NN 3/2024 (5.1.2024.), Pravilnik o normativima i standardima za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu

Ministarstvo zdravstva

72

Na temelju članka 39. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22, 33/23) uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za turizam i prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore, ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

O NORMATIVIMA I STANDARDIMA ZA PRUŽANJE ZDRAVSTVENIH USLUGA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se normativi i standardi za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1) balneoterapija jest primjena (liječenje) prirodnih ljekovitih činitelja pod stručnim medicinskim nadzorom

2) helioterapija jest primjena sunčanja u svrhu liječenja

3) klimatski ljekoviti činitelji su prirodni ljekoviti činitelji svojstveni nekom području (npr. aeroterapija, helioterapija, talasoterapija)

4) ljekovite vode su prirodne ljekovite vode dobivene iz jednog ili više izvora koje svojim kemijskim sastavom i fizikalnim svojstvima djeluju u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji

5) medicinski wellness jest organizirano provođenje medicinskih i zdravstvenih programa s ciljem očuvanja, unaprjeđenja zdravlja i kvalitete života, prevencije i ublažavanja posljedica kroničnih bolesti, s mogućnošću korištenja prirodnih ljekovitih činitelja, kojeg provodi multidisciplinarni tim zdravstvenih radnika, zdravstvenih suradnika i drugih članova tima ovisno o vrsti programa medicinskog wellnessa, a koji obvezno uključuje doktora medicine koji je voditelj programa medicinskog wellnessa

6) naftalan jest vrsta nafte koja se primjenjuje u svrhu liječenja

7) peloidi su anorganske ili organske tvari nastale u geološkim ili geološko-biološkim procesima, koje se u prirodi nalaze u već usitnjenom stanju ili se jednostavnom pripravom mogu dovesti u usitnjeno stanje te se koriste u obliku blatnih ili kašastih kupelji ili obloga

8) termomineralna voda je prirodna voda koju karakteriziraju sadržaj i količina određenih mineralnih tvari, elementi u tragovima ili druge tvari te potencijalno određeni fiziološki učinci, karakterizira je i izvorna čistoća jer je zaštićena od rizika onečišćenja zbog podzemnog podrijetla.

9) talasoterapija podrazumijeva iskorištavanje blagotvornog učinka mora što uključuje kupanje u morskoj vodi, boravak uz more i upijanje lokalne klime.

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. OBLICI ZDRAVSTVENIH USLUGA

Članak 4.

U djelatnosti zdravstvenog turizma pružaju se sljedeći oblici zdravstvenih usluga:

1. medicinske usluge

2. lječilišne usluge

3. usluge medicinskog wellnessa.

III. MEDICINSKE USLUGE

Članak 5.

Pod medicinskim uslugama iz članka 4. točke 1. ovoga Pravilnika smatraju se dijagnostički i terapijski postupci, postupci zdravstvene njege te postupci medicinske rehabilitacije.

Članak 6.

Medicinske usluge iz članka 4. točke 1. ovoga Pravilnika mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici.

Članak 7.

Medicinske usluge iz članka 4. točke 1. ovoga Pravilnika, zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici mogu pružati samo izvan kapaciteta ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).

Članak 8.

Normativi i standardi za pružanje medicinskih usluga iz članka 4. točke 1. ovoga Pravilnika utvrđuju se propisom kojim se uređuje obavljanje zdravstvene djelatnosti u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i kod zdravstvenih radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi.

Članak 9.

Ministarstvo nadležno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) rješenjem utvrđuje da zdravstvena ustanova, trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnik ispunjava normative i standarde za pružanje medicinskih usluga uređene propisom iz članka 8. ovoga Pravilnika.

Članak 10.

Zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatne zdravstvene radnike kojima je izdano rješenje iz članka 9. ovoga Pravilnika, Ministarstvo evidentira u Upisniku zdravstvenog turizma prema posebnom propisu.

Članak 11.

Zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici iz članka 10. ovoga Pravilnika, koji su upisani u Upisnik zdravstvenog turizma imaju pravo na korištenje zaštićenog znaka zdravstvenog turizma prema posebnom propisu.

IV. LJEČILIŠNE USLUGE

Članak 12.

(1) Pod lječilišnim uslugama iz članka 4. točke 2. ovoga Pravilnika smatraju se usluge kojima se pomoću prirodnih ljekovitih činitelja, uz postupke fizikalne medicine i rehabilitacije provodi preventivna zdravstvena zaštita, specijalističko-konzilijarna i bolnička rehabilitacija.

(2) Pod prirodnim ljekovitim činiteljima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se dijelovi prirode koji povoljno djeluju na očuvanje i unapređenje zdravlja, poboljšanje kvalitete života te sprečavanje bolesti, liječenje, oporavak i rehabilitaciju i to: termomineralne vode, morska voda, peloidi, naftalan i klima.

Članak 13.

Lječilišne usluge iz članka 4. točke 2. ovoga Pravilnika pružaju se u lječilištima i specijalnim bolnicama koji koriste prirodne ljekovite činitelje.

Članak 14.

Lječilišne usluge iz članka 4. točke 2. ovoga Pravilnika, lječilišta i specijalne bolnice mogu pružati samo izvan kapaciteta ugovorenih sa Zavodom.

Članak 15.

Normativi i standardi za pružanje zdravstvene djelatnosti u lječilištima i specijalnim bolnicama iz članka 13. ovoga Pravilnika utvrđuju se propisom kojim se uređuje obavljanje zdravstvene djelatnosti u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme u tim zdravstvenim ustanovama.

Članak 16.

Lječilišne usluge iz članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika su lječilišne usluge koje se pružaju u:

1. termalnom lječilištu (toplicama)

2. peloidnom lječilištu

3. talasoterapijskom lječilištu

4. klimatskom lječilištu ili

5. naftalanskom lječilištu.

Članak 17.

(1) U termalnom lječilištu (toplicama) iz članka 16. točke 1. ovoga Pravilnika obavlja se zdravstvena djelatnost uz korištenje termomineralne vode čiju ljekovitost na zahtjev lječilišta/specijalne bolnice utvrđuje pravna osoba iz članka 23. ovoga Pravilnika.

(2) Nalaz stručnog ispitivanja termomineralne vode iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljiti standardima iz Priloga I. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 18.

(1) U peloidnom lječilištu iz članka 16. točke 2. ovoga Pravilnika obavlja se zdravstvena djelatnost uz korištenje peloida čiju ljekovitost na zahtjev lječilišta/specijalne bolnice utvrđuje pravna osoba iz članka 23. ovoga Pravilnika.

(2) Nalaz stručnog ispitivanja peloida iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljiti standardima iz Priloga II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 19.

(1) U talasoterapijskom lječilištu iz članka 16. točke 3. ovoga Pravilnika obavlja se zdravstvena djelatnost uz korištenje morske vode čiju ljekovitost na zahtjev lječilišta/specijalne bolnice utvrđuje pravna osoba iz članka 23. ovoga Pravilnika.

(2) Nalaz stručnog ispitivanja morske vode iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljiti standardima iz Priloga III. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 20.

(1) U klimatskom lječilištu iz članka 16. točke 4. ovoga Pravilnika obavlja se zdravstvena djelatnost uz korištenje klimatskih ljekovitih činitelja čiju ljekovitost na zahtjev lječilišta/specijalne bolnice utvrđuje pravna osoba iz članka 23. ovoga Pravilnika.

(2) Nalaz stručnog ispitivanja klimatskih činitelja iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljiti standardima iz Priloga IV. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 21.

(1) U naftalanskom lječilištu iz članka 16. točke 5. ovoga Pravilnika obavlja se zdravstvena djelatnost uz korištenje naftalana čiju ljekovitost na zahtjev lječilišta/specijalne bolnice utvrđuje pravna osoba iz članka 23. ovoga Pravilnika.

(2) Nalaz stručnog ispitivanja naftalana iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljiti standardima iz Priloga V. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 22.

(1) Utvrđivanje ljekovitosti prirodnog ljekovitog činitelja obavlja pravna osoba koja udovoljava sljedećim zahtjevima:

– više od 10 godina bavi se radom i istraživanjem prirodnih ljekovitih činitelja

– ima osigurana najmanje dva doktora medicine specijalista u znanstveno-nastavnom zvanju ili stručnom zvanju ili dva doktora medicine specijalista s najmanje pet godina specijalističkoga staža u odgovarajućem području ovisno o prirodnom ljekovitom činitelju za koji se utvrđuje ljekovitost

– ima osigurane stručnjake drugih struka koji sudjeluju u radu i istraživanju prirodnih ljekovitih činitelja

– ima pristup bazama podataka potrebnim za provedbu znanstvenih i stručnih istraživanja

– ima mogućnost pružanja odgovarajuće stručne i znanstvene edukacije iz područja prirodnih ljekovitih činitelja.

(2) Uz zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, za utvrđivanje ljekovitosti termomineralne vode, pravna osoba mora imati mogućnost odgovarajućeg uzorkovanja i analize termomineralnih voda.

(3) Uz zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, za utvrđivanje ljekovitosti peloida, pravna osoba mora imati mogućnost odgovarajućeg uzorkovanja i analize peloida.

(4) Uz zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, za utvrđivanje ljekovitosti morske vode, pravna osoba mora imati mogućnost odgovarajućeg uzorkovanja i analize morske vode.

(5) Uz zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, za utvrđivanje ljekovitosti klimatskih ljekovitih činitelja, pravna osoba mora imati osiguranu suradnju sa zavodom nadležnim za obavljanje poslova meteorološke i hidrološke djelatnosti.

(6) Uz zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, za utvrđivanje ljekovitosti naftalana, pravna osoba mora imati mogućnost odgovarajućeg uzorkovanja i analize naftalana.

Članak 23.

(1) Ministarstvo rješenjem na vrijeme od pet godina ovlašćuje pravnu osobu koja ispunjava zahtjeve iz članka 22. ovoga Pravilnika za utvrđivanje ljekovitosti pojedinog prirodnog ljekovitog činitelja.

(2) U zahtjevu za davanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba koja ispunjava zahtjeve iz članka 22. ovoga Pravilnika predlaže izdavanje ovlaštenja za utvrđivanje ljekovitosti za određeni prirodni ljekoviti činitelj.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, pravna osoba ­obvezna je priložiti dokaze o ispunjavanju zahtjeva iz članka 22. ovoga Pravilnika.

(4) Za omogućavanje utvrđivanja ljekovitosti prirodnog ljekovitog činitelja odgovaraju odgovorna osoba u pravnoj osobi te rukovoditelj jedinice u kojoj se utvrđivanje ljekovitosti prirodnog ljekovitog činitelja provodi.

(5) O nastalim promjenama u vezi ispunjavanja zahtjeva na temelju kojih je dano ovlaštenje Ministarstva za utvrđivanje ljekovitosti prirodnog ljekovitog činitelja, odgovorna osoba u pravnoj osobi obvezna je obavijestiti Ministarstvo u roku od 30 dana od dana nastupa promjene.

Članak 24.

(1) Zahtjev za utvrđivanje ljekovitosti određenog prirodnog ljekovitog činitelja, pravnoj osobi iz članka 23. ovoga Pravilnika, podnosi lječilište/specijalna bolnica iz članka 13. ovoga Pravilnika.

(2) Pravnoj osobi je prilikom dostave zahtjeva za utvrđivanje ljekovitosti određenog prirodnog ljekovitog činitelja iz stavka 1. ovoga članka, obvezno dostaviti:

– nalaz stručnog ispitivanja prirodnog ljekovitog činitelja

– obrazloženje zahtjeva za utvrđivanje ljekovitosti određenog prirodnog ljekovitog činitelja na zdravlje.

(3) Pravna osoba iz članka 23. ovoga Pravilnika, nakon zaprimljenog zahtjeva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, daje nalaz i mišljenje o utvrđenoj ljekovitosti prirodnog ljekovitog činitelja i dostavlja ga lječilištu/specijalnoj bolnici iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 25.

(1) Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se utvrđuje da lječilište/specijalna bolnica ispunjava zahtjeve za pružanje lječilišnih usluga u termalnom lječilištu (toplicama), peloidnom lječilištu, talasoterapijskom lječilištu, klimatskom lječilištu i naftalanskom lječilištu, Ministarstvu podnosi lječilište/specijalna bolnica iz članka 24. ovoga Pravilnika.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, lječilište/specijalna bolnica obvezna je priložiti nalaz i mišljenje pravne osobe iz članka 24. ovoga Pravilnika.

(3) Ministarstvo, na temelju pozitivnog nalaza i mišljenja pravne osobe iz članka 23. ovoga Pravilnika izdaje rješenje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 26.

Lječilišta i specijalne bolnice kojima je izdano rješenje iz članka 25. ovoga Pravilnika, Ministarstvo evidentira u Upisniku zdravstvenog turizma prema posebnom propisu.

Članak 27.

Lječilišta i specijalne bolnice iz članka 26. ovoga Pravilnika, koje su upisane u Upisnik zdravstvenog turizma imaju pravo na korištenje zaštićenog znaka zdravstvenog turizma prema posebnom propisu.

V. USLUGE MEDICINSKOG WELLNESSA

Članak 28.

Pod uslugama medicinskog wellnessa iz članka 4. točke 3. ovoga Pravilnika smatraju se usluge kojima se uz primjenu preventivnih, medicinskih, dijagnostičkih i terapijskih postupaka te postupaka zdravstvene njege i medicinske rehabilitacije provode ciljani programi za očuvanje i unaprjeđenje sveukupnog zdravlja i kvalitete života.

Članak 29.

Usluge medicinskog wellnessa mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, privatni zdravstveni radnici, turističke ambulante i druge pravne osobe koje, u skladu s posebnim propisom, obavljaju ugostiteljsku djelatnost i/ili pružaju usluge u turizmu.

Članak 30.

Usluge medicinskog wellnessa iz članka 4. točke 3. ovoga Pravilnika, zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici mogu pružati samo izvan kapaciteta ugovorenih sa Zavodom.

Članak 31.

(1) Normativi i standardi za pružanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti, kod privatnih zdravstvenih radnika, iz članka 29. ovoga Pravilnika, utvrđuju se propisom kojim se uređuje obavljanje zdravstvene djelatnosti u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme.

(2) Normativi i standardi koje mora ispunjavati turistička ambulanta iz članka 29. ovoga Pravilnika, utvrđuju se propisom kojim se uređuju minimalni normativi i standardi u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za turističku ambulantu.

Članak 32.

(1) Na temelju zahtjeva zdravstvene ustanove, trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, privatnog zdravstvenog radnika, turističke ambulante i druge pravne osobe koja, u skladu s posebnim propisom, obavlja ugostiteljsku djelatnost i/ili pruža usluge u turizmu, mišljenje na program medicinskog wellnessa/grupu programa medicinskog wellnessa daje Ministarstvo na prijedlog Stručnog povjerenstva za medicinski wellness Ministarstva (u daljnjem tekstu: Stručno povjerenstvo).

(2) Stručnom povjerenstvu iz stavka 1. ovoga članka, prilikom dostave zahtjeva za davanjem mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, potrebno je dostaviti:

– obrazloženje zahtjeva za davanjem mišljenja na program medicinskog wellnessa/grupu programa medicinskog wellnessa

– sadržaj programa medicinskog wellnessa, plan provedbe i sastav multidisciplinarnog tima koji će ga provoditi.

Članak 33.

(1) Standardi za pružanje usluga medicinskog wellnessa tiskani su u Prilogu VI. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

(2) Rješenje o ispunjavanju standarda za pružanje usluga medicinskog wellnessa donosi Ministarstvo na temelju zahtjeva zdravstvenih ustanova, trgovačkih društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, privatnih zdravstvenih radnika, turističkih ambulanti i drugih pravnih osoba koje, u skladu s posebnim propisom, obavljaju ugostiteljsku djelatnost i/ili pružaju usluge u turizmu.

Članak 34.

Zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, privatni zdravstveni radnici, turističke ambulante i druge pravne osobe koje, u skladu s posebnim propisom, obavljaju ugostiteljsku djelatnost i/ili pružaju usluge u turizmu, kojima je izdano rješenje iz članka 33. ovoga Pravilnika, Ministarstvo evidentira u Upisniku zdravstvenog turizma prema posebnom propisu.

Članak 35.

Zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, privatni zdravstveni radnici, turističke ambulante i druge pravne osobe koje, u skladu s posebnim propisom, obavljaju ugostiteljsku djelatnost i/ili pružaju usluge u turizmu iz članka 34. ovoga Pravilnika, koje su upisane u Upisnik zdravstvenog turizma imaju pravo na korištenje zaštićenog znaka zdravstvenog turizma sukladno posebnom propisu.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o pojedinim oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje (»Narodne novine«, broj 79/2019).

Članak 37.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovog Pravilnika dovršit će se po odredbama Pravilnika o pojedinim oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje (»Narodne novine« broj 79/2019).

Članak 38.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/23-02/40

Urbroj: 534-07-1-1/10-23-9

Zagreb, 27. prosinca 2023.

Ministar izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., v. r.

PRILOG I.

STANDARDI ZA TERMOMINERALNE VODE

1.1. Karakterizacije prirodne ljekovite vode

Prirodne ljekovite vode razlikuju se po kemijskom sastavu prikazanom u Tablici 1.

Tablica 1: Podjela termomineralnih voda

 

 

 

1.2. Balneološko mišljenje

Stručno ispitivanje termomineralne vode (medicinsko-balneološka procjena) provodi balneolog u balneološki ovlaštenom laboratoriju, a sadrži:

1.2.1. Opis izvora i hidrološke značajke:

– opći podaci: mjesto, izvor, vrijeme ispitivanja

– ime i adresa laboratorija koji provodi ispitivanje

– popis dokumenata na kojima se temelji procjena

– procjena nađenih podataka i svake kontrolne analize

– glavni sastojci, osobito aktivni sastojci i fizikalne osobine

– tvari s toksičnim ili karcinogenim učinkom kada se koriste za liječenje ili stalno

– medicinska procjena higijensko-bakterioloških rezultata prirodnih ljekovitih činitelja

– usporedna procjena prirodnog ljekovitog činitelja na temelju empirijskih testova sa sličnim činiteljima iz zemlje u istom području ili iz drugog lječilišnog mjesta

– terapijska uporaba u liječenju (ovisno o principu liječenja)

– indikacije i kontraindikacije u odnosu na bolesti

– sažetak i procjena kategorije lječilišta.

1.2.2. Minimalne zahtjeve kod analize ljekovitih voda

Minimalni zahtjevi analize ljekovite vode uključuju:

Opće podatke:

– podnositelj zahtjeva analize ljekovite vode

– razlog i vrsta analize (analiza izvora ili punjenja)

– datum uzimanja probe i provjere mjesta

– ime i adresa ustanove koja je provela analizu, odnosno stručne osobe koja je provela analizu i dala mišljenje.

Tehnički opis izvora i hidrološki opis:

Označavanje mjesta uzimanja uzorka sadržava sljedeće podatke:

– vrijeme i mjesto uzimanja uzorka

– vremenske prilike na dan uzimanja uzorka s podacima o tlaku zraka, temperaturi vode i temperaturi zraka u °C

– opći položaj i nadmorska visina

– geografska širina i dužina, te ostala zapažanja

– kratki opis geološkog stanja

– podaci o izvoru ili bušotini (dubina, promjer bušenja, promjer i postavljenost cijevi i sl.)

– opis tehničkih postrojenja za vađenje i odvod ljekovite vode

– izlijevanje, odnosno izdašnost u litrima po sekundi (artetški preljev, odnosno učinak pumpi, upijanje i razina mirne površine vode).

Balneološku analizu vode

Organoleptičko ispitivanje vode:

– sastoji se od opisa mirisa, boje i mutnoće.

Fizikalno-kemijska ispitivanja:

– temperatura vode u °C pri uzorkovanju vode

– pH vrijednost vode pri uzorkovanju vode probe pri temperaturi izvora, električna vodljivost vode kod uzimanja te probe i pri temperaturi izvora, kao i pri temperaturi od 20 °C u µs/cm

– isparni ostatak pri 105 °C i pri 180 °C

– redoks – potencijal vode pri uzimanju uzorka

– gustoća u g/cm³

– radonska aktivnost za pri uzorkovanju u bq/l

– slobodni plinovi (kisik, dihidrogensulfid, ugljikov dioksid).

Kemijska ispitivanja:

– minimalni sadržaj kationa: natrij, kalij, amonij, magnezij, kalcij, mangan, željezo i aniona: fluorid, klorid, bromid jodid, nitriti, nitrat, sulfat, hidrogenfosfat, hidrogenkarbonat/karbonat, hidrogenslufid/sulfidbromid

– sadržaj nedisociranih tvari: silicijeva kiselina (kao H2SiO3) i borna kiselina (kao H3BO3)

– mineralizacija u mg/l, molarna koncentracija u mmol/l i ekvivalentni udjel u mval/l i mval

– sadržaj kemijskih elemenata: ukupni organski ugljik (TOC); utrošak KMnO4, fenolindeks kao fenol.

1.2.3. Prirodno kolebanje sastava ljekovitih voda

Kolebanje se određuje na temelju analize termomineralnih voda kojima se utvrđuje jesu li kolebanja uzrokovana individualnim ponašanjem ljekovitog izvora ili su opravdana zbog zaštite voda.

Svakih pet godina moraju se provesti ispitivanja kako bi se utvrdilo je li se sastav termomineralne vode promijenio.

Ako kolebanja ili promjene u kemijskom sastavu ili fizičkoj kakvoći prelaze uspostavljenu razinu, vlasnik ili ovlašteni korisnik termomineralnog izvora obvezan je utvrditi uzrok.

1.3. Korištenje termomineralnih voda u balneoterapiji

Korištenje termomineralnih voda u balneoterapiji treba ograničiti jednokratno u trajanju od 30 minuta, ali se može ponoviti nekoliko puta tijekom dana pod nadzorom zdravstvenih djelatnika.

1.3.1. Higijenski zahtjevi

Termomineralna voda koristi se kao ljekoviti činitelj za terapiju, vježbe i druge vrste terapije u bazenima, tuševima, kupeljima, kao i za inhalaciju te moraju biti u skladu s općim higijensko-mikrobiološkim uvjetima iz Tablice 2. ovoga Priloga.

Zatvoreni prostori u kojima se obavlja balneoterapija moraju biti pojedinačne jedinice u skladu s odredbama pravilnika kojim se uređuju normativi i standardi za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

Bazenski prostori u kojima se obavlja balneoterapija moraju zadovoljavati općim uvjetima iz pravilnika kojim se uređuju sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda.

Termomineralnu vodu koja se koristi za inhalaciju potrebno je prethodno sterilizirati. Dokumentacija sadrži podatke o temperaturi sterilizacije, tlaku i vremenu trajanja sterilizacije.

1.3.1.1. Uvjeti za termomineralnu vodu

Radi osiguranja zdravlja korisnika, fizikalni, kemijski i mikrobiološki pokazatelji termomineralne vode koja se koristi za balneoterapiju moraju ispunjavati uvjete propisane u Tablici 2. ovoga Priloga.

Uzorak je zdravstveno ispravan ako vrijednosti ispitanih pokazatelja udovoljavaju uvjetima mora iz Tablice 2. ovoga Priloga.

Tablica 2. Normativi za termomineralne vode

 

 

 

 

 

 

1.3.1.2. Nadzor

Uzorak termomineralne vode za punjenje bazena uzorkuje se prije ulaska vode u balneoterapijski bazen jednom godišnje u sezoni rada.

Uzorak termomineralne vode u balneoterapijskom bazenu uzorkuje se dvaput mjesečno u sezoni rada.

Uzorak termomineralne vode u kupeljima i tuševima uzorkuje se jednom godišnje prije početka sezone rada.

1.3.1.3. Uvjeti održavanja

Termomineralna voda koja se koristi u balneoterapijske svrhe ne smije se dezinficirati te se ne smije ponovno koristiti.

Čistoća termomineralne vode u balneoterapijskom bazenu održava se dnevnom izmjenom (stalnim protokom) vode.

Termomineralna voda može se prilagoditi za bazensku upotrebu i ona se ne smatra pogodnom za provedbu balneoterapije te podliježe odredbama pravilnika kojim se uređuju sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda.

PRILOG II.

STANDARDI ZA PELOIDE

2.1. Podjela peloida po sastavu

Tablica 3. Podjela peloida prema sastavu

 

 

 

2.2. Analiza peloida

Minimalni zahtjevi analiza peloida osiguravaju pregled sastava peloida i služe kao temelj za ocjenjivanje balneološke primjene, kao i stanja skladišnih prostora.

Minimalni zahtjevi analize peloida uključuju:

Opće podatke:

– naziv i adresu ustanove odnosno odgovorne stručne osobe koja provodi ispitivanje

– datum uzimanja uzorka i terenskog nadzora nalazišta

– vremenske prilike na dan uzimanja uzoraka s podacima o temperaturi zraka u °C, tlaka zraka u hPa i relativne vlažnosti zraka u postocima

– kratki zemljopisni i geološki opis prostora s točnim opisom mjesta uzimanja uzorka, kao i skice zemljišta

– poduzete agrotehničke mjere u neposrednoj blizini

– površinska vegetacija, karakterizacija peloida

– hidrološki podaci (npr. postojanje izvora, razina podzemne vode za vrijeme uzimanja uzorka)

– način uzimanja uzorka

– dubina sloja na kojem se uzima uzorak, kompozitni ili pojedinačni uzorak.

Organoleptička svojstva:

– boja

– miris

– konzistencija (opipljivost)

– homogenost kod prirodnog i uskladištenog peloida.

Fizikalna svojstva prirodnog i uskladištenog peloida:

– gustoća u normalnom i/ili pakiranom stanju

– pH vrijednost u prirodno vlažnom stanju i u normalnom i/ili pakiranom stanju

– vodeni kapacitet

– volumen sedimentacije

– stupanj bubrenja

– idealna koncentracija vode u mulju u postocima

– granulometrijska analiza

– specifična toplina mulja

– toplinski kapacitet

– toplinska provodljivost.

Kemijska svojstva prirodnog i uskladištenog peloida:

Rezultati se izražavaju u postocima suhe mase.

Opći sastav prirodno vlažnog peloida:

– sadržaj vode (105 °C)

– suha tvar (105 °C)

– anorganska žarena tvar pri 600 °C.

Sastav mineralnih tvari:

– udio koji se može rastopiti u 10 % solnoj kiselini

– udio koji se ne može rastopiti u 10 % solnoj kiselini.

2.3.1.2. Nadzor

Mikrobiološko ispitivanje za karakterizaciju higijenskih svojstava provodi se prema potrebi i u slučaju postojanja opravdane sumnje kontaminacije.

Kontrolna analiza peloida mora se provesti najmanje jednom u pet godina.

Pored općih sastojaka sadržaja vode 105°C, mineralne tvari 600°C i gubitak pri žarenju koji se pri tome javlja potrebno je napraviti i granulometriju.

U izvješću provedene analize mora se odrediti termin za sljedeću analizu peloida.

PRILOG III.

TALASOTERAPIJSKI STANDARDI

1. Higijenski zahtjevi

Morska voda koristi se kao ljekoviti činitelj za terapiju, vježbe i druge vrste terapije u bazenima, tuševima, kupeljima, kao i za inhalaciju. Morska voda mora biti sukladna s normativima iz Tablice 4. ovoga Priloga.

Zatvoreni prostori u kojima se obavlja talasoterapija moraju biti pojedinačne jedinice sukladno odredbama pravilnika kojim se uređuju minimalni uvjeti u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

Bazenski prostori u kojima se obavlja talasoterapija moraju ispunjavati opće uvjete iz pravilnika kojim se uređuju sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda.

Morsku vodu koja se koristi za inhalaciju potrebno je prethodno sterilizirati.

Dokumentacija sadrži podatke o temperaturi, tlaku i vremenu sterilizacije.

1.2. Normativi za morsku vodu

Radi osiguranja zdravlja korisnika, fizikalni, kemijski i mikrobiološki pokazatelji morske vode koja se koristi za talasoterapiju moraju ispunjavati normative propisane u Tablici 4. ovoga Priloga.

Uzorak je zdravstveno ispravan ako vrijednosti ispitanih pokazatelja udovoljavaju normativima mora iz Tablice 4. ovoga Priloga.

Tablica 4. Normativi za morske vode

 

 

 

 

 

 

1.3. Nadzor

Uzorak morske vode za punjenje bazena uzorkuje se prije ulaska vode u talasoterapijski bazen.

Uzorak se testira jednom mjesečno u sezoni rada.

Uzorak morske vode u bazenu uzorkuje se dvaput mjesečno u sezoni rada.

Uzorak morske vode u kupeljima i tuševima uzorkuje se jednom godišnje prije početka sezone rada.

Ako se talasoterapija provodi na morskoj plaži, uzorak mora odgovarati Standardima za ocjenu kakvoće mora nakon svakog ispitivanja u kategoriji »izvrsna«, koji su tiskani u Prilogu I. Uredbe o kakvoći mora za kupanje (»Narodne novine«, broj 73/08).

Uzorak se testira jednom tjedno u sezoni rada.

U slučaju iznenadnog onečišćenja mora, inspektor zaštite okoliše dužan je o istome obavijestiti talasoterapijsko lječilište na predmetnom području te se talasoterapija prekida do ponovnog utvrđivanja izvrsnog stanja sukladno Prilogu I. Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

1.4. Uvjeti održavanja

Morska voda koja se koristi u talasoterapijske svrhe ne smije se dezinficirati i ne smije se ponovno koristiti.

Čistoća morske vode u talasoterapijskom bazenu održava se dnevnom izmjenom vode.

Ako se bazenska voda dezinficira, ista se ne smatra prikladnom za provedbu talasoterapije te podliježe primjeni pravilnika kojim se uređuju sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti bazenskih kupališta te zdravstvena ispravnost bazenskih voda.

PRILOG IV.

STANDARDI ZA KLIMATSKE LJEKOVITE ČINITELJE

Klimatsko lječilište

Prirodni ljekoviti činitelji svojstveni klimatskom lječilištu uključuju:

– promjenu klimatskog mjesta (podneblja)

– čistoću zraka (kemijski i biološki čimbenici onečišćenja)

– sunčevo zračenje

– morske klimatske činitelje

– kraške špilje i rudnike soli koji imaju povoljan fizikalno-kemijski, biološki i psihički utjecaj na ljudski organizam.

Primjena prirodnih klimatskih ljekovitih činitelja koristi se u različitim oblicima liječenja:

– aeroterapija – prirodno liječenje doziranom primjenom čistog zraka

– helioterapija – prirodno liječenje doziranom primjenom sunčeva zračenja

– talasoterapija – prirodno liječenje doziranom primjenom čistoga zraka, sunčeva zračenja, morske vode, kao i drugih morskih (talasoterapijskih) prirodnih ljekovitih činitelja

– speleoterapija – prirodno liječenje doziranom primjenom prirodnih ljekovitih činitelja u špiljama i medicinski uređenim i akreditiranim špiljskim prostorima.

Analiza i ocjena klime

Analiza dugogodišnjih statističkih obilježja klimatskih elemenata daje uvid u klimatske osobitosti nekog mjesta i mogućnost korištenja klime kao prirodnog ljekovitog činitelja.

Sadržaj analize klime

U nedostatku mikrometeoroloških mjerenja u samom lječilištu, analiza klime obuhvaća analizu 30-godišnjih klimatoloških podataka reprezentativne meteorološke postaje

Utvrđivanje stanja klime obuhvaća analizu godišnjih hodova po desetodnevnim razdobljima sljedećih klimatskih elemenata:

– Analiza razdiobe smjera i brzine vjetra – ruže vjetra za sezone i godinu

– Godišnji hod količine oborine i broja oborinskih dana, godišnji hod visine snijega, godišnji broj dana sa snijegom za različite pragove visine snijega

– Godišnji hod srednje dnevne naoblake, broja vedrih i oblačnih dana

– Godišnji hod srednje dnevne temperature zraka,

– Apsolutne i srednje minimalne i maksimalne temperature zraka

– Godišnji hod broja dana s pojedinim temperaturnim pragom (hladnih dana, vrućih dana, toplih noći)

– Godišnji hod srednje dnevne relativne vlažnosti

– Godišnji hod broja dana s maglom

– Godišnji hod srednjeg dnevnog trajanja sijanja sunca

– Opis bioklimatskih karakteristika, osjet ugode definiran fiziološkom ekvivalentnom temperaturom (PET), učestalost pojavljivanja različitih osjeta ugode tijekom godine, razdioba osjeta ugode i vjerojatnost pojavljivanja tijekom dana i godine za višegodišnji niz

– Opis regionalne klime (prema Köppenovim klimatskim klasama)

Insolacija: minimalno godišnje trajanje sijanja sunca u lječilištu 1500 sati, kod krajolikom uvjetovanih ograničenja horizonta 1350 sati.

– Toplinsko opterećenje: ekvivalentnu temperaturu od 49 °C ne smije se u klimatskom lječilištu premašiti tijekom više od 25 dana godišnje. Ekvivalentna temperatura je temperatura zraka plus računski dodatak za sadržaj vlage u zraku radi označavanja toplinskog opterećenja.

Sadržaj ocjene klime

– Ocjenjivanje klime uključuje:

– razgledavanje mjesta (vegetacija uz more ili vode)

– opis lokalnih i regionalnih specifičnosti klime temeljem analize klime – bioklimatske podatke.

Zahtjevi koje treba ispunjavati klimatsko mjesto odnose se na:

– kvalitetu zraka (kemijski i biološki čimbenici onečišćenja zraka, uključivo mikrobiološke i aeroalergene čimbenike, poput alergena peludi i spora)

– buku

– svjetlosno onečišćenje

– čistoću i uređenost okoliša sukladno važećim zakonskim propisima.

Praćenje kvalitete zraka obavlja se na postajama u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka i/ili pojedinačnim postajama sukladno odredbama zakona kojim se uređuje zaštita zraka.

Gornji pragovi procjene za zaštitu zdravlja ljudi, kvalitetu života, zaštitu vegetacije i ekosustava za onečišćujuće tvari u zraku navedeni su u Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine«, br. 77/20).

Praćenje kvalitete zraka u odnosu na biološke čestice tj. na alergene vrste peludi i spore u zraku provodi se na postajama aerobiološke mreže sukladno odredbama zakona kojim se uređuje zdravstvena zaštita.

Najviše dopuštene ocjenske razine buke u otvorenom prostoru i najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke u zatvorenim boravišnim prostorijama propisane su pravilnikom kojim se uređuju najviše dopuštene razine buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

Zaštita od svjetlosnog onečišćenja, mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja i najviše dopuštene vrijednosti rasvjetljenja propisane su zakonom kojim se uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja.

Nadzor

U razmacima od preporučljivo 10 godina treba provjeravati jesu li se promijenile pretpostavke za analizu i ocjenu klime.

Klimatska lječilišta moraju trajno nadzirati klimatska svojstva zadana u dijelu »Sadržaj analize klime« preko najreprezentativnije postaje za praćenje klime pod nadzorom Državnog hidrometerološkog zavoda.

PRILOG V.

STANDARDI ZA NAFTALAN

Naftalan je specifična vrsta ljekovite naftenske nafte koja dolazi iz dubine zemlje i koristi se u balneoterapiji u obliku kupki u kadama, obloga i putem pripravaka.

Naftalan se primjenjuje u balneoterapiji nakon rafiniranja i sterilizacije.

1. Analiza izvorišta naftalana

Nakon provedenih geoloških i tehničkih zahvata izvorišta naftalana potrebno je provesti analizu fizikalno kemijskog sastava naftalana.

Organoleptička svojstva: boja, miris, konzistencija te homogenost kod prirodnog i rafiniranog naftalana.

Fizikalno kemijska analiza rafiniranog naftalana: gustoća, viskoznosti, sadržaj ugljika, vodika, dušika i sumpora, strukturni sastav, ukupne i policikličke aromate, sterane i drugi spojevi naftalana.

Higijenska ispravnost zahtjeva redovitu dezinfekciju naftalan ulja zagrijavanjem na 120 °C nakon svake provedene procedure. Kupke za bolesnike su pojedinačne te nakon svake obavljene kupke obvezno je provesti pranje i dezinfekciju istoga.

Bakteriološki pregled uzoraka naftalan ulja u kadama provodi se jednom mjesečno.

Bakteriološka analiza uključuje:

Tablica 1. Normativi za naftalan u kadama (NN 89/24)

 

 

 

PRILOG VI.

STANDARDI ZA MEDICINSKI WELLNESS

Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti, privatni zdravstveni radnik, turistička ambulanta, može pružati usluge medicinskog wellnessa, ako ispunjava sljedeće standarde:

– ima pozitivno mišljenje Ministarstva na program/grupu programa medicinskog wellnessa

– ima osiguranog doktora medicine (voditelja programa medicinskog wellnessa) i ovisno o vrsti programa medicinskog wellnessa osigurane i druge članove multidisciplinarnog tima (zdravstveni radnici, zdravstveni suradnici, ostali članovi tima) koji sudjeluju u provedbi programa

– ima prostor za pregled, dostupan sanitarni čvor za korisnike usluga medicinskog wellnessa i dostupan sanitarni čvor za radnike

– ima osnovnu medicinsko-tehničku opremu prostora za pregled:

1. računalo s pisačem, radni stol za doktora medicine, stolicu za doktora medicine s podešavanjem visine i mogućnošću pokretanja, garderobne vješalice, telefon, tlakomjer s različitim širinama manžeta (3 veličine manžeta), stolica i ležaj za pregled, paravan, ormar za instrumente i lijekove, stolić za instrumente, toplomjere (2 kom., od kojih je jedan beskontaktni), fonendoskop (slušalice), špatule za pregled ždrijela za jednokratnu uporabu, plahte za jednokratnu uporabu, plastične posude za medicinski otpad i posude za ostali otpad

2. komplet lijekova za terapiju anafilaktičkog šoka i potrebna oprema za mjerenje vitalnih funkcija (praćenje srčane akcije i saturacije kisika, neinvazivno mjerenje tlaka), pribor za uspostavu venskog puta, stalak za infuziju, setovi za infuziju, infuzijske otopine, boca s kisikom s dozatorom i raspršivačem i ampulirani lijekovi sukladno potrebama

3. dostupnost defibrilatora s ekranom ili automatskog vanjskog defibrilatora (AED) u roku od tri minute

4. osobna zaštitna oprema (jednokratne rukavice, medicinska maska za zaštitu usta i nosa, oprema za zaštitu očiju – zaštitne naočale ili vizir, zaštitni ogrtač ili pregača i sl.) u skladu s potrebama i procjeni rizika.

Pravna osoba koja, u skladu s posebnim propisom, obavlja ugostiteljsku djelatnost i/ili pruža usluge u turizmu, može pružati usluge medicinskog wellnessa, ako ispunjava sljedeće standarde:

– razvrstana je u vrstu objekta iz skupine hoteli, sukladno propisu ministarstva nadležnog za turizam

– ima pozitivno mišljenje Ministarstva na program/grupu programa medicinskog wellnessa

– ima osiguranog doktora medicine (voditelja programa medicinskog wellnessa) i ovisno o vrsti programa medicinskog wellnessa osigurane i druge članove multidisciplinarnog tima (zdravstveni radnici, zdravstveni suradnici, ostali članovi tima) koji sudjeluju u provedbi programa

– ima prostor za pregled, dostupan sanitarni čvor za korisnike usluga medicinskog wellnessa i dostupan sanitarni čvor za radnike

– ima osnovnu medicinsko-tehničku opremu prostora za pregled:

1. računalo s pisačem, radni stol za doktora medicine, stolicu za doktora medicine s podešavanjem visine i mogućnošću pokretanja, garderobne vješalice, telefon, tlakomjer s različitim širinama manžeta (3 veličine manžeta), stolica i ležaj za pregled, paravan, ormar za instrumente i lijekove, stolić za instrumente, toplomjere (2 kom, od kojih je jedan beskontaktni), fonendoskop (slušalice), špatule za pregled ždrijela za jednokratnu uporabu, plahte za jednokratnu uporabu, plastične posude za medicinski otpad i posude za ostali otpad

2. komplet lijekova za terapiju anafilaktičkog šoka i potrebna oprema za mjerenje vitalnih funkcija (praćenje srčane akcije i saturacije kisika, neinvazivno mjerenje tlaka), pribor za uspostavu venskog puta, stalak za infuziju, setovi za infuziju, infuzijske otopine, boca s kisikom s dozatorom i raspršivačem i ampulirani lijekovi sukladno potrebama

3. dostupnost defibrilatora s ekranom ili automatskog vanjskog defibrilatora (AED) u roku od tri minute

4. osobna zaštitna oprema (jednokratne rukavice, medicinska maska za zaštitu usta i nosa, oprema za zaštitu očiju – zaštitne naočale ili vizir, zaštitni ogrtač ili pregača i sl.) u skladu s potrebama i procjeni rizika.

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_01_3_72.html