznaje kao doprinos svojeg matičnog društva. Društvo kći ponovno mjeri trošak transakcije nakon promjena koje nastanu zbog neispunjenja netržišnih uvjeta za stjecanje prava u skladu s točkama 19.–21. To se razlikuje od mjerenja transakcije ako namirene u novcu u konsolidiranim financijskim izvještajima grupe.

B58.

Budući da matično društvo ima obvezu namiriti transakciju sa zaposlenicima, a naknada je u novcu, matično društvo (i konsolidirana grupa) svoju obvezu mjeri u skladu sa zahtjevima iz točke 43.C koji se primjenjuju na transakcije plaćanja na temelju dionica namirom u novcu.

B59

Četvrto pitanje odnosi se na unutargrupne aranžmane o plaćanjima na temelju dionica u koje su uključeni zaposlenici nekoliko subjekata grupe. Na primjer, matično društvo može pravo na svoje vlasničke instrumente dodijeliti zaposlenicima svojih društava kćeri, uz uvjet određenog razdoblja neprekinutog radnog staža u grupi. Zaposlenik jednog društva kćeri može svoj radni odnos prenijeti u drugo društvo kćer tijekom određenog razdoblja stjecanja prava, a da to ne utječe na njegova prava na vlasničke instrumente matičnog društva na temelju izvornog aranžmana o plaćanju na temelju dionica. Ako ta društva kćeri nemaju obvezu namiriti transakciju plaćanja na temelju dionica sa svojim zaposlenicima, iskazuju je kao transakciju koja se namiruje u vlasničkim instrumentima. Svako društvo kći mjeri usluge primljene od zaposlenika upućivanjem na fer vrijednost vlasničkih instrumenata na datum na koji ih je matično društvo izvorno dodijelilo, kako je definirano u Dodatku A, i dio razdoblja stjecanja prava u kojem je zaposlenik bio u radnom odnosu u svakom društvu kćeri.

B60

Ako društvo kći ima obvezu takvu transakciju prema svojim zaposlenicima namiriti u vlasničkim instrumentima svojeg matičnog društva, ono tu transakciju iskazuje kao transakciju koja se namiruje u novcu. Svako društvo kći primljene usluge mjeri na temelju fer vrijednosti vlasničkih instrumenata na datum dodjele za onaj dio razdoblja stjecanja prava u koje je zaposlenik bio u radnom odnosu u svakom od njih. Osim toga, svako društvo kći priznaje sve promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata tijekom razdoblja u kojem je zaposlenik bio u radnom odnosu u svakom od njih.

B61

Moguće je da takav zaposlenik, nakon prelaska iz jednog u drugi subjekt grupe, ne ispuni neki uvjet za stjecanje prava koji nije tržišni uvjet kako je definirano u Dodatku A, npr. zaposlenik napusti grupu prije nego što je navršio utvrđeno trajanje radnog odnosa. U tom slučaju, budući da je uvjet za stjecanja prava radni odnos u grupi, svako društvo kći iznos koji je prethodno priznat u vezi s uslugama primljenima od zaposlenika usklađuje u skladu s načelima iz točke 19. I zato, ako pravo na vlasničke instrumente koje je dodijelilo matično društvo nije stečeno jer zaposlenik nije ispunio neki uvjet za stjecanje prava koji nije tržišni uvjet, ni jedan subjekt grupe u svojim financijskim izvještajima ne priznaje kumulativni iznos za usluge primljene od tog zaposlenika.