Baza je ažurirana 22.12.2024.
zaključno sa NN 123/24
EU 2024/2679
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
1553
Na temelju stavka 11. članka 8. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09., 24/10., 22/13., 25/18. i 69/22.), ministar znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU
O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU (041524) U OBRAZOVNOM SEKTORU ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO
I.
Odlukom o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU (041524) u obrazovnom sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO (»Narodne novine«, broj 71/17.) donesen je strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU u obrazovnom sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO.
II.
Ovom Odlukom donose se izmjene i dopune strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU (041524) u obrazovnom sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO u dijelu izbornih strukovnih modula za IV. razred, Dizajniranje električnih vozila, Izrada podvozja i karoserije električnog vozila, Ugradnja električnih dijelova električnih vozila, Projektiranje i izrada prototipa elektroničkih sklopova i Teleoperabilnost – uvod u tehniku daljinskog vođenja.
III.
Sastavni dio ove Odluke su izmjene i dopune strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU (041524) u obrazovnom sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO iz točke II. ove Odluke.
IV.
U skladu sa strukovnim kurikulumom koji je sastavni dio ove Odluke, obrazuju se učenici koji upisuju prvi razred srednje škole u strukovnome kurikulumu za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU (041524) u obrazovnom sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO počevši od školske godine 2023./2024.
V.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 602-03/23-05/00009 Urbroj: 533-05-23-0005 Zagreb, 5. rujna 2023.
Ministar prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r.
IZMJENE I DOPUNE STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA MEHATRONIKU (041524) U OBRAZOVNOM SEKTORU ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO
2.2.3. IZBORNI STRUKOVNI MODULI
NAZIV MODULA |
DIZAJNIRANJE ELEKTRIČNIH VOZILA |
||
Šifra modula |
|
||
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula |
Najmanje razina 6.sv ili 6.st HKO-a odgovarajućeg profila |
||
Obujam modula (CSVET) |
4 CSVET |
||
Načini stjecanja ishoda učenja (od – do, postotak) |
Vođeni proces učenja i poučavanja |
Oblici učenja temeljenog na radu |
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika |
20 – 30 % |
40 – 60 % |
20 – 30 % |
|
Status modula (obvezni/izborni) |
OBVEZNI |
||
Cilj (opis) modula |
Cilj modula je omogućiti stjecanje kompetencija primjenom računalnih programa za dizajniranje 3D modela podvozja, karoserije i dijelova karoserije vozila primjenjujući strukovne trendove u dizajniranju električnih vozila. Razlikovat će električne, elektroničke uređaje i sustave vozila, a primjenom računalnih programa projektirat će električne sheme električnih i elektroničnih sustava električnog vozila te proračunati snagu električne punionice za punjenje električnog vozila. Učenici će primjenjivati propise zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša. Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti problema ili projekta. |
||
Ključni pojmovi |
Dizajniranje 3D modela, podvozja i karoserije električnog vozila, električne sheme, električni i elektronički uređaji i sustavi el. vozila, snaga punionice za električno vozilo |
||
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo) |
MPT Osobni i socijalni razvoj • osr A.5. Domena: Ja • osr B.5. Domena: Ja i drugi MPT Učiti kako učiti • uku A.4/5 Domena: Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama • uku B.4/5 Domena: Upravljanje svojim učenjem • uku D.4/5 Domena: Stvaranje okružja za učenje MPT Zdravlje • zdr B.5. Domena: Mentalno i socijalno zdravlje • zdr C.5. Domena: Pomoć i samopomoć MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije • ikt A.5. Domena: Funkcionalna i odgovorna uporaba IKT-a • ikt B.5. Domena: Komunikacija i suradnja u digitalnome okružju • ikt C.5. Domena: Istraživanje i kritičko vrednovanje u digitalnom okružju • ikt D.5.Domena: Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okružju |
||
Preporuke za učenje temeljeno na radu |
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih situacija i zadataka koji se mogu simulirati u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima ili regionalnom centru kompetentnosti. Zadaci za učenje i vježbanje trebaju odgovarati stvarnim radnim situacijama nekog radnog mjesta. Ako to nije moguće, potrebno je ishode ostvariti kod poslodavca. |
||
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula |
Specijalizirana učionica/praktikum opremljena radnim stolovima s umreženim računalima i instaliranom potrebnom programskom potporom za dizajniranje i projektiranje električnih vozila (Catia, ACAD 3D, PV-sol) i pristupom Internetu i/ili lokalnoj mreži, centralno upravljačko mjesto nastavnika s umreženim računalom za upravljanje svih priključaka na radnim mjestima učenika. Razredni odjel dijeli se u manje odgojno-obrazovne skupine kako bi se osigurao kontinuirani rad na siguran način. |
Skup ishoda učenja iz SK: |
Dizajniranje 3D modela podvozja i karoserije električnog vozila |
Ishodi učenja |
Ishodi učenja na razini usvojenosti »dobar« |
Primijeniti strukovne trendove u dizajniranju električnih vozila |
Pratiti i primijeniti strukovne trendove u dizajniranju električnih vozila |
Razlikovati mehaničke dijelove za 3D model električnog vozila |
Klasificirati mehaničke dijelove za 3D model električnog vozila |
Predvidjeti na 3D modelu električnog vozila pozicije električnog motora, kontrolera i baterija |
Odrediti položaj električnog motora, kontrolera i baterija na različitim 3D modelima električnih vozila |
Dizajnirati 3D model podvozja električnog vozila |
Dizajnirati 3D model podvozja električnog vozila prema novim trendovima |
Dizajnirati 3D model karoserije i dijelova karoserije električnog vozila |
Dizajnirati 3D model karoserije i dijelova karoserije električnog vozila prema novim trendovima |
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU |
|
Dominantan nastavni sustav ovoga SIU je učenje temeljeno na radu na problemskoj nastavi. Učenici uz problemske zadatke stječu znanja o trendovima dizajniranja vozila i mehaničkim dijelovima 3D modela električnog vozila te vještine dizajniranja 3D modela podvozja, karoserije i dijelova karoserije električnog vozila. Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove i stvaraju upute za rad te otkrivaju i traže od nastavnika znanja i metode potrebne da poboljšaju svoj rad. Dominantan nastavni sustav je učenje temeljeno na radu problemskom nastavom. Učenik usvaja osnovne električne simbole prema zadanom zadatku te načinu crtanja električnih shema uz pomoć CAD programa. Problemskom nastavom stječu znanja i vještine u izradi električnih shema u CAD programu i značenje električnih simbola. |
|
Nastavne cjeline/teme |
Osnove dizajniranja vozila 3D mehanički dijelovi električnog vozila Dizajniranje 3D modela podvozja električnog vozila Dizajniranje 3D modela karoserije i dijelova karoserije električnog vozila Pozicioniranje komponenti na 3D modelu vozila |
Načini i primjer vrednovanja |
|
Primjer vrednovanja: Projektni zadatak: Dizajniranje električnog vozila Potrebno je dizajnirati podvozje i karoseriju 3D modela za električni buggy u odgovarajućem računalnom programu (maksimalna dimenzija podvozja: dužina 2800 mm, širina 1550 mm). Nakon toga potrebno je dizajnirati dijelove karoserije, predvidjeti pozicije mehaničkih dijelova vozila, pozicije električnog motora (BLDC 48V 5,5 kW), kontrolera i baterija te ih pozicionirati u 3D model električnog vozila. Prilikom izrade vrednuju se sljedeći elementi: • Korištenje računalnog programa • Dizajn karoserije • Pozicioniranje mehaničkih dijelova • Pozicioniranje električnog motora • Pozicioniranje kontrolera i baterije. |
|
Prilagodba iskustava učenja za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama |
|
U ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno. U individualiziranom kurikulumu za svakog učenika s teškoćama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja je razina pedagoške potpore potrebna učeniku. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. Sadržaji za darovite učenike: Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulumom. |
Skup ishoda učenja iz SK: |
Projektiranje električne sheme električnih i elektroničkih sustava |
|
Ishodi učenja |
Ishodi učenja na razini usvojenosti »dobar« |
|
Razlikovati električne i elektroničke uređaje i sustave električnih vozila |
Objasniti funkciju električnih i elektroničkih uređaja i sustava električnih vozila |
|
Objasniti povezanost snage pogonskog agregata i kapaciteta baterija |
Pokazati povezanost snage pogonskog agregata i kapaciteta baterija |
|
Projektirati električne sheme električnih i elektroničnih sustava električnih vozila |
Projektirati električne sheme električnih i elektroničnih sustava električnih vozila prema različitim dostupnim tehnologijama i elementima |
|
Proračunati snagu električne punionice za punjenje električnog vozila |
Proračunati snagu električne punionice za punjenje električnog vozila i vrijeme punjenja ovisno o snazi električnog vozila |
|
Primijeniti nove tehnologije vezane uz sustav pohrane električne energije |
Primijeniti i opisati nove tehnologije vezane uz sustav pohrane električne energije |
|
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU |
||
Dominantan nastavni sustav ovoga SIU je heuristička nastava temeljena na problemskim zadacima uz individualni rad, rad u paru, grupi i timu. Učenici će uza zadane upute nastavnika i samostalnim istraživanjem stjecati znanja o električnim i elektroničkim uređajima i sustavima električnog vozila, pogonskom agregatu i kapacitetu baterije te vještine projektiranja električne sheme uređaja i sustava električnog vozila i proračuna snage električne punionice. Nakon odrađenih zadataka i vježbi učenici će biti informirani o razini uspješnosti izrade zadatka ili vježbe. |
||
Nastavne cjeline/teme |
Osnovni dijelovi električnih vozila Način rada i povezanost sustava električnih vozila Projektiranje shema električnih i elektroničnih sustava električnih vozila Punionice za električna vozila Sustavi pohrane električne energije |
|
Načini i primjer vrednovanja |
||
Primjer vrednovanja: Projektni zadatak: Projektiranje električnih shema i proračun snage električnog vozila Projektnim zadatkom potrebno je projektirati električne sheme spajanja i montaže električnih i elektroničnih sustava električnog vozila za prijevoz četiri igrača i njihove opreme na golf terenu na Brijunima. Nakon toga, potrebno je prema nazivnoj snazi pogonskog agregata (AC Motor 48V 4.0 kW) odrediti kapacitet baterija i proračunati snagu električne punionice za punjenje električnog vozila. Prilikom izrade vrednuju se sljedeći elementi: • Električna shema spajanja i montaže • Određivanje kapaciteta baterije • Proračun snage električne punionice. |
||
Prilagodba iskustava učenja za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama |
||
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi heuristička i problemska nastava, učenike dijelimo u timove pri čemu treba voditi računa da učenici s teškoćama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi s članovima tima različitih sposobnosti. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške potpore je potrebna učeniku. Elementi vrednovanja učenika s teškoćama: • učenik određuje kapacitet baterije uz podsjetnik • učenik izrađuje električnu shemu uz uputu • učenik proračunava snagu električne punionice uz podsjetnik. Sadržaji za darovite učenike: Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu s razlikovnim/individualiziranim kurikulumom. |
NAZIV MODULA |
IZRADA PODVOZJA I KAROSERIJE ELEKTRIČNOG VOZILA |
||
Šifra modula |
|
||
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula |
Najmanje razina 6.sv ili 6.st HKO-a odgovarajućeg profila |
||
Obujam modula (CSVET) |
4 CSVET |
||
Načini stjecanja ishoda učenja (od – do, postotak) |
Vođeni proces učenja i poučavanja |
Oblici učenja temeljenog na radu |
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika |
0 – 10 % |
80 – 100 % |
0 – 10 % |
|
Status modula (obvezni/izborni) |
OBVEZNI |
||
Cilj (opis) modula |
Cilj modula je omogućiti stjecanje kompetencija za izradu podvozja, karoserije i dijelova karoserije električnog vozila te ugradnju mehaničkih dijelova, kočionog i upravljačkog sustava, ovjesa, suspenzije i kotača električnog vozila. Učenici će primjenjivati propise zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša te zbrinjavati elektronički i radionički otpad sukladno ekološkim normama. Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti problema ili projekta. |
||
Ključni pojmovi |
Podvozje, karoserija, mehanički dijelovi, kočioni sustav, upravljački sustav, ovjes, suspenzija |
||
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo) |
MPT Osobni i socijalni razvoj • osr A.5. Domena: Ja • osr B.5. Domena: Ja i drugi • osr C.5. Domena: Ja i društvo MPT Učiti kako učiti • uku A.4/5 Domena: Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama • uku B.4/5 Domena: Upravljanje svojim učenjem • uku D.4/5 Domena: Stvaranje okružja za učenje MPT Zdravlje • zdr B.5. Domena: Mentalno i socijalno zdravlje • zdr C.5. Domena: Pomoć i samopomoć MPT Poduzetništvo • pod A.5. Domena: Promišljaj poduzetnički • pod B.5. Domena: Djeluj poduzetnički • pod C.5. Domena: Ekonomska i financijska pismenost MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije • ikt A.5. Domena: Funkcionalna i odgovorna uporaba IKT-a • ikt B.5. Domena: Komunikacija i suradnja u digitalnome okružju • ikt C.5. Domena: Istraživanje i kritičko vrednovanje u digitalnome okružju • ikt D.5.Domena: Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnome okružju MPT Održivi razvoj • odr B.5. Domena: Djelovanje |
||
Preporuke za učenje temeljeno na radu |
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih situacija i zadataka koji se mogu simulirati u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima ili regionalnom centru kompetentnosti. Zadaci za učenje i vježbanje trebaju odgovarati stvarnim radnim situacijama nekog radnog mjesta. Ako to nije moguće, potrebno je ishode ostvariti kod poslodavca. |
||
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula |
Specijalizirana učionica/praktikum opremljena radnim stolovima s umreženim računalima i instaliranom potrebnom programskom potporom za dizajniranje i projektiranje električnih vozila i pristupom Internetu i/ili lokalnoj mreži, centralno upravljačko mjesto nastavnika s umreženim računalom za upravljanje svih priključaka na radnim mjestima učenika, 3D pisačem, CNC glodalicom, opremom za izradu komponenti od karbona, dizalicom za vozila. Razredni odjel dijeli se u manje odgojno-obrazovne skupine kako bi se osigurao kontinuirani rad na siguran način. |
Skup ishoda učenja iz SK: |
Izrada podvozja i karoserije električnog vozila |
|
Ishodi učenja |
Ishodi učenja na razini usvojenosti »dobar« |
|
Izraditi podvozje električnog vozila |
Izraditi plan izrade i izraditi podvozje električnog vozila |
|
Izraditi karoseriju električnog vozila |
Izraditi plan izrade i izraditi karoseriju električnog vozila |
|
Izraditi dijelove karoserije električnog vozila |
Izraditi plan izrade i izraditi dijelove karoserije električnog vozila |
|
Ugraditi mehaničke dijelove električnog vozila |
Izraditi plan ugradnje i ugraditi mehaničke dijelove električnog vozila |
|
Ugraditi kočioni i upravljački sustav |
Izraditi plan ugradnje i ugraditi kočioni i upravljački sustav |
|
Ugraditi ovjes, suspenziju i kotače |
Izraditi plan ugradnje i ugraditi ovjese, suspenzije i kotače |
|
Primijeniti propise zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša pri izradi podvozja i karoserije električnog vozila |
Primijeniti propise zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša pri izradi podvozja i karoserije električnog vozila |
|
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU |
||
Dominantan nastavni sustav ovoga SIU je učenje temeljeno na radu na problemskoj nastavi. Učenici uz problemske zadatke stječu vještine izrade podvozja, karoserije i dijelova karoserije električnog vozila te ugradnje mehaničkih dijelova, kočionog i upravljačkog sustava, ovjesa, suspenzije i kotača električnog vozila. Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove i stvaraju upute za rad te otkrivaju i traže od nastavnika znanja i metode potrebne da poboljšaju svoj rad. |
||
Nastavne cjeline/teme |
Mjere zaštite na radu i zdravlja pri izradi električnih vozila Povijest proizvodnje električnih vozila Tehnologija proizvodnje električnih vozila Izrada dijelova električnih vozila od karbona Izrada dijelova električnih vozila 3D printanjem Ugradnja mehaničkih dijelova i sustava električnih vozila Zbrinjavanje otpada pri proizvodnji električnih vozila |
|
Načini i primjer vrednovanja |
||
Primjer vrednovanja: Projektni zadatak: Izrada modela podvozja i karoserije električnog vozila Projektnim zadatkom potrebno je izraditi podvozje električnog vozila na 3D pisaču, karoseriju i dijelove karoserije od karbona. Nakon toga, potrebno je na podvozje ugraditi ovjes, suspenzije, kotače te upravljački i kočioni sustav. Prilikom izrade vrednuju se sljedeći elementi: • Izrada podvozja • Izrada karoserije • Ugradnja ovjesa • Ugradnja suspenzije • Ugradnja kotača • Ugradnja upravljačkog sustava • Ugradnja kočionog sustava. |
||
Prilagodba iskustava učenja za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama |
||
U ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno. U individualiziranom kurikulumu za svakog učenika s teškoćama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja je razina pedagoške potpore potrebna učeniku. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. Sadržaji za darovite učenike: Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu s razlikovnim/individualiziranim kurikulumom. |
NAZIV MODULA |
UGRADNJA ELEKTRIČNIH DIJELOVA ELEKTRIČNIH VOZILA |
||
Šifra modula |
|
||
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula |
Najmanje razina 6.sv ili 6.st HKO-a odgovarajućeg profila |
||
Obujam modula (CSVET) |
5 CSVET |
||
Načini stjecanja ishoda učenja (od – do, postotak) |
Vođeni proces učenja i poučavanja |
Oblici učenja temeljenog na radu |
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika |
0 – 10 % |
80 – 100 % |
0 – 10 % |
|
Status modula (obvezni/izborni) |
OBVEZNI |
||
Cilj (opis) modula |
Cilj modula je učenike pripremiti za ugradnju elektromotora, kontrolera, baterije, elektroničkog sustava za upravljanje baterijskim sklopom, električnu i elektroničku opremu i uređaje električnog vozila, povezivanje elektromotora, kontrolera i baterije, električnu i elektroničku opremu i uređaje električnog vozila te testirati rad elektropogonskog sustava, komunikaciju između elektroničkih jedinica i testirati rad izrađenog električnog vozila. Učenici će primjenjivati propise zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša te zbrinjavati elektronički i radionički otpad sukladno ekološkim normama. Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti problema ili projekta. |
||
Ključni pojmovi |
Elektromotor, kontroler, baterija, elektronički sustav, električna i elektronička oprema i uređaji, testiranje vozila |
||
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo) |
MPT Osobni i socijalni razvoj • osr A.5. Domena: Ja • osr B.5. Domena: Ja i drugi • osr C.5. Domena: Ja i društvo MPT Učiti kako učiti • uku A.4/5 Domena: Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama • uku B.4/5 Domena: Upravljanje svojim učenjem • uku D.4/5 Domena: Stvaranje okružja za učenje MPT Zdravlje • zdr B.5. Domena: Mentalno i socijalno zdravlje • zdr C.5. Domena: Pomoć i samopomoć MPT Poduzetništvo • pod A.5. Domena: Promišljaj poduzetnički • pod B.5. Domena: Djeluj poduzetnički • pod C.5. Domena: Ekonomska i financijska pismenost MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije • ikt A.5. Domena: Funkcionalna i odgovorna uporaba IKT-a • ikt B.5. Domena: Komunikacija i suradnja u digitalnom okružju • ikt C.5. Domena: Istraživanje i kritičko vrednovanje u digitalnom okružju • ikt D.5.Domena: Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okružju MPT Održivi razvoj • odr B.5. Domena: Djelovanje |
||
Preporuke za učenje temeljeno na radu |
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih situacija i zadataka koji se mogu simulirati u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima ili regionalnom centru kompetentnosti. Zadaci za učenje i vježbanje trebaju odgovarati stvarnim radnim situacijama nekog radnog mjesta. Ako to nije moguće, potrebno je ishode ostvariti kod poslodavca. |
||
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula |
Specijalizirana učionica/praktikum opremljena uređajima za dijagnostiku električnih i hibridnih vozila, uređajima za punjenje i dijagnostiku baterija, dizalicom za vozila i kompletima alata za servisiranje električnih vozila. Razredni odjel dijeli se u manje odgojno-obrazovne skupine kako bi se osigurao kontinuirani rad na siguran način. |
Skup ishoda učenja iz SK: |
Ugradnja elektromotora, kontrolera i baterije |
|
Ishodi učenja |
Ishodi učenja na razini usvojenosti »dobar« |
|
Odabrati elektromotor, kontroler i baterije |
Odabrati i razlikovati karakteristike elektromotora, kontrolera i baterije prema katalogu |
|
Ugraditi elektromotor, kontroler i baterije u vozilo |
Ugraditi i spojiti prema električnoj shemi elektromotor, kontroler i baterije u vozilo |
|
Ugraditi elektronički sustav za upravljanje baterijskim sklopom |
Ugraditi i spojiti prema električnoj shemi elektronički sustav za upravljanje baterijskim sklopom |
|
Povezati elektromotor, kontroler i baterije u elektropogonski sustav |
Povezati elektromotor, kontroler i baterije u elektropogonski sustav i provjeriti ispravnost spajanja prema električnoj shemi |
|
Testirati rad elektropogonskog sustava |
Testirati rad i otkloniti pogreške elektropogonskog sustava |
|
Primijeniti propise zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša pri ugradnji elektromotora, kontrolera i baterija |
Primijeniti propise zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša pri ugradnji elektromotora, kontrolera i baterija |
|
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU |
||
Dominantan nastavni sustav ovoga SIU je učenje temeljeno na radu na problemskoj nastavi. Učenici uz problemske zadatke stječu znanja za odabir elektromotora, kontrolera i baterije i vještine ugradnje elektromotora, kontrolera, baterije i elektroničkog sustava za upravljanje baterijskog sklopa, povezivanje elektromotora, kontrolera i baterije u elektropogonski sustav te testiranje rada elektropogonskog sustava električnog vozila. Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove i stvaraju upute za rad te otkrivaju i traže od nastavnika znanja i metode potrebne da poboljšaju svoj rad. |
||
Nastavne cjeline/teme |
Elektromotori i kontroleri za električna vozila Baterije za električna vozila Elektronički sustav za upravljanje baterijskim sklopom Ugradnja dijelova elektropogonskog sustava električnog vozila Povezivanje elektropogonskog sustava električnog vozila Propisi zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša pri ugradnji elektropogonskog sustava električnog vozila |
|
Načini i primjer vrednovanja |
||
Primjer vrednovanja: Projektni zadatak: Ugradnja motora, kontrolera i baterije Projektnim zadatkom potrebno je, prema snazi elektromotora, odabrati odgovarajući kontroler i baterije te utvrditi mjesto smještaja elektromotora, kontrolera i baterije. Nakon toga, potrebno je ugraditi elektromotor, kontroler, elektronički sustav za upravljanje baterijskim sklopom i baterije, međusobno ih povezati, podesiti parametre i testirati njihov rad. Prilikom izrade vrednuju se sljedeći elementi: • odabir kontrolera i baterije • smještaj elektromotora, kontrolera i baterije • ugradnja elektromotora • ugradnja kontrolera • ugradnja baterije • povezivanje i podešavanje parametara • testiranje. |
||
Prilagodba iskustava učenja za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama |
||
U ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno. U individualiziranom kurikulumu za svakog učenika s teškoćama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja je razina pedagoške potpore potrebna učeniku. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. Sadržaji za darovite učenike: Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu s razlikovnim/individualiziranim kurikulumom. |
Skup ishoda učenja iz SK: |
Ugradnja električne opreme i dijagnostika električnog vozila |
|
Ishodi učenja |
Ishodi učenja na razini usvojenosti »dobar« |
|
Razlikovati električnu i elektroničku opremu i uređaje električnog vozila |
Objasniti funkciju električne i elektroničke opreme i uređaja električnog vozila |
|
Ugraditi električnu i elektroničku opremu i uređaje električnog vozila |
Ugraditi i spojiti prema električnoj shemi električnu i elektroničku opremu i uređaje električnog vozila |
|
Povezati električnu i elektroničku opremu i uređaje električnog vozila |
Povezati električnu i elektroničku opremu i uređaje električnog vozila i provjeriti ispravnost spajanja prema električnoj shemi |
|
Analizirati parametre električnog vozila na informacijskim pločama |
Analizirati i usporediti parametre električnog vozila na informacijskim pločama s preporučenim vrijednostima |
|
Provjeriti komunikaciju između elektroničkih jedinica |
Provjeriti i ispitati komunikaciju između elektroničkih jedinica |
|
Testirati rad izrađenoga električnog vozila |
Testirati rad izrađenoga električnog vozila i napraviti probnu vožnju |
|
Koristiti sustav električnog punjenja MOD2, MOD3, MOD4 |
Koristiti i razlikovati sustav električnog punjenja MOD2, MOD3, MOD4 |
|
Primijeniti propise zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša pri ugradnji elektro dijelova električnog vozila |
Primijeniti propise zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša pri ugradnji elektro dijelova električnog vozila |
|
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU |
||
Dominantan nastavni sustav ovoga modula je učenje temeljeno na radu na problemskoj nastavi. Učenici uz problemske zadatke stječu znanja o električnoj opremi i uređajima električnog vozila i vještine ugradnje električne i elektroničke opreme i uređaja, njihovo povezivanje, analizirati parametre električnog vozila, testirati rad vozila i koristiti sustav električnog punjenja. Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove i stvaraju upute za rad te otkrivaju i traže od nastavnika znanja i metode potrebne da poboljšaju svoj rad. |
||
Nastavne cjeline/teme |
Električna i elektronička oprema i uređaji električnog vozila (način rada, ugradnja i povezivanje) Opis alata i specijalne opreme za dijagnostiku (Bosch) Detekcija i otklanjanje kvara na električnim vozilima Punjenje električnog vozila Propisi zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite okoliša pri ugradnji električnih dijelova električnog vozila |
|
Načini i primjer vrednovanja |
||
Primjer vrednovanja: Projektni zadatak: Ugradnja električne i elektroničke opreme i uređaja električnog vozila Projektnim zadatkom potrebno je prema projektnim specifikacijama odabrati odgovarajuću električnu i elektroničku opremu i uređaje električnog vozila. Nakon toga, potrebno je ugraditi i povezati električnu i elektroničku opremu i uređaje električnog vozila prema projektnim električnim shemama, uspostaviti komunikaciju između elektroničkih jedinica, testirati rad i analizirati parametre gotovoga električnog vozila na informacijskim pločama. Prilikom izrade vrednuju se sljedeći elementi: • odabir opreme i uređaja • povezivanje opreme i uređaja prema shemama • uspostavljanje komunikacije između elektroničkih jedinica • analiza parametara vozila • testiranje vozila. |
||
Prilagodba iskustava učenja za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama |
||
U ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno. U individualiziranom kurikulumu za svakog učenika s teškoćama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja je razina pedagoške potpore potrebna učeniku. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. Sadržaji za darovite učenike: Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu s razlikovnim/individualiziranim kurikulumom. |
NAZIV MODULA |
PROJEKTIRANJE I IZRADA PROTOTIPA ELEKTRONIČKIH SKLOPOVA |
||
Šifra modula |
M-0702/O-23/xy |
||
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula |
https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/222 |
||
Obujam modula (CSVET) |
8 |
||
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od – do, postotak) |
Vođeni proces učenja i poučavanja |
Oblici učenja temeljenog na radu |
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika |
20 – 30 % |
20 – 30 % |
40 – 50 % |
|
Status modula (obvezni/izborni) |
OBVEZNI |
||
Cilj (opis) modula |
Modul treba omogućiti učenicima stjecanje kompetencija u području projektiranja i izrade prototipa elektroničkih sklopova. To uključuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za definiranje specifikacija sklopa, prije svega elektroničkih, dizajniranje strujnog kruga i crtanje električne sheme te nabavu komponenata koja uključuje rad s katalozima proizvođača i dobavljača komponenata. Također, modul treba učenicima omogućiti ovladavanje procesom dizajniranja elektroničkih pločica i pripremom dokumentacije za ručnu i automatiziranu izradu, kao i za osposobljavanje za izradu sklopa ručnim i automatiziranim alatima i opremom te testiranje sklopa i izradu popratne tehničke dokumentacije. |
||
Ključni pojmovi |
Prototip, specifikacije, katalozi, elektroničke komponente, elektronička pločica, pravila dizajniranja elektroničke pločice, proizvodne datoteke, ručna i automatizirana obrada pločice, detekcija i otklanjanje kvarova, tehnička dokumentacija |
||
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo) |
DOMENA: PRIMJENA STRATEGIJA UČENJA I UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA Uku A.4/5.1. Upravljanje informacijama Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema. Uku A.4/5.3. Kreativno mišljenje Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. uku A.4/5.4. Kritičko mišljenje Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje. DOMENA: UPRAVLJANJE SVOJIM UČENJEM uku B.4/5.2. Praćenje Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja. DOMENA: UPRAVLJANJE EMOCIJAMA I MOTIVACIJOM U UČENJU uku C.4/5.1. Vrijednost učenja Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život. uku C.4/5.3. Interes Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju. DOMENA: STVARANJE OKRUŽJA ZA UČENJE uku D.4/5.2. Suradnja s drugima Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć. |
||
Preporuke za učenje temeljeno na radu |
Kako bi se povećao interes učenika za ovo područje i podigla razina njihovih postignuća, učenje treba temeljiti na projektima primjenjivima u svakodnevnom životu, a sam rad na odabranim projektima treba organizirati tako da se učeniku omogući uvid u ključne etape i problematiku projektiranja i izrade elektroničkih sklopova kao i upoznavanje osnovnih standarda koji se u ovom području primjenjuju u elektroničkoj industriji. |
||
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula |
Računala s instaliranom programskom potporom za projektiranje u elektronici, alati i oprema za ručnu i automatiziranu izradu elektroničkih sklopova, mjerna oprema za testiranje elektroničkih sklopova (elektronički izvori napajanja i mjerni instrumenti) |
Skup ishoda učenja iz SK, obujam |
Projektiranje zadanih elektroničkih pločica |
||||
Ishodi učenja |
Ishodi učenja na razini usvojenosti »dobar« |
||||
Razlikovati svojstva materijala i tehnologije za izradu elektroničkih pločica |
Razlikovati svojstva materijala i tehnologije za izradu elektroničkih pločica i odabrati ih za zadani projektni zadatak |
||||
Nacrtati shemu elektroničke pločice prema projektnom zadatku |
Nacrtati shemu elektroničke pločice prema projektnom zadatku te provjeriti ispravnost sheme prema zadanim pravilima |
||||
Projektirati elektroničku pločicu pomoću računalnog programa prema projektnom zadatku |
Projektirati elektroničku pločicu pomoću računalnog programa prema projektnom zadatku te provjeriti ispravnost dizajna prema zadanim pravilima |
||||
Prilagoditi projektiranu elektroničku pločicu za praktičnu izradu |
Prilagoditi projektiranu elektroničku pločicu za praktičnu izradu automatiziranim alatima |
||||
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU |
|||||
Budući da projektiranje elektroničkih sklopova zahtijeva timski rad i predlaganje različitih idejnih rješenja, nastavni sustav treba se temeljiti na radu u timovima od dva ili više učenika. Nastavnik ima ulogu mentora koji učenicima pomaže definirati početne okvire rada na projektu tijekom čega učenici spoznaju važnost poznavanja i primjene osnovnih standarda prema kojima se elektronički sklopovi projektiraju i izrađuju u industriji. U radu s katalozima, treba koristiti ne samo kataloge dobavljača već i proizvođača komponenata. Treba preferirati globalne dobavljače jer nude znatno više tehničkih podataka o komponentama. Prije etape računalno podržanog projektiranja sklopa treba provjeriti njegovu funkcionalnosti spajanjem strujnog kruga i mjerenjem na testnim pločicama. |
|||||
Nastavne cjeline/teme |
Materijali i tehnologije za izradu elektroničkih pločica Specifikacije elektroničkog sklopa Dizajniranje idejnog rješenja strujnog kruga Dimenzioniranje elemenata strujnog kruga Spajanje i testiranje elektroničkih strujnih krugova na testnim pločicama Crtanje sheme strujnog kruga zadanog sklopa Definiranje pravila dizajniranja za zadani sklop Dizajniranje elektroničke pločice prema pravilima dizajniranja Generiranje datoteka za izradu sklopa prema traženom stupnju obrade |
||||
Načini i primjer vrednovanja |
|||||
Primjer: Učenici se pripremaju za rad istraživanjem specifikacija nekog već postojećeg elektroničkog sklopa slične namjene. Za istraživanje učenici koriste računala u laboratoriju te pretražuju materijale dostupne na Internetu. Nakon toga analiziraju funkcionalnosti zadanoga elektroničkog sklopa i definiraju specifikacije koje mora zadovoljiti gotov proizvod. Specifikacije unose u pripremljeni obrazac koji prezentiraju drugim učenicima pri čemu je relevantnost specifikacija za zadani elektronički sklop osnovni kriterij primjenjivosti rješenja. 1. Vrednovanje za učenje: nastavnik vrednuje pripremu učenika za rad, primjenjivost ponuđenog rješenja te sudjelovanje u radu tima |
|||||
Elementi procjene |
U potpunosti |
Djelomično |
Potrebno je doraditi |
||
Učenik se pripremio za rad na projektu |
|
|
|
||
Učenikovo rješenje je primjenjivo |
|
|
|
||
Učenik surađuje s ostalim članovima tima |
|
|
|
||
Učenik sudjeluje u prezentaciji rješenja |
|
|
|
||
2. Vrednovanje kao učenje: učenik vrednuje doprinos radu tima te usredotočenost na rad |
|||||
Elementi procjene |
Uzoran |
Pridonosi |
Sudjeluje |
||
Doprinos |
Učenik se postavlja kao voditelj tima. Analizira zadatak, predlaže rješenja i potiče ostale članove tima na rad. |
Učenik je važan član tima. Analizira predložena rješenja i nudi moguća poboljšanja. |
Učenik rijetko predlaže rješenja. Sudjeluje u radu tima uglavnom tako što odrađuje zadatke za koje je zadužen. |
||
Usredotočenost na rad |
Učenik je usredotočen na zadatak i određuje tempo rada tima. Potiče članove tima na pridržavanje dogovorenih rokova za izradu. |
Učenik je usredotočen na zadatak i poštuje dogovoreni rok za izradu. |
Usredotočenost učenika na rad oscilira. Potrebno ga je povremeno poticati na rad i podsjećati na rokove izvršavanja zadataka. |
||
3. Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje u kojoj mjeri učenik ostvaruje zadane ishode. Vrednuju se točnost i cjelovitost rješenja te samostalnost u radu. |
|||||
Element vrednovanja |
Odličan |
Vrlo dobar |
Dobar |
Dovoljan |
|
Definira specifikacije elektroničkog sklopa |
Točno i u cijelosti. Samostalno ili uz manju pomoć nastavnika. |
Točno i u cijelosti, ali uz veću pomoć nastavnika. |
Veći dio zadatka i djelomično točno. Prema oglednom primjeru i uz manju pomoć nastavnika. |
Manji dio zadatka i djelomično točno. Prema oglednom primjeru i uz veću pomoć nastavnika. |
|
Dimenzionira elemente strujnog kruga |
|||||
Pronalazi odgovarajuće komponente uz pomoć kataloga proizvođača i dobavljača |
|||||
Spaja elektronički strujni krug na testnoj pločici |
|||||
Mjeri veličine u strujnom krugu |
|||||
Crta shemu strujnog kruga zadanog sklopa |
|||||
Definira električna, mehanička i termička pravila dizajniranja za zadani sklop |
|||||
Dizajnira elektroničku pločicu prema pravilima dizajniranja |
|||||
Generira datoteke za izradu sklopa prema zahtijevanom stupnju obrade |
|||||
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama |
|||||
U skladu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nastavnik prilagođava stupanj težine i opsega zadatka na individualnoj razini prema prethodnom primjeru. Naglasak je na kontinuiranom vrednovanju za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Učenicima s teškoćama daju se detaljnije upute i smjernice za rad, npr. za rješavanje zadatka dimenzioniranja elemenata strujnog kruga učeniku je priložena detaljna uputa u kojoj je postupak dimenzioniranja raščlanjen na korake pri čemu je svaki korak dodatno objašnjen opisom, formulama, skicama i slično. Također, smanjen je opseg zahtjevnosti zadatka, npr. učeniku se ponudi popis specifikacija iz kojeg odabire one koje su primjenjive na zadani projekt. Darovitim učenicima se zadaje zadatak s dodatnim proširenjima, npr. zadaje se dogradnja sklopa dodatnim funkcionalnostima ili se zadaju specifični uvjet rada elektroničkog sklopa s obzirom na vanjske uvjete ili pak ograničenja u troškovima izrade što izbor komponenata i postupak dimenzioniranja elemenata strujnog kruga čini složenijim. |
Skup ishoda učenja iz SK, obujam |
Izrada zadanog elektroničkog sklopa |
||||
Ishodi učenja |
Ishodi učenja na razini usvojenosti »dobar« |
||||
Izraditi elektroničku pločicu raspoloživim postupkom |
Izraditi elektroničku pločicu raspoloživim postupkom u zadanom vremenu |
||||
Izvršiti bušenje pločice prema rasporedu elektroničkih komponenata |
Izvršiti bušenje pločice prema rasporedu elektroničkih komponenata uz racionalno korištenje alata i materijala |
||||
Spojiti ispravne elektroničke komponente na elektroničku pločicu |
Spojiti ispravne elektroničke komponente na elektroničku pločicu uz minimalne popravke spojeva |
||||
Ispitati ispravnost rada zadanog elektroničkog sklopa |
Ispitati ispravnost rada zadanoga elektroničkog sklopa uz samostalan odabir mjernih instrumenata i izvora napajanja |
||||
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU |
|||||
Prevladavajući nastavni sustav treba se temeljiti na individualnom radu u specijaliziranoj učionici u kojoj učenici izrađuju elektronički sklop. Prethodno, radom u paru ili u timu učenici sastavljaju uputu za rad koja sadrži popis radnih operacija, materijal i opremu za njihovo izvođenje, mjere, postupke i opremu za rad na siguran način te kriterije prihvatljivosti dobivenog uratka nakon pojedinih etapa izrade. Tijekom rada učenik bilježi svoja zapažanja, posebno teškoće pri izradi i prijedloge za postizanje veće kvalitete izvođenja pojedinih operacija. Nastavnik pomaže učenicima u organiziranju radnih mjesta te vodi računa o radu na siguran način na radnim mjestima s povećanim stupnjem opasnosti za zdravlje učenika i okoliš. |
|||||
Nastavne cjeline/teme |
Izrada elektroničke tiskane pločice Priprema komponenata za ugradnju na elektroničku pločicu Ugradnja komponenata na elektroničku tiskanu pločicu |
||||
Načini i primjer vrednovanja |
|||||
Primjer: Učenici se pripremaju za odabir materijala i tehnologije izrade elektroničke pločice istraživanjem karakteristika materijala i ograničenja primjene pojedinih vrsta tehnologija. Za istraživanje učenici koriste računala u laboratoriju te pretražuju materijale dostupne na Internetu. Podatke dobivene istraživanjem uspoređuju sa zahtjevima izrade elektroničkog sklopa sadržanim u projektnoj dokumentaciji te odabiru optimalno rješenje. Usporedbene podatke prikazuju tablično i prezentiraju drugim učenicima pri čemu je zadovoljavanje zahtjeva izrade elektroničke pločice od odabranih materijala i tehnologije osnovni kriterij primjenjivosti rješenja. 1. Vrednovanje za učenje: nastavnik vrednuje pripremu učenika za rad, primjenjivost ponuđenog rješenja te sudjelovanje u radu tima |
|||||
Elementi procjene |
U potpunosti |
Djelomično |
Potrebno je doraditi |
||
Učenik se pripremio za rad na projektu |
|
|
|
||
Učenikovo rješenje je primjenjivo |
|
|
|
||
Učenik surađuje s ostalim članovima tima |
|
|
|
||
Učenik sudjeluje u prezentaciji rješenja |
|
|
|
||
2. Vrednovanje kao učenje: učenik vrednuje doprinos radu grupe te usredotočenost na rad |
|||||
Elementi procjene |
Uzoran |
Pridonosi |
Sudjeluje |
||
Doprinos |
Učenik se postavlja kao voditelj tima. Analizira zadatak, predlaže rješenja i potiče ostale članove tima na rad. |
Učenik je važan član tima. Analizira predložena rješenja i nudi moguća poboljšanja. |
Učenik rijetko predlaže rješenja. Sudjeluje u radu tima uglavnom tako što odrađuje zadatke za koje je zadužen. |
||
Usredotočenost na rad |
Učenik je usredotočen na zadatak i određuje tempo rada tima. Potiče članove tima na pridržavanje dogovorenih rokova za izradu. |
Učenik je usredotočen na zadatak i poštuje dogovoreni rok za izradu. |
Usredotočenost učenika na rad oscilira. Potrebno ga je povremeno poticati na rad i podsjećati na rokove izvršavanja zadataka. |
||
3. Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje u kojoj mjeri učenik ostvaruje zadane ishode. Vrednuju se točnost i cjelovitost rješenja te samostalnost u radu. |
|||||
Element vrednovanja |
Odličan |
Vrlo dobar |
Dobar |
Dovoljan |
|
Odabire materijale i tehnologiju izrade elektroničkih pločica |
Točno i u cijelosti. Samostalno ili uz manju pomoć nastavnika. |
Točno i u cijelosti, ali uz veću pomoć nastavnika. |
Veći dio zadatka i djelomično točno. Prema oglednom primjeru i uz manju pomoć nastavnika. |
Manji dio zadatka i djelomično točno. Prema oglednom primjeru i uz veću pomoć nastavnika. |
|
Izrađuje elektroničku tiskanu pločicu za zadani sklop |
|||||
Priprema elektroničkih komponenata za ugradnju |
|||||
Spaja elektronički strujni krug na testnoj pločici |
|||||
Sastavlja sklop ugradnjom komponenata na elektroničku tiskanu pločicu |
|||||
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama |
|||||
U skladu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nastavnik prilagođava stupanj težine i opsega zadatka na individualnoj razini prema prethodnom primjeru. Naglasak je na kontinuiranom vrednovanju za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Učenicima s teškoćama daju se detaljnije upute i smjernice za rad, npr. učeniku je priložena detaljna uputa u kojoj je postupak generiranja proizvodnih datoteka raščlanjen na korake pri čemu je svaki korak dodatno objašnjen kratkim opisom i slikama panela računalnog programa iz kojeg se generiraju datoteke. Također, smanjen je opseg zahtjevnosti zadatka, npr. učeniku je priložen popis pravila dizajniranja sklopa iz kojeg odabire one koji su primjenjivi na zadani projekt. Darovitim učenicima zadaje se zadatak s dodatnim proširenjima, npr. uz električna, mehanička i termička ograničenja procesa dizajniranja elektroničke pločice dodaju se limiti opreme za automatiziranu obradu što taj proces čini složenijim. |
Skup ishoda učenja iz SK, obujam |
Dijagnostika i održavanje elektroničkih sklopova i uređaja |
||||
Ishodi učenja |
Ishodi učenja na razini usvojenosti »dobar« |
||||
Ispitati funkcionalnost i ugoditi postavke elektroničkih uređaja i sustava u simulacijskom programu i/ili u stvarnim uvjetima |
Ispitati funkcionalnost i ugoditi postavke elektroničkih uređaja i sustava u stvarnim uvjetima |
||||
Identificirati neispravne sklopove elektroničkih uređaja |
Identificirati neispravne sklopove elektroničkih uređaja u zadanom vremenu |
||||
Popraviti zadani neispravni elektronički sklop i uređaj |
Popraviti zadani neispravni elektronički sklop i uređaj u zadanom vremenu |
||||
Ispitati ispravnost rada elektroničkih sklopova, uređaja i sustava |
Ispitati ispravnost rada elektroničkih sklopova, uređaja i sustava priloženom opremom |
||||
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU |
|||||
Nastavni sustav treba se temeljiti na radu u timovima kojima je osnovni zadatak osmisliti postupke testiranja izrađenoga elektroničkog sklopa u skladu sa zadanim tehničkim i drugim specifikacijama koje sklop treba zadovoljiti kao gotov proizvod. Nastavnik zadaje početne okvire za rješavanje zadatka i usmjerava rad učenika. Svaki tim treba prezentirati rješenje, pri čemu je ono prihvatljivije ako pokriva testiranje većeg broja zadanih specifikacija. Učenici provode zadane postupke testiranja pri čemu se neki mogu realizirati u laboratoriju koji je opremljen odgovarajućom ispitnom opremom, a neki u radnim uvjetima i mogu trajati duže vrijeme. |
|||||
Nastavne cjeline/teme |
Mjerenje električnih veličina na komponentama sklopa Mjerenje ulaznih i izlaznih veličina sklopa Detekcija i otklanjanje kvarova uz upotrebu tehničke dokumentacije Provjera kompatibilnosti elektroničkog i mehaničkog dizajna Izrada tehničke dokumentacije |
||||
Načini i primjer vrednovanja |
|||||
Primjer vrednovanja: Radom u paru ili timu učenici osmišljavaju postupak dijagnostike kojim se testiraju zadane tehničke specifikacije elektroničkog sklopa. Za to se pripremaju obnavljanjem i proširenjem znanja i vještina u radu s mjernim izvorima i instrumentima. Postupak dijagnostike treba sadržavati opis postupka, tehničke crteže (sheme), tablice za upis podataka i predloške za ucrtavanje dijagrama te upute za rad na siguran način. Učenici prezentiraju postupak drugim učenicima pri čemu je izvedivost postupka i dobivanje rezultata uza zadanu pogrešku osnovni kriterij primjenjivosti rješenja. 1. Vrednovanje za učenje: nastavnik vrednuje pripremu učenika za rad, primjenjivost ponuđenog rješenja te sudjelovanje u radu tima |
|||||
Elementi procjene |
U potpunosti |
Djelomično |
Potrebno je doraditi |
||
Učenik se pripremio za rad na projektu |
|
|
|
||
Učenikovo rješenje je primjenjivo |
|
|
|
||
Učenik surađuje s ostalim članovima tima |
|
|
|
||
Učenik sudjeluje u prezentaciji rješenja |
|
|
|
||
2. Vrednovanje kao učenje: učenik vrednuje doprinos radu grupe te usredotočenost na rad |
|||||
Elementi procjene |
Uzoran |
Pridonosi |
Sudjeluje |
||
Doprinos |
Učenik se postavlja kao voditelj tima. Analizira zadatak, predlaže rješenja i potiče ostale članove tima na rad. |
Učenik je važan član tima. Analizira predložena rješenja i nudi moguća poboljšanja. |
Učenik rijetko predlaže rješenja. Sudjeluje u radu tima uglavnom tako što odrađuje zadatke za koje je zadužen. |
||
Usredotočenost na rad |
Učenik je usredotočen na zadatak i određuje tempo rada tima. Potiče članove tima na pridržavanje dogovorenih rokova za izradu. |
Učenik je usredotočen na zadatak i poštuje dogovoreni rok za izradu. |
Usredotočenost učenika na rad oscilira. Potrebno ga je povremeno poticati na rad i podsjećati na rokove izvršavanja zadataka. |
||
3. Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje u kojoj mjeri učenik ostvaruje zadane ishode. Vrednuju se točnost i cjelovitost rješenja te samostalnost u radu. |
|||||
Element vrednovanja |
Odličan |
Vrlo dobar |
Dobar |
Dovoljan |
|
Osmišljava postupak za testiranje specifikacija |
Točno i u cijelosti. Samostalno ili uz manju pomoć nastavnika. |
Točno i u cijelosti, ali uz veću pomoć nastavnika. |
Veći dio zadatka i djelomično točno. Prema oglednom primjeru i uz manju pomoć nastavnika. |
Manji dio zadatka i djelomično točno. Prema oglednom primjeru i uz veću pomoć nastavnika. |
|
Odabire mjerne izvore i instrumente primjerene zadatku |
|||||
Spaja mjerni strujni krug i očitava vrijednosti mjerenih veličina |
|||||
Obrađuje podatke i donosi zaključak o ispravnosti rada elektroničkog sklopa |
|||||
Mjerenjem na komponentama i sklopovima detektira kvar na sklopu |
|||||
Otklanja kvar odgovarajućim postupkom |
|||||
Izrađuje tehničku dokumentaciju |
|||||
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama |
|||||
U skladu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nastavnik prilagođava stupanj težine i opsega zadatka na individualnoj razini prema prethodnom primjeru. Naglasak je na kontinuiranom vrednovanju za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Učenicima s teškoćama daju se detaljnije upute i smjernice za rad, npr. učeniku je priložen opis zadanog postupka testiranja sklopa uz odgovarajuće tehničke crteže i popis mjernih instrumenata i izvora. Također, smanjen je opseg zahtjevnosti zadatka, npr. učenik treba detektirati kvarove za čiju detekciju je dovoljna upotreba multimjera. Darovitim učenicima zadaje se zadatak s dodatnim proširenjima, npr. učenik treba detektirati i otkloniti kvar na sklopu s ugrađenim kvarom. |
NAZIV MODULA |
TELEOPERABILNOST – UVOD U TEHNIKU DALJINSKOG VOĐENJA |
||
Šifra modula |
|
||
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula |
Najmanje razina 6.st ili 6.sv HKO-a (preddiplomski sveučilišni studij, preddiplomski stručni studij) odgovarajućeg profila. |
||
Obujam modula (CSVET) |
2 |
||
Načini stjecanja ishoda učenja (od – do, postotak) |
Vođeni proces učenja i poučavanja |
Oblici učenja temeljenog na radu |
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika |
60 – 80 % |
15 – 30 % |
5 – 10 % |
|
Status modula (obvezni/izborni) |
IZBORNI |
||
Cilj (opis) modula |
Modul učenika upoznaje s modernim sustavima koji omogućuju daljinsko vođenje te se primjenjuju u Industriji 4.0 i Internetu stvari. Cilj je osposobiti učenika za samostalno testiranje, pokretanje, upravljanje i nadzor udaljenim sustavom putem komunikacijske mreže i Interneta. |
||
Ključni pojmovi |
Udaljeni sustav, vođenje, komunikacijske mreže, komunikacijski protokoli, Internet stvari, Industrija 4.0 |
||
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo) |
Pod A.4.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja. ikt A.4.1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju. ikt D.4.1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti. ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije. ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama. |
||
Preporuke za učenje temeljeno na radu |
Ovaj modul provodi se samo u ustanovi za strukovno obrazovanje. Teorijska nastava održava se u klasičnoj, a praktična u specijaliziranoj učionici. Na praktičnoj nastavi učenik će pripremiti radno mjesto, odabrati odgovarajuće uređaje i pribor prema uputama nastavnika te će provesti odgovarajući postupak pri rješavanju zadataka. |
||
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula |
Specijalizirana učionica opremljena projektorom, zaslonom, računalom za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom Internetu i/ili lokalnoj mreži, kamerom, radnim stolovima za polaznike s računalom, potrebnim računalnim programima, odgovarajućim priključcima i pristupom Internetu, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi. |
Skup ishoda učenja iz SK1: |
Teleoperabilnost – Tehnika daljinskog vođenja |
||||
Ishodi učenja |
Ishodi učenja na razini usvojenosti »dobar« |
||||
Upoznati tehniku daljinskog vođenja |
Objasniti tehniku daljinskog vođenja |
||||
Razlikovati tipove regulacije primijenjene na veće udaljenosti |
Protumačiti tipove regulacije primijenjene na veće udaljenosti |
||||
Opisati prijenos informacije i pojavu smetnji |
Objasniti prijenos informacije i pojavu smetnji |
||||
Opisati industrijske komunikacijske mreže i protokole |
Objasniti industrijske komunikacijske mreže i protokole |
||||
Izvršiti mjerenje u realnom vremenu |
Demonstrirati mjerenje u realnom vremenu |
||||
Udaljeno programirati upravljačke uređaje |
Demonstrirati udaljeno programiranje upravljačkog uređaja |
||||
Izvršiti povezivanje računala i upravljačkog uređaja putem interneta |
Demonstrirati povezivanje računala i upravljačkog uređaja putem interneta |
||||
Pokrenuti automatizirani sustav na udaljenoj lokaciji te pratiti njegov rad |
Demonstrirati pokretanje automatiziranog sustava na udaljenoj lokaciji te pratiti njegov rad |
||||
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU |
|||||
Dominantan nastavni sustav u ovome modulu bit će vođeni proces učenja i poučavanja za ishode učenja koji se odnose na upoznavanje tehnike daljinskog vođenja, razlikovanje tipova regulacije primijenjene na veće udaljenosti, opisa prijenosa informacije i pojavu smetnji te opisa industrijskih komunikacijskih mreža i protokola. Za ostale ishode učenja koji se odnose na mjerenje u realnom vremenu, udaljeno programiranje upravljačkih uređaja, povezivanje računala i upravljačkog uređaja putem Interneta, pokretanje automatiziranog sustava na udaljenoj lokaciji uz praćenje njegova rada učenik će stjecati uz učenje temeljeno na radu. |
|||||
Nastavne cjeline/teme |
Upoznavanje s tehnikom vođenja i izvršavanja zadataka na daljinu • Osnovni pojmovi i definicije vođenja sustava na daljinu (daljinsko upravljanje), primjeri i povijesni razvoj • Regulacija u zatvorenoj petlji – pojam kašnjenja i mrtvog vremena • Koordinirano vođenje i vođenje bazirano na zadacima Tehnika prijenosa informacija i tipovi signala • Smetnje, latencija i filtriranje signala • Komunikacijske mreže i industrijski protokoli Programsko-logički upravljač (PLC) • Odabir adekvatnoga programskoga logičkog upravljača PLC-a • Računalno okruženje za programiranje PLC-a • Programiranje PLC-a za komunikaciju • Mjerenja u realnom vremenu – telemetrija • Vizijski sustavi, sigurnosni sustavi Uvod u Internet stvari IoT • Povezivanje PLC-a na globalnu mrežu – Internet • Konfiguriranje usmjernika (routera) • Sigurnost prijenosa informacije, videonadzor • Testiranje, pokretanje i upravljanje udaljenim sustavom • Nadzor udaljenog sustava u radu |
||||
Načini i primjer vrednovanja |
|||||
Usmeno/pisano opisati daljinsko vođenje sustava, navesti tipove regulacije primijenjene na veće udaljenosti, opisati prijenos informacije i pojavu smetnji, opisati industrijske komunikacijske mreže i protokole te objasniti način rada sustava. Zadatak: Praktični rad – Učenik prema uputama samostalno povezuje programsko-logički upravljač s PC računalom preko komunikacijske mreže te obavlja mjerenje. Opis radnog zadatka: Povezati PC računalo s programibilnim logičkim upravljačem uz pomoć komunikacijske mreže. Tijekom postupka učenik navodi karakteristike industrijskih komunikacijskih mreža i protokola te definira potrebne komponente i računalne aplikacije. Tijekom rada učenik odabire odgovarajuće mrežne komponente i ožičenja. Povezuje sustav te ga uključuje, izvršava potrebne programske intervencije na računalu, usmjerniku i programskom logičkom upravljaču, provjerava komunikaciju pa obavlja mjerenje te predstavlja ostalim učenicima i nastavniku. Vrednovanje: Provodi se uz pomoć unaprijed definiranih kriterija za elemente vrednovanja • vrednovanje za učenje: Učenik odabire odgovarajuće komponente i računalne aplikacije • vrednovanje kao učenje: Učenik pomaže drugom učeniku odabrati komponente i računalne aplikacije • vrednovanje naučenog: Učenik samostalno povezuje sustav. Kriteriji ocjenjivanja: |
|||||
|
izvrstan |
vrlo dobar |
dobar |
dovoljan |
|
Usmeno/pisano opisati daljinsko vođenje sustava, navesti tipove regulacije primijenjene na veće udaljenosti, opisati prijenos informacije i pojavu smetnji, opisati industrijske komunikacijske mreže i protokole te objasniti način rada sustava. |
Učenik opisuje daljinsko vođenje sustava, razlikuje tipove regulacije primijenjene na veće udaljenosti, opisuje prijenos informacija i pojavu smetnji, opisuje industrijske komunikacijske mreže i protokole te objašnjava način rada sustava. |
Učenik prepoznaje daljinsko vođenje sustava, tipove regulacije primijenjene na veće udaljenosti, prijenos informacija i pojavu smetnji, industrijske komunikacijske mreže i protokole te način rada sustava |
Učenik prepoznaje daljinsko vođenje sustava, tipove regulacije primijenjene na veće udaljenosti, prijenos informacija i pojavu smetnji, industrijske komunikacijske mreže i protokole te način rada sustava uz sugestije nastavnika |
Učenik djelomično prepoznaje daljinsko vođenje sustava, tipove regulacije primijenjene na veće udaljenosti, prijenos informacija i pojavu smetnji, industrijske komunikacijske mreže i protokole te način rada sustava uz sugestije nastavnika |
|
Praktični rad – Učenik prema uputama samostalno povezuje programibilni logički upravljač s PC računalom preko komunikacijske mreže. |
Praktični zadatak točno izvršen, tijek operacija proveden prema uputama. Učenik u potpunosti slijedi protokol radnih operacija. |
Praktični zadatak točno izvršen i proveden u potpunosti prema uputama. Odstupanja u radnim operacijama od protokola. |
Praktični zadatak djelomično izvršen. Učenik s teškoćama provodi upute za izvršenje zadatka. Radne operacije ne prate protokol. |
Praktični zadatak izveden površno i tijek radnih procesa ne prati upute. Radne operacije ne prate protokol. |
|
Prilagodba iskustava učenja za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama |
|||||
U individualiziranom upitniku za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Tijekom izvođenja nastave nastavnik ima aktivnu ulogu u pomaganju učeniku oko izvršavanja zadanih zadataka, ali ne izvršava zadatke umjesto učenika. |
1 Popunjava se onoliko puta koliko je skupova ishoda učenja u modulu.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.