NN 152/2023 (19.12.2023.), Pravilnik o prostornim planovima

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

2228

Na temelju članka 56. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi

PRAVILNIK O PROSTORNIM PLANOVIMA

I. UVODNE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje pojmovnik prostornog uređenja, sadržaj namjena, način propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadržaj prostornih planova, prostorni pokazatelji, prostorni standardi, mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova.

Primjena Pravilnika

Članak 2.

(1) Ovaj se Pravilnik primjenjuje u postupku izrade i donošenja svih vrsta prostornih planova određenih zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.

(2) Ovaj se Pravilnik na odgovarajući način primjenjuje u postupku izrade i donošenja izmjene i dopune prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ovaj se Pravilnik primjenjuje i na postupke transformacije prostornih planova izrađenih u skladu s pravnim pravilima Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), pri čemu transformirani prostorni plan ne mora sadržavati sve elemente propisane ovim Pravilnikom, ukoliko ti elementi nisu obrađeni u prostornom planu koji se transformira.

(4) Način primjene ovoga Pravilnika u postupku transformacije prostornih planova određen je na način da se primjenjuju sve teme bez obzira na značaj teme (državni, područni/regionalni, lokalni) određen ovim Pravilnikom.

(5) Postupak transformacije se ne primjenjuje na prostorne planove koji nisu usklađeni s prostornim planom više razine i/ili šireg područja.

Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika

Članak 3.

(1) Sastavni dijelovi ovoga Pravilnika su:

1. Prilog I. – Pregled prostornih tema

2. Prilog II. – Sadržaj namjena prostora

3. Prilog III. – Relacijske tablice

4. Prilog IV. – Kartografski prikazi.

(2) Opisi i pravila propisani i prikazani u prilozima iz stavka 1. ovoga članka ugrađeni su na odgovarajući način u module Informacijskog sustava prostornog uređenja ePlanovi i ePlanovi Editor.

II. POJMOVNIK PROSTORNOG UREĐENJA

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim Pravilnikom, imaju sljedeće značenje:

1. Osnovni pojmovi

− koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine

− zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana

− interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica

− regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena

− građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije

− obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije

− namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje

− primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom

− sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35 % ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata

− prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom

− glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine

− postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena

− pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine

− prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom

− prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama

− zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano

− javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)

− zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine

− smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način su jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola

− prema ovom Pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom

− odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu

− hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom))

− turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima

− adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba)

− zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park

− krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika

− vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza

− zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra

− zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem

− zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo)

− površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija)

− površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog)

− manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama

− prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa

− cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja

− cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja

− cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine

− cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom

− staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila

− željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom

− željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

− luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima

− privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru:

a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva

b) u svrhu akvakulture

c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće

− urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu.

2. Građevine prema namjeni

− građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.)

− građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene

− građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika

− građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika

− građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

d) građevina za uzgoj životinja

e) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva

f) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i

g) ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje

− građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika

− građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, reciklažna dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja

− građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika

− ugostiteljski sadržaji podrazumijevaju zgrade bez smještaja, odnosno poslovnu uslužnu namjenu (restorane, barove i sl.)

− građevina mješovite namjene je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s ovim Pravilnikom

− infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje

− građevina sportsko-rekreacijske namjene je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika

− prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100 m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima).

3. Dijelovi i etaže zgrade

− etaža je prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja

− nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje

− podzemna etaža je podrum

− podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50 % svoga obujma u konačno uređeni teren

− suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50 % svoga obujma u konačno uređeni teren

− prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena

− kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad prizemlja

− uvučeni kat (Uk) je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75 % površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obvezno s ulične strane

− potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima

− galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.) odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njezina površina ne smije biti veća od 75 % neto površine te etaže

− tehnička etaža je prostor zgrade, odnosno građevine namijenjen isključivo smještaju i razvodu instalacija i/ili koji nije namijenjen boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari

− balkon je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren s najmanje dvije svoje strane, a koji može biti u ravnini dviju susjednih pročelja te dijelom ili u potpunosti istaknut izvan ravnina pročelja zgrade/građevine

− lođa je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren jednom svojom stranom

− terasa je otvoreni vanjski dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini

− krovovi građevina su: kosi krovovi (jednostrešni, dvostrešni, višestrešni), ravni krovovi (nagiba do 6 %), zaobljeni krovovi, krovovi nepravilnih geometrijskih oblika ili kombinacija navedenih

− krovna kućica je dio krovne konstrukcije potkrovlja, odnosno krovni istak, s otvorom istaknut iznad ravnine krovne plohe

− istak pročelja je zatvoreni unutarnji dio etaže kata istaknut u odnosu na ravninu pročelja zgrade/građevine.

4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici

− slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice ili koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice osim od regulacijske linije na kojoj je izgrađena

− poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedna bočna strana nalazi na granici građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)

− ugrađena zgrada je zgrada kojoj se dvije bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)

− dvojna zgrada se sastoji od dvije zasebne poluugrađene zgrade koje se naslanjaju jedna na drugu

− niz je sklop zgrada na tri ili više građevne čestice u nizu na kojima su krajnje poluugrađene zgrade, a između njih jedna ili više ugrađenih zgrada

− uglovnica je zgrada izgrađena na građevnoj čestici s najmanje dvije regulacijske linije, odnosno koja se nalazi na raskrižju ulica ili ulice, trga ili parka, a graniči s ulicom, trgom ili parkom s najmanje dvije strane.

5. Prostorni pokazatelji

− koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice

− koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice

− koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice

− koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice

− zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže

− građevinska (bruto) površina (GBP) definirana je propisom koji uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade

− visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine

− ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela

− kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12°

− konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena. Pod konačno uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine pročelja 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu, te vanjske stube najveće širine 1,50 m prislonjene uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku ili suterensku etažu.

(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju značenje određeno propisima kojima se uređuju upravna područja prostornog uređenja i gradnje, te posebnim propisima koji su od utjecaja na prostorno uređenje i gradnju, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije.

III. SADRŽAJ NAMJENA I NAČIN PROPISIVANJA UVJETA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU

Članak 5.

Uvjete provedbe zahvata u prostoru, ovisno o zahvatu u prostoru, obvezno čine:

1. namjena prostora

2. pravila provedbe ili smjernice za izradu prostornih planova užih područja

3. posebni uvjeti i

4. posebne mjere.

Namjena prostora

članak 6.

(1) Namjena prostora, odnosno površine određuje se u grafičkom dijelu prostornog plana pridruživanjem površini jedne do najviše tri primarne namjene iz sloja KN-1-1 Priloga I. ovoga Pravilnika čiji su sadržaji propisani u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(2) U Prilogu III. ovoga Pravilnika propisane su mogućnosti spajanja dvije ili tri primarne namjene, razine korištenja primarnih namjena i planiranje primarnih namjena unutar ili izvan građevinskih područja.

(3) U sklopu određenih primarnih namjena prostora, odnosno površina moguće je u prostornom planu odabrati jednu ili više sekundarnih namjena iz sloja KN-1-2 Priloga I. ovoga Pravilnika, a sve u skladu s Prilogom III. ovoga Pravilnika.

Pravila provedbe zahvata u prostoru

članak 7.

(1) Pravila provedbe zahvata u prostoru propisuju se prostornim planom za sve zahvate u prostoru koji su određeni za neposrednu provedbu tim prostornim planom.

(2) Pravila provedbe zahvata u prostoru određuju se u grafičkom dijelu prostornog plana određivanjem područja pravila provedbe primjenom planskog znakovlja iz sloja KN-3-1 Priloga I. ovoga Pravilnika i upisom teksta u pripadajuću atributnu tablicu.

(3) Pravila provedbe zahvata u prostoru propisuju se posebno za zahvate u prostoru unutar građevinskog područja i zahvate u prostoru izvan građevinskog područja.

Članak 8.

(1) Pravilima provedbe zahvata u prostoru, ovisno o vrsti zahvata, propisuju se:

1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru

4. izgrađenost građevne čestice

5. iskoristivost građevne čestice

6. građevinska (bruto) površina građevina

7. visina i broj etaža građevine

8. veličina građevine koja nije zgrada

9. uvjeti za oblikovanje građevine

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine

14. pravila provedbe za pomoćne građevine

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene.

(2) Pravilima provedbe zahvata u prostoru propisuju se, kada je potrebno, odnosno obvezno s obzirom na namjenu, i ostala pravila od važnosti za provedbu zahvata u prostoru, i to:

1. broj samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora, garaža i sl.), broj kreveta/ležajeva i/ili funkcionalnih jedinica (hotelskih soba, apartmana i sl.)

2. obveza i uvjeti uklanjanja postojećih građevina

3. sanacija terena građevne čestice i/ili obveza ispitivanja tla

4. kompenzacijski uvjeti

5. uvjeti iskorištavanja obnovljivih izvora energije

6. redoslijed (faze) građenja određenih građevina ili njihovih etapa

7. površina kopnenog i morskog, odnosno vodenog dijela luke, odnosno plaže, udio kopnene površine u morskom, odnosno vodenom dijelu luke, odnosno plaže i/ili postotak ili maksimalno odstupanje od postojeće obalne crte na morsku, odnosno vodenu stranu i

8. dodatni uvjeti i/ili ograničenja (npr. prostorna i vremenska raspodjela aktivnosti u morskim vodama, i dr.).

(3) Pravila provedbe prostornih planova koja obuhvaćaju zaštićene kulturno-povijesne cjeline mogu sadržavati konzervatorske smjernice, odnosno detaljne uvjete gradnje i uređenja proizašle iz konzervatorske podloge kao stručne podloge za izradu prostornog plana.

Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru

Članak 9.

(1) Oblik građevne čestice i veličina građevne čestice određuje se propisivanjem njene najmanje i/ili najveće površine, a po potrebi i njene najmanje i najveće širine i/ili dužine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka oblik i veličina građevne čestice za površine javne namjene određuju se u grafičkom dijelu urbanističkog plana uređenja, kao i u grafičkom dijelu prostornog plana uređenja grada, odnosno općine i generalnog urbanističkog plana kojima se uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju s detaljnošću urbanističkog plana uređenja.

(3) Obuhvat zahvata u prostoru, ovisno o njegovoj vrsti, propisuje se odredbama za provedbu prostornog plana kao koridor, odnosno površina i/ili se određuje u grafičkom dijelu prostornog plana.

Namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru

Članak 10.

(1) Namjena glavne građevine određuje se sukladno jednoj ili više planiranih primarnih namjena prostora.

(2) Namjena prateće građevine druge namjene određuje se sukladno jednoj ili više planiranih sekundarnih namjena prostora ako su dozvoljene.

(3) Pravilima provedbe zahvata u prostoru se za planirane sekundarne namjene, prema potrebi, može propisati smještaj na način da se propiše je li sekundarna namjena unutar glavne građevine primarne namjene i/ili je samostalna kao prateća građevina druge namjene, odnosno može se propisati omjer primarne i sekundarne namjene.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru

Članak 11.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru, ovisno o namjeni, lokaciji građevine, načinom gradnje (slobodnostojeća, poluugrađena, dvojna, ugrađena, uglovnica) i/ili drugim značajkama građevine, propisuje se s:

1. najmanjom udaljenošću građevine od granica građevne čestice i

2. građevinskim pravcem.

Izgrađenost građevne čestice, iskoristivost građevne čestice, građevinska (bruto) površina građevina

Članak 12.

(1) Za gradnju unutar građevinskog područja prostornim planom obvezno se propisuju: izgrađenost građevne čestice najvećim dopuštenim koeficijentom izgrađenosti (kig), iskoristivost građevne čestice najvećim dopuštenim koeficijentom iskoristivosti (kis) te najvećom dopuštenom građevinskom (bruto) površinom građevina.

(2) Prema potrebi, može se dodatno propisati i najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn), koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) i najmanja dopuštena građevinska (bruto) površina građevina.

(3) Za gradnju zgrada izvan građevinskog područja prostornim planom obvezno se propisuje najveća dopuštena površina zemljišta pod građevinom ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije.

Visina i broj etaža građevine

Članak 13.

(1) Prostornim planom obvezno se određuje najveća dopuštena visina pročelja (H) građevine, a po potrebi i njena najmanja visina.

(2) Najveća, odnosno najmanja visina propisuje se ovisno o namjeni, lokaciji i/ili drugim značajkama građevine.

(3) Kod kosog terena obvezno se određuju dvije najveće dopuštene visine pročelja (H) građevine i to mjereno od najviše i najniže kote konačno uređenog terena uz ta pročelja.

(4) Broj etaža građevine obvezno se propisuje najvećim, a po potrebi i najmanjim brojem podzemnih i nadzemnih etaža koje određena građevina može, odnosno mora imati, kao i ukupnim brojem svih etaža koje određena građevina može, odnosno mora imati.

(5) U visinu zgrade ne uračunavaju se zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, uključivo i instalacija/kućica za kućno dizalo, niti kućna instalacijska oprema koja se postavlja na krov.

Veličina građevine koja nije zgrada

Članak 14.

Najveća, a po potrebi i najmanja veličina građevine koja se prema posebnom propisu ne smatra zgradom, propisuje se ovisno o njenoj namjeni, lokaciji i/ili drugim značajkama građevine propisivanjem dužine, širine, visine i/ili površine građevine ili na drugi odgovarajući način.

Uvjeti za oblikovanje građevine

Članak 15.

Uvjetima za oblikovanje građevina, ovisno o njenoj namjeni, lokaciji, podneblju i/ili drugim značajkama, propisuju se: tipologija, proporcije, oblici i/ili oblikovanje građevina, odnosno pojedinih dijelova građevine, građevni proizvodi i svojstava građevnih proizvoda od kojih se građevina gradi, odnosno od kojih se ne smije graditi, nagib i oblikovanje krova, mogućnost planiranja istaka preko građevinskog pravca i/ili regulacijske linije, mogućnost planiranja uvučene etaže u ovisnosti o odredbama kojima se propisuje oblikovanje (nagib) i visina krovova, mogućnost izvođenja zelenih krovova i zelenih pročelja i slično.

Uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru

Članak 16.

Uvjetima za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru, ovisno o namjeni, lokaciji, podneblju i drugim značajkama građevina, propisuje se:

1. najmanji broj parkirališnih/garažnih mjesta koje je obvezno urediti, odnosno izgraditi na građevnoj čestici

2. najmanji udio prirodnog terena građevne čestice u odnosu na površinu te građevne čestice

3. osiguranje požarnih pristupa

4. oblikovno-tehnički uvjeti za gradnju ograda, internih prometnica, zaštitnih i potpornih zidova i ograda, vrtnih sjenica, nadstrešnica i drugih manjih pomoćnih građevina u funkciji primarne i sekundarne namjene, uređenja terena, odvoda oborinskih voda i sl. i

5. druga odgovarajuća pravila provedbe.

Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 17.

Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, propisuju se u odredbama za provedbu prostornog plana propisivanjem mjera za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih prepreka prema posebnom propisu.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu

Članak 18.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu, ovisno o namjeni, lokaciji i drugim značajkama građevine, odnosno infrastrukture, propisuju se u odredbama za provedbu prostornog plana propisivanjem mjesta, načina i drugih tehničkih uvjeta priključenja prema posebnom propisu.

Uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine

Članak 19.

Uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine propisuju se u odredbama za provedbu prostornog plana propisivanjem pravila provedbe za rekonstrukciju postojećih i uklanjanje postojećih građevina.

Pravila provedbe za pomoćne građevine

Članak 20.

Pravila provedbe za pomoćne građevine su dodatna pravila provedbe zahvata u prostoru koja nisu obuhvaćena pravilima provedbe zahvata u prostoru iz članka 8. stavka 1. točaka 1. do 12. ovoga Pravilnika, a odnose se na specifičnost prostora, terena i namjene.

Pravila provedbe za prateće građevine druge namjene

Članak 21.

Pravila provedbe za prateće građevine druge namjene su dodatna pravila provedbe zahvata koja nisu obuhvaćena pravilima provedbe zahvata u prostoru iz članka 8. stavka 1. točaka 1. do 12. ovoga Pravilnika, a odnose se na specifičnost prostora, terena i namjene.

Posebni uvjeti

članak 22.

(1) Posebni uvjeti propisuju se za područja režima korištenja utvrđena prostornim planom uz postojeću ili planiranu infrastrukturu.

(2) Područja posebnih uvjeta određuju se u grafičkom dijelu prostornog plana određivanjem zaštitnih prostora ili koridora uz postojeću i planiranu infrastrukturu primjenom planskog znakovlja iz slojeva IS-1-1 do IS-4-4 Priloga I. ovoga Pravilnika i upisom teksta u pripadajuću atributnu tablicu.

(3) Posebni uvjeti proizlaze iz posebnih propisa i/ili iz zahtjeva javnopravnog tijela postavljenog prilikom izrade nacrta prijedloga prostornog plana i/ili su propisani samim prostornim planom, a propisuju uvjete provedbe infrastrukture i/ili posebne uvjete (režime, ograničenja) u svrhu njihove zaštite odnosno zaštite okolnih građevina i površina.

Posebne mjere

članak 23.

(1) Posebne mjere propisuju se za područja posebnih vrijednosti, područja posebnih ograničenja te područja posebnog načina korištenja.

(2) Područja posebnih mjera određuju se u grafičkom dijelu prostornog plana određivanjem područja, zona, prostora, površine ili koridora primjenom planskog znakovlja iz slojeva ZP-1-1 do ZP-3-2 Priloga I. ovoga Pravilnika i upisom teksta u atributnu tablicu.

(3) Posebne mjere proizlaze iz posebnih propisa i/ili iz zahtjeva javnopravnih tijela postavljenog prilikom izrade nacrta prijedloga prostornog plana i/ili su mjere propisane samim prostornim planom.

IV. SADRŽAJ PROSTORNIH PLANOVA

Članak 24.

(1) Prostorni plan obvezno sadrži odredbe za provedbu, grafički dio i obrazloženje.

(2) Odredbama za provedbu prostornog plana propisuju se:

1. pravila provedbe zahvata u prostoru

2. smjernice za izradu prostornih planova užih područja

3. mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu, ako su takve mjere potrebne i

4. ostale odredbe koje se odnose na cijeli obuhvat prostornog plana, ako ih ima.

(3) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se za:

1. zahvate u građevinskim područjima

2. zahvate u prostoru izvan građevinskih područja i

3. infrastrukturu.

(4) Smjernicama za izradu prostornih planova užih područja mogu se propisati:

1. namjena

2. način gradnje građevina

3. kig, kisn, visina, ukupna visina, broj etaža

4. planirana gustoća stanovanja (Gstn) (neto) i/ili planirana gustoća stanovništva (Gst) (bruto) i planirana gustoća izgrađenosti (Gizgr)

5. planirani smještajni kapacitet (broj kreveta) i/ili planirana gustoća korištenja (broj kreveta/ha) unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene

6. razina uređenosti građevnog zemljišta (infrastrukturna opremljenost, broj parkirališnih mjesta)

7. potreba sanacije terena

8 minimalni sadržaji naselja (zgrade javne i društvene namjene, površine javne namjene, osobito zelene i rekreacijske površine) i minimalni standardi javnih površina (m²/stanovniku) – ako se radi o građevinskom području naselja

9. mjere oblikovanja prostora

10. mjere zaštite okoliša, prirode, kulturne baštine i zdravlja, mjere zaštite od požara, mjere spašavanja, mjere jačanja otpornosti na klimatske promjene, mjere protiv svjetlosnog onečišćenja i druge mjere

11. obveza izrade stručnog rješenja i/ili stručnih podloga

12. postupanje s postojećim građevinama unutar obuhvata i

13. druge smjernice ovisno o posebnosti prostora i potrebama planiranih zahvata.

(5) Mjere za urbanu sanaciju, odnosno urbanu preobrazbu, propisuju se odredbama za provedbu prostornog plana povezanima s grafičkim dijelom prostornog plana.

(6) Sanacija postojećih građevina izvan građevinskog područja izvan prostora ograničenja podrazumijeva rekonstrukciju postojećih građevina u opsegu neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada te očuvanja okoliša i zaštite od nesreća.

(7) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada iz stavka 6. ovoga članka podrazumijeva se:

− obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine u postojećim gabaritima

− priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija

− obnova građevina u svrhu unaprjeđenja energetske učinkovitosti, osiguranja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i smanjenja rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti, unaprjeđenja ostalih temeljnih zahtjeva za građevinu, izgradnje parkirališta za bicikle, punionica za električna vozila, unaprjeđenja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti, primjene mjera zelene infrastrukture na zgradi (pročelje/krov) i čestici zgrade te ostalih mjera koje doprinose klimatskoj otpornosti i cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine.

Državni plan prostornog razvoja

Članak 25.

(1) Odredbe za provedbu državnog plana prostornog razvoja sadrže sljedeća poglavlja:

1. Uvjeti provedbe zahvata za koje je određena namjena prostora

1.1. Namjena prostora

1.2. Građevinska područja

1.3. Provedba prostornog plana

1.3.1. Pravila provedbe zahvata

1.3.2. Smjernice za izradu prostornih planova užih područja

1.3.3. Mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu

1.4. Ostale odredbe koje se odnose na cijeli obuhvat prostornog plana

2. Uvjeti provedbe zahvata infrastrukture

2.1. Prometni sustav

2.1.1. Cestovni promet

2.1.2. Željeznički promet

2.1.3. Pomorski promet

2.1.4. Promet unutarnjim vodama

2.1.5. Zračni promet

2.2. Komunikacijski sustav

2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža

2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara

2.3. Energetski sustav

2.3.1. Nafta i plin

2.3.2. Elektroenergetika

2.4. Vodnogospodarski sustav

2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda

2.4.2. Otpadne i oborinske vode

2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

2.4.4. Melioracijska odvodnja

3. Posebne mjere

3.1. Posebne vrijednosti

3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

3.1.2. Kulturna baština

3.1.3. Krajobraz

3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)

3.2. Posebna ograničenja

3.2.1. Tlo

3.2.2. Vode i more

3.2.3. Područja posebnih ograničenja

3.2.4. Zrak

3.3. Posebni načini korištenja

3.3.1. Područja posebnog načina korištenja

3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(2) Grafički dio državnog plana prostornog razvoja sadrži sljedeće kartografske prikaze:

1. Karta 1.1. Namjena prostora

2. Karta 1.2. Građevinska područja

3. Karta 1.3. Provedba prostornog plana

4. Karta 2.1. Prometni sustav

5. Karta 2.2. Komunikacijski sustav

6. Karta 2.3. Energetski sustav

7. Karta 2.4. Vodnogospodarski sustav

8. Karta 3.1. Posebne vrijednosti

9. Karta 3.2. Posebna ograničenja i posebni načini korištenja.

Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 26.

(1) Odredbe za provedbu prostornog plana područja posebnih obilježja sadrže sljedeća poglavlja:

1. Uvjeti provedbe zahvata za koje je određena namjena prostora

1.1. Namjena prostora

1.2. Građevinska područja

1.3. Provedba prostornog plana

1.3.1. Pravila provedbe zahvata

1.3.2. Smjernice za izradu prostornih planova užih područja

1.3.3. Mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu

1.4. Ostale odredbe koje se odnose na cijeli obuhvat prostornog plana

2. Uvjeti provedbe zahvata infrastrukture

2.1. Prometni sustav

2.1.1. Cestovni promet

2.1.2. Željeznički promet

2.1.3. Pomorski promet

2.1.4. Promet unutarnjim vodama

2.1.5. Zračni promet

2.2. Komunikacijski sustav

2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža

2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara

2.3. Energetski sustav

2.3.1. Nafta i plin

2.3.2. Elektroenergetika

2.4. Vodnogospodarski sustav

2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda

2.4.2. Otpadne i oborinske vode

2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

2.4.4. Melioracijska odvodnja

3. Posebne mjere

3.1. Posebne vrijednosti

3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

3.1.2. Kulturna baština

3.1.3. Krajobraz

3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)

3.2. Posebna ograničenja

3.2.1. Tlo

3.2.2. Vode i more

3.2.3. Područja posebnih ograničenja

3.2.4. Zrak

3.3. Posebni načini korištenja

3.3.1. Područja posebnog načina korištenja

3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(2) Grafički dio prostornog plana područja posebnih obilježja sadrži sljedeće kartografske prikaze:

1. Karta 1.1. Namjena prostora

2. Karta 1.2. Građevinska područja

3. Karta 1.3. Provedba prostornog plana

4. Karta 2.1. Prometni sustav

5. Karta 2.2. Komunikacijski sustav

6. Karta 2.3. Energetski sustav

7. Karta 2.4. Vodnogospodarski sustav

8. Karta 3.1. Posebne vrijednosti

9. Karta 3.2. Posebna ograničenja i posebni načini korištenja.

(3) Sadržaj Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa određuje se prema Direktivi 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.).

Prostorni plan županije

Članak 27.

(1) Odredbe za provedbu prostornog plana županije sadrže sljedeća poglavlja:

1. Uvjeti provedbe zahvata za koje je određena namjena prostora

1.1. Namjena prostora

1.2. Građevinska područja

1.3. Provedba prostornog plana

1.3.1. Pravila provedbe zahvata

1.3.2. Smjernice za izradu prostornih planova užih područja

1.3.3. Mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu

1.4. Ostale odredbe koje se odnose na cijeli obuhvat prostornog plana

2. Uvjeti provedbe zahvata infrastrukture

2.1. Prometni sustav

2.1.1. Cestovni promet

2.1.2. Željeznički promet

2.1.3. Pomorski promet

2.1.4. Promet unutarnjim vodama

2.1.5. Zračni promet

2.2. Komunikacijski sustav

2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža

2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara

2.3. Energetski sustav

2.3.1. Nafta i plin

2.3.2. Elektroenergetika

2.4. Vodnogospodarski sustav

2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda

2.4.2. Otpadne i oborinske vode

2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

2.4.4. Melioracijska odvodnja

3. Posebne mjere

3.1. Posebne vrijednosti

3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

3.1.2. Kulturna baština

3.1.3. Krajobraz

3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)

3.2. Posebna ograničenja

3.2.1. Tlo

3.2.2. Vode i more

3.2.3. Područja posebnih ograničenja

3.2.4. Zrak

3.3. Posebni načini korištenja

3.3.1. Područja posebnog načina korištenja

3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(2) Grafički dio prostornog plana županije sadrži sljedeće kartografske prikaze:

1. Karta 1.1. Namjena prostora

2. Karta 1.2. Građevinska područja

3. Karta 1.3. Provedba prostornog plana

4. Karta 2.1. Prometni sustav

5. Karta 2.2. Komunikacijski sustav

6. Karta 2.3. Energetski sustav

7. Karta 2.4. Vodnogospodarski sustav

8. Karta 3.1. Posebne vrijednosti

9. Karta 3.2. Posebna ograničenja i posebni načini korištenja.

Prostorni plan Grada Zagreba

Članak 28.

(1) Odredbe za provedbu Prostornog plana Grada Zagreba sadrže sljedeća poglavlja:

1. Uvjeti provedbe zahvata za koje je određena namjena prostora

1.1. Namjena prostora

1.2. Građevinska područja

1.3. Provedba prostornog plana

1.3.1. Pravila provedbe zahvata

1.3.2. Smjernice za izradu prostornih planova užih područja

1.3.3. Mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu

1.4. Ostale odredbe koje se odnose na cijeli obuhvat prostornog plana

2. Uvjeti provedbe zahvata infrastrukture

2.1. Prometni sustav

2.1.1. Cestovni promet

2.1.2. Željeznički promet

2.1.3. Pomorski promet – ne planira se

2.1.4. Promet unutarnjim vodama

2.1.5. Zračni promet

2.2. Komunikacijski sustav

2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža

2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara

2.3. Energetski sustav

2.3.1. Nafta i plin

2.3.2. Elektroenergetika

2.4. Vodnogospodarski sustav

2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda

2.4.2. Otpadne i oborinske vode

2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

2.4.4. Melioracijska odvodnja

3. Posebne mjere

3.1. Posebne vrijednosti

3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

3.1.2. Kulturna baština

3.1.3. Krajobraz

3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)

3.2. Posebna ograničenja

3.2.1. Tlo

3.2.2. Vode i more

3.2.3. Područja posebnih ograničenja

3.2.4. Zrak

3.3. Posebni načini korištenja

3.3.1. Područja posebnog načina korištenja

3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(2) Grafički dio Prostornog plana Grada Zagreba sadrži sljedeće kartografske prikaze:

1. Karta 1.1. Namjena prostora

2. Karta 1.2. Građevinska područja

3. Karta 1.3. Provedba prostornog plana

4. Karta 2.1. Prometni sustav

5. Karta 2.2. Komunikacijski sustav

6. Karta 2.3. Energetski sustav

7. Karta 2.4. Vodnogospodarski sustav

8. Karta 3.1. Posebne vrijednosti

9. Karta 3.2. Posebna ograničenja i posebni načini korištenja.

Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine

Članak 29.

(1) Odredbe za provedbu prostornog plana uređenja grada, odnosno općine sadrže sljedeća poglavlja:

1. Uvjeti provedbe zahvata za koje je određena namjena prostora

1.1. Namjena prostora

1.2. Građevinska područja

1.3. Provedba prostornog plana

1.3.1. Pravila provedbe zahvata

1.3.2. Smjernice za izradu prostornih planova užih područja

1.3.3. Mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu

1.4. Ostale odredbe koje se odnose na cijeli obuhvat prostornog plana

2. Uvjeti provedbe zahvata infrastrukture

2.1. Prometni sustav

2.1.1. Cestovni promet

2.1.2. Željeznički promet

2.1.3. Pomorski promet

2.1.4. Promet unutarnjim vodama

2.1.5. Zračni promet

2.2. Komunikacijski sustav

2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža

2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara

2.3. Energetski sustav

2.3.1. Nafta i plin

2.3.2. Elektroenergetika

2.4. Vodnogospodarski sustav

2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda

2.4.2. Otpadne i oborinske vode

2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

2.4.4. Melioracijska odvodnja

3. Posebne mjere

3.1. Posebne vrijednosti

3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

3.1.2. Kulturna baština

3.1.3. Krajobraz

3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)

3.2. Posebna ograničenja

3.2.1. Tlo

3.2.2. Vode i more

3.2.3. Područja posebnih ograničenja

3.2.4. Zrak

3.3. Posebni načini korištenja

3.3.1. Područja posebnog načina korištenja

3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(2) Grafički dio prostornog plana uređenja grada, odnosno općine sadrži sljedeće kartografske prikaze:

1. Karta 1.1. Namjena prostora

2. Karta 1.2. Građevinska područja

3. Karta 1.3. Provedba prostornog plana

4. Karta 2.1. Prometni sustav

5. Karta 2.2. Komunikacijski sustav

6. Karta 2.3. Energetski sustav

7. Karta 2.4. Vodnogospodarski sustav

8. Karta 3.1. Posebne vrijednosti

9. Karta 3.2. Posebna ograničenja i posebni načini korištenja.

Generalni urbanistički plan

Članak 30.

(1) Odredbe za provedbu generalnog urbanističkog plana sadrže sljedeća poglavlja:

1. Uvjeti provedbe zahvata za koje je određena namjena prostora

1.1. Namjena prostora

1.2. Građevinska područja

1.3. Provedba prostornog plana

1.3.1. Pravila provedbe zahvata

1.3.2. Smjernice za izradu prostornih planova užih područja

1.3.3. Mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu

1.4. Ostale odredbe koje se odnose na cijeli obuhvat prostornog plana

2. Uvjeti provedbe zahvata infrastrukture

2.1. Prometni sustav

2.1.1. Cestovni promet

2.1.2. Željeznički promet

2.1.3. Pomorski promet

2.1.4. Promet unutarnjim vodama

2.1.5. Zračni promet

2.2. Komunikacijski sustav

2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža

2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara

2.3. Energetski sustav

2.3.1. Nafta i plin

2.3.2. Elektroenergetika

2.4. Vodnogospodarski sustav

2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda

2.4.2. Otpadne i oborinske vode

2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

2.4.4. Melioracijska odvodnja

3. Posebne mjere

3.1. Posebne vrijednosti

3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

3.1.2. Kulturna baština

3.1.3. Krajobraz

3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)

3.2. Posebna ograničenja

3.2.1. Tlo

3.2.2. Vode i more

3.2.3. Područja posebnih ograničenja

3.2.4. Zrak

3.3. Posebni načini korištenja

3.3.1. Područja posebnog načina korištenja

3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(2) Grafički dio generalnog urbanističkog plana sadrži sljedeće kartografske prikaze:

1. Karta 1.1. Namjena prostora

2. Karta 1.2. Građevinska područja

3. Karta 1.3. Provedba prostornog plana

4. Karta 2.1. Prometni sustav

5. Karta 2.2. Komunikacijski sustav

6. Karta 2.3. Energetski sustav

7. Karta 2.4. Vodnogospodarski sustav

8. Karta 3.1. Posebne vrijednosti

9. Karta 3.2. Posebna ograničenja i posebni načini korištenja.

Urbanistički plan uređenja

Članak 31.

(1) Odredbe za provedbu urbanističkog plana uređenja sadrže sljedeća poglavlja:

1. Uvjeti provedbe zahvata za koje je određena namjena prostora

1.1. Namjena prostora

1.2. Građevinska područja – ne planira se

1.3. Provedba prostornog plana

1.3.1. Pravila provedbe zahvata

2. Uvjeti provedbe zahvata infrastrukture

2.1. Prometni sustav

2.1.1. Cestovni promet

2.1.2. Željeznički promet

2.1.3. Pomorski promet

2.1.4. Promet unutarnjim vodama

2.1.5. Zračni promet

2.2. Komunikacijski sustav

2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža

2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara

2.3. Energetski sustav

2.3.1. Nafta i plin

2.3.2. Elektroenergetika

2.4. Vodnogospodarski sustav

2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda

2.4.2. Otpadne i oborinske vode

2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

2.4.4. Melioracijska odvodnja

3. Posebne mjere

3.1. Posebne vrijednosti

3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

3.1.2. Kulturna baština

3.1.3. Krajobraz

3.2. Posebna ograničenja

3.2.1. Tlo

3.2.2. Vode i more

3.2.3. Područja posebnih ograničenja

3.2.4. Zrak

3.3. Posebni načini korištenja

3.3.1. Područja posebnog načina korištenja

3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(2) Grafički dio urbanističkog plana uređenja sadrži sljedeće kartografske prikaze:

1. Karta 1.1. Namjena prostora

-. Karta 1.2. Građevinska područja – prenose se

2. Karta 1.3. Provedba prostornog plana

3. Karta 2.1. Prometni sustav

4. Karta 2.2. Komunikacijski sustav

5. Karta 2.3. Energetski sustav

6. Karta 2.4. Vodnogospodarski sustav

7. Karta 3.1. Posebne vrijednosti

8. Karta 3.2. Posebna ograničenja i posebni načini korištenja.

Članak 32.

Ako se dio sadržaja odredbi za provedbu ne planira prostornim planom, potrebno je ostaviti redni broj i naziv tog poglavlja s naznakom da konkretna tema ne postoji, odnosno da se ne planira unutar obuhvata tog prostornog plana.

Obrazloženje prostornog plana

Članak 33.

(1) Obrazloženje prostornog plana sadrži sljedeća poglavlja:

1. Polazišta

1.1. Pravna osnova

1.2. Razlozi donošenja

1.3. Prostorna polazišta (analiza postojećeg stanja)

1.4. Popis zahtjeva javnopravnih tijela

1.5. Popis stručnih podloga korištenih u izradi nacrta prijedloga prostornog plana

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Obrazloženje planskih rješenja/Obrazloženje izmjena i dopuna

3.1. Iskaz površina i prostornih pokazatelja.

(2) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose i na sadržaj obrazloženja izmjene i dopune prostornog plana s time da se u točki 3. daje obrazloženje te izmjene i dopune.

V. PROSTORNI POKAZATELJI

Članak 34.

(1) Obvezni prostorni pokazatelji propisuju se u pravilima provedbe zahvata u prostoru i propisani su u članku 8. ovoga Pravilnika.

(2) Ostali prostorni pokazatelji, ovisno o prostornom planu, odnosno zahvatu u prostoru, i lokaciji su:

1. iskaz površina

2. planirana gustoća stanovanja i planirana gustoća stanovništva i

3. gustoća izgrađenosti.

(3) Prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja, gustoću stanovništva i gustoću izgrađenosti koriste se za propisivanje smjernica za izradu prostornih planova užih područja i iskazuju se u obrazloženju prostornog plana užeg područja.

Iskaz površina

Članak 35.

(1) Za građevinska područja naselja (NA) obvezan je iskaz površine građevinskog područja naselja i površina izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja iskazan po naseljima.

(2) Za izdvojena građevinska područja izvan naselja iskaz površina iskazuje se po skupinama primarnih namjena po jedinicama lokalne samouprave.

(3) Iskazi površina iz stavka 1. ovoga članka obvezno iskazuju i izgrađenost i uređenost građevinskih područja naselja.

(4) Svi iskazi površina stvaraju su u modulu ePlanovi, odnosno modulu ePlanovi Editor.

Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću stanovanja i planiranu gustoću stanovništva

Članak 36.

(1) Gustoća stanovanja (Gstn) (neto) je odnos planiranog broja stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i zbroja planiranih površina stambene, odnosno mješovite namjene.

(2) Gustoća stanovništva (Gst) (bruto) je odnos planiranog broja stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i površine tog građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja.

(3) Gustoća stanovništva (Gst) (bruto) iskazuje se posebno za građevinsko područje naselja i posebno za izdvojeni dio građevinskog područja naselja.

(4) U planirani broj stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, u svrhu dimenzioniranja infrastrukture, uračunavaju se svi korisnici prostora uključujući i povremene korisnike prostora (dnevne i sezonske migracije).

Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću izgrađenosti

Članak 37.

Gustoća izgrađenosti (Gizgr) je odnos zbroja propisanih pojedinačnih koeficijenata izgrađenosti (kig-ova) i planiranog broja građevnih čestica.

VI. PROSTORNI STANDARDI I KRITERIJI ZA PLANIRANJE

Članak 38.

(1) Prostornim planom se kao osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi može odrediti: zemljište koje se prema posebnom propisu tijela nadležnog za poljoprivredu utvrđuje kao osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište, meliorirano zemljište i zemljište planirano za melioraciju, okrupnjeno poljoprivredno zemljište površine veće od 200 ha i/ili drugo zemljište primarno namijenjeno poljoprivredi, a koja se nalaze izvan utvrđenih građevinskih područja i usklađena su s drugim površinama.

(2) Prostornim planom se kao vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi može odrediti ono zemljište koje se prema posebnom propisu tijela nadležnog za poljoprivredu utvrđuje kao osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište te meliorirano i planirano za melioraciju poljoprivredno zemljište, a koje se nalazi izvan građevinskih područja i usklađeno je s drugim površinama državnog, područnog (regionalnog) i lokalnog značaja.

(3) Prostornim planom se kao ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi može odrediti ono zemljište koje se prema posebnom propisu tijela nadležnog za poljoprivredu može utvrditi kao osobito vrijedno obradivo i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište te meliorirano i planirano za melioraciju poljoprivredno zemljište, a koje se nalazi izvan građevinskih područja i usklađeno je s drugim površinama državnog, područnog (regionalnog) i lokalnog značaja.

(4) Prostornim planom se kao zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja mogu odrediti: šume i šumsko zemljište koje sukladno člancima 3.3. i 3.4. Kyotskog protokola kroz ponor ugljika značajno utječu na održavanje aktivnosti gospodarenje šumama iznad referentne vrijednosti za Republiku Hrvatsku, šume i šumska zemljišta u zaštićenim dijelovima prirode i području NATURA 2000, šumski sjemenski objekti, te najkvalitetnije šumske sastojine koje čine okosnicu šumskog resursa Republike Hrvatske, a koja se nalaze izvan građevinskih područja i usklađena su s drugim površinama.

(5) Prostornim planom se kao ostalo zemljište namijenjeno šumi određuje ostale šume i šumsko zemljište, a koje se nalazi izvan građevinskih područja i usklađeno je s drugim površinama državnog, područnog (regionalnog) i lokalnog značaja.

(6) Ostalo zemljište su preostale poljoprivredne, šumske i/ili druge kopnene površine usklađene s namjenama površina državnog, područnog (regionalnog) i lokalnog značaja.

Članak 39.

(1) Građevinsko područje sastoji se od izgrađenog i/ili neizgrađenog dijela.

(2) Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se na način da obuhvaća skup građevnih čestica određen prostornim planom i izgrađene, odnosno uređene površine javne namjene.

(3) Neizgrađeni dio građevinskog područja sastoji se od uređenog i/ili neuređenog dijela. Uređenim dijelom smatraju se površine opremljene osnovnom infrastrukturom, a koje čine prostornu cjelinu planiranu prostornim planom.

Članak 40.

(1) Građevinsko područje naselja ne smije se osnivati novo niti širiti na rasjedne zone, odnosno rasjede, klizišta, na površine izložene jakim vjetrovima, velikoj vjerojatnosti od poplava, bujicama, lavinama, na površine potencijalno ugrožene od eksplozije, velikih požara, rušenja brane i sl. u skladu s objavljenim, odnosno dostupnim podacima nadležnih tijela, odnosno stručnim podlogama za izradu prostornog plana.

(2) U slučaju da je uzvodno od naselja podignuta ili planirana akumulacijska brana, nije moguća gradnja novih građevina, planiranje novog i širenje postojećih građevinskih područja u području velike vjerojatnosti od poplave u slučaju rušenja brane već samo uređenje zelenih i sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom pod određenim režimom korištenja, uz mogućnost planiranja infrastrukturnih koridora.

(3) U slučaju da je unutar planirane akumulacije, retencije ili inundacijskog područja (određenog na temelju odluke o inundacijskom području nadležnog tijela) postojeće građevinsko područje, nije moguća izgradnja novih građevina, širenje postojećeg, niti planiranje novog građevinskog područja, već samo uređenje zelenih i sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom pod određenim režimom korištenja, uz mogućnost planiranja infrastrukturnih koridora.

(4) Građevinska područja naselja čija duljina u kontinuitetu prelazi 3,0 km planiraju se na način da se koridorima zelene i plave infrastrukture, odnosno sustavom postojećih i planiranih zelenih, vodenih, sportsko-rekreacijskih i otvorenih javnih površina povežu s okolnim periurbanim i ruralnim prostorom u svrhu zaštite eko sustava, umanjivanja posljedica klimatskih promjena, zaštite i evakuacije u slučajevima opasnosti, i sl.

Članak 41.

(1) Prilikom planiranja površina stambene, odnosno mješovite namjene u urbanim područjima potrebno je osigurati najmanje 16 m² zelenih površina po stanovniku ili 30 % od površine stambene, odnosno mješovite namjene u svrhu ublažavanja posljedica klimatskih promjena te njihovu dostupnost stanovništvu u radijusu od najviše 500 m ili pet minuta hoda. U zelene površine u smislu zadovoljenja ovog kriterija ubrajaju se i otvorene sportsko-rekreacijske površine ako imaju svojstvo upojnosti.

(2) Prilikom planiranja površina stambene, odnosno mješovite namjene u urbanim područjima potrebno je osigurati najmanje 3 m² sportsko-rekreacijskih površina po stanovniku. Prilikom planiranja smještaja sportsko-rekreacijskih površina preporuča se radijus od najviše 1,5 km.

(3) Prilikom planiranja smještaja dječjih igrališta preporuča se sljedeće:

1. radijus gravitacije do 100 metara za igralište za djecu uzrasta 1 do 3 godine

2. radijus gravitacije do 250 metara za igralište za djecu uzrasta 4 do 7 godina.

(4) Smjernice za planiranje predškolskih i školskih ustanova:

1. kapacitet zgrade dječjeg vrtića proizlazi iz broja predškolske djece u sklopu predviđenoga gravitacijskog područja, odnosno planiranog obuhvata djece u dječje vrtiće

2. udaljenost dječjeg vrtića od mjesta stanovanja u pravilu je najviše 1.000 m

3. površina potrebnog zemljišta za izgradnju zgrade dječjeg vrtića i formiranje prilaznih putova, igrališta, prirodnog terena/zelenih površina, gospodarskoga dvorišta i parkirališta treba biti najmanje 30 m² po djetetu, a ako se zemljište dječjeg vrtića nalazi uz postojeće zelene površine, najmanje 15 m² po djetetu

4. mreža osnovnih škola ustrojava se na način da zadovoljava potrebe utvrđene sustavnim praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području županije, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja te ispunjava uvjete i mjerila propisane standardima, normativima odnosno posebnim propisima nadležnog tijela za znanost i obrazovanje

5. mrežom osnovnih škola, svakom osnovnoškolskom obvezniku mora biti osigurana mogućnost redovitoga osnovnog školovanja u osnovnoj školi ili drugoj ovlaštenoj ustanovi uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika

6. za učenike razredne nastave, ako je to moguće, školovanje se osigurava u školi čija udaljenost od mjesta stanovanja ne zahtijeva prijevoz

7. u zoni škola i vrtića planirati prikladnu infrastrukturu za potpuno sigurno kretanje pješaka i biciklista

8. površina potrebnog zemljišta za izgradnju školske zgrade i školske dvorane te formiranje školskog trga, školskih igrališta, prostora za rekreaciju i školskog vrta, zelenih površina i drugog iznosi najmanje 30 m² po učeniku, a iznimno, zbog veće katnosti školske zgrade ili guste izgrađenosti naselja, površina potrebnog zemljišta može biti 20 m² po učeniku

9. vanjski školski prostor mora biti ograđen zbog sigurnosti učenika te održavanja i čuvanja.

Članak 42.

(1) Zahvati u prostoru za robinzonski smještaj izvan građevinskog područja planiraju se na način da se prostornim planom županije, Prostornim planom Grada Zagreba, prostornim planom uređenja grada, odnosno općine određuje najveća ukupna površina zahvata i broj takvih zahvata u prostoru.

(2) Unutar zahvata u prostoru za robinzonski smještaj izvan građevinskog područja može se planirati uređenje površina, odnosno gradnja građevina isključivo za smještaj i to: šatora od platna i drugih laganih savitljivih materijala tlocrtne površine do 20 m², zgrade na drvetu tlocrtne površine do 20 m² i/ili zgrada od drveta ili drugog lakog prirodnog materijala tlocrtne površine do 20 m² sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gradnja.

(3) Tlocrtna površina iz stavka 2. ovoga članka je najveća dopuštena površina zgrade za robinzonski smještaj.

(4) Zahvati u prostoru za robinzonski smještaj planiraju se prema pravilima provedbe prostornog plana, a njihova međusobna udaljenost i njihova udaljenost od građevinskih područja ne smije biti manja od 3,0 km.

Članak 43.

Broj korisnika površine ugostiteljsko-turističke namjene obračunava se prema sljedećim normativima: jedna smještajna jedinica u hotelu dva kreveta, odnosno ležaja, jedna smještajna jedinica u turističkom naselju tri kreveta, odnosno ležaja; jedna smještajna jedinica u kampu tri kreveta, odnosno ležaja, 1 smještajna jedinica u vili šest kreveta, odnosno ležaja.

Članak 44.

Parkirališno-garažno mjesto za osobne automobile na javnim parkiralištima i u garažama te parkirališno-garažno mjesto za osobne automobile uz javnu namjenu kao i uz gospodarsku namjenu (uslužnu, ugostiteljsku, trgovačku i sl.) ne smije biti manje od 14,0 m². Veličina i broj pristupačnih parkirališnih mjesta osobama s invaliditetom određene su posebnim propisom.

Članak 45.

(1) Udaljenost novih slobodnostojećih (do dvije nadzemne etaže), odnosno poluugrađenih građevina (do dvije nadzemne etaže) od granica građevne čestice (osim od regulacijske linije) ne može biti manja od 3,0 metra ako se prema toj međi na pročelju građevine izvode otvori. Otvorima na građevini ne smatraju se dijelovi vanjskog zida od staklene opeke i/ili drugih neprozirnih materijala, otvori na pročelju s neprozirnim staklom i/ili drugim neprozirnim materijalom veličine do 60x60 cm i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje nije moguć vizualni kontakt.

(2) Udaljenost nove slobodnostojeće građevine stambene i stambeno-poslovne namjene, s više od dvije nadzemne etaže, i stambeno-poslovne građevine s više od tri samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.), prilikom planiranja neizgrađenih neuređenih površina, ne može biti manja od pola visine (H/2) te građevine uz tu među od granice građevne čestice (osim od regulacijske linije) i ne manje od 3,0 metra.

(3) Najmanje dozvoljene međusobne udaljenosti novih građevina ostalih namjena određuju se u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite od rušenja i zaštite od širenja požara.

VII. MJERILA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA PROSTORNIH PLANOVA

Članak 46.

(1) Grafički dio prostornog plana u elektroničkom obliku iz modula ePlanovi prikazuje se u informacijskom sustavu prostornog uređenja u jednom ili više mjerila u rasponu od 1:500 do 1:2,500.000.

(2) Mjerila uključenja tema i izgled simbologije s obzirom na mjerila prikaza određuju se tehničkim rješenjem modula ePlanovi i ePlanovi Editor.

(3) Za linijsku infrastrukturu dopuštena su odstupanja do 10 % prilikom provedbe prostornog plana.

VIII. STANDARD ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA I ELEKTRONIČKI STANDARD PROSTORNIH PLANOVA

Članak 47.

Podloga za izradu grafičkog dijela prostornog plana su službene karte izrađene u skladu s propisima iz područja državne izmjene i katastra nekretnina te druge službene rasterske karte i vektorski skupovi podataka dostupni u modulu ePlanovi Editor.

Članak 48.

(1) Prostorni plan izrađuje se u modulu ePlanovi Editor koji služi za izradu i uređivanje grafičkih i tekstualnih dijelova prostornih planova te njihovo međusobno povezivanje.

(2) Prostorni plan može se izrađivati i u drugim odgovarajućim računalnim alatima kojima se može osigurati da su grafički prostorni objekti u vektorskom formatu povezani s pripadajućim tekstualnim opisima.

(3) Ako se prostorni plan izrađuje alatima iz stavka 2. ovoga članka, prije prijenosa u modul ePlanovi, obvezno je učitavanje svih sastavnih dijelova prostornog plana u modul ePlanovi Editor i provjera usklađenosti s topološkim i drugim pravilima ugrađenim u navedeni modul.

(4) Nakon provjere usklađenosti s topološkim i drugim pravilima ugrađenim u modul ePlanovi Editor, odgovorni voditelj izrade prostornog plana korištenjem odgovarajućih alata modula ePlanovi Editor prostorni plan prenosi u modul ePlanovi.

Članak 49.

(1) Odluka o donošenju prostornog plana elektronički se izrađuje u modulu ePlanovi iz podataka prenesenih iz modula ePlanovi Editor te iz predloška i podataka upisanih u modul ePlanovi tijekom postupka izrade i donošenja prostornog plana.

(2) Sastavni dio Odluke o donošenju prostornog plana su:

1. odredbe za provedbu prostornog plana

2. grafički dio prostornog plana i

3. obrazloženje prostornog plana.

Članak 50.

(1) Odredbe za provedbu prostornog plana stvaraju se u modulu ePlanovi Editor prema sadržaju i strukturi propisanima ovim Pravilnikom.

(2) Grafički dio prostornog plana stvara se u modulu ePlanovi Editor prema strukturi i sadržaju propisanima ovim Pravilnikom, u skladu s topološkim i drugim pravilima, te se povezuje s pripadajućim odredbama za provedbu koristeći odgovarajuće alate ugrađene u navedeni modul.

(3) Obrazloženje prostornog plana izrađuje se u elektroničkom obliku prema sadržaju propisanom ovim Pravilnikom i učitava se u modul ePlanovi kao zaseban dokument.

Članak 51.

Tumač planskog znakovlja u kartografskim prikazima stvara se automatski i prikazuje sve teme korištene pri izradi prostornog sloja ili prostornih slojeva koje čine taj kartografski prikaz.

Članak 52.

Način označavanja kartografskih prikaza i veza s prostornim slojevima ugrađeni su u module ePlanovi i ePlanovi Editor.

Izvornik i ovjera prostornog plana

Članak 53.

Nakon donošenja i objave Odluke o donošenju prostornog plana u službenom glasilu u modul ePlanovi upisuju se podaci o donošenju, objavi u službenom glasilu i danu stupanja na snagu prostornog plana.

Članak 54.

(1) Izvornik prostornog plana je skup podataka (alfanumeričkih, vektorskih i metapodataka) u elektroničkom obliku pohranjen u modulu ePlanovi nakon što je prošao sve faze postupka i verifikacije ugrađene u modul ePlanovi.

(2) Izvornik prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka u modulu ePlanovi ovjeravaju odgovorne osobe sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje elektroničkim potpisom sukladno propisima kojima se uređuje povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu.

Digitalni elaborat prostornog plana

Članak 55.

(1) Digitalni elaborat prostornog plana je elektronički zapis u pdf formatu svih dijelova donesenog prostornog plana (odredbe za provedbu, kartografski prikazi i obrazloženje) stvoren iz izvornika prostornog plana preko podloga dostupnih u modulu ePlanovi.

(2) Kartografski prikazi iz stavka 1. ovoga članka sadrže tumač planskog znakovlja, grafičko mjerilo i oznaku sjevera te sastavnicu koja se stvara iz podataka i metapodataka unesenih u modul ePlanovi, a ovjeravaju ih odgovorne osobe sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje elektroničkim potpisom sukladno propisima kojima se uređuje povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu.

(3) Digitalni elaborat donesenog prostornog plana trajno se pohranjuje u modulu ePlanovi.

Analogni oblik prostornog plana

Članak 56.

(1) Analogni oblik prostornog plana je ispis digitalnog elaborata prostornog plana.

(2) Sadržaj i mjerila ispisa kartografskih prikaza u analognom obliku prostornog plana propisana su u Prilogu IV. ovoga Pravilnika.

(3) Analogni oblik prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka sadrži elektronički pečat kojim se potvrđuje da je stvoren u modulu ePlanovi iz izvornika prostornog plana.

Izvoz iz izvornika prostornog plana

Članak 57.

Modul ePlanovi omogućava izvoz grafičkih i tekstualnih podataka i metapodataka iz izvornika prostornog plana sukladno posebnim propisima koji uređuju razmjenu prostornih podataka prema propisima o državnoj informacijskoj infrastrukturi.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 58.

(1) Kod izrade nove generacije prostornih planova unutar zaštićenog obalnog područja mora u skladu s ovim Pravilnikom, smještajni kapaciteti unutar izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja se određuju u skladu s najvećim dopuštenim smještajnim kapacitetima propisanim važećim prostornim planovima županija (stare generacije), a isti se planiraju i mogu rasporediti sukladno značaju po razinama prostornih planova (državna, regionalna, lokalna). Kod izrade izmjena i dopuna prostornih planova nove generacije smještajni kapaciteti se mogu povećavati uz uvjet osiguranja najveće dopuštene gustoće od 120 kreveta(ležaja)/ha.

(2) Kod izrade nove generacije prostornih planova, izdvojena građevinska područja izvan naselja određuju se na način da se zadržavaju ukupne površine odnosno površine tih građevinskih područja određene važećim prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, u ovisnosti o namjeni: javna i društvena, sportsko-rekreacijska, ugostiteljsko-turistička, gospodarska, poslovna, proizvodna, itd., a ista se planiraju i mogu rasporediti sukladno značaju po razinama prostornih planova (državna, područna/regionalna, lokalna). Izgrađeni, neizgrađeni-uređeni i neuređeni dijelovi građevinskog područja određuju se sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje kojim se, na temelju važećih prostornih planova jedinica lokalne samouprave, vodeći računa o analizi postojećeg stanja u prostoru, važećim prostornim planovima užeg područja, izdanim aktima za provedbu prostornih planova i važećoj građevinskoj dozvoli.

(3) U cilju transformacije prostornih planova, namjene zemljišta namijenjenog poljoprivredi i šumama prevode se na sljedeći način: P1 = osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P2 = vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P3 = ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi, Š1 i Š3 = zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja, Š2 = ostalo zemljište namijenjeno šumi, PŠ = ostalo zemljište.

Članak 59.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o državnom planu prostornog razvoja (»Narodne novine«, broj 122/15).

Članak 60.

Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Klasa: 350-07/23-01/17

Urbroj: 531-04-1-2-23-13

Zagreb, 8. prosinca 2023.

Ministar Branko Bačić, v. r.

PRILOG 1.

PREGLED PROSTORNIH TEMA