KOLEKTIVNI UGOVORI
1779
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, Trg svetog Marka 2, (u daljnjem tekstu: Vlada), kao poslodavac, zastupana po ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marinu Piletiću
i
SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE, Zagreb, Bužanova 4, zastupan po Dubravku Jagiću,
NEZAVISNI SINDIKAT DJELATNIKA MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 1, zastupan po Zdravku Lončaru,
(u daljnjem tekstu: sindikat)
zaključili su 25. listopada 2023. godine sljedeći
Članak 1.
Ovim Dodatkom III. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Dodatak III. Kolektivnom ugovoru) mijenja se i dopunjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (»Narodne novine«, br. 56/22, 127/22 i 58/23 – u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) te se uređuju materijalna prava službenika i namještenika.
Članak 2.
(1) Osnovica za izračun plaće službenika i namještenika iz članka 35. Kolektivnog ugovora, u 2023. i 2024. godini će iznositi 947,18 eura bruto.
(2) Osnovica iz stavka 1. ovoga članka se primjenjuje počevši s plaćom za mjesec listopad 2023. godine, koja se isplaćuje u mjesecu studenom 2023. godine.
(3) Uzimajući u obzir da je u postupku donošenje novih propisa kojima se uređuju plaće u državnoj službi i javnim službama, i to Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama te dvije uredbe kojima se utvrđuju nazivi radnih mjesta, uvjeti za raspored, klasifikacija radnih mjesta i pripadajući platni razred te koeficijenti za obračun plaće u državnoj službi i javnim službama, ugovorne strane se obvezuju da će u slučaju da navedeni propisi ne stupe na snagu do 1. ožujka 2024. godine, odmah pristupiti pregovorima o visini osnovice za izračun plaće u 2024. godini.
Članak 3.
Nagrada za božićne blagdane iz članka 57. Kolektivnog ugovora za 2023. godinu iznosi 300,00 eura.
Članak 4.
Regres iz članka 43. Kolektivnog ugovora za 2024. godinu iznosi 300,00 eura.
Članak 5.
U članku 14. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojem koristi godišnji odmor (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za službenika i namještenika povoljnije.«.
Članak 6.
U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti, te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, službenik ili namještenik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.«.
Članak 7.
U članku 28. stavku 1. iza podstavka 11., dodaje se podstavak 12. koji glasi:
» – odsutnosti s posla kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutna nazočnost – ukupno 3 radna dana tijekom jedne kalendarske godine.«.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka, za svako darivanje krvi iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka te za svaki slučaj odsutnosti s posla iz stavka 1. podstavka 12. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste kalendarske godine iskoristio po drugim osnovama.«.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
»(6) Pod darivanjem krvi iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka smatra se i darivanje krvnog sastojka za pripremu krvnog pripravka namijenjenog za transfuzijsko liječenje, koje se provodi prema pozivu koji je ovlaštena ustanova, u skladu s posebnim propisom, uputila osobno davatelju krvi.«.
Članak 8.
U članku 38. stavak 8. mijenja se i glasi:
»(8) Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za 5 % ako službenik i namještenik ima završen sveučilišni specijalistički studij (spec. i univ. spec. – razina VII.2. Hrvatskog klasifikacijskog okvira ili završen poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu – kratica mr. uz naznaku struke – predbolonjski studiji), 8 % ako službenik i namještenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15 % ako službenik i namještenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti, neovisno o tome je li poslijediplomski specijalistički studij, magisterij, odnosno doktorat znanosti u funkciji radnog mjesta ili nije.«.
Članak 9.
Članak 42. mijenja se i glasi:
(1) Ako je službenik i namještenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, neovisno o vrsti bolovanja, pripada mu naknada plaće u visini 85 % njegove plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili u visini 85 % njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za službenika i namještenika.
(2) Iznimno, naknada plaće u visini 100 % iznosa njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje pripada službeniku i namješteniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu i to za vrijeme trajanja bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
(3) Ako je u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje službenik i namještenik za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje ostvario pravo na naknadu plaće, tada mu se za to vrijeme obračunava naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i kao takva uračunava u prosjek iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Ako je posebnim propisima pravo na naknadu plaće iz ovog članka uređeno na povoljniji način, na službenika i namještenika će se primijeniti to povoljnije pravo.«.
Članak 10.
Iza članka 42. dodaje se članak 42.a koji glasi:
»Članak 42.a
Za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, službenik i namještenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za službenika i namještenika povoljnije.«.
Članak 11.
Članak 47. mijenja se i glasi:
»(1) Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju:
– bolovanja u neprekidnom trajanju dužem od 90 dana, neovisno o tome je li bolovanje započelo u prethodnoj kalendarskoj godini, a završilo u tekućoj godini ili je započelo i završilo u tekućoj godini te neovisno o osnovi bolovanja – jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice
– nastanka invalidnosti službenika i namještenika, malodobne djece, supružnika, izvanbračnog druga ili životnog partnera službenika i namještenika – u visini jedne proračunske osnovice, koja se s osnova nastanka invalidnosti isplaćuje jednokratno
– rođenja ili posvojenja svakog djeteta u visini 50 % jedne proračunske osnovice.
(2) Nastanak invalidnosti službenika i namještenika, supružnika, izvanbračnog druga, životnog partnera i malodobnog djeteta utvrđuje se dostavom konačnog rješenja nadležnog tijela sukladno posebnim propisima.
(3) Pojam invalidnosti službenika i namještenika, supružnika, izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera službenika i namještenika veže se isključivo uz smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
(4) Pravo na pomoć u slučaju nastanka invalidnosti malodobnog djeteta službenik i namještenik ostvaruje ako je kod malodobnog djeteta utvrđen teži (stupanj III) ili teški invaliditet (stupanj IV), a ostvaruje se dostavom jednog od sljedećih pravomoćnih rješenja nadležne službe:
– rješenje o pravu na doplatak za djecu (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; temeljem članka 22. Zakona o doplatku za djecu, za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema posebnim propisima)
– rješenje o pravu na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje)
– rješenje o pravu na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje; do 8. godine i nakon 8. godine života djeteta)
– rješenje o pravu na osobnu invalidninu (centar za socijalnu skrb)
– rješenje o pravu na doplatak za pomoć i njegu (centar za socijalnu skrb).
(5) Radi pokrića troškova liječenja, odnosno pokrića troškova prilikom nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koja su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste iz sustava javnog zdravstva, po pravilima medicinske struke prijeko potrebni i nenadomjestivi za službenika i namještenika, malodobno dijete, punoljetno dijete kojem je rješenjem nadležnog tijela utvrđena potpuna i trajna nesposobnost za samostalni život i rad sukladno posebnim propisima, supružnika, izvanbračnog druga ili životnog partnera, a pokriće troškova nije odobreno (u cijelosti ili djelomično) od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, službeniku i namješteniku se nadoknađuje trošak u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne proračunske osnovice, jednom godišnje.
(6) Pomoć iz ovoga članka isplaćuje se najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja dokumentiranog zahtjeva odnosno od dana dostave konačnog rješenja nadležnog tijela.«.
Članak 12.
Iza članka 52. dodaje se članak 52.a koji glasi:
»Članak 52.a
(1) Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova nastalih zbog obavljanja posla na izdvojenom mjestu rada, po danu, u iznosu koji je neoporeziv u skladu s posebnim propisom o porezu na dohodak, ako je takav rad ugovoren kao stalan ili kada razdoblje rada tijekom jednog kalendarskog mjeseca traje duže od sedam radnih dana.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka službeniku i namješteniku se isplaćuje najkasnije s isplatom plaće koja se službeniku i namješteniku isplaćuje za prethodni mjesec.
(3) Ako je rad od kuće iz stavka 1. ovoga članka dogovoren ili ugovoren na zahtjev poslodavca, službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova nastalih zbog obavljanja posla na izdvojenom mjestu rada za čitavo razdoblje takvoga rada.
(4) Ako je rad od kuće iz stavka 1. ovoga članka ugovoren na pisani zahtjev službenika i namještenika, službenik i namještenik i poslodavac se mogu pisanim putem dogovoriti da službenik i namještenik ne ostvaruje pravo na naknadu troškova u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada.«.
Članak 13.
Iza članka 57. dodaje se članak 57.a koji glasi:
»Članak 57.a
(1) Službenicima i namještenicima pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za uskršnje blagdane, u punom iznosu, neovisno rade li u punom ili nepunom radnom vremenu, a službenici i namještenici koji u nepunom radnom vremenu rade kod dva ili više poslodavaca, ostvaruju isplatu godišnje nagrade za uskršnje blagdane kod jednog poslodavca.
(2) Pravo na godišnju nagradu za uskršnje blagdane pripada svim službenicima i namještenicima koji su na Uskrs po Gregorijanskom kalendaru u radnom odnosu kod poslodavca, osim službenicima i namještenicima kojima na taj dan prava i obveze iz rada ili u svezi s radom miruju.
(3) Godišnja nagrada za uskršnje blagdane za 2024. godinu iznosi 100,00 eura.
(4) O visini godišnje nagrade za uskršnje blagdane, Vlada RH i sindikati državnih službi pregovarat će svake godine prije donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu, s time da ako se dogovor ne postigne, godišnja nagrada za uskršnje blagdane iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata te nagrade u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata.«.
Članak 14.
Članak 60. mijenja se i glasi:
»Iznosi materijalnih prava iz članaka 43., 44., 45., 47., 48., 49., 51., 52., 52.a, 54., 55., 56., 57., 57. a, 59. i 64. ovoga Ugovora ugovoreni su u neto iznosima.«.
Članak 15.
U članku 72. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 službenika i namještenika, dužan je, uz prethodnu pisanu suglasnost osobe za koju predlaže imenovanje, imenovati jednu osobu, a poslodavac koji zapošljava više od 75 službenika i namještenika dužan je imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva službenika i namještenika.«.
Članak 16.
U članku 90. stavku 1. podstavku 2, iza zareza dodaju se riječi: »elektroničke pošte i obavijesti,«.
Članak 17.
Ovaj Dodatak III. Kolektivnom ugovoru primjenjuje se danom potpisa.
Članak 18.
Ovaj Dodatak III. Kolektivnom ugovoru sastavljen je u sedam izvornih primjeraka, od kojih svakom sindikatu pripada po jedan primjerak, a Vladi pet primjerka.
|
ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, v. r. |
Sindikat policije Hrvatske Dubravko Jagić, v. r. |
|
Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova Zdravko Lončar, v. r. |
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_10_128_1779.html