Baza je ažurirana 21.10.2024. 

zaključno sa NN 102/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu
NN 123/2023 (23.10.2023.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija

HRVATSKI SABOR

1698

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 17. listopada 2023.

Klasa: 011-02/23-02/87 Urbroj: 71-10-01/1-23-2 Zagreb, 20. listopada 2023.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Članak 1.

U Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (»Narodne novine«, br. 82/15., 70/19. i 47/20.) u članku 5. na kraju podstavka 32. briše se točka i dodaju se podstavci 33. i 34. koji glase:

»33. provoditelj ocjene proporcionalnosti – ovlašteni predlagatelj zakona, podnositelj amandmana te ovlašteni predlagatelj i donositelj drugih propisa i općih akata čijim se odredbama ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje

34. nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti – tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije.«.

Članak 2.

Članak 5.a mijenja se i glasi:

»(1) Provoditelj ocjene proporcionalnosti dužan je provesti ocjenu proporcionalnosti prilikom utvrđivanja novih ili izmjene postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva.

(2) Ocjena proporcionalnosti provodi se za svaki propisani uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje.

(3) Ocjena proporcionalnosti provodi se objektivno i neovisno, a temelji se na kvalitativnim, a kada je moguće i relevantno, i kvantitativnim dokazima.

(4) Opseg ocjenjivanja mora biti proporcionalan prirodi, sadržaju i učinku uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje.

(5) O ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje provoditelj ocjene proporcionalnosti sastavlja izjavu.

(6) Izjava iz stavka 5. ovoga članka mora omogućiti procjenu usklađenosti s načelom proporcionalnosti sukladno člancima 5.c i 5.d ovoga Zakona, a uključuje podatke o provoditelju ocjene proporcionalnosti, nadležnom tijelu za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti, uvjetu kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje za koji je provedena ocjena proporcionalnosti te opravdane razloge za utvrđivanje ocijenjenog uvjeta.

(7) Ako je provoditelj ocjene proporcionalnosti nadležna strukovna organizacija koja je ovim Zakonom i posebnim propisima ovlaštena za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, ista je dužna ishoditi suglasnost nadležnog tijela za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti na izrađenu izjavu iz stavka 5. ovoga članka.

(8) Nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti dužno je dostaviti izjavu i suglasnost iz stavka 7. ovoga članka koordinatoru iz članka 74. ovoga Zakona.

(9) Nakon uvođenja novih ili izmjene postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje, nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti dužno je pratiti njihovu usklađenost s načelom proporcionalnosti, uzimajući u obzir promjene koje su nastupile nakon njihova uvođenja.

(10) Praćenje usklađenosti novih ili izmijenjenih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama s načelom proporcionalnosti nakon njihova usvajanja provodi se za razdoblje od dvije godine, počevši od početka primjene novih ili izmijenjenih uvjeta.

(11) Nakon proteka razdoblja praćenja primjene novih ili izmijenjenih uvjeta iz stavka 10. ovoga članka nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti sastavlja izvješće o usklađenosti novih ili uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama s načelom proporcionalnosti.

(12) Izvješće iz stavka 11. ovoga članka nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti dostavlja koordinatoru iz članka 74. ovoga Zakona.

(13) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje način provedbe ocjene proporcionalnosti te način i tijek praćenja usklađenosti novih ili izmijenjenih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama s načelom proporcionalnosti.«.

Članak 3.

Članak 5.c mijenja se i glasi:

»(1) Uvjeti kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje moraju biti potrebni i prikladni za ostvarenje cilja koji se želi postići i ne smiju prelaziti okvire potrebne za ostvarenje tog cilja.

(2) Za ocjenjivanje proporcionalnosti uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje primjenjuju se sljedeći kriteriji:

a) priroda rizika koji su povezani s određenim ciljevima od javnog interesa, posebno rizika za primatelje usluga, uključujući potrošače, stručnjake ili treće osobe

b) prikladnost i učinkovitost postojećih uvjeta sukladno općim ili posebnim propisima poput onih o općoj sigurnosti proizvoda ili zaštiti potrošača

c) prikladnost uvjeta za ostvarenje određenog cilja na dosljedan i sustavan način i odražava li taj uvjet određeni cilj na dosljedan i sustavan način te tako rješava utvrđene rizike na sličan način kao u usporedivim uslužnim djelatnostima i profesijama

d) učinak uvjeta na slobodno kretanje osoba i slobodno pružanje usluga unutar Europske unije, izbor potrošača i kvalitetu pružene usluge

e) mogućnost primjene manje ograničavajućih uvjeta za ostvarenje cilja od javnog interesa; ako su ograničenja opravdana isključivo zaštitom potrošača i utvrđeni rizici isključivo se odnose na odnos između stručnjaka i potrošača te nemaju negativnog utjecaja na treće osobe, potrebno je dodatno procijeniti može li se cilj ostvariti manje ograničavajućim sredstvima od ograničavanja poslova ili grupe poslova u određenoj profesiji i

f) učinak uvjeta u kombinaciji s drugim (postojećim) uvjetima kojima se ograničava pristup profesiji ili njezino obavljanje, a posebno način na koji novi ili izmijenjeni uvjeti u kombinaciji s drugim uvjetima pridonose postizanju istog cilja od javnog interesa, te pitanje jesu li novi ili izmijenjeni uvjeti nužni za postizanje tog cilja, a koji se ocjenjuje prema:

1. djelatnostima koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni naziv ili svaki drugi oblik reguliranja iz članka 5. podstavka 1. ovoga Zakona

2. obvezi kontinuiranog stručnog usavršavanja

3. pravilima koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor

4. obvezi članstva u strukovnoj organizaciji ili tijelu odnosno dobivanju ovlaštenja, licencija i dopusnica kao uvjetima za rad, posebice ako podrazumijevaju posjedovanje određenih stručnih kvalifikacija

5. kvantitativnim ograničenjima, posebice ograničenjima broja dozvola za obavljanje djelatnosti ili broja zaposlenika, rukovoditelja ili predstavnika koji imaju određene stručne kvalifikacije

6. ograničenjima koja se odnose na poseban pravni oblik ili na vlasničku strukturu ili poslovno upravljanje, i to u mjeri u kojoj su ti uvjeti izravno povezani s obavljanjem regulirane profesije

7. teritorijalnim ograničenjima i u slučajevima kada je profesija različito regulirana u nekim dijelovima državnog područja

8. ograničenjima koja se odnose na zajedničko ili partnersko obavljanje regulirane profesije te pravilima o nespojivosti

9. ograničenjima koja se odnose na osiguravateljska pokrića ili druge osobne ili kolektivne zaštite od profesionalne odgovornosti

10. ograničenjima koja se odnose na znanje jezika, i to u mjeri potrebnoj za obavljanje profesije

11. fiksnim minimalnim i/ili maksimalnim tarifama odnosno reguliranim cijenama i

12. ograničenjima u pogledu oglašavanja.

(3) Za ocjenjivanje proporcionalnosti uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje primjenjuju se i sljedeći kriteriji ako su relevantni za sadržaj i prirodu uvjeta koji se analiziraju:

a) veza između opsega djelatnosti obuhvaćenih određenom profesijom ili ograničenih na tu profesiju i potrebnih stručnih kvalifikacija

b) veza između složenosti poslova koji se obavljaju unutar profesije i potrebnih stručnih kvalifikacija, posebice u pogledu razine, prirode i trajanja osposobljavanja ili potrebnog iskustva

c) mogućnost stjecanja stručne kvalifikacije na druge načine

d) mogućnost podjele obavljanja određene profesije s drugim profesijama

e) stupanj samostalnosti u obavljanju regulirane profesije, posebice ako su poslovi povezani s reguliranom profesijom koja se obavlja pod nadzorom i odgovornošću propisno kvalificiranog stručnjaka i

f) stupanj znanstvenog i tehnološkog razvoja kojim se može učinkovito smanjiti ili povećati nesrazmjer u informiranosti između stručnjaka i potrošača.«.

Članak 4.

Članak 5.d mijenja se i glasi:

»(1) Pri utvrđivanju novih ili izmjeni postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje na privremenoj ili povremenoj osnovi sukladno glavi II. ovoga Zakona ocjena proporcionalnosti provodi se u odnosu na:

a) automatsku privremenu registraciju ili pro forma članstvo u nadležnoj strukovnoj organizaciji iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona

b) izjavu, dokumentaciju ili bilo koji jednakovrijedan zahtjev koji se prilaže uz izjavu iz članka 7. ovoga Zakona i

c) plaćanje naknade ili drugih troškova koje snosi osoba koja želi pružati usluge u postupcima koji se odnose na pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na uvjete koji se odnose na opće uvjete zapošljavanja.«.

Članak 5.

U članku 6. stavku 3. točki a) riječi: »nadležnom tijelu« zamjenjuju se riječima: »nadležnoj strukovnoj organizaciji«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Iznimno od stavka 3. točke a) ovoga članka, nadležno tijelo može predvidjeti automatsku privremenu registraciju ili pro forma članstvo u nadležnoj strukovnoj organizaciji kako bi se olakšala primjena disciplinskih odredbi koje su na snazi u Republici Hrvatskoj na temelju posebnih propisa.«.

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 5., 6. i 7.

Članak 6.

Članak 7. mijenja se i glasi:

»(1) Osoba koja prvi put želi pružati usluge obavljanjem regulirane profesije u Republici Hrvatskoj dužna je o tome izvijestiti nadležno tijelo ili Jedinstvenu kontaktnu točku za usluge iz članka 78. ovoga Zakona izjavom u pisanom obliku ili elektroničkim putem.

(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka:

a) podnosi se prije početka prvog pružanja usluga u Republici Hrvatskoj

b) uključuje osobne podatke i podatke o osiguranju ili bilo kojeg drugog sredstva osobne ili kolektivne zaštite s obzirom na profesionalnu odgovornost

c) podnosi se za svaku godinu u kojoj osoba namjerava privremeno ili povremeno pružati usluge u Republici Hrvatskoj.

(3) Prije početka prvog pružanja usluga nadležno tijelo može zahtijevati da osoba uz izjavu iz stavka 2. ovoga članka priloži sljedeće dokumente, ako nije moguće provjeriti relevantne podatke i informacije putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI):

a) dokaz o državljanstvu

b) potvrdu kojom se potvrđuje da je poslovno nastanjena u državi članici poslovnog nastana za bavljenje profesijom, odnosno djelatnostima o kojima je riječ i da u trenutku izdavanja potvrde nema, čak ni privremeno, zabranu obavljanja profesije, odnosno djelatnosti

c) dokaz o stručnim kvalifikacijama

d) bilo koji dokaz da je osoba obavljala profesiju o kojoj je riječ najmanje godinu dana tijekom zadnjih deset godina, u slučaju da profesija, stručno osposobljavanje i usavršavanje za tu profesiju nisu regulirani u državi članici poslovnog nastana

e) dokaz o nekažnjavanju, odnosno dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije, isključivo u slučajevima profesija iz sigurnosnog sektora, zdravstvenog sektora i obrazovanja maloljetnih osoba, uključujući brigu o djeci i predškolsko obrazovanje, kada to Republika Hrvatska traži za svoje državljane

f) odgovarajući dokaz da osoba posjeduje potrebnu razinu znanja hrvatskog jezika za potrebe obavljanja profesije u Republici Hrvatskoj, isključivo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata

g) potvrdu o prirodi i trajanju djelatnosti koju je izdalo nadležno tijelo države članice poslovnog nastana za profesije koje su obuhvaćene automatskim sustavom priznavanja na temelju prethodnog stručnog iskustva iz članka 62. ovoga Zakona i koje su na popisu profesija za koje je potrebna prethodna provjera kvalifikacija u skladu s člankom 79. stavkom 2. ovoga Zakona.

(4) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je nadležnom tijelu prijaviti svaku promjenu okolnosti iz stavka 3. ovoga članka, a na temelju koje joj je omogućeno pružati usluge obavljanjem regulirane profesije u Republici Hrvatskoj.

(5) Podnošenjem izjave iz stavka 2. ovoga članka osoba dobiva pravo pristupa profesiji, odnosno pružanju usluga na području Republike Hrvatske.

(6) Nadležno tijelo, osim dokumenata iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, može zatražiti i druge dokumente:

a) kada se takvi dokumenti zahtijevaju i od državljana Republike Hrvatske

b) kada ih nije moguće pribaviti na drugi način, odnosno nije moguće provjeriti relevantne podatke i informacije putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI)

c) kada je profesija različito regulirana u nekim dijelovima državnog područja i

d) kada su razlike u takvoj regulativi opravdane zbog prevladavajućih razloga općeg interesa koji se odnose na javno zdravlje ili sigurnost primatelja usluga.

(7) Na temelju izjave iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo može odobriti osobi iz stavka 1. ovoga članka pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi te postupak registracije ne može utjecati na početak pružanja usluga niti na bilo koji način ograničiti pružanje usluga u Republici Hrvatskoj te ne može imati kao posljedicu dodatne troškove za osobu.

(8) Nadležno tijelo dužno je ministarstvu nadležnom za rad dostavljati podatke o ukupnom broju zaprimljenih izjava i državama članicama poslovnog nastana osoba koje su podnijele izjavu iz stavka 2. ovoga članka.

(9) Nadležno tijelo dužno je dostavljati podatke iz stavka 8. ovoga članka jedanput godišnje, a najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.«.

Članak 7.

Članak 74. mijenja se i glasi:

»(1) Ministarstvo nadležno za rad određuje osobu koja će obavljati poslove nacionalnog koordinatora.

(2) Koordinator iz stavka 1. ovoga članka:

a) promiče jedinstvenu primjenu Direktive i ovoga Zakona, kao i svih drugih propisa koji se odnose na priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija

b) od nadležnih tijela prikuplja sve informacije koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, kao što su informacije o uvjetima pristupa određenoj reguliranoj profesiji ili njihovu obavljanju te izjavu iz članka 5.a stavka 5. i suglasnost iz članka 5.a stavka 7. ovoga Zakona

c) razmatra prijedloge za zajedničke kompetencijske okvire i zajedničke ispite iz glave IV. ovoga Zakona

d) razmjenjuje informacije i najbolje prakse među državama članicama u području trajnog profesionalnog razvoja u reguliranim profesijama sukladno članku 22. stavcima 13. i 14. ovoga Zakona

e) razmjenjuje informacije i najbolje prakse o primjeni dopunskih mjera iz članka 18. ovoga Zakona

f) dostavlja Europskoj komisiji izvješće o primjeni ovoga Zakona te statistički prikaz donesenih rješenja o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, na temelju podataka iz baze podataka iz članka 76. ovoga Zakona

g) zastupa Republiku Hrvatsku u koordinacijskoj skupini pri Europskoj komisiji i

h) saziva i vodi Povjerenstvo za međuresornu suradnju u području reguliranih profesija.

(3) Za prikupljanje informacija i obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga članka koordinator iz stavka 1. ovoga članka može zatražiti pomoć centra za pomoć iz članka 75. ovoga Zakona, kao i od drugih nadležnih tijela.

(4) Povjerenstvo za međuresornu suradnju u području reguliranih profesija osniva se pri ministarstvu nadležnom za rad.

(5) Povjerenstvo za međuresornu suradnju u području reguliranih profesija čini po jedan predstavnik svakoga nadležnog tijela državne uprave.

(6) Povjerenstvo za međuresornu suradnju saziva i vodi koordinator iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Članove Povjerenstva za međuresornu suradnju u području reguliranih profesija imenuje odlukom ministar nadležan za rad na razdoblje od tri godine, na prijedlog nadležnih tijela državne uprave.

(8) Zadaće Povjerenstva za međuresornu suradnju su:

1. ostvarivanje međuresorne koordinacije u području reguliranih profesija

2. pružanje informacija koordinatoru i kontaktnoj točki (Nacionalni ENIC/NARIC ured) o reguliranim profesijama te primjenjivim zakonskim i podzakonskim aktima

3. praćenje primjene ovoga Zakona

4. pružanje informacija o reguliranim profesijama radi provedbe članka 76. ovoga Zakona, odnosno izrade relevantnih popisa

5. praćenje popunjavanja baze podataka reguliranih profesija Europske unije i baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj

6. pružanje informacija o reguliranim profesijama radi uspostave računalnog programa/aplikacije za regulirane profesije kroz projekt financiran iz Europskog socijalnog fonda

7. sudjelovanje u radu Povjerenstva za stručno vrednovanje zahtjeva za upis standarda zanimanja i skupova kompetencija u izradi stručnih mišljenja o ispunjenosti formalnih i stručnih uvjeta za upis standarda zanimanja u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje Hrvatski kvalifikacijski okvir.

(9) Ministarstvo nadležno za rad obavlja stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo.«.

Članak 8.

U članku 78. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»(2) Nadležna tijela osiguravaju da su sljedeće informacije dostupne putem mrežnih stranica Jedinstvene kontaktne točke za usluge u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Jedinstvena kontaktna točka za usluge), određene posebnim propisima iz područja pružanja profesionalnih usluga, te da se ti podaci redovito ažuriraju, i to:

a) popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, uključujući i podatke za kontakt nadležnih tijela za svaku reguliranu profesiju i centra za pomoć iz članka 75. ovoga Zakona

b) popis profesija za koje je dostupna EPC kartica, njezino funkcioniranje, uključujući sve povezane naknade koje nositelji stručnih kvalifikacija trebaju platiti te popis nadležnih tijela za izdavanje EPC kartice

c) popis svih profesija za koje Republika Hrvatska propisuje prethodnu provjeru stručnih kvalifikacija prije prvog pružanja usluga na privremenoj i povremenoj osnovi iz članka 10. ovoga Zakona

d) popis programa obrazovanja i osposobljavanja ili, u slučaju reguliranih profesija, stručnog osposobljavanja s posebnom strukturom iz članka 13. stavka 1. točke c) podtočke 2. ovoga Zakona

e) zahtjevi i postupci iz članaka 7., 17. i 21. ovoga Zakona za profesije regulirane u Republici Hrvatskoj, uključujući sve povezane naknade i dokumente koji se podnose nadležnim tijelima

f) pojedinosti o pravima žalbe na odluke nadležnih tijela na temelju ovoga Zakona i drugih pravnih akata proizašlih na temelju ovoga Zakona.

(3) Jedinstvena kontaktna točka za usluge dužna je na svaki zahtjev korisnika odgovoriti u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, davati detaljne upute o pokretanju i provođenju postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija te osigurati da se informacije iz stavka 1. ovoga članka pružaju korisnicima na jasan i sveobuhvatan način, a svi postupci moraju biti dostupni elektroničkim putem.

(4) Nadležna tijela dužna su surađivati s Jedinstvenom kontakt­nom točkom za usluge te dostavljati potrebne podatke radi ažuriranja podataka iz stavka 2. ovoga članka i davanja pravodobnih informacija korisnicima i pružateljima.«.

Članak 9.

U članku 79. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Centar za pomoć iz članka 75. ovoga Zakona i nadležna tijela iz članka 5. podstavka 15. ovoga Zakona provode administrativnu suradnju s nadležnim tijelima država članica.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva međusobnu suradnju, razmjenu informacija i podataka putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) o disciplinskim mjerama ili kaznenim sankcijama stručne naravi poduzetim protiv nositelja stručnih kvalifikacija te o bilo kakvim drugim teškim i posebnim okolnostima koje bi mogle utjecati na obavljanje profesionalne djelatnosti, kao i dostavljanje svih informacija o stručnim kvalifikacijama, poslovnom nastanu i o drugim bitnim okolnostima u svrhu obavljanja reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.«.

Članak 10.

U članku 86. stavku 6. iza riječi: »akreditirano,« dodaju se riječi: »od dana upisa studija određenog kandidata pa do dana završetka studija,«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i postupci ocjene proporcionalnosti započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (»Narodne novine«, br. 82/15., 70/19. i 47/20.).

Članak 12.

Ministar nadležan za rad će, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti pravilnik iz članka 5.a stavka 13. koji je izmijenjen člankom 2. ovoga Zakona.

Članak 13.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-02/23-01/39 Zagreb, 17. listopada 2023.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.

 

 

 

Copyright © Ante Borić