KOLEKTIVNI UGOVORI
459
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, Trg svetog Marka 2, (u daljnjem tekstu: Vlada), kao poslodavac, zastupana po ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marinu Piletiću
i
SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE, Zagreb, Bužanova 4, zastupan po Dubravku Jagiću,
NEZAVISNI SINDIKAT DJELATNIKA MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 1, zastupan po Zdravku Lončaru,
(u daljnjem tekstu: sindikat)
zaključili su 1. ožujka 2024. godine
Članak 1.
U članku 7. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Službenik i namještenik tijela jedinice lokalne ili područne samouprave i službenik iz javne službe koji je po sili zakona bio preuzet u državno tijelo, odnosno koji je zbog potreba službe, na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme premještaja, bio premješten u državno tijelo na temelju pisanog sporazuma čelnika državnog tijela i tijela jedinice lokalne ili područne samouprave, odnosno javne službe, za ostvarivanje svojih radnih i materijalnih prava, zadržat će kontinuitet svog rada odnosno radnog staža kao ukupni staž ostvaren u državnom tijelu, javnoj službi i jedinici lokalne i područne samouprave.«.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Službeniku i namješteniku kojem se radno-pravni status državnog službenika promijeni u radno-pravni status javnog službenika ili obrnuto, neprekinuti staž u državnoj i javnoj službi smatra se neprekidnim stažem u javnoj službi, odnosno državnoj službi, za ostvarivanje radnih i materijalnih prava.«
Dosadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka kao neprekinuti rad odnosno radni staž smatrat će se rad ostvaren u državnim tijelima, javnim službama i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave između kojeg nije bilo prekida dužeg od osam dana.«.
Članak 2.
Članak 20. mijenja se i glasi:
»(1) Slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje i na poslovima s posebnim ili otežanim uvjetima rada, ima pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora, ako taj broj dana nije ostvario na temelju mjerila iz odredbe članka 19. ovoga Ugovora.
(2) Poslovi na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje te poslovi s posebnim ili otežanim uvjetima rada su poslovi koji su bili propisani kao poslovi s posebnim odnosno otežanim uvjetima rada u državnoj službi do stupanja na snagu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama.«.
Članak 3.
U članku 28. stavku 1. točka 10. mijenja se i glasi:
» – sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i drugim sindikalnim aktivnostima 2 radna dana«.
Članak 4.
Iza članka 28. dodaje se članak 28.a koji glasi:
»Članak 28.a
»(1) Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od 5 radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi.
(2) Pod pružanjem osobne skrbi smatra se skrb koju zaposlenik pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.
(3) Pod istim kućanstvom smatra se zajednica osoba određena propisom kojim se uređuje socijalna skrb.
(4) Poslodavac može, u svrhu odobravanja prava na dopust za pružanje osobne skrbi, zatražiti od zaposlenika dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Tijekom razdoblja korištenja prava na pružanje osobne skrbi, poslodavac ne smije zaposlenika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima.«.
Članak 5.
Naslov iznad članka 35. mijenja se i glasi:
»5. PLAĆA«
Članak 35. mijenja se i glasi:
»(1) Plaća službenika i namještenika sastoji se od osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću utvrđenih Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama te ostalih primitaka u skladu s tim Zakonom i općim propisom o radu.
(2) Osnovna plaća službenika i namještenika je plaća koju službenik i namještenik ostvaruje za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen za redovan rad u punom radnom vremenu za razdoblje od jednog mjeseca.
(3) Osnovna plaća je umnožak koeficijenta za obračun plaće radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za obračun plaće.
(4) Ako je osnovna plaća iz stavka 3. ovoga članka manja od minimalne plaće propisane posebnim propisom, osnovnom plaćom smatra se minimalna plaća.
(5) Ako službenik i namještenik radi u nepunom radnom vremenu, pripada mu plaća razmjerno radnom vremenu na koje je zaposlen.
(6) Osnovna plaća u smislu ovoga Ugovora je plaća u brutoiznosu.
(7) Dodaci na osnovnu plaću su dodatak za radni staž, dodatak za učinkovitost rada, dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini, dodatak za policijsko zvanje, dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima, poseban dodatak u slučaju okolnosti koje dovode u pitanje redovito obavljanje poslova iz djelokruga državnog tijela te dodatak za različite oblike organizacije rada.«.
Članak 6.
Iza članka 35. dodaju se članci 35.a, 35.b i 35.c koji glase:
»Članak 35.a
(1) Dodatak za radni staž iznosi 0,5 % na osnovnu plaću za svaku navršenu godinu radnog staža.
(2) Zaposleniku se za rad u nepunom radnom vremenu radni staž računa kao da je radio u punom radnom vremenu.
Članak 35.b
(1) Osnovica za obračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom u brutoiznosu.
(2) Osnovica za izračun plaće iz stavka 1. ovoga članka za 2024. godinu iznosi 947,18 eura bruto.
(3) Osnovica iz stavka 2. ovoga članka ugovorena je počevši s plaćom za mjesec listopad 2023., koja se počela isplaćivati u mjesecu studenome 2023. godine.
(4) O visini osnovice za izračun plaće ugovorne strane će svake godine započeti pregovore prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu i u slučaju dogovora, osnovicu će ugovoriti Dodatkom ovom Ugovoru.
(5) Ako se kolektivnim ugovorom ne ugovori visina osnovice do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za iduću godinu, utvrdit će je odlukom Vlada Republike Hrvatske.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, osnovica za obračun plaće ne može biti niža od iznosa zadnje ugovorene osnovice.
Članak 35. c
(1) Cijena sata rada izračunava se dijeljenjem osnovne plaće službenika i namještenika uvećane za dodatak za radni staž s mjesečnim fondom sati.
(2) Cijena sata rada iz stavka 1. ovoga članka koristi se za obračun plaće, naknade plaće i dodataka na plaću kada se obračunavaju za određeni broj sati rada.«.
Članak 7.
Članak 36. mijenja se i glasi:
»(1) Plaća se isplaćuje najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a od jedne do druge plaće, u pravilu ne smije proći više od 31 dan.
(2) Ako na dan dospijeća isplata plaće nije moguća zbog neradnog dana, blagdana ili više sile, isplaćuje se u iduća dva radna dana od dana dospijeća.«.
Članak 8.
Članak 38. mijenja se i glasi:
»(1) Dodaci na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž za različite oblike organizacije rada su:
1. dodatak za prekovremeni rad 50 %
2. dodatak za rad noću u vremenu od 22:00 sata do 6:00 sati sljedećeg dana 40 %
3. dodatak za rad u drugoj smjeni kada službenik i namještenik radi u smjenama (za rad, u pravilu, u vremenu od 14:00 sati do 22:00 sata) 10 %
4. dodatak za rad u turnusu (mijenjanje smjena na način da službenik i namještenik radi po dinamici 12 – 24 – 12 – 48 sati) 5 %
5. dodatak za rad subotom 25 %
6. dodatak za rad nedjeljom 50 %
7. dodatak za rad na dan blagdana i rad u neradni dan utvrđen zakonom kojim se utvrđuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj 150 %
8. dodatak za dvokratni rad (rad u jednom danu s prekidom duljim od 90 minuta između rada u prvoj i rada u drugoj smjeni) 10 %
9. dodatak za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad) utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu 10 %
10. dodatak za rad organiziran na drukčiji način za policijske službenike koji rade na poslovima osiguranja sigurnosti ljudi i imovine 5 %.«.
(2) Ukupno vrijeme prekovremenog rada (sati i minute) zbraja se na mjesečnoj osnovi i zaokružuje na ostvareni puni sat prekovremenog rada, pri čemu se rad od 30 minuta i duži od 30 minuta u ukupnom zbroju prekovremenog rada računa kao puni sat.
(3) Svaki od dodataka iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž za odrađene sate odnosno sate provedene u pripravnosti te se tako dobiveni iznosi zbrajaju s osnovnom plaćom uvećanom za dodatak za radni staž.
(4) Rad organiziran na drukčiji način je rad koji nije redovan rad u radnom vremenu, nije smjenski rad (uključujući i smjene od 2 dana prve, 2 dana druge, 2 dana treće i 2 slobodna dana) niti rad u turnusu, već je unutar 40 satnog radnog tjedna organiziran na drukčiji način za policijske službenike koji rade na poslovima osiguranja sigurnosti ljudi i imovine.
(5) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.
(6) Službenik i namještenik ostvaruje pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini u visini od 5 % ako ima završen sveučilišni specijalistički studij (spec. i univ. spec. – razina VII.2. Hrvatskog klasifikacijskog okvira ili završen poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu – kratica mr. uz naznaku struke – predbolonjski studiji), 8 % ako ima akademski stupanj magistra znanosti, odnosno za 15 % ako ima akademski stupanj doktora znanosti ili doktora umjetnosti, ako završen sveučilišni specijalistički studij, magisterij odnosno doktorat znanosti ili doktorat umjetnosti nije uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta, ali se odnosi na područje kojim se zaposlenik bavi u okviru poslova svog radnog mjesta.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, zatečeni službenici i namještenici koji su do dana stupanja na snagu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama stekli pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini – sveučilišni specijalistički studij (spec. i univ. spec. – razina VII.2. Hrvatskog klasifikacijskog okvira ili završen poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu – kratica mr. uz naznaku struke – predbolonjski studiji), te znanstveni stupanj magistra znanosti i doktora znanosti, a kojima taj studij nije uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta i ne odnosi se na područje kojim se službenik i namještenik u okviru poslova svog radnog mjesta bavi, ostvaruje pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini u visini postotka uvećanja koji je ostvaren do dana stupanja na snagu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (»Narodne novine«, br. 155/23).
(8) Dodatak iz stavka 7. ovoga članka zatečeni službenici i namještenici zadržavaju do prestanka državne službe.
(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, zatečeni službenici i namještenici zadržavaju dodatak iz stavka 7. ovoga članka do rasporeda na radno mjesto za koje je uvjet završen studij na poslijediplomskoj razini.
(10) Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž.
(11) Dodaci iz stavka 6. ovoga članka međusobno se isključuju.
(12) Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana.
(13) Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati idućeg dana.
(14) Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48.
(15) U okviru organizacije radnog vremena poslodavac može za službenika koji radi u turnusu donijeti odluku da najviše dva turnusa u mjesecu radi kraće ili ne radi, a u okviru radnog vremena njegovog turnusa. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada, već se i dalje smatra da službenik radi u turnusu. Pri tome, službeniku se mora osigurati puno radno vrijeme tijekom mjeseca, odnosno redovni mjesečni fond radnih sati, a dnevno radno vrijeme ne može biti od kraće od 8 sati.
(16) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.
(17) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
(18) Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.
(19) Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.
(20) Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 14. i 15. ovog članka međusobno se ne isključuju.
(21) Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim punim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.«.
Članak 9.
Članak 39. mijenja se i glasi:
»(1) Zatečeni službenici i namještenici koji su do dana stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Ugovora stekli pravo na postotno uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim tijelima, ostvaruju pravo na dodatak za radni staž u državnim tijelima u visini stečenog postotka uvećanja koeficijenta koji je ostvaren do dana stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Ugovora.
(2) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž.
(3) Dodatak iz stavka 1. ovoga članka zatečeni službenici i namještenici zadržavaju do prestanka državne službe.«.
Članak 10.
U članku 48. stavku 2. riječi: »200 kuna« zamjenjuju se riječima: »30,00 eura.«.
Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:
»(10) Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana primjene toga propisa toliko se povećava iznos dnevnice iz ovoga članka.«.
Članak 11.
U članku 49. stavku 4. riječi: »200 kuna« zamjenjuju se riječima: »26,54 eura«.
Članak 12.
U članku 51. stavku 7. riječi: »1.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »132,72 eura«.
Članak 13.
U članku 52. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Službenici i namještenici s navršenih 58 godina, kojima je udaljenost od njihovog prebivališta odnosno boravišta do mjesta rada manja od dva kilometra, ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza za kupljenu godišnju kartu ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, mjesečne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, odnosno pojedinačne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne karte, a ako zaposlenik ne koristi organizirani javni prijevoz, ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza koja će se za svaki pojedini mjesec isplaćivati u visini 1/12 cijene godišnje karte ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, odnosno u visini mjesečne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, ili pojedinačne karte ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje ili mjesečne karte.«.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako ne postoji organizirani javni prijevoz ili javni prijevoz uopće ne postoji, službenici i namještenici će ostvariti pravo na naknadu troškova prijevoza u visini od 0,18 eura po prijeđenom kilometru.«.
Dosadašnji članci 4. do 25. postaju članci 5. do 26.
Stavak 14. koji postaje stavak 15. mijenja se i glasi:
»(15) Ako od prebivališta odnosno boravišta do mjesta rada nema organiziranog javnog prijevoza, naknada troškova prijevoza isplatit će se u visini od 0,18 eura po prijeđenom kilometru, uvećano za troškove mostarine i tunelarine (uz predočenje ispisa elektroničke naplate cestarine – ENC na ime službenika i namještenika i za odgovarajući dolazak na posao i povratak s posla), kao i u slučaju naknade troškova prijevoza službenika i namještenika u dane kada organizirani javni prijevoz ne prometuje, a ako se troškovi mostarine i/ili tunelarine ne mogu odvojiti od troškova cestarine, službenik i namještenik ima pravo na naknadu cjelokupnog iznosa troška, uz predočenje ispisa elektroničke naplate cestarine – ENC-a HAC-a i AZM-a na njegovo ime.
Službenik i namještenik ima pravo i na naknadu troškova trajekta za prijevoz osobnog automobila pod uvjetom da je udaljenost od pristaništa trajekta do mjesta rada najmanje dva kilometra, uz predočenje računa ili kupljene karte za osobni automobil (vozilo).«.
U dosadašnjem stavku 16. koji postaje stavak 17. u podstavcima 1. i 2. riječi: »1,35 kuna« zamjenjuju se riječima: »0,18 eura«.
U dosadašnjem stavku 23. koji postaje stavak 24. riječi:« iz stavka 14. i 16.« zamjenjuju se riječima: »iz stavka 15. i 17.«, riječi: »12,70 kuna« zamjenjuju se riječima: »1,69 eura«, riječi: »11,43 kuna« zamjenjuju se riječima: »1,52 eura«, a riječi: »13,97 kuna« zamjenjuju se riječima: »1,85 eura.«.
U dosadašnjem stavku 24. koji postaje stavak 25. riječi: »iz stavka 23.« zamjenjuju se riječima: »iz stavka 24.«, riječi: »11,43 kuna do 13,97 kuna« zamjenjuju se riječima: »1,52 do 1,85 eura«, »iz stavka 14. i 16.« zamjenjuju se riječima: »iz stavka 15. i 17.«, a riječi »1,35 kuna« zamjenjuju se riječima: »0,18 eura«.
Članak 14.
U članku 54. stavku 1. riječi: »1.200,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »160,00 eura«.
Članak 15.
U članku 55. stavku 3. riječi: »1.800,00 kuna neto« zamjenjuju se riječima: »240,00 eura neto.«.
Članak 16.
U članku 101. stavak 12. mijenja se i glasi:
»(12) Tajnik i članovi Komisije za tumačenje Ugovora iz stavka 1. ovoga članka te sedmi pridruženi član iz stavka 2. ovoga članka imaju pravo na novčanu naknadu u visini određenoj odlukom koju donosi ministar za službeničke odnose, uz suglasnost ministra nadležnog za rad.«.
Stavak 13. briše se.
Dosadašnji stavak 14. postaje stavak 13.
Članak 17.
Ovaj Ugovor se primjenjuje od 1. ožujka 2024. godine.
Članak 18.
Ove izmjene i dopune sastavljene su u sedam izvornih primjeraka, od kojih svakom sindikatu pripada po jedan primjerak, a Vladi pet primjeraka.
|
ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, v. r. |
SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE Dubravko Jagić, v. r. NEZAVISNI SINDIKAT DJELATNIKA MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA Zdravko Lončar, v. r. |
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_29_459.html