Vlada Republike Hrvatske
303
Na temelju članka 11. stavka 5. Zakona o instrumentima politike boljih propisa (»Narodne novine«, broj 155/23.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. veljače 2024. donijela
UREDBU
O METODOLOGIJI I POSTUPKU PROVEDBE INSTRUMENATA POLITIKE BOLJIH PROPISA
I. OPĆA ODREDBA
Predmet Uredbe
Članak 1.
Ovom Uredbom propisuju se metodološki koraci i sadržaj obrazaca koji se primjenjuju u postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa, opis poslova i kompetencija koordinatora i državnih službenika koji provode i primjenjuju instrumente politike boljih propisa, opis poslova i kompetencija administratora za provedbu savjetovanja s javnošću te druga pitanja s tim u vezi.
Rodno značenje
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovoj Uredbi, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
II. PLANIRANJE ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
Izrada Obrasca zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Članak 3.
(1) Na temelju praćenja stanja te ocjene ostvarene svrhe i cilja zakona u upravnom području iz svog djelokruga, tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: stručni nositelj) planira izradu nacrta prijedloga zakona pri čemu izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti.
(2) U Obrascu zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka za svaki nacrt prijedloga zakona navodi se naziv nacrta prijedloga zakona, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), obrazloženje razloga te ciljevi koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona.
(3) U Obrascu zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj posebno navodi nazive nacrta prijedloga zakona za koje se ne provodi procjena učinaka propisa u skladu s odredbama zakona koji uređuje instrumente politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: Zakon).
(4) Obrazloženje razloga iz stavka 2. ovoga članka sadrži sažeti i kratki prikaz analize ocjene postojećeg stanja u upravnom području koje je predmet nacrta prijedloga zakona te osnovnih pitanja koja se trebaju urediti zakonom radi rješavanja problema uočenih u tom upravnom području.
(5) Ciljevi iz stavka 2. ovoga članka predstavljaju stanje koje se očekuje u upravnom području provedbom zakona.
(6) Čelnik stručnog nositelja ovjerava Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka propisan je u Prilogu 1. ove Uredbe.
(8) Tijekom izrade Obrasca zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj koristi upute iz Smjernica za provedbu instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: Smjernice).
(9) Smjernice iz stavka 8. ovoga članka sadrže upute za provedbu metodoloških koraka instrumenata politike boljih propisa, koje odlukom donosi čelnik Ureda za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured), a objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda.
Izrada Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske
Članak 4.
(1) U postupku planiranja zakonodavnih aktivnosti, stručni nositelj provodi savjetovanje za Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe i dostavlja ga Uredu u skladu s člankom 9. Zakona.
(2) Ured razmatra i može zatražiti doradu dostavljenih obrazaca zakonodavnih aktivnosti u dijelu koji se odnosi na sadržaj Obrasca zakonodavnih aktivnosti ako nedostaju podaci iz članka 3. ove Uredbe.
(3) Na temelju dostavljenih obrazaca zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja izrađenih u skladu s člankom 3. ove Uredbe, Ured, u svojstvu stručnog predlagatelja, priprema Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske izradom Obrasca plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske.
(4) Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske iz stavka 3. ovoga članka sadrži naziv stručnog nositelja, naziv nacrta prijedloga zakona i tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade.
(5) Obrazac Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske propisan je u Prilogu 2. ove Uredbe.
Provedba Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske
Članak 5.
(1) Stručni nositelj pristupa izradi nacrta prijedloga zakona i provedbi procjene učinaka propisa vodeći računa o rokovima upućivanja nacrta prijedloga zakona u proceduru Vlade na temelju obveza iz Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan).
(2) Stručni nositelj redovito obavještava Ured o novim okolnostima koje utječu na pravovremeno izvršenje obveza iz stavka 1. ovoga članka.
Zakoni izvan Plana
Članak 6.
(1) Ako je potrebno tijekom godine donijeti zakon koji nije sadržan u Planu, stručni nositelj izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe, provodi savjetovanje i dostavlja ga Uredu u skladu s člankom 12. Zakona.
(2) Ured razmatra i može zatražiti doradu dostavljenog Obrasca zakonodavnih aktivnosti u dijelu koji se odnosi na sadržaj Obrasca zakonodavnih aktivnosti ako nedostaju podaci iz članka 3. ove Uredbe.
(3) Ured uvrštava nacrt prijedloga zakona iz stavka 1. ovoga članka u Popis zakona izvan Plana.
(4) Popis zakona izvan Plana sadrži naziv stručnog nositelja, naziv nacrta prijedloga zakona i tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade.
(5) Obrazac Popisa zakona izvan Plana propisan je u Prilogu 3. ove Uredbe.
III. PROCJENA UČINAKA PROPISA
Metodologija procjene učinaka propisa
Članak 7.
(1) U postupku izrade nacrta prijedloga zakona, stručni nositelj provodi procjenu učinaka propisa navođenjem opisa problema i posebnog cilja nacrta prijedloga zakona u upravnom području.
(2) Za posebni cilj nacrta prijedloga zakona stručni nositelj utvrđuje učinke u područjima i adresatima nacrta prijedloga zakona u skladu s člankom 15. Zakona.
(3) Za utvrđene učinke i adresate nacrta prijedloga zakona iz stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj provodi analizu.
(4) O rezultatima analize iz stavka 3. ovoga članka, stručni nositelj provodi savjetovanje s javnošću i konzultacije s nadležnim tijelima.
(5) Stručni nositelj donosi zaključak o posljedicama koje će proisteći provedbom zakona, na temelju provedenih aktivnosti iz ovoga članka.
(6) Provedbu aktivnosti iz ovoga članka, stručni nositelj iskazuje u Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Obrazac iskaza) koji sadrži opće informacije o nacrtu prijedloga zakona, utvrđeni problem i posebni cilj nacrta prijedloga zakona, utvrđene učinke i adresate nacrta prijedloga zakona, njihovu analizu, rezultate provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima te zaključak o posljedicama koje će proisteći provedbom zakona.
(7) Tijekom izrade Obrasca iskaza iz stavka 6. ovoga članka, stručni nositelj koristi upute iz Smjernica.
(8) Obrazac iskaza iz stavka 6. ovoga članka propisan je u Prilogu 4. ove Uredbe.
Utvrđivanje problema u upravnom području i posebnog cilja nacrta prijedloga zakona
Članak 8.
(1) Stručni nositelj, na temelju redovitog praćenja upravnog područja utvrđuje problem u upravnom području i jedan ili više posebnih ciljeva nacrta prijedloga zakona.
(2) Problem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na temelju analize dostupnih podataka koja predstavlja postojeće stanje u upravnom području.
(3) Analiza iz stavka 2. ovoga članka uključuje razmatranje uzroka koji doprinose pojavi problema, razmjere problema i njegovih posljedica na područja učinaka i adresate iz članka 15. Zakona.
(4) Posebni cilj iz stavka 1. ovoga članka predstavlja očekivano stanje u upravnom području nacrta prijedloga zakona koje se želi postići ostvarenjem rezultata provedbe nacrta prijedloga zakona.
(5) Posebni cilj iz stavka 1. ovoga članka je jasno definiran, mjerljiv i izvediv u vremenski određenom razdoblju.
(6) Posebni cilj iz stavka 1. ovoga članka može doprinositi ostvarenju ciljeva definiranih u programu Vlade ili u srednjoročnim aktima strateškog planiranja.
(7) Stručni nositelj, radi ostvarivanja posebnog cilja iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje svrhu propisa kao opis odgovarajućeg rješenja za utvrđeni problem pri čemu razmatra druga moguća normativna i nenormativna rješenja.
(8) Nenormativna rješenja iz stavka 7. ovoga članka predstavljaju rješenja koja ne zahtijevaju izradu propisa, a kojima se može ostvariti posebni cilj.
Utvrđivanje učinaka i adresata za posebni cilj nacrta prijedloga zakona
Članak 9.
(1) Za svaki posebni cilj nacrta prijedloga zakona stručni nositelj utvrđuje učinke koje će nacrt prijedloga zakona imati na područja gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava na temelju kriterija iz članaka 10. do 13. ove Uredbe i na adresate nacrta prijedloga zakona iz članka 14. ove Uredbe te za njih provodi analizu.
(2) Stručni nositelj ili Ured za svaki posebni cilj nacrta prijedloga zakona može utvrditi učinke koje će nacrt prijedloga zakona imati na druga područja i adresate nacrta prijedloga zakona te za njih provodi analizu.
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području gospodarstva
Članak 10.
(1) Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području gospodarstva koje uključuje makroekonomsko okruženje, konkurentnost gospodarstva, funkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje, tržište rada i mirovinski sustav, istraživanje i razvoj, zaštitu potrošača te druga uža područja koja je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
(2) Za područja iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
– makroekonomskog okruženja koji uključuje potrošnju kućanstava, kapitalne investicije, državnu potrošnju i neto izvoz
– konkurentnosti gospodarstva koje uključuje poslovno okruženje za razvijanje novih proizvoda, usluga i naprednih tehnologija, razvoj infrastrukture za gospodarske aktivnosti, uklanjanje prepreka za razmjenu roba, usluga, rada i kapitala, kretanje cijena roba, usluga, rada i kapitala
– funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja koje uključuje dostupnost kapitala i financijskih instrumenata za adresate na tržištu, djelovanje na imovinska prava adresata, djelovanje na regulirane djelatnosti, strukturalne, financijske, tehničke ili druge prepreke u pojedinom gospodarskom sektoru, odnosno gospodarstvu u cjelini, pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu, postojanje diskriminirajućeg uvjeta, osobito posebnog isključivog prava, uživanje povoljnijeg izvora financiranja ili pristup privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
– tržišta rada i mirovinskoga sustava koje uključuje djelovanje na ponudu rada i zapošljavanje, otvaranje odnosno gubitak radnih mjesta, kretanje minimalne plaće i najniže mirovine, fleksibilnost uvjeta rada i mjesta rada, status prava iz kolektivnog ugovora i prava kolektivnog pregovaranja, financijska održivost mirovinskoga sustava, ostvarivanja prava na mirovinu
– istraživanja i razvoja koje uključuje osiguranje odgovarajućeg dinamičnog pravnog okvira za znanstveno i tehnološko istraživanje, osiguranje javnih i privatnih sredstava za podršku istraživanju i razvoju u pojedinom gospodarskom sektoru, poticanje suradnje znanstvene zajednice i poduzetnika, zaštita intelektualnog vlasništva, osiguranje etičkih standarda istraživanja i razvoja na korist čovječanstva
– zaštite potrošača koje uključuje zaštitu ekonomskih interesa potrošača, zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravnu zaštitu potrošača, informiranje i izobrazbu potrošača, udruživanje potrošača radi zaštite interesa, predstavljanje potrošača i sudjelovanje predstavnika potrošača u radu tijela koja rješavanju pitanja od njihova interesa.
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području održivog razvoja
Članak 11.
(1) Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području održivog razvoja koji uključuje procjenu učinaka na zaštitu klime, kvalitetu zraka, vode i tla, održivost prirodnih resursa, korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, gospodarenje otpadom te učinak na ciljeve održivog razvoja te druga uža područja koja je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
(2) Za područja iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
– zaštite klime koje uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, djelovanje energetskog sektora na okoliš, poticanje energetske učinkovitosti u svim sektorima energije, održivu opskrbu energijom, informiranje i edukaciju o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena
– kvalitete zraka, vode i tla koje uključuje smanjenje emisija zagađivanja iz industrijskih zona, pročišćavanje otpadnih voda, smanjenje erozije tla i prekomjerne upotrebe kemikalija
– održivosti prirodnih resursa koje uključuje odgovorno dugoročno upravljanje vodama, tlom, šumama, smanjenje prekomjerne eksploatacije prirodnih resursa, očuvanje bioraznolikosti, zaštitu ekosustava šuma, voda, mora, praćenje kvalitete zraka, osiguranje i održivost pitke vode
– korištenja obnovljivih i neobnovljivih izvora energije koje uključuje osiguranje pristupa izvorima energije za osnovne potrebe, poticanje korištenja energije sunca, vjetra, vode, geotermalne energije i biomase, dugoročno učinkovito korištenje ugljikovodika i rudnih kapaciteta, subvencije i poticaji za korištenje obnovljivih izvora energije i čistih tehnologija
– gospodarenja otpadom koje uključuje održivi sustav sakupljanja i razdvajanja otpada, poticanje prakse razdvajanja otpada na izvoru, razvijanje i provedbu sustava za recikliranje otpada i njegovu ponovnu uporabu, sigurno zbrinjavanje otpada koji se ne može reciklirati.
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području socijalne skrbi
Članak 12.
(1) Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području socijalne skrbi koji uključuje procjenu učinaka na sustav socijalne skrbi, usluge socijalne skrbi, socijalnu uključenost i zaštitu skupina s posebnim interesima i potrebama, demografski razvitak te druga uža područja koja je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
(2) Za područja iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
– sustava socijalne skrbi koja uključuje pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi, postupke za njihovo ostvarivanje
– socijalne uključenosti koja uključuje smanjenje broja osoba koje su marginalizirani zbog društvenog statusa, pristup uslugama sustava socijalne skrbi i drugim sličnim uslugama, podršku za reintegraciju u društvo i stjecanje samostalnog života, promicanje integracije u društveni, ekonomski, kulturni i politički život
– zaštite skupina s posebnim interesima i potrebama koja uključuje pružanje usluga socijalno osjetljivim skupinama, osiguranje individualnog pristupa kod osmišljavanja usluga, podrške i aktivnosti socijalno osjetljivim skupinama, dostupnost i prilagođenost obrazovnog sustava socijalno osjetljivim skupinama, pružanje usluga oblikovanih prema osobama s invaliditetom, prilagođenost javnih površina osobama s invaliditetom, osiguranje usluga osobama starije životne dobi
– demografskog razvitka koji uključuje poticanje nataliteta putem financijskih poticaja, dinamičan i fleksibilan pristup roditeljima u organizaciji privatnog i poslovnog života, osiguranje podrške roditeljstvu putem dostupnosti usluga iz sustava ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, poticanje dostupnosti pristupačnog i samostalnog stambenog prostora za mlade obitelji.
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području zaštite ljudskih prava
Članak 13.
(1) Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području zaštite ljudskih prava koje uključuje procjenu učinaka na ljudska prava u cjelini, na jednaki tretman i prilike, standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života, suzbijanje diskriminacije, povredu privatnosti, zaštitu osobnih podataka, pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama, pravo na pristup informacijama i druga Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava te druga uža područja koja je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
(2) Za područja iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
– procjene učinaka na ljudska prava u cjelini s ciljem uočavanja povrede ljudskih prava koja može proisteći provedbom zakona
– na jednak tretman i prilike koji uključuje jednakost svih pred zakonom, ravnopravnost spolova, ravnopravan pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj skrbi
– standarda i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života koji uključuju poticanje prilagodbe mjesta rada, radnog vremena i uvjeta rada u odnosu na privatne i obiteljske obveze i interese pojedinca, poticanje prilagodbe radnog okoliša na dobrobit pojedinca, pravo na odmor i slobodno vrijeme radi očuvanja mentalnog i fizičkog zdravlja pojedinca
– suzbijanja diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije
– povrede privatnosti koja uključuje prikupljanje, dijeljenje i objavljivanje osobnih podataka pojedinca bez njegove dozvole
– zaštite osobnih podataka koja uključuje prikupljanje osobnih podataka pojedinca bez njegovog znanja ili pristanka
– pristupa pravosuđu i drugim javnim uslugama koji uključuje ostvarivanje pravne zaštite i pristup sudu i drugih javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima, ostvarivanje međunarodne zaštite i privremene zaštite
– prava na pristup informacijama koje uključuje prava privatne i pravne osobe na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji
– drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava.
Adresati nacrta prijedloga zakona
Članak 14.
(1) Adresati nacrta prijedloga zakona koje stručni nositelj utvrđuje su građani, poslovni subjekti, tijela javne vlasti i drugi adresati utvrđeni od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(2) Građani u smislu adresata nacrta prijedloga zakona su pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici, umirovljenici, hrvatski branitelji, manjine, skupine s posebnim interesima i potrebama te drugi adresati utvrđeni od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(3) Poslovni subjekti u smislu adresata nacrta prijedloga zakona su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te drugi adresati utvrđeni od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(4) Tijela javne vlasti u smislu adresata nacrta prijedloga zakona su tijela javne vlasti prema propisu koji uređuje pravo na pristup informacijama.
Analiza utvrđenih učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona
Članak 15.
(1) U analizi utvrđenih učinaka i adresata, stručni nositelj iskazuje na koji način će se učinak nacrta prijedloga zakona odraziti na upravno područje i na adresate nacrta prijedloga zakona u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području.
(2) U analizi iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj za svaki utvrđeni učinak daje pozitivnu odnosno negativnu ocjenu njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz članka 8. ove Uredbe.
(3) U analizi iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj popisuje izravne koristi i troškove za svaki utvrđeni učinak.
(4) Koristi i troškovi iz stavka 3. ovoga članka iskazuju se u brojčanom odnosno opisnom obliku.
(5) Na temelju koristi i troškova iz stavka 3. ovoga članka, stručni nositelj uspoređuje učinke utvrđene analizom iz ovoga članka u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
(6) Stručni nositelj provodi analizu utvrđenih učinaka i adresata koristeći dostupne podatke iz praćenja stanja u upravnom području, analitičke podloge i iskustva drugih država kao i druge dostupne podatke i analitičke alate koji mogu doprinijeti kvaliteti analize.
Zaključak o provedenoj analizi učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona
Članak 16.
(1) Na temelju provedene analize učinaka i adresata iz članka 15. ove Uredbe, stručni nositelj izvodi zaključak o pretežito pozitivnim odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona.
(2) Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, konzultacija s nadležnim tijelima i mišljenja Ureda, zaključak iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik stručnog nositelja i ovjerava Obrazac iskaza.
Primjena procjene učinaka propisa za uredbe
Članak 17.
Odredbe ove Uredbe kojima se uređuje procjena učinaka propisa odgovarajuće se primjenjuju na uredbe.
IV. VREDNOVANJE PROPISA
Modeli vrednovanja propisa
Članak 18.
(1) Vrednovanje propisa može se provesti putem tri modela:
– vrednovanje provedbe propisa
– vrednovanje ostvarenih rezultata propisa
– vrednovanje ostvarenog učinka propisa.
(2) Vrednovanjem provedbe propisa utvrđuje se uspješnost provedbe i moguće poteškoće u provedbi propisa.
(3) Vrednovanjem ostvarenih rezultata propisa utvrđuje se je li propis doprinio ostvarenju posebnog cilja propisa i je li prouzročio nenamjeravane posljedice.
(4) Vrednovanjem ostvarenog učinka propisa utvrđuje se koliko je propis doprinio ostvarenju očekivanog dugoročnog stanja u upravnom području odnosno dugoročnog cilja iz akta strateškog planiranja.
Metodologija vrednovanja propisa
Članak 19.
(1) Stručni nositelj, na temelju redovitog praćenja upravnog područja, sadržaja i provedbe propisa, utvrđuje ulazne podatke, provedene aktivnosti, rezultate, ostvarene posljedice posebnog i dugoročnog cilja propisa radi odabira modela iz članka 18. stavka 1. ove Uredbe i određivanja kriterija vrednovanja propisa iz članka 20. stavka 2. ove Uredbe.
(2) Na temelju aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka stručni nositelj provodi odabrane modele vrednovanja propisa u skladu s određenim kriterijima vrednovanja propisa koristeći dostupne podatke koji mogu doprinijeti kvaliteti vrednovanja.
(3) O rezultatima vrednovanja propisa iz stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj provodi savjetovanje s javnošću i konzultacije s nadležnim tijelima.
(4) Stručni nositelj daje preporuku o daljnjem postupanju na temelju provedenih aktivnosti iz ovoga članka.
(5) Provedbu aktivnosti iz ovoga članka, stručni nositelj iskazuje u Obrascu vrednovanja propisa koji sadrži opće informacije o propisu, ulazne podatke, provedene aktivnosti, rezultate i ostvarene posljedice provedbe propisa, provedbu modela vrednovanja propisa, rezultate provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima te preporuku o daljnjem postupanju.
(6) Tijekom izrade Obrasca vrednovanja propisa iz stavka 5. ovoga članka, stručni nositelj koristi upute iz Smjernica.
(7) Obrazac vrednovanja propisa iz stavka 5. ovoga članka propisan je u Prilogu 5. ove Uredbe.
Određivanje kriterija vrednovanja za modele vrednovanja propisa
Članak 20.
(1) Stručni nositelj za svaki odabrani model vrednovanja propisa iz članka 18. stavka 1. ove Uredbe određuje kriterije vrednovanja.
(2) Kriteriji, koji se mogu primijeniti u modelima vrednovanja propisa, su:
– u vrednovanju provedbe propisa: provedivost, ekonomičnost i učinkovitost
– u vrednovanju ostvarenih rezultata propisa: ekonomičnost, učinkovitost, usklađenost i relevantnost
– u vrednovanju ostvarenog učinka propisa: relevantnost, održivost i učinak.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj može koristiti drugu kombinaciju kriterija vrednovanja.
(4) Kriterijima iz stavka 2. ovoga članka vrednuje se:
– provedivost u smislu utvrđivanja provedenih aktivnosti na temelju propisa kao i aktivnosti koje su doprinijele provedbi propisa
– ekonomičnost u smislu raspoloživosti i upotrebe fiskalnih, administrativnih, tehničkih i drugih kapaciteta za provedbu propisa na troškovno prihvatljiv način
– učinkovitost u smislu ostvarenja rezultata provedbe propisa korištenjem dostupnih kapaciteta u zadanim vremenskim rokovima
– usklađenost u smislu horizontalne i vertikalne usklađenosti propisa s pravnim sustavom Republike Hrvatske
– relevantnost u smislu ostvarenih posebnih ciljeva propisa u odnosu na utvrđene ciljeve definirane u aktima strateškog planiranja
– održivost u smislu doprinosa propisa održivosti ostvarenog stanja u upravnom području u srednjoročnom odnosno dugoročnom roku
– učinak u smislu postignutih dugoročnih ciljeva u upravnom području koji su ostvareni provedbom propisa.
Provedba modela vrednovanja propisa prema određenim kriterijima vrednovanja
Članak 21.
(1) Stručni nositelj provodi vrednovanje propisa prema odabranim modelima vrednovanja propisa iz članka 18. stavka 1. ove Uredbe, primjenom određenih kriterija vrednovanja iz članka 20. ove Uredbe, radi provjere provedbe, ostvarene svrhe i cilja te rezultata propisa.
(2) Provjera iz stavka 1. ovoga članka provodi se davanjem odgovora na pitanja prema određenom kriteriju vrednovanja, koristeći pouzdane i provjerljive podatke.
(3) Pouzdani i provjerljivi podaci iz stavka 2. ovoga članka iskazuju se u brojčanom odnosno opisnom obliku.
Preporuka o daljnjem postupanju
Članak 22.
(1) Na temelju rezultata provjere propisa iz članka 21. ove Uredbe, provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima stručni nositelj donosi preporuku o daljnjem postupanju.
(2) Preporuka iz stavka 1. ovoga članka može biti:
– nastavak provedbe propisa
– izmjena odnosno dopuna propisa ili
– izrada propisa o prestanku važenja propisa.
(3) Preporuku iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik stručnog nositelja i ovjerava Obrazac vrednovanja propisa.
(4) Čelnik stručnog nositelja razmatra preporuku iz stavka 1. ovoga članka prilikom prve izmjene odnosno dopune tog propisa.
V. IZVORI PODATAKA
Izvori podataka koji se koriste u provedbi procjene učinaka i vrednovanja propisa
Članak 23.
(1) Stručni nositelj za utvrđivanje činjenica i podataka koji će poslužiti kao polazna osnova i podloga za procjenu učinaka i vrednovanje propisa koristi izvore podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj.
(2) Osim izvora podataka iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj može koristiti i druge izvore podataka dostupne u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama.
(3) Stručni nositelj navodi izvore podataka iz ovoga članka u Obrascu iskaza i Obrascu vrednovanja propisa.
VI. SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU
Provedba savjetovanja s javnošću
Članak 24.
(1) Savjetovanje s javnošću započinje objavom zakona i drugog propisa na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću (u daljnjem tekstu: e-Savjetovanja) uz popratni dokument u kojem se navode razlozi donošenja kao i ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona i drugih propisa.
(2) Ako je odlukom čelnika tijela imenovana radna skupina ili drugo savjetodavno tijelo, stručni nositelj, uz zakon i drugi propis, na portalu e-Savjetovanja objavljuje sastav tijela koje ga je izradilo.
(3) Podatke o sastavu tijela iz stavka 2. ovoga članka stručni nositelj istovremeno dostavlja Uredu radi objave na mrežnoj stranici e-Savjetovanja u bazi savjetodavnih tijela.
(4) Popratni dokument iz stavka 1. ovoga članka sadrži poziv javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja u određenom roku, s jasno naznačenim danom otvaranja i danom završetka savjetovanja i danom objave Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću.
(5) Uz savjetovanje putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj na svojoj mrežnoj stranici na odgovarajući način informira javnost o provedbi savjetovanja, zajedno s poveznicom na to savjetovanje.
(6) Za vrijeme trajanja savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti druge metode savjetovanja s javnošću kako bi se potaknulo različite dionike na sudjelovanje.
(7) Druge metode iz stavka 6. ovoga članka odabiru se temeljem kriterija:
– efikasnosti u smislu odgovarajućeg vremenskog roka, ljudskih i financijskih kapaciteta koji su na raspolaganju za provedbu savjetovanja
– primjerenosti u smislu razine informiranosti, vremenske i prostorne raspoloživosti samih dionika savjetovanja.
(8) Stručni nositelj na svojoj mrežnoj stranici objavljuje Plan savjetovanja s javnošću i informaciju o provedenim savjetovanjima s odgovarajućom dokumentacijom u dijelu koji se odnosi na savjetovanje s javnošću.
Izrada Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću
Članak 25.
(1) Pri izradi Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću stručni nositelj analizira svaki prijedlog i mišljenje zaprimljene u postupku savjetovanja.
(2) Analiza dostavljenih primjedbi sastavni je dio Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću.
(3) Prijedlog i mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj prihvaća, djelomično prihvaća, ne prihvaća ili prima na znanje, uz odgovarajuće obrazloženje.
(4) Obrazac Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću sadrži opće informacije o nacrtu zakona, drugog propisa ili akta i analizu svakog prijedloga i mišljenja zaprimljenog u postupku savjetovanja.
(5) Obrazac Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću iz stavka 4. ovoga članka propisan je u Prilogu 6. ove Uredbe.
Izrada Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću
Članak 26.
(1) Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću (u daljnjem tekstu: Godišnje izvješće) u postupcima donošenja zakona i drugih propisa sadrži podatke o provedbi savjetovanja s javnošću za godinu za koju se Godišnje izvješće izrađuje, i statističke podatke.
(2) Podatke o provedbi drugih metoda savjetovanja s javnošću i podatke o sastavu radne skupine ili drugog savjetodavnog tijela za izradu zakona i drugih propisa, stručni nositelj dostavlja Uredu u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(3) U Godišnjem izvješću, unutar analize provedenih savjetovanja s javnošću, sadržani su podaci o ukupnom broju provedenih savjetovanja, sastavu radnih skupina ili drugih savjetodavnih tijela, metodama savjetovanja, trajanju savjetovanja, podnositeljima prijedloga i mišljenja, broju prijedloga i mišljenja kao i druge podatke s time u vezi.
VII. ADMINISTRATIVNI KAPACITETI
Opis poslova koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa
Članak 27.
(1) Koordinator za provedbu instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: koordinator) koordinira provedbu instrumenata politike boljih propisa propisane u skladu sa Zakonom i ovom Uredbom.
(2) Za provedbu planiranja zakonodavnih aktivnosti, koordinator obavlja sljedeće poslove:
– pokreće postupak izrade Obrasca zakonodavnih aktivnosti za nacrte prijedloga zakona iz djelokruga stručnog nositelja
– usmjerava i nadzire izradu te daje stručne savjete državnim službenicima u vezi s izradom Obrasca zakonodavnih aktivnosti
– surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na izradi Obrasca zakonodavnih aktivnosti
– ujednačava Obrazac zakonodavnih aktivnosti na razini stručnog nositelja i dostavlja ga na razmatranje čelniku stručnog nositelja
– po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dorađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti i po potrebi koordinira rad na doradi Obrasca zakonodavnih aktivnosti
– po odobrenju čelnika stručnog nositelja, osigurava provedbu savjetovanja s javnošću za Obrazac zakonodavnih aktivnosti
– po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dostavlja Obrazac zakonodavnih aktivnosti Uredu
– prati provedbu Plana iz svog djelokruga te osigurava da se Ured redovito obavještava o novim okolnostima koje utječu na pravovremeno izvršenje obveza iz Plana.
(3) Koordinator obavlja poslove iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način i za zakone izvan Plana.
(4) Za provedbu procjene učinaka propisa koordinator obavlja sljedeće poslove:
– pokreće postupak izrade Obrasca iskaza istovremeno s izradom nacrta prijedloga zakona
– upoznaje voditelja radne skupine s postupkom procjene učinaka propisa te, prema potrebi, sudjeluje u radnoj skupini za izradu nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza
– daje stručne savjete o procjeni učinaka propisa državnim službenicima
– surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza
– po odobrenju čelnika stručnog nositelja, osigurava provedbu savjetovanja s javnošću za Obrazac iskaza
– po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dostavlja Obrazac iskaza na mišljenje u skladu s člankom 18. stavcima 4. i 6. Zakona
– koordinira i druga postupanja stručnog nositelja u postupku procjene učinaka propisa u skladu s člankom 18. Zakona.
(5) Za provedbu vrednovanja propisa koordinator obavlja sljedeće poslove:
– pokreće postupak izrade Obrasca vrednovanja propisa na temelju odluke stručnog nositelja, na temelju zaključka Vlade ili zaključka Hrvatskoga sabora te kada je to propisano Zakonom
– daje stručne savjete o vrednovanju propisa državnim službenicima
– surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na izradi Obrasca vrednovanja propisa
– po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dostavlja Obrazac vrednovanja propisa Uredu u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 5. Zakona
– po odobrenju čelnika stručnog nositelja, osigurava provedbu savjetovanja s javnošću za Obrazac vrednovanja propisa
– koordinira rad na doradi Obrasca vrednovanja propisa uz stručnu pomoć Ureda
– koordinira i druga postupanja stručnog nositelja u postupku vrednovanja propisa u skladu s člankom 25. Zakona.
(6) Za provedbu savjetovanja s javnošću koordinator obavlja sljedeće poslove:
– pokreće postupak i brine o provedbi postupka savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa u cilju pravodobne objave zakona i drugih propisa na portalu e-Savjetovanja
– oblikuje proces komunikacije s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave u cilju prikupljanja obavijesti o planiranim zakonima i drugim propisima za koje se provodi postupak savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa
– brine o pripremi Plana savjetovanja s javnošću u suradnji s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave
– brine o ažuriranju sadržaja mrežnih stranica na kojima se objavljuju informacije o savjetovanju s javnošću i priopćenja za javnost o provedenom postupku savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa
– usmjerava i daje savjete državnim službenicima u vezi s izradom izvješća o provedenom savjetovanju
– koordinira postupak prikupljanja podataka o provedbi savjetovanja s javnošću za tijelo državne uprave a za potrebe izrade Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa.
(7) Odredbe stavaka 2. do 6. ovoga članka odgovarajuće se odnose na zamjenika koordinatora za pojedini instrument politike boljih propisa.
Opis poslova i kompetencije za provedbu instrumenata politike boljih propisa
Članak 28.
(1) U provedbi instrumenata politike boljih propisa iz ove Uredbe, državni službenik obavlja sljedeće poslove:
– prati stanje u upravnom području i priprema analitičke podloge o postojećem stanju primjene propisa u upravnom području
– utvrđuje ključna pitanja na koje je izradom nacrta prijedloga zakona potrebno odgovoriti
– analizira akte strateškog planiranja iz djelokruga stručnog nositelja koji se mogu odnositi na ključna pitanja na koje je izradom nacrta prijedloga zakona potrebno odgovoriti kako bi se izrada nacrta prijedloga zakona povezala s utvrđenim mjerama, posebnim i općim ciljevima
– obrazlaže razloge predlaganja te ciljeve koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona
– prikuplja iz različitih izvora i analizira raspoložive podatke relevantne za pripremu i izradu nacrta prijedloga zakona
– utvrđuje učinke i adresate nacrta prijedloga zakona
– provodi analizu utvrđenih učinaka i adresata prilikom izrade nacrta prijedloga zakona
– prati provedbu propisa u cilju uočavanja nedostataka u pogledu ostvarenja očekivanih učinaka propisa
– utvrđuje ulazne podatke, provedene aktivnosti, rezultate, ostvarene posljedice posebnog i dugoročnog cilja propisa radi odabira modela vrednovanja propisa
– određuje kriterije vrednovanja u skladu s odabranim modelima vrednovanja propisa
– utvrđuje pitanja i daje odgovore na pitanja prema određenom kriteriju vrednovanja, koristeći pouzdane i provjerljive podatke
– izrađuje preporuku o daljnjem postupanju u skladu s rezultatima provedbe vrednovanja propisa
– izrađuje dokumente u postupku savjetovanja s javnošću koje je potrebno objaviti na mrežnoj stranici tijela i to Plan savjetovanja s javnošću i poziv javnosti na sudjelovanje u savjetovanju
– surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi zakona i drugih propisa
– provodi postupak savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa
– analizira komentare zaprimljene u postupku savjetovanja te priprema odgovarajuća obrazloženja u suradnji s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi zakona i drugih propisa
– izrađuje Izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću u suradnji s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi zakona i drugih propisa.
– izrađuje te po potrebi dorađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti, Obrazac iskaza i Obrazac vrednovanja propisa.
(2) Državni službenik koji obavlja poslove provedbe instrumenata politike boljih propisa ima sljedeće specifične kompetencije:
– poznavanje propisa iz područja instrumenata politike boljih propisa
– poznavanje propisa iz područja prava na pristup informacijama u dijelu provedbe savjetovanja s javnošću
– poznavanje propisa iz upravnog područja u okviru ustroja i djelokruga tijela državne uprave, uz sposobnost uočavanja nedostataka u primjeni propisa te predlaganja konkretnih mjera za unaprjeđenje upravnog područja
– poznavanje metodologije provedbe procjene učinaka propisa uz sposobnost samostalne provedbe metodoloških koraka i praktičnu primjenu alata za analizu učinaka.
– poznavanje metodologije provedbe vrednovanja propisa uz sposobnost samostalne provedbe metodoloških koraka i praktičnu primjenu alata za vrednovanje propisa
– poznavanje metodologije provedbe savjetovanja s javnošću uz sposobnost samostalne provedbe metodoloških koraka
– sposobnost samostalne izrade Obrasca zakonodavnih aktivnosti, Obrasca iskaza i Obrasca vrednovanja propisa.
Opis poslova i kompetencije administratora za provedbu savjetovanja s javnošću
Članak 29.
(1) Administratori su osobe zadužene za funkcioniranje sustava e-Savjetovanja u tijelu državne uprave.
(2) Administrator je korisnik s najviše ovlasti ispred tijela državne uprave u sustavu e-Savjetovanja.
(3) Državni službenik koji obavlja poslove administratora ima sljedeće specifične kompetencije:
– poznavanje propisa iz područja instrumenata politike boljih propisa u dijelu obveza provedbe savjetovanja s javnošću
– poznavanje propisa iz područja prava na pristup informacijama u dijelu provedbe savjetovanja s javnošću
– poznavanje rada u aplikaciji koja podupire rad središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja).
VIII. PRILOZI
Prilozi
Članak 30.
Prilozi 1., 2., 3., 4., 5. i 6. sastavni su dio ove Uredbe.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Rok za donošenje Smjernica
Članak 31.
Odluku iz članka 3. stavka 9. ove Uredbe čelnik Ureda donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
Započeti postupci procjene učinaka propisa
Članak 32.
(1) Postupci procjene učinaka propisa započeti do 31. prosinca 2023. dovršit će se prema odredbama Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 52/17.).
(2) Za postupke procjene učinaka propisa iz stavka 1. ovoga članka koristit će se Smjernice za procjenu učinaka propisa, klasa: 002-01/17-03/03, urbroj: 50501-6/3-17-01, od 2. studenoga 2017.
Prestanak važenja propisa
Članak 33.
Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 52/17.).
Stupanje na snagu Uredbe
Članak 34.
Ova Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 17. ove Uredbe koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
Klasa: 022-03/24-03/05
Urbroj: 50301-21/22-24-2
Zagreb, 15. veljače 2024.
Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.
|
PRILOG 1.: |
|||
|
OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI |
|||
|
1. |
STRUČNI NOSITELJ: |
|
|
|
2. |
POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA |
||
|
Redni broj: |
Naziv nacrta prijedloga zakona: |
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske: |
|
|
2.1. |
|
|
|
|
|
Razlozi predlaganja zakona: |
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona: |
|
|
|
|
|
|
|
2.2. |
|
|
|
|
|
Razlozi predlaganja zakona: |
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona: |
|
|
|
|
|
|
|
2.3. |
|
|
|
|
|
Razlozi predlaganja zakona: |
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona: |
|
|
|
|
|
|
|
3. |
IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA |
||
|
Redni broj: |
Naziv nacrta prijedloga zakona: |
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske: |
|
|
3.1. |
|
|
|
|
|
Razlozi predlaganja zakona: |
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona: |
|
|
|
|
|
|
|
3.2. |
|
|
|
|
|
Razlozi predlaganja zakona: |
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona: |
|
|
|
|
|
|
|
3.3. |
|
|
|
|
|
Razlozi predlaganja zakona: |
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona: |
|
|
|
|
|
|
|
4. |
OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA |
||
|
|
Potpis: Datum: |
||
|
Uputa: 1. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave 2. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona 3. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona 4. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja 5. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom »(EU)« 6. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom »(RM)« 7. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku |
|||
|
PRILOG 2.: |
|||
|
PLAN ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA ______ GODINU |
|||
|
Redni broj: |
Stručni nositelj: |
Naziv prijedloga zakona: |
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske |
|
1. |
|
|
|
|
2. |
|
|
|
|
3. |
|
|
|
|
4. |
|
|
|
|
Uputa: 1. Nacrti prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa označeni su oznakom »(PUP)« 2. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom »(EU)« 3. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere označavaju se oznakom »(RM)« 4. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku |
|||
|
PRILOG 3.: |
|||
|
POPIS ZAKONA IZVAN PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA ______ GODINU |
|||
|
Redni broj: |
Stručni nositelj: |
Naziv prijedloga zakona: |
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske |
|
1. |
|
|
|
|
2. |
|
|
|
|
3. |
|
|
|
|
4. |
|
|
|
|
Uputa: 1. Nacrti prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa označeni su oznakom »(PUP)« 2. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom »(EU)« 3. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom »(RM)« 4. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku |
|||
|
PRILOG 4.: |
||||
|
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA |
||||
|
1. |
OPĆE INFORMACIJE |
|||
|
1.1. |
Stručni nositelj: |
|
||
|
1.2. |
Naziv propisa: |
|
||
|
1.3. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne: |
Naziv akta: Opis mjere: |
|
|
1.4. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne: |
Naziv pravne stečevine: |
|
|
2. |
UTVRĐIVANJE PROBLEMA |
|||
|
2.1. |
Polazna osnova utvrđivanja problema je razlog predlaganja propisa u kojem se daje sažeti i kratki prikaz analize ocjene trenutnog stanja u upravnom području koje je predmet propisa te se navodi uočeni problem u tom upravom području. Praćenjem upravnog područja prikupljaju se povratne informacije o uočenim poteškoćama u provedbi, poput primjene nejasnih odredbi u propisu, teškoća u usklađivanju adresata s odredbama propisa, nedostatak fiskalnih sredstava iz javnih izvora, nerazvijene infrastrukture. Potrebno je utvrditi razloge pojave problema, što može uključivati analizu odredbi u propisu koje su nejasne, stvaraju poteškoće u provedbi, postupak donošenja akata na temelju propisa odnosno odluka, analizu postojećih kapaciteta, odnosno vanjskih okolnosti koje utječu na provedbu. Kako bi se dobio cjeloviti okvir problema, potrebno je sagledati postojeće stanje u upravnom području iz perspektive adresata i dionika tog upravnog područja. To može uključivati razmatranje stajališta različitih dionika upravnog područja, interesnih skupina ili pojedinaca koji su zahvaćeni propisom. |
|||
|
2.2. |
Izvor podataka: |
|||
|
|
Navode se izvori dostupnih podataka koji su podloga za analizu postojećeg stanja u upravnom području. Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama odnosno drugih relevantnih izvora. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak. |
|||
|
3. |
UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA |
|||
|
3.1. |
Opis posebnog cilja |
|||
|
|
Polazna osnova za utvrđivanje posebnog cilja propisa je opisa stanja koje se očekuje u upravnom području provedbom zakona odnosno osnovnih pitanja koja se trebaju urediti propisom radi rješavanja uočenih problema u tom upravnom području. Posebni cilj predstavlja očekivano stanje u upravnom području propisa koje se želi postići ostvarenjem rezultata provedbe tog propisa. Posebni cilj oblikuje se tako da je jasno definiran, mjerljiv i izvediv u vremenski određenom razdoblju. Posebni cilj može doprinositi ostvarenju ciljeva definiranih u programu Vlade ili u srednjoročnim aktima strateškog planiranja. Ako postoji više posebnih ciljeva navode se brojčano jedan iza drugog. |
|||
|
3.2. |
Opis svrhe propisa |
|||
|
|
Predstavlja se predmet uređenja propisa i osnovnih pitanja koja se trebaju urediti tim propisom. Potrebno je sažeto predstaviti sadržaj propisa i bitna rješenja koja se predlažu. |
|||
|
3.3. |
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja |
|||
|
|
Navode se druga razmotrena moguća normativna i nenormativna rješenja radi ostvarivanja navedenog posebnog cilja, pored predloženog propisa. Primjeri normativnih rješenja su: novi propis/izmjene i dopune važećeg propisa/stavljanje izvan snage propisa. Primjeri nenormativnih rješenja su: ne poduzimati normativnu aktivnost, bolje informiranje i provedba kampanja prema adresatima, samoregulacija, koregulacija. Navodi se razlog zašto drugo moguće normativno odnosno nenormativno rješenje nije primjenljivo za postizanje posebnog cilja. |
|||
|
3.4. |
Izvor podataka: |
|||
|
|
Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj, a odražavaju stanje koje se očekuje u upravnom području provedbom zakona. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama odnosno drugih relevantnih izvora. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak. |
|||
|
4. |
UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA |
|||
|
4.1. |
Posebni cilj: Navodi se posebni cilj koji je jasno definiran, mjerljiv i izvediv u vremenski određenom razdoblju. Posebni cilj može doprinositi ostvarenju ciljeva definiranih u programu Vlade ili u srednjoročnim aktima strateškog planiranja. Ako postoji više posebnih ciljeva navode se brojčano jedan iza drugog. |
|||
|
4.1.1. |
Učinci na gospodarstvo: |
Adresati: |
||
|
|
Utvrđeni učinci iz članka 10. Uredbe navode se jedan iza drugog. |
Utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe navode se jedan iza drugog. |
||
|
4.1.2. |
Učinci na održivi razvoj: |
Adresati: |
||
|
|
Utvrđeni učinci iz članka 11. Uredbe navode se jedan iza drugog. |
Utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe navode se jedan iza drugog. |
||
|
4.1.3. |
Učinci na socijalnu skrb: |
Adresati: |
||
|
|
Utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe navode se jedan iza drugog. |
Utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe navode se jedan iza drugog. |
||
|
4.1.4. |
Učinci na zaštitu ljudskih prava: |
Adresati: |
||
|
|
Utvrđeni učinci iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog. |
Utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe navode se jedan iza drugog. |
||
|
4.1.5. |
Učinci na druga područja: |
Adresati: |
||
|
|
Utvrđeni učinci na druga područja navode se jedan iza drugog po redu utvrđivanja. |
Utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe navode se jedan iza drugog po redu utvrđivanja. |
||
|
5. |
ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA |
|||
|
5.1. |
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva: |
|||
|
|
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 4.1. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi se dobili ukupni pozitivni odnosno negativni učinci koji se očekuju provedbom zakona odnosno propisa. |
|||
|
5.2. |
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja: |
|||
|
|
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 4.1. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi se dobili ukupni pozitivni odnosno negativni učinci koji se očekuju provedbom zakona odnosno propisa. |
|||
|
5.3. |
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi: |
|||
|
|
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 4.1. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi se dobili ukupni pozitivni odnosno negativni učinci koji se očekuju provedbom zakona odnosno propisa. |
|||
|
5.4. |
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava: |
|||
|
|
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 4.1. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi se dobili ukupni pozitivni odnosno negativni učinci koji se očekuju provedbom zakona odnosno propisa. |
|||
|
5.5. |
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima: |
|||
|
|
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 4.1. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi se dobili ukupni pozitivni odnosno negativni učinci koji se očekuju provedbom zakona odnosno propisa. |
|||
|
5.6. |
Izvor podataka: |
|||
|
|
Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama odnosno drugih relevantnih izvora. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak. |
|||
|
6. |
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE |
|||
|
6.1. |
Savjetovanje: Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa, kao dva odvojena savjetovanja. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac iskaza. Uz provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću. Iste je potrebno navesti i sažeti njihove rezultate. |
|||
|
6.2. |
Konzultacije: Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja. |
|||
|
7. |
ZAKLJUČAK |
|||
|
7.1. |
Pozitivni učinci: Navode se pozitivni učinci iz točke 5. Obrasca iskaza na sažet i jasan način. |
Negativni učinci: Navode se negativni učinci iz točke 5. Obrasca iskaza na sažet i jasan način. |
||
|
7.2. |
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe: Na temelju iznesenih učinaka sažeto se izvodi zaključak o pretežito pozitivnim odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona. |
|||
|
8. |
PRILOZI |
|||
|
8.1 |
Dokumenti u prilogu: |
|||
|
9. |
OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA |
|||
|
|
Potpis: Datum: |
|||
|
PRILOG 5.: |
||||
|
OBRAZAC VREDNOVANJA PROPISA |
||||
|
1. |
OPĆE INFORMACIJE |
|||
|
1.1. |
Stručni nositelj: |
|
||
|
1.2. |
Naziv propisa: |
|
||
|
1.3. |
»Narodne novine«, broj: |
|
||
|
1.4. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne: |
Naziv akta: Opis mjere: |
|
|
1.5. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne: |
Naziv pravne stečevine: |
|
|
1.6. |
Opis propisa: |
|||
|
|
Predstavlja se predmet uređenja propisa. Potrebno je sažeto predstaviti sadržaj propisa i bitna odrednice propisa, što uređuje, na koji način, koja su prava i obveze adresata, koji se postupci propisuju i drugo. |
|||
|
2. |
ULAZNI PODACI, PROVEDENE AKTIVNOSTI, REZULTATI, OSTVARENE POSLJEDICE |
|||
|
2.1. |
Opis načina utvrđivanja: |
|||
|
|
Navodi se način utvrđivanja ulaznih podataka, provedenih aktivnosti, rezultata, ostvarenih posljedica posebnog i dugoročnog cilja propisa. Predstavlja se uzročno posljedična veza od početka primjene propisa do postignutih rezultata i ostvarenih posljedica posebnog odnosno dugoročnog cilja. |
|||
|
2.2. |
Ulazni podaci: |
Ključni pokazatelj uspješnosti: |
Izvor podataka: |
|
|
|
Navode se fiskalni, financijski, ljudski, materijalni i drugi kapaciteti koji su bili potrebni za provedbu propisa. |
Navodi se objektivno mjerljivi pokazatelj korištenja kapaciteta za provedbu propisa i njegova ostvarena vrijednost izražena u brojčanom odnosno opisnom obliku. |
Navodi se izvor podataka za ključni pokazatelj uspješnosti. |
|
|
2.3. |
Provedene aktivnosti: |
Ključni pokazatelj uspješnosti: |
Izvor podataka: |
|
|
|
Navode se propisani postupci, aktivnosti i radnje koje su provedene da bi se ostvarila svrha propisa. |
Navodi se objektivno mjerljivi pokazatelj provedbe propisanih postupaka, aktivnosti i radnji i njegova ostvarena vrijednost izražena u brojčanom odnosno opisnom obliku. |
Navodi se izvor podataka za ključni pokazatelj uspješnosti. |
|
|
2.4. |
Rezultati: |
Ključni pokazatelj uspješnosti: |
Izvor podataka: |
|
|
|
Navode se neposredni rezultati provedenog propisanog postupka, aktivnosti i radnji koje su utjecali na adresate. |
Navodi se objektivno mjerljivi pokazatelj za neposredne rezultate provedenog propisanog postupka, aktivnosti i radnji koje su utjecali na adresate i njegova ostvarena vrijednost izražena u brojčanom odnosno opisnom obliku. |
Navodi se izvor podataka za ključni pokazatelj uspješnosti. |
|
|
2.5. |
Ostvarene posljedice posebnog cilja: |
Ključni pokazatelj uspješnosti: |
Izvor podataka: |
|
|
|
Navode se promjene kod adresata propisa koje su utjecale na ostvarenje posebnog cilja propisa. |
Navodi se objektivno mjerljivi pokazatelj za promjene kod adresata propisa koje su utjecale na ostvarenje posebnog cilja i njegova ostvarena vrijednost izražena u brojčanom odnosno opisnom obliku. |
Navodi se izvor podataka za ključni pokazatelj uspješnosti. |
|
|
2.6. |
Ostvarene posljedice dugoročnog cilja: |
Ključni pokazatelj uspješnosti: |
Izvor podataka: |
|
|
|
Navode se promjene kod adresata propisa koje su utjecale na ostvarenje dugoročnog cilja iz tog upravnog područja. |
Navodi se objektivno mjerljivi pokazatelj za promjene kod adresata propisa koje su utjecale na ostvarenje dugoročnog cilja iz tog upravnog područja i njegova ostvarena vrijednost izražena u brojčanom odnosno opisnom obliku. |
Navodi se izvor podataka za ključni pokazatelj uspješnosti. |
|
|
3. |
PROVEDBA MODELA VREDNOVANJA PROPISA |
|||
|
3.1. |
Opis odabira modela vrednovanja propisa: |
|||
|
|
Na temelju utvrđenih ulaznih podataka, provedenih aktivnosti, rezultata, ostvarenih posljedica posebnog i dugoročnog cilja propisa, opisa uzročno posljedične veze od početka primjene propisa do postignutih rezultata i ostvarenih posljedica posebnog odnosno dugoročnog cilja odabiru se modeli vrednovanja. Za svaki odabrani model vrednovanja propisa navode se razlozi provođenja tog modela vrednovanja propisa. |
|||
|
3.2. |
Vrednovanje provedbe propisa |
|||
|
3.2.1. |
Kriteriji vrednovanja: |
|||
|
|
Navode se kriteriji koji će se koristiti u vrednovanju provedbe propisa: provedivost, ekonomičnost i učinkovitost. Mogu se koristiti druge kombinacije kriterija vrednovanja. |
|||
|
3.2.2. |
Pitanja: |
Odgovori: |
||
|
|
Navode se pitanja kojim se provjerava kriterij vrednovanja, tako da se preispituje raspoloživost kapaciteta za provedbu, način provedbe propisa i dr. |
Navode se odgovori koji sadrže objektivno provjerljive informacije kako bi se provedba propisa sagledala u okviru zadanog kriterija vrednovanja. |
||
|
3.2.3. |
Sažetak provjere: |
|||
|
|
Navodi se sažetak provjere propisa na temelju odabranih kriterija vrednovanja i utvrđuje se uspješnost provedbe i poteškoće u provedbi propisa, ako su uočene. |
|||
|
3.3. |
Vrednovanje ostvarenih rezultata propisa |
|||
|
3.3.1. |
Kriteriji vrednovanja: |
|||
|
|
Navode se kriteriji koji će se koristiti u vrednovanju provedbe propisa: ekonomičnost, učinkovitost, usklađenost i relevantnost. Mogu se koristiti druge kombinacije kriterija vrednovanja. |
|||
|
3.3.2. |
Pitanja: |
Odgovori: |
||
|
|
Navode se pitanja kojim se provjerava kriterij vrednovanja, tako da se preispituju neposredni rezultati provedenog propisanog postupka, aktivnosti i radnji koje su utjecale na adresate odnosno promjene kod adresata propisa koje su utjecale na ostvarenje posebnog cilja propisa. |
Navode se odgovori koji sadrže objektivno provjerljive informacije kako bi se provedba propisa sagledala u okviru zadanog kriterija vrednovanja. |
||
|
3.3.3. |
Sažetak provjere: |
|||
|
|
Navodi se sažetak provjere propisa i utvrđuje se ostvarenje posebnog cilja propisa i je li prouzročio nenamjeravane posljedice. |
|||
|
3.4. |
Vrednovanje ostvarenog učinka propisa |
|||
|
3.4.1. |
Kriteriji vrednovanja: |
|||
|
|
Navode se kriteriji koji će se koristiti u vrednovanju provedbe propisa: relevantnost, održivost i učinak. Mogu se koristiti druge kombinacije kriterija vrednovanja. |
|||
|
3.4.2. |
Pitanja: |
Odgovori: |
||
|
|
Navode se pitanja kojim se provjerava kriterij vrednovanja, tako da se preispituju promjene kod adresata propisa koje su utjecale na ostvarenje dugoročnog cilja iz tog upravnog područja. |
Navode se odgovori koji sadrže objektivno provjerljive informacije kako bi se provedba propisa sagledala u okviru zadanog kriterija vrednovanja. |
||
|
3.4.3. |
Sažetak provjere: |
|||
|
|
Navodi se sažetak provjere propisa i utvrđuje se koliko je propis doprinio ostvarenju očekivanog dugoročnog stanja u upravnom području odnosno dugoročnog cilja iz akta strateškog planiranja. |
|||
|
4. |
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE |
|||
|
4.1. |
Savjetovanje: |
|||
|
|
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom Obrasca vrednovanja propisa. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac vrednovanja propisa. Uz provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću. Iste je potrebno navesti i sažeti njihove rezultate. |
|||
|
4.2. |
Konzultacije: |
|||
|
|
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac vrednovanja propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac vrednovanja propisa i sažeti dana očitovanja. |
|||
|
5. |
PREPORUKA |
|||
|
5.1. |
Preporuka o daljnjem postupanju: |
|||
|
|
Navodi se preporuka o daljnjem postupanju: nastavak provedbe propisa, izmjena odnosno dopuna propisa ili izrada propisa o prestanku važenja propisa. |
|||
|
5.2. |
Obrazloženje: |
|||
|
|
Na temelju iznesenih odgovora vrednovanja propisa sažeto se obrazlaže preporuka o daljnjem postupanju. |
|||
|
6. |
PRILOZI |
|||
|
6.1. |
Dokumenti u prilogu: |
|||
|
|
|
|||
|
7. |
OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA |
|||
|
|
Potpis: Datum: |
|||
|
PRILOG 6.: |
|
|
OBRAZAC IZVJEŠĆA O PROVEDENOM SAVJETOVANJU S JAVNOŠĆU |
|
|
Naslov dokumenta |
|
|
Stvaratelj dokumenta, tijelo koje provodi savjetovanje |
|
|
Svrha dokumenta |
|
|
Datum dokumenta |
|
|
Verzija dokumenta |
|
|
Vrsta dokumenta |
|
|
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta |
|
|
Jedinstvena oznaka iz Plana donošenja zakona, drugih propisa i akata objavljenog na internetskim stranicama Vlade |
|
|
Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta |
|
|
Koji su predstavnici zainteresirane javnosti bili uključeni u postupak izrade odnosno u rad stručne radne skupine za izradu nacrta? |
|
|
Je li nacrt bio objavljen na internetskim stranicama ili na drugi odgovarajući način? Ako jest, kada je nacrt objavljen, na kojoj internetskoj stranici i koliko je vremena ostavljeno za savjetovanje? Ako nije, zašto? |
|
|
Koji su predstavnici javnosti dostavili svoja očitovanja? |
|
|
ANALIZA DOSTAVLJENIH PRIMJEDBI Primjedbe koje su prihvaćene Primjedbe koje nisu prihvaćene i obrazloženje razloga za neprihvaćanje |
|
|
Troškovi provedenog savjetovanja |
|
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_02_19_303.html