Zakon o zemljišnim knjigama čl. 48, 49

Ovršni zakon čl. 4.7, 82.2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 9 Gž Ovr-1777/2022 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

               Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Slavici Garac, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A. P. /OIB: …/ iz N., o. Š., koga zastupa V. D. odvjetnik u S., protiv prvoovršenika Ž. P. /OIB: …/ pokojnog V. iz S. S., o. Š. (L., C., A.) i drugoovršenice F. K. /OIB: …/ pokojnog V. iz S. S., o. Š. (W. A.), radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-597/2022 od 24. listopada 2022., nadnevka 10. listopada 2023.,

  

r i j e š i o    j e

 

              I. Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-597/2022 od 24. listopada 2022.

 

          II.  Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška žalbenog postupka.

 

 Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim je rješenjem odbijen prijedlog za određivanjem ovrhe kao neosnovan.

 

2. Protiv rješenja žali se ovrhovoditelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a) i člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 93/2014., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., u daljnjem tekstu: OZ-a).

 

2.1. Ovrhovoditelj predlaže preinaku ili ukidanje prvostupanjskog rješenja slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak sastava žalbe po punomoćniku odvjetniku (1.250,00 kn + porez na dodanu vrijednost od 25%).

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Ispitivanjem prvostupanjskog rješenja i postupka koji je prethodio nisu utvrđeni žalbeni razlozi na koje se poziva žalitelj, a ni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

5. Prvostupanjski je sud odbio kao neosnovan prijedlog od 4. ožujka 2022. (ispravljen 17. ožujka 2022.) kojim A. P. (žalitelj) zahtjeva na temelju ovršnih isprava radi naplate novčane tražbine (66.329,00 kn sa zateznim kamatama i troškovima ovrhe) od dužnika Ž. P. i F. K., ovrhu na nekretninama (čest. zem. 2386, šuma, površine 13014 m2, zk. ul. 287 k.o. S. S., čest. zemlj. 1527/3, pašnjak, zk. ul. 109 k.o. S. S.), uz obrazloženje:

 

-          da nekretnine u zemljišnim knjigama nisu upisane na ovršenike,

-          i da nisu ispunjene pretpostavke da ovršni sud po službenoj dužnosti (članak 82. stavak 2. OZ-a u vezi s člankom 48. i članka 49. ZZK-a[1] ovršenike upiše suvlasnicima na čest. zem. 2386, šuma, površine 13014 m2, zk. ul. 287 k.o. S. S., svakog u ½ dijela, a na čest. zemlj. 1527/3, pašnjak, zk. ul. 109 k.o. S. S. svakog u 5/96 dijela, na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-1683/1987 od 29. rujna 1989. (pravomoćno 18. veljače 1992.) i Dosudnice od 8. rujna 1942., jer da je kao vlasnik čest. zem. 2386, šuma, površine 13014 m2, zk. ul. 287 k.o. S. S. upisan P. F. pokojnog V., a na čest. zemlj. 1527/3, pašnjak, zk. ul. 109 k.o. S. S. P. V. pokojnog F. u 5/48 dijela,

-          odnosno da Dosudnica od 8. rujna 1942. i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-1683/1987 od 29. rujna 1989. nisu isprave podobne za uknjižbu prava vlasništva ovršenika u zemljišnim knjigama u smislu odredbe članka 48. i članka 49. ZZK-a s obzirom da u Dosudnici nisu navedene čestice koje su predmetom nasljeđivanja, a rješenje o nasljeđivanju da se odnosi na ostavinu pokojnog P. V. pokojnog F. (nije moguće utvrditi identitet upisanog vlasnika i ostavitelja iz rješenja o nasljeđivanju).

 

6. Žalitelj smatra da se njemu ne mogu staviti na teret provedeni upisi, niti rješenje o nasljeđivanju, da iz posjedovnog lista za kat. čest. 2874, Pl. br. 47 k.o. S. S. jasno proizlazi da je "tu upisan P. V., otac ovršenika", da je na temelju tog posjedovnog lista sud mogao utvrditi da je P. V. prednik ovršenika, da je čest. zem. 2386 / zk. ul. 287. k.o. S. S. "uknjižena na djeda ovrhovoditelja sada pokojnog P. F. pokojnog V. na temelju dosudnice", da je iz sudske arhive pribavio izvornik dosudnice donesen iza P. A., da je iz svega notorno da je riječ o djedu i predniku ovršenika, da je prvostupanjski sud potpuno nepotrebno ulazio u pitanje identiteta osoba upisanih u zemljišnoj knjizi i navedenih u rješenju o nasljeđivanju jer da je pitanje vlasništva nekretnina, pitanje pasivne legitimacije o kojima se trebaju izjasniti sami ovršenici u žalbi protiv rješenja o ovrsi i da je ovršni sud trebao pozvati ovršenika da se izjasne je su li ili oni vlasnici nekretnina koje su predmet ovrhe ili ne.

 

7. Nisu ostvareni žalbeni razlozi koje ovrhovoditelj veže za činjenice i shvaćanja u bitnome navedeno pod prethodnom točkom obrazloženja.

 

8. Naime, ovrha na nekretnini radi naplate novčane tražbina, prema posebnim ovršnim pravilima, provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi kojom ovrhovoditelj stječe pravo namirenja (ako to pravo već nije prije stekao), utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (članak 80., članak 84. stavak 2. i 6. OZ-a).

 

8.1. Osnovnom odredbom OZ-a koja je mjerodavne i za ovrhu na nekretnini radi naplate novčane tražbine s obzirom da posebnim ovršnim pravilima nije drugačije izrijekom određeno, je propisano da se prema okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga, ocjenjuje može li neka stvar ili pravo biti predmetom ovrhe, odnosno je li ovrha na nekoj stvari ili pravu ograničena (članak 4. stavak 7. OZ-a).

 

9. Iz navedenih odredbi i odredbe članka 82. stavka 1. i 2. OZ-a proizlazi da je jedan od osnovnih uvjeta za stjecanje ovrhovoditeljevog prava na namirenje novčane tražbine na nekretnini, da je nekretnina (predmet ovrhe) u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo ovršenika (članak 82. stavak 1. OZ-a) ili da je ovrhovoditelj uz prijedlog podnio ispravu koja je podobna za upis ovršenikovog prava vlasništva, ako je vlasništvo u zemljišnoj knjizi upisano na drugu osobu, a ne na ovršenika (članak 82. stavak 2. OZ-a), na temelju koje bi ovršni sud s obzirom na okolnosti koje postoje u vrijeme podnošenja prijedloga po službenoj dužnosti naložio u zemljišnoj knjizi upis prava vlasništva ovršenika (članak 82. stavak 3. OZ-a).

 

10. Nadalje, mjerodavnim odredba zemljišno knjižnog prava kojim je vezan i ovršni sud (članak 82. stavak 2. i 3. u vezi s člankom 4. stavkom 7. i člankom 21. stavkom 2. OZ-a) je među ostalim propisano:

 

-          da odluke sudova i drugih vlasti o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o broju i površini katastarske čestice, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi (članak 11. stavak 3. ZZK-a), da su upisi u zemljišnu knjigu dopušteni samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojega se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno bude kao takva uknjižena ili predbilježena  (članak 45.);

-          da će se stjecatelju u slučaju otuđenja knjižnog prava koje je s ostavitelja nasljeđivanjem prešlo na nasljednika, dopustiti upis njegova prava neposredno iza ostavitelja, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od ostavitelja kao knjižnoga prednika do sebe (članak 46. stavak 2. ZZK-a)

-          da je upisi u zemljišnu knjigu dopušten na temelju isprava koje nemaju očitih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost (članak 49. stavak 1. ZZK-a);

-          da u ispravama na temelju kojih se zahtijeva upis osoba protiv kojih i u čiju se korist upis zahtijeva, neovisno o tome kada su sastavljene, moraju biti navedene tako da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugima, a moraju biti navedeni i mjesto, dan, mjesec i godina sastavljanja isprave (članak 49. stavak 2.);

-          da javna isprava na temelju kojih se može dopustiti uknjižba - b) odluke suda ili drugoga nadležnog tijela odnosno pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama ili koje se prema propisima o upravnom postupku smatraju izvršnim rješenjima prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu, ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis (članak 60. stavak 1. ZZK-a);

-          da sud, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopušta upis ako: a) iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu b) nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena, c) utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i d) isprave imaju potreban oblik (članak 117. stavak 1. ZZK-a),

-          zemljišnoknjižni sud ispituje je li upis odredilo nadležno tijelo i je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud (članak 117. stavak 2. ZZK-a),

-          i da  u rješenju kojim se određuje upis moraju biti označeni ime katastarske općine i zemljišnoknjižni uložak u kojem će se provesti upis, a po potrebi katastarska čestica, osoba u čiju će se korist provesti upis, njezin osobni identifikacijski broj i njezina adresa, vrsta upisa (uknjižba, predbilježba, zabilježba), predmet glede kojega će se provesti, isprave na kojima se upis temelji, pravo koje treba upisati s njegovim bitnim sadržajem, kao i nalog da se u zemljišnoj knjizi provede upis točno određenoga sadržaja (članak 118. stavak 2. ZZK-a).

 

11. Iz stanja spisa u bitnome proizlazi:

 

-          da nekretnine (čest. zem. 2386, šuma, površine 13014 m2, zk. ul. 287 k.o. S. S. u čest. zemlj. 1527/3, pašnjak, zk. ul. 109 k.o. S. S.) u zemljišnoj knjizi nisu upisane kao vlasništvo ovršenika (Ž. P. i F. K.), već na ime P. F. pokojnog V. (čest. zem. 2386, šuma, površine 13014 m2, zk. ul. 287 k.o. S. S. /list 23. spisa/) i  P. V. pokojnog F. (5/48 dijela čest. zemlj. 1527/3, pašnjak, zk. ul. 109 k.o. S. S. /list 31. - 32. spisa/);

-          da je pravomoćnom presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1000/2020-2 od 29. lipnja 2021. odbijen tužbeni zahtjev Ž. P. i F. K. (ovršenika iz predmetne ovrhe) na utvrđenje da su suvlasnici u jednakim dijelovima čest. zemlj. 1527/3, pašnjak, zk. ul. 109 k.o. S. S. (list 14. - 22. spisa);

-          da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-1683/1987 od 29. rujna 1989. deklarirano nasljeđivanje iz pokojnog P. V. pokojnog F. (list 24. - 25. spisa),

-          i da u Dosudnici iz 1942. nisu navedeni predmeti nasljeđivanja (list 26. i 45. spisa).

 

12. Prema tome, suprotno žalbenim navodima, u okolnostima konkretnog slučaja nisu ispunjene pretpostavke da ovršni sud po službenoj dužnosti naloži u zemljišnoj knjizi upis prava vlasništva Ž. P. i F. K. na predmetnim nekretninama, a niti odredi ovrhu na tim nekretninama s obzirom da nekretnine u zemljišnoj knjizi nisu upisane na ime ovršenika (Ž. P. i F. K.), već na ma ime P. F. pokojnog V. (čest. zem. 2386, šuma, površine 13014 m2, zk. ul. 287 k.o. S. S.) i P. V. pokojnog F. (5/48 dijela čest. zemlj. 1527/3, pašnjak, zk. ul. 109 k.o. S. S.) i da isprave podnesene po ovrhovoditelju (rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-1683/1987 od 29. rujna 1989., Dosudnica iz 1942.) nisu podobne da se u zemljišnoj knjizi Ž. P. i F. K. (ovršenika) upiše kao vlasnike predmetnih nekretnina, budući da osobe protiv kojih i u čiju korist se upis predlaže nisu navedene tako da ne postoji opasnost da ih se zamjeni s drugim, niti isprave sadrže predmet (bitni sadržaj) glede kojeg bi se proveo upis.

 

13. Naime, nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je "Sud trebao u dokazne svrhe pregledati navedeni posjedovni list i utvrditi nespornu činjenicu da je P. V. prednik ovršenika", da je "…na čes. zemlj. 2386 Z.U. 287 k.o. S. S. … uknjižen djeda ovrhovoditelja sada pok. P. F. pok. V. na temelju dosudnice …" da je sud sasvim nepotrebno ulazio u pitanje identiteta osoba upisanih u zemljišnoj knjizi i navedenih u rješenju o nasljeđivanju", da je pitanje vlasništva predmetnih nekretnina pitanje pasivne legitimacije o kojoj se trebaju izjasniti ovršenici  i da je sud trebao pozvati ovršenika da se izjasne je su li vlasnici nekretnina ili ne.

 

13.1. To iz razloga:

 

-          što se u ovršnom postupku postojanje objektivnih i subjektivnih pretpostavki za ovrhu utvrđuje po načelu strogog formalnog legaliteta, a ne po slobodnoj ocjeni kao u parničnom postupku, a što među ostalim znači da u ovršnom postupku nije dopušteno utvrđivati činjenice koje se ne mogu dokazati (a treba ih dokazati) po navedenom načelu, a niti sporne činjenice i njihove posljedica zbog kojih stranke moraju pokrenuti parnicu ili neki drugi postupka;

 

-          zatim, što se zadiranje u pravnu sferu drugih pravnih subjekata ili ograničavanje njihovih prava (stvarnog raspolaganja dijelovima njihovom imovine) ne može temeljiti isključivo na opasnosti od onemogućavanja ili bitnog otežanja ostvarenja tražbine u budućnosti,

 

-          i konačno, što za pitanje procesne i stvarne legitimacije stranaka u ovrsi nije odlučan predmet ovrhe (stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha /članak 4. stavak 2. OZ-a/), već ovršna i eventualno dopunska ovršna isprava ili vjerodostojna isprava (članak 2. točka 2., 4. i 6., članak 22., članak 23. točka 1., članak 29. stavak 1., članak 32. OZ-a).

 

14. Dakle, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio odlučne činjenice i primijenio materijalno (ovršno) kada je odbio kao neosnovan predmetni prijedlog i za svoju odluku u bitnome dao jasne razloge, u skladu sa stanjem spisa.

 

15. Kako žalitelj nije uspio sa predmetnom žalbom, to mu ne pripada niti pravo na trošak iste od protivnih stranaka (članak 154. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 21. OZ-a).

 

16. Zaključno, ispitivanjem rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-597/2022 od 24. listopada 2022. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po ovrhovoditelju, a ni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a za stavak I., članak 166. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 21. OZ-a za stavak II.).

 

 

U Zagrebu 10. listopada 2023.

 

           Sutkinja:

Slavica Garac, v.r.