USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

373

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Ingrid Antičević Marinović, predsjednica Vijeća, te suci Mato Arlović, Snježana Bagić, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio Darijan Bogdanović iz Nove Gradiške, kojeg zastupa Domagoj Jugović, odvjetnik u Novoj Gradiški, na sjednici održanoj 18. siječnja 2024. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Utvrđuje se da su podnositelju u postupovnom aspektu povrijeđena prava zajamčena člankom 35. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) i člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.).

III. Općinski sud u Slavonskom Brodu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem K-134/2018 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od tri (3) mjeseca, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

i
RJEŠENJE

Ustavna tužba se odbacuje u dijelu koji se odnosi na naknadu troškova ustavnosudskog postupka.

Obrazloženje odluke

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Darijan Bogdanović iz Nove Gradiške (u daljnjem tekstu: podnositelj) podnio je 6. studenoga 2023. ustavnu tužbu u povodu rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj: Su Kžzp I-2/2023-2 od 28. rujna 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu (u daljnjem tekstu: sud) broj: Su Kzp I-3/2023-4 od 11. srpnja 2023. Navedenim rješenjima odbijen je zahtjev podnositelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnesen zbog dugotrajnosti kaznenog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu pod brojem K-134/2018.

1.1. U ustavnoj tužbi podnositelj navodi da mu je zbog dugotrajnosti kaznenog postupka povrijeđeno jamstvo jednakosti pred zakonom iz članka 14. stavka 2. Ustava te prava zajamčena člancima 26. i 29. stavkom 1. Ustava, kao i članak 115. stavak 3. Ustava.

1.2. Za potrebe ustavnosudskog postupka, a na temelju članka 69. alineje 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), pribavljen je spis Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj: K-134/2018.

II. ČINJENICE I OKOLNOSTI SLUČAJA

2. Policijska postaja Nova Gradiška podnijela je 27. studenoga 2017. Općinskom državnom odvjetniku u Slavonskom Brodu (u daljnjem tekstu: ODO) kaznenu prijavu protiv tri osumnjičenika zbog osnovane sumnje da su 29. listopada 2017. oko 03:00 sati u gradu Nova Gradiška tjelesno napali podnositelja, zadavši mu više udaraca rukama i nogama po cijelom tijelu, nakon čega su se udaljili s mjesta događaja dok je podnositelj zatražio liječničku pomoć u Općoj bolnici Nova Gradiška.

Dana 3. studenoga 2017. sve troje osumnjičenika je uhićeno, nad njima je provedeno kriminalističko istraživanje, tijekom kojega su priznali izvršenje kaznenog djela koje im je stavljeno na teret te su po dovršetku kriminalističkog istraživanja pušteni na slobodu.

Dopisom broj: K-DO-560/17-8 od 5. prosinca 2017. ODO je od nadležne porezne uprave zatražio podatke o visini dohotka.

Dopisom broj: K-DO-560/17-9 od 5. prosinca 2017. ODO je od Opće bolnice Nova Gradiška zatražio dostavu medicinske dokumentacije.

Nalogom broj: K-DO-560/17-13 od 5. prosinca 2017. ODO je naložio istražitelju (policijskom službeniku u Policijskoj upravi brodsko-posavskoj) provođenje dokaznih radnji provođenjem prvog ispitivanja osumnjičenika i podnositelja kao oštećenika (s uputom da ga se pita postavlja li imovinskopravni zahtjev i u kojem iznosu).

Potvrde o visini dohotka osumnjičenika nadležna porezna uprava dostavila je 11. prosinca 2017., dok je bolnica zatraženu dokumentaciju ODO-u dostavila 14. prosinca 2017.

U povodu posebnog izvješća Službe kriminalističke policije, Policijske uprave brodsko-posavske, broj: 511-11-13-5/2-8868/17 od 20. prosinca 2017., ODO je 22. prosinca 2017. uputio pozive okrivljenicima za prvo ispitivanje za dan 2. siječnja 2018.

Posebnim izvješćem broj: 511-11-06-3-310/17-93 od 4. siječnja 2018. Policijska postaja Nova Gradiška ODO-u je dostavila zapisnike o ispitivanju podnositelja i okrivljenika.

2.1. Sud je 10. siječnja 2018. zaprimio optužnicu ODO-a broj: K-DO-560/17-28 od 9. siječnja 2018. kojom se okrivljenicima stavlja na teret da su, zbog prethodnog verbalnog sukoba, postupajući zajednički i po prethodnom dogovoru počinili kazneno djelo protiv života i tijela nanošenjem teške tjelesne ozljede, opisano i kažnjivo po članku 118. stavku 1. Kaznenog zakona (»Narodne novine« broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.).

Prigovor protiv optužnice okrivljeni su sudu dostavili putem punomoćnika 24. siječnja 2018.

Na raspravi održanoj 19. ožujka 2018. optužnica je potvrđena, dok je pismeni otpravak odluke suda strankama dostavljen naknadno.

Podneskom zaprimljenim kod suda 15. studenoga 2019. podnositelj je predložio zakazivanje glavne rasprave.

Nalogom od 20. studenoga 2019. sud je zakazao raspravu za 11. veljače 2020.

Podneskom zaprimljenim kod suda 10. veljače 2020. okrivljenici su zamolili odgodu rasprave.

Na raspravi održanoj 11. veljače 2020. određeno je provođenje dokaza medicinskim vještačenjem prema medicinskoj dokumentaciji priloženoj spisu.

Nalaz i mišljenje vještak je sudu dostavio 20. veljače 2020.

Naredbom predsjednika suda broj: 48 Su-2/2020-76 od 3. ožujka 2020. izvršena je ponovna automatska dodjela više sudskih spisa, uključujući i spis podnositelja, drugom sucu.

Podnescima od 20. srpnja 2020., 26. listopada 2020. i 23. studenoga 2020. podnositelj je predložio nastavak postupka.

Nalogom od 7. prosinca 2020. sud je raspravu zakazao za 19. svibnja 2021.

Podneskom od 9. ožujka 2021. podnositelj je predložio nastavak postupka.

Podneskom zaprimljenim kod suda 18. svibnja 2021. okrivljenici su zamolili odgodu ročišta.

Rasprava zakazana za 19. svibnja 2021. je odgođena, a iduća je zakazana za 16. studenoga 2021.

Podneskom zaprimljenim kod suda 15. studenoga 2021. okrivljenici su zamolili odgodu rasprave.

Rasprava zakazana za 16. studenoga 2021. je odgođena, a iduća je zakazana za 8. veljače 2022.

Na raspravi održanoj 8. veljače 2022. zastupnik optužbe predložio je da se jednom od osumnjičenika odredi istražni zatvor s obzirom na to da isti nije pristupio na dosad zakazane rasprave. Rasprava je odgođena, a iduća je zakazana za 11. svibnja 2022.

Na raspravi održanoj 11. svibnja 2022. okrivljenici su se očitovali o optužnici, saslušan je podnositelj u svojstvu svjedoka, te je prihvaćen prijedlog obrane za dopunu nalaza i mišljenja medicinskog vještačenja. Iduća rasprava zakazana je za 15. studenoga 2022.

Dopunu nalaza vještak je sudu dostavio 18. srpnja 2022.

Podneskom zaprimljenim kod suda 14. studenoga 2022. okrivljenici su zamolili odgodu ročišta te je sud, zbog nepostojanja zakonskih pretpostavki za održavanje glavne rasprave, raspravu zakazanu za 15. studenoga 2022. odgodio. Nova rasprava zakazana je za 31. siječnja 2023.

Podneskom od 27. siječnja 2023. okrivljenici su zamolili odgodu rasprave. Budući da raspravi nisu pristupili okrivljenici, rasprava je odgođena, a nova zakazana za 9. svibnja 2023.

Dovedbenim nalogom od 13. ožujka 2023. sud je odredio dovođenje (putem policijskih službenika Policijske postaje Nova Gradiška) na raspravu jednog od okrivljenika.

Zbog nastupa štrajka službenika u pravosuđu nalogom od 5. svibnja 2023. rasprava zakazana za 9. svibnja 2023. je odgođena, a nova je zakazana za 18. srpnja 2023.

Rješenjem Općinskog suda u Slavonskom brodu broj: Su Kzp I-3/2023-4 od 11. srpnja 2023. odbijen je zahtjev podnositelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku s obrazloženjem da nije stranka u kaznenom postupku na čiju duljinu upire jer tijekom tog postupka nije podnio imovinskopravni zahtjev.

Službenom bilješkom suda od 17. srpnja 2023. zbog štrajka službenika u pravosuđu određeno je da se rasprava zakazana za 18. srpnja 2023. neće održati.

Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj: Su Kžzp I-2/2023-2 od 28. rujna 2023. odbijena je žalba podnositelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje broj: Su Kzp I-3/2023-4 od 11. srpnja 2023.

Podnescima od 18. rujna 2023. i 18. listopada 2023. podnositelj je predložio nastavak postupka, a isto je zatražio i ODO podneskom od 23. listopada 2023.

Nalogom suda od 25. listopada 2023. rasprava je zakazana za 23. siječanj 2024.

III. PRIGOVORI PODNOSITELJA

3. U ustavnoj tužbi podnositelj tvrdi da su mu rješenjima nadležnih sudova kojima je odbijen njegov zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku povrijeđena označena ustavna prava jer smatra da bi podnositelju – kao žrtvi kaznenog djela i oštećeniku u kaznenom postupku – «moralo biti omogućeno« da podnese zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, neovisno o tome što u kaznenom postupku na čiju nerazumnu duljinu upire nije postavio imovinskopravni zahtjev. S tim u vezi, upućuje da je pred nadležnim sudom pokrenuo parnični postupak radi naknade štete.

Zaključno tvrdi da je u trenutku podnošenja ustavne tužbe kazneni postupak trajao preko šest (6) godina u kojem još nije donesena odluka o krivnji okrivljenika. Tvrdi da nije pridonio duljini postupka. Navode ustavne tužbe zaključuje tvrdnjama:

»Oštećenik kojem su nanesene teške tjelesne ozljede i koji čeka 6 godina na donošenje odluke u kaznenom postupku protiv počinitelja kaznenog djela bi u svakom slučaju trebao moći zahtijevati od suda da u ‘razumnom roku’ odluči.«

3.1. Iz navedenih razloga Ustavnom sudu predlaže da usvoji ustavnu tužbu, ukine pobijana rješenja, te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje o podnesenom zahtjevu za suđenje u razumnom roku.

3.2. Također, predlaže da mu Ustavni sud namiri trošak sastava ustavne tužbe.

IV. OCJENA USTAVNOG SUDA

4. Članak 35. Ustava i članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija), u mjerodavnom dijelu, glase:

»Članak 35.

Svakomu se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog... života...«

»Članak 8.

PRAVO NA POŠTOVANJE PRIVATNOG... ŽIVOTA

1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog... života...

2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.«

a) Primjenjivost članka 35. Ustava i članka 8. Konvencije

5. Članak 35. Ustava i članak 8. Konvencije nameću državnim tijelima pozitivne obveze kao sastavni dio djelotvornog »poštovanja« privatnog i obiteljskog života, a one mogu podrazumijevati donošenje mjera na području odnosa između pojedinaca (usporedi s predmetima Europskog suda za ljudska prava /u daljnjem tekstu: ESLJP/ Sandra Janković protiv Hrvatske, br. 38478/05, § 44., presuda od 5. ožujka 2009.; Remetin protiv Hrvatske, br. 29525/10, § 89., presuda od 11. prosinca 2012.; i M. S. protiv Hrvatske, br. 36337/10, § 73., presuda od 25. travnja 2013.).

Obveza države da zaštiti tjelesni i psihički integritet obuhvaća ne samo postojanje odgovarajućeg pravnog okvira koji štiti tjelesni i psihički integritet osobe od čina nasilja koje počine privatni pojedinci (usporedi s D. P. i J. C. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br. 38719/97, § 118., presuda od 10. listopada 2002.; M.C. protiv Bugarske, br. 39272/98, §§ 150. i 152., presuda od 4. prosinca 2003.; Bevacqua i S. protiv Bugarske, br. 71127/01, § 65., presuda od 12. lipnja 2008.; Sandra Janković protiv Hrvatske, navedeno, § 45.; i Remetin protiv Hrvatske, navedeno, § 90.), nego i njegovu učinkovitu primjenu u svakom pojedinom slučaju.

5.1. ESLJP je u raznim kontekstima već presudio da pojam privatnog života uključuje tjelesni i psihički integritet osobe koju država ima dužnost zaštititi. U ovom predmetu, iako podnositelj ustavnu tužbu podnosi u povodu rješenja sudova kojima mu nije priznato svojstvo ovlaštenika na zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku jer tijekom kaznenog postupka nije postavio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva (a koja su rješenja sudova u skladu s praksom Ustavnog suda, v. primjerice odluku Ustavnog suda broj: U-III-3648/2022 od 21. prosinca 2022., »Narodne novine« broj 7/23.), iz navoda podnositelja, a također i iz činjeničnog opisa kaznenog djela iz optužnice, proizlazi da je podnositelj, nakon verbalnog sukoba, fizički napadnut od tri privatne osobe pri čemu je zadobio teške tjelesne ozljede (nagnječenje glave i lica s ogrebotinama te višedijelni prijelom kirurškog vrata desne nadlaktice). Iz dokumentacije u spisu proizlazi da je podnositelj uslijed tjelesnih ozljeda bio podvrgnut i operacijskom zahvatu.

5.2. Stoga, a imajući u vidu da je do tih povreda došlo napadom na tjelesni integritet podnositelja koji su počinile druge privatne osobe, to je prema ocjeni Ustavnog suda aktiviralo pozitivnu obvezu nadležnih tijela iz članka 35. Ustava i članka 8. Konvencije da podnositelju pruže zaštitu njegova privatnog života na način da adekvatno primijene kaznenopravne mehanizme.

Iz navedenih razloga Ustavni sud će, ne ulazeći u ishod pokrenutog kaznenog postupka, smatrati da predmetni događaj ulazi u opseg pojma »poštovanja privatnog života« utvrđenog člankom 35. Ustava i člankom 8. Konvencije, te će u nastavku razmotriti je li postupovni odgovor države u kaznenom postupku koji se vodi protiv napadača podnositelja i koji je još uvijek u tijeku bio u skladu s postupovnim obvezama države koje proizlaze iz članka 35. Ustava i članka 8. Konvencije.

b) Adekvatnost postupovnog odgovora države

6. Što se tiče postojanja kaznenopravnog mehanizma zaštite, Ustavni sud uvodno primjećuje da su u hrvatskom pravnom sustavu čini nasilja od privatnih osoba zabranjeni Kaznenim zakonom (»Narodne novine« broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.).

6.1. Stoga, Ustavni sud će u nastavku ispitati je li način na koji je navedeni mehanizam primijenjen doveo do povrede prava podnositelja zajamčenih člankom 35. Ustava i člankom 8. Konvencije (usporedi sa Sandra Janković protiv Hrvatske, navedeno, § 46.; Remetin protiv Hrvatske, navedeno, § 91.; i M. S. protiv Hrvatske, navedeno, § 75.).

6.2. Ustavni sud ponavlja da zahtjev učinkovitosti kaznenopravnih mehanizama namijenjenih zaštiti tjelesnog integriteta osobe traži da se utvrde sve relevantne okolnosti, te iako nema apsolutne obveze prema kojoj bi se svi kazneni progoni trebali okončati osudom ili izricanjem neke određene kazne, domaći sudovi ni u kojim okolnostima ne bi smjeli biti spremni dopustiti da kaznena djela kojima se ugrožava tjelesni i moralni integritet osobe prođu nekažnjeno (usporedi s Beganović protiv Hrvatske, br. 46423/06, § 78., presuda od 25. lipnja 2009.) ili da rezultat bude očigledni nerazmjer između težine djela i primijenjene kazne (usporedi s Gäfgen protiv Njemačke [Vv], br. 22978/05, § 123., presuda od 1. lipnja 2010.). U tom su kontekstu zahtjev brzine i razumne hitnosti razumljiv i ključan zahtjev u kontekstu postupovne obveze države (v. Remetin protiv Hrvatske, navedeno, § 106.).

7. Ograničavajući se u ovom predmetu na ispitivanje učinkovitosti pokrenutog postupka radi razrješenja okolnosti u kojima je došlo do povrede tjelesnog integriteta podnositelja, Ustavni sud opaža da kazneni postupak pred prvostupanjskim sudom traje preko šest (6) godina i nije pravomoćno dovršen.

Valja ukazati na više razdoblja potpune neaktivnosti prvostupanjskog suda koja je doprinijela duljini postupka (v. točku 2.1. obrazloženja ove odluke) i to najprije u razdoblju od 19. ožujka 2018. do 20. studenoga 2019., potom od 3. ožujka 2020. do 19. svibnja 2021., te od 19. svibnja 2021. do 8. veljače 2022. Nadalje, od ukupno deset (10) zakazanih rasprava, sud je svega održao tri (3), dok je preostale odgodio što zbog nepristupa okrivljenika što zbog nastupa štrajka službenika u pravosuđu. Nalogom od 25. listopada 2023. iduća rasprava zakazana je tek za 23. siječnja 2024.

7.1. Imajući u vidu rečeno, Ustavni sud utvrđuje da je posljedica navedenog postupanja prvostupanjskog suda to da skoro šest godina od napada na podnositelja odgovorne osobe i dalje nisu utvrđene i pozvane na odgovornost.

Ustavni sud utvrđuje da kazneni postupak traje prekomjerno dugo, pri čemu niti složenost predmeta niti ponašanje podnositelja ne mogu pružiti opravdanje prvostupanjskom sudu da još nije dovršio predmet. Takvo razdoblje ne udovoljava zahtjevu razumnog vremenskog roka odnosno protivno je postupovnoj obvezi progona nasilnih činova na temelju članka 35. Ustava i članka 8. Konvencije.

Slijedom navedenog, Ustavni sud ocjenjuje da podnositelj nije dobio odgovarajući i pravodobni pravosudni odgovor u skladu s postupovnim obvezama države u zaštiti prava na tjelesni integritet. Navedeno je dovoljno da se utvrdi povreda prava zajamčenih člankom 35. Ustava i člankom 8. Konvencije u postupovnom aspektu. Pritom se napominje da ova odluka ni na koji način ne utječe na kazneni postupak koji je u tijeku, odnosno na zaštitu materijalno-pravnog aspekta prava zajamčenih člankom 35. Ustava i člankom 8. Konvencije.

c) Zadovoljština

8. Kako bi osoba prestala biti žrtva povrede članka 35. Ustava odnosno članka 8. Konvencije potrebno je da, pored utvrđenja o povredi prava, ista dobije i odgovarajuću naknadu za utvrđene povrede (v. primjerice odluku Ustavnog suda broj: U-IIIBi-5910/2021 od 12. travnja 2022., »Narodne novine« broj 54/22., te predmete ESLJP-a Peša protiv Hrvatske, br. 40523/08, §§ 74. – 76., presuda od 8. travnja 2010.; Brumărescu protiv Rumunjske, br. 28342/95, § 50., presuda od 28. listopada 1999.; i Ringwald protiv Hrvatske, br. 14590/15 i 25405/15, § 53., odluka od 22. siječnja 2019.).

Jednako tako, prema praksi Europskog suda za ljudska prava (v. predmet Zahtila i Koletić protiv Hrvatske, br. 63344/17, § 10., odluka od 7. studenoga 2023., i dr.) nije neprihvatljiva praksa Ustavnog suda da podnositelju ustavne tužbe ne dosudi naknadu – zadovoljštinu zbog utvrđene povrede u slučajevima kada je nije zatražio.

8.1. Budući da podnositelj nije zatražio isplatu naknade – zadovoljštine zbog opisanog (ne)postupanja prvostupanjskog suda u predmetnom kaznenom postupku, Ustavni sud naknadu – zadovoljštinu podnositelju nije niti odredio.

d) Konačna ocjena Ustavnog suda

9. Zbog utvrđene povrede postupovne obveze iz članka 35. Ustava i članka 8. Konvencije, na temelju članaka 63. stavka 2., 73. i 76. stavka 3. Ustavnog zakona odlučeno je kao u izreci odluke.

Obrazloženje rješenja

10. U ustavnoj tužbi podnositelj je zatražio da mu se naknadi trošak sastava ustavne tužbe u iznosu od 1.244,28 eura, pri čemu taj zahtjev ni na koji način nije obrazložio niti je dostavio bilo kakvu dokumentaciju koja bi potkrijepila takav njegov zahtjev.

10.1. Ustavni sud podsjeća da je u odluci broj: U-III-3686/2019 od 20. prosinca 2020. iznio kriterije pod kojima će Ustavni sud razmotriti zahtjeve podnositelja ustavnih tužbi za naknadu troškova ustavnosudskog postupka. Ova odluka objavljena je u »Narodnim novinama« broj 5 od 13. siječnja 2023.

Ustavni sud upućuje na točku 50. obrazloženja odluke od 20. prosinca 2020. u kojoj je Ustavni sud jasno izrazio stajalište da nakon proteka roka od šest mjeseci od objave te odluke neće meritorno razmatrati zahtjeve za naknadu ustavnosudskih troškova koji nisu obrazloženi i potkrijepljeni odgovarajućom dokumentacijom.

10.2. Kako je ustavna tužba u konkretnom slučaju podnesena 6. studenoga 2023., to jest po proteku roka od šest mjeseci od objave odluke u predmetu broj: U-III-3686/2019, na temelju članka 23. u vezi s člankom 72. Ustavnog zakona riješeno je kao u izreci rješenja.

Broj: U-IIIBi-4863/2023

Zagreb, 18. siječnja 2024.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica Vijeća
Ingrid Antičević Marinović, v. r.