MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 41/07 i 55/11), ministar poljoprivrede donosi
Poglavlje I. UVODNE ODREDBE
Sadržaj i područje primjene
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju:
(a) praćenje zoonoza i uzročnika zoonoza,
(b) praćenje otpornosti na antimikrobne pripravke,
(c) epidemiološko istraživanje izbijanja bolesti koje se prenose hranom, i
(d) razmjena podataka vezanih za zoonoze i uzročnike zoonoza.
(2) Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2003/99/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza, kojom se mijenja Odluka Vijeća 90/424/EEZ i ukida Direktiva Vijeća 92/117/EEZ (SL L 325, 12. 12. 2003.)
(3) Svrha ovoga Pravilnika je osigurati pravilno praćenje zoonoza, uzročnika zoonoza i njihove otpornosti na antimikrobne pripravke te pravilno epidemiološko istraživanje izbijanja bolesti koje se prenose hranom, kako bi se osiguralo prikupljanje podataka nužnih za procjenu njihovih trendova i izvora.
(4) Ovaj Pravilnik primjenjuje se ne dovodeći u pitanje posebne propise o zdravlju životinja, hranidbi životinja, higijeni hrane, prenosivim bolestima ljudi, zdravlju i sigurnosti radnog prostora, genetske tehnologije i transmisivnih spongiformnih encefalopatija.
Pojmovnik
Članak 2.
Za potrebe ovoga Pravilnika primjenjuju se sljedeći pojmovi:
(a) pojmovi iz Uredbe (EZ) br. 178/2002[1];
(b) »zoonoza« – bolest i/ili infekcija koja se prirodno prenosi izravno ili neizravno između životinja i ljudi;
(c) »uzročnik zoonoze« – bilo koji virus, bakterija, gljivica, parazit ili drugi biološki agens koji bi mogao biti uzročnik zoonoze;
(d) »otpornost na antimikrobne pripravke« – sposobnost mikroorganizma određene vrste da preživi ili naraste u prisutnosti date koncentracije antimikrobnog sredstva, koja je obično dovoljna da spriječi rast ili usmrti mikroorganizam iste vrste;
(e) »izbijanje bolesti koja se prenosi hranom« – pojava, promatrana pod danim okolnostima, iste bolesti i/ili zaraze kod dva ili više slučajeva među ljudima, ili situacija u kojoj promatrani broj slučajeva nadilazi očekivani broj i gdje su slučajevi povezani ili su vjerojatno povezani s istom hranom kao izvorom zaraze;
(f) »praćenje« (monitoring) – način prikupljanja, analiziranja i davanja podataka o pojavi zoonoze, uzročnika zoonoze i njihove otpornosti na antimikrobne pripravke,
(g) »nadležno tijelo za zakonodavstvo u području zdravlja ljudi« – Ministarstvo nadležno za zdravstvo,
(h) »nadležno tijelo za zakonodavstvo u području zdravlja životinja, hrane za životinje i higijene hrane životinjskog podrijetla« – Ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede, Uprava nadležna za poslove veterinarstva (u daljnjem tekstu: Uprava veterinarstva).
Opće obveze
Članak 3.
(1) Nadležna tijela iz članka 2. ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: nadležna tijela) moraju osigurati da se podaci o pojavi zoonoza i uzročnika zoonoza i njihovoj otpornosti na antimikrobne pripravke prikupljaju, analiziraju i objavljuju odmah u skladu sa zahtjevima iz ovoga Pravilnika i odredbama usvojenim u skladu s njime.
(2) Nadležna tijela moraju učinkovito i kontinuirano surađivati te razmjenjivati opće i prema potrebi specifične podatke u svrhu pravilne primjene ovoga Pravilnika.
(3) Nadležna tijela moraju osigurati trajno funkcioniranje službi i djelatnosti te sustavno usavršavanje stručnjaka na području veterinarstva, mikrobiologije i epidemiologije iz područja svoje nadležnosti u svrhu pravilne primjene ovoga Pravilnika.
(4) Za potrebe provedbe ovoga Pravilnika, kontakt točka u području zdravlja životinja, hrane za životinje i higijene hrane životinjskog podrijetla prema Europskoj komisiji (u daljnjem tekstu: Komisija) je Uprava veterinarstva.
Poglavlje II. PRAĆENJE ZOONOZA I UZROČNIKA ZOONOZA
Opća pravila o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza
Članak 4.
(1) Nadležna tijela prikupljaju odgovarajuće i usporedive podatke kako bi se prepoznalo i opisalo opasnosti, procijenilo izloženosti i utvrdilo rizike pojave zoonoza i uzročnika zoonoza.
(2) Praćenje se odvija u fazi ili fazama prehrambenog lanca koji je najprikladniji za pojavu zoonoze ili dotičnog uzročnika zoonoze, i to:
(a) na razini primarne proizvodnje; i/ili
(b) u drugim fazama prehrambenog lanca, uključujući hranu i hranu za životinje.
(3) Praćenje obuhvaća zoonoze i uzročnike zoonoza navedene u Dodatku I., Poglavlju A. ovoga Pravilnika. Ako epidemiološko stanje u državi to zahtijeva, mora se pratiti i zoonoze i uzročnike zoonoza iz Dodatka I., Poglavlja B. ovoga Pravilnika.
(4) Lista zoonoza i uzročnika zoonoza iz Dodatka I. ovoga Pravilnika može se izmijeniti i dopuniti kako bi se uvrstile i druge ili brisale uvrštene zoonoze ili uzročnici zoonoza, vodeći posebice računa o sljedećim kriterijima:
(a) njihovoj pojavi u životinja, ljudi, hrani za životinje i hrani;
(b) važnost njihovih učinaka na ljude;
(c) gospodarske posljedice na zdravlje ljudi i životinja te posljedice na industriju hrane i hrane za životinje;
(d) epidemiološki trendovi u životinja i ljudi, hrani za životinje i hrani.
(5) Praćenje se temelji na raspoloživim sustavima u nadležnim tijelima. Međutim, kada se ukaže potreba, a kako bi se olakšalo prikupljanje i uspoređivanje podataka, primjenjuju se detaljna pravila za praćenje zoonoza i uzročnika zoonoza navedenih u Dodatku I. ovoga Pravilnika uzimajući u obzir pravila u području zdravlja životinja, higijene hrane i zaraznih bolesti ljudi. Takva detaljna pravila moraju sadržavati minimalne zahtjeve za praćenje zoonoza i uzročnika zoonoza koja obuhvaćaju:
(a) praćenje populacije ili pod-populacije životinja ili faze prehrambenog lanca;
(b) prirodu i vrstu podataka koje se prikuplja;
(c) definiciju slučajeva;
(d) sheme uzimanja uzoraka;
(e) laboratorijske metode koje se koriste u testiranju i
(f) učestalost izvješćivanja, uključujući smjernice za izvješćivanje između lokalnih, regionalnih i središnjih tijela.
(6) Prilikom razmatranja o tome je li potrebno predložiti detaljna pravila u skladu sa stavkom 5. ovoga članka o usklađivanju uobičajenog praćenja zoonoza i uzročnika zoonoza, prednost se daje zoonozama i uzročnicima zoonoza navedenima u Poglavlju A Dodatka I. ovoga Pravilnika.
Usklađeni programi praćenja
Članak 5.
(1) Ukoliko podaci prikupljeni uobičajenim praćenjem u skladu s člankom 4. ovoga Pravilnika nisu dostatni, mogu se uspostaviti usklađeni programi praćenja jedne ili više zoonoza i/ili uzročnika zoonoza. Usklađeni programi praćenja donose se, poglavito ako se utvrde posebne potrebe, kako bi se procijenili rizici ili odredile polazišne vrijednosti koje se odnose na zoonoze ili uzročnike zoonoza na razini zemlje ili Europske unije.
(2) Kada su uspostavljeni usklađeni programi praćenja, posebne reference moraju se vezati na zoonoze i uzročnike zoonoza u populaciji životinja kako je navedeno u Dodatku I. Uredbe (EZ) br. 2160/2003[2].
(3) Minimalna pravila za uspostavu usklađenog programa praćenja utvrđena su u Dodatku III. ovoga Pravilnika.
Dužnosti subjekta u poslovanju s hranom
Članak 6.
Kada subjekt u poslovanju s hranom obavlja ispitivanja radi utvrđivanja prisutnosti zoonoza ili uzročnika zoonoza prema članku 4. stavku 2. ovoga Pravilnika, dužan je:
(a) čuvati rezultate i pobrinuti se za čuvanje bilo kojega relevantnog izolata u razdoblju koje je utvrdilo nadležno tijelo i
(b) na zahtjev Uprave veterinarstva priopćiti rezultate ili dostaviti izolate.
Poglavlje III. OTPORNOST NA ANTIMIKROBNE PRIPRAVKE
Praćenje otpornosti na antimikrobne pripravke
Članak 7.
(1) U skladu sa zahtjevima navedenima u Dodatku II. ovoga Pravilnika nadležna tijela moraju osigurati da praćenje pruža usporedive podatke o pojavi otpornosti na antimikrobne pripravke u uzročnika zoonoza i drugih uzročnika u onoj mjeri u kojoj isti predstavljaju prijetnju za zdravlje ljudi.
(2) Praćenje iz stavka 1. ovoga članka nadopunjava praćenje humanih izolata propisano Odlukom 2119/98/EZ[3].
Poglavlje IV. POJAVA BOLESTI KOJE SE PRENOSE HRANOM
Epidemiološko istraživanje bolesti koje se prenose hranom
Članak 8.
(1) Nadležna tijela moraju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala da će se, u slučaju kada subjekt u poslovanju s hranom bude davao podatke istima, u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 178/2002, sačuvati odnosni prehrambeni proizvod ili njegov odgovarajući uzorak kako ne bi bilo otežano njegovo pretraživanje u laboratoriju ili istraživanje o pojavi bilo koje bolesti koje se prenose hranom.
(2) Nadležna tijela istražuju izbijanje bolesti koje se prenose hranom u suradnji s tijelima iz članka 1. Odluke 2119/98/EZ. Istraživanje osigurava podatke o epidemiološkom profilu, prehrambenim proizvodima za koje se pretpostavlja da su bili povezani s izbijanjem bolesti i mogućim uzrocima izbijanja bolesti. Istraživanja trebaju uključiti, što je više moguće, provedbu odgovarajućih epidemioloških i mikrobioloških studija. Nadležna tijela dostavljaju Komisiji sažetak izvješća o rezultatima provedenih istraživanja iz područja svoje nadležnosti obuhvaćajući podatke iz Poglavlja E Dodatka IV. ovoga Pravilnika.
(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se ne dovodeći u pitanje posebne propise o sigurnosti proizvoda, sustavima ranog upozorenja i odgovora na sprječavanje i kontrolu zaraznih bolesti u ljudi, higijeni hrane i općim zahtjevima propisa o hrani, te posebice onih o hitnim mjerama i postupcima za povlačenje hrane i hrane za životinje s tržišta.
Poglavlje V. RAZMJENA PODATAKA
Procjena pojavnosti izvora zoonoza, uzročnika zoonoza i otpornosti na antimikrobne pripravke
Članak 9.
(1) Nadležna tijela procjenjuju pojavnosti i izvore zoonoza, uzročnika zoonoza i otpornosti na antimikrobne pripravke u okviru svog djelokruga nadležnosti.
(2) Nadležna tijela svake godine dostavljaju Komisiji do kraja svibnja tekuće godine, za prethodnu godinu Izvješće o pojavnosti i izvorima zoonoza, uzročnika zoonoza i otpornosti na antimikrobne pripravke, iz područja svoje nadležnosti, obuhvaćajući podatke prikupljene u skladu s člankom 4., 7. i 8. ovoga Pravilnika. Izvješća i njihov sažetak su dostupni javnosti. Izvješća moraju uključivati i podatke iz članka 3., stavka 2., točke (b) Uredbe (EZ) br. 2160/2003.
(3) Minimalni zahtjevi za Izvješće o pojavnosti i izvorima zoonoza, uzročnika zoonoza i otpornosti na antimikrobne pripravke utvrđeni su u Dodatku IV. ovoga Pravilnika.
(4) Nadležna tijela dostavljaju Komisiji, na njezin zahtjev ili na vlastitu inicijativu, dodatne podatke i izvješća.
(5) Nadležna tijela dostavljaju Komisiji rezultate o koordiniranim programima praćenja uspostavljenim u skladu s člankom 5. ovog Pravilnika.
Poglavlje VI. LABORATORIJI
Referentni laboratoriji
Članak 10.
(1) Nadležna tijela, u okviru svog djelokruga nadležnosti, određuju nacionalne referentne laboratorije za svako područje u kojem je imenovan i referentni laboratorij Europske unije te o tome obavještavaju Komisiju.
(2) Odgovornosti i zadaci referentnih laboratorija, posebice u pogledu koordinacije njihovih aktivnosti, određuju se posebnim propisima.
Poglavlje VII. PROVEDBA
Dodaci
Članak 11.
Dodaci I. – IV. tiskani su u prilogu ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
Stupanje na snagu
Članak 12.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o načinu praćenja zoonoza i uzročnika zoonoza (»Narodne novine«, broj 52/05).
Članak 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 011-02/13-01/04 Urbroj: 525-10/0246-13-1 Zagreb, 20. ožujka 2013.
Ministar Tihomir Jakovina, v. r.
DODATAK I.
A. Zoonoze i uzročnici zoonoza uključeni u praćenje
– bruceloza i njezini uzročnici
– kampilobakterioza i njezini uzročnici
– listerioza i njezini uzročnici
– salmoneloza (zoonotska salmoneloza) i njezini uzročnici
– trihineloza i njezini uzročnici
– ehinokokoza i njezini uzročnici
– tuberkuloza uzrokovana Mycobacterium bovis
– Escherichia coli koja izlučuje verotoksin
B. Popis zoonoza i uzročnika zoonoza koji se prate u skladu s epidemiološkim stanjem
1. Virusne zoonoze
– infekcija kalicivirusom
– hepatitis A virus
– virus influence
– bjesnoća
– infekcije virusima koje prenose člankonošci
2. Bakterijske zoonoze
– borelioza i njezini uzročnici
– botulizam i njezini uzročnici
– leptospiroza i njezini uzročnici
– klamidioza i njezini uzročnici
– mikobakterioze osim tuberkuloze uzrokovane Mycobacterium bovis
– vibrioza i njezini uzročnici
– jersinioza i njezini uzročnici
3. Parazitske zoonoze
– anisakija i njezini uzročnici
– kriptosporidioza i njezini uzročnici
– cisticerkoza i njezini uzročnici
– toksoplazmoza i njezini uzročnici
4. Ostale zoonoze i uzročnici zoonoza
DODATAK II.
Uvjeti za praćenje otpornosti na antimikrobne pripravke u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika
A. Opći uvjeti
Nadležna tijela moraju osigurati da sustav praćenja otpornosti na antimikrobne pripravke predviđen člankom 7. ovoga Pravilnika pruži najmanje sljedeće podatke:
1. vrste životinja uključene u praćenje;
2. bakterijske vrste i/ili sojevi uključeni u praćenje;
3. način uzimanja uzoraka koji se primjenjuje kod praćenja;
4. antimikrobne pripravke uključene u praćenje;
5. laboratorijske postupke primjenjive za otkrivanje otpornosti;
6. laboratorijske postupke primjenjive za identifikaciju mikrobnih izolata bakterija
7. metode koje se koriste za prikupljanje podataka.
B. Posebni uvjeti
Nadležna tijela moraju osigurati da sustav praćenja pruža odgovarajuće podatke barem u pogledu reprezentativnog broja izolata Salmonella spp, Campylobacter jejuni i Campylobacter coli u goveda, svinja i peradi kao i hrani životinjskog podrijetla koja potječe od tih vrsta.
DODATAK III.
Usklađeni programi praćenja iz članka 5. ovoga Pravilnika
Kad se uspostavi usklađeni program praćenja, potrebno je utvrditi najmanje sljedeća programska obilježja:
– svrhu,
– trajanje,
– zemljopisno područje ili regiju,
– zoonoze i/ili uzročnike zoonoza,
– vrste uzoraka i ostale tražene podatke,
– najmanji broj uzoraka i način uzimanja uzoraka,
– vrste laboratorijskih postupaka,
– zadatke nadležnih tijela,
– resurse koje treba uključiti,
– procjenu troškova i financiranje,i
– metode i vrijeme za izvješćivanja o rezultatima.
DODATAK IV.
Uvjeti za izvješćivanje sukladno članku 9. stavku 2. ovoga Pravilnika
Izvješće iz članka 9. stavka 2. ovoga Pravilnika sadržava najmanje sljedeće podatke:
A. Pri prvom izvješćivanju treba navesti sljedeće podatke za svaku zoonozu i uzročnika zoonoze (kasnija izvješća moraju sadržavati samo izmjene):
(a) sustavi praćenja (način uzorkovanja, učestalost uzimanja uzoraka, vrste uzoraka, definicija slučajeva, dijagnostički postupci koji se primjenjuju);
(b) politika cijepljenja i druge preventivne mjere;
(c) kontrolni mehanizmi i, kada je odgovarajuće, programi;
(d) mjere u slučaju pozitivnih nalaza ili pojava sporadičnih slučajeva;
(e) važeći sustavi obvezne prijave bolesti;
(f) povijest bolesti i/ili infekcije u zemlji.
B. Svake godine potrebno je navesti sljedeće podatke:
(a) relevantna prijemljiva populacija životinja (zajedno s datumom na kojeg se podaci odnose);
– broj stada ili jata,
– ukupan broj životinja, i
– ukoliko je potrebno, podatke o proizvodnji;
(b) broj i opće podatke o laboratorijima i institucijama uključenim u praćenje.
C. Svake godine treba navesti sljedeće pojedinosti o svakom uzročniku zoonoze i podatke koji se odnose na zoonoze uključujući i njihove posljedice:
(a) promjene kod već opisanih sustava;
(b) promjene prethodno opisanih metoda;
(c) rezultate istraživanja i daljnjih tipiziranja ili ostalih metoda identifikacije u laboratorijima (za svaku skupinu podataka posebno);
(d) procjenu dosadašnjeg stanja, trenda i izvora zaraze na nacionalnoj razini;
(e) važnost bolesti kao zoonoze;
(f) važnost otkrića uzročnika kod životinja i u hrani kao mogućeg izvora zaraze za ljude;
(g) utvrđene mjere kontrole koje se mogu koristiti za sprječavanje ili smanjenje prijenosa uzročnika zoonoze na ljude;
(h) po potrebi posebne mjere o kojima odluče nadležna tijela ili ih Komisija predloži na temelju aktualnog stanja.
D. Izvješćivanje o rezultatima istraživanja
Rezultati istraživanja sadrže broj pretraženih epidemioloških jedinica (jato, stado, uzorci, pošiljke) i broj pozitivnih uzoraka prema definiciji slučaja. Ukoliko je potrebno, rezultati se prikazuju na način kojim se prikazuje zemljopisna proširenost zoonoza ili uzročnika zoonoze.
E. Za bolesti koje se prenose hranom, sljedeće podatke:
(a) ukupan broj izbijanja tijekom godine;
(b) broj oboljelih ljudi i broj smrtnih slučajeva prilikom spomenutog izbijanja;
(c) uzročnike izbijanja bolesti koje se prenose hranom, uključujući ako je moguće serotip ili drugi konačni opis uzročnika. Ako identifikacija uzročnika nije moguća, treba navesti razlog nemogućnosti identifikacije;
(d) prehrambene proizvode povezane s izbijanjem bolesti i ostale moguće prijenosnike (vehikuli);
(e) identifikaciju vrste mjesta gdje su se proizveli/kupili/nabavili/konzumirali sumnjivi prehrambeni proizvodi;
(f) ostale pogodbene čimbenike kao npr. nedostatak higijene prilikom obrade hrane.
Dijelovi od A do D primjenjuju se na izvješća o praćenju provedena u skladu s člankom 4. ili 7. ovoga Pravilnika.
Dio E primjenjuje se na izvješća o praćenju provedena u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika.
[1] Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. kojom se utvrđuju opća načela i uvjeti Zakona o hrani, osniva Europska agencija za sigurnost hrane te se utvrđuju postupci u predmetu zdravstvene ispravnosti hrane (SL L 31, 1. 2. 2002.)
[2] Uredba (EZ) br. 2160/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o kontroli salmonele i drugih određenih zoonoza uzrokovanih hranom (SL L 325, 12. 12. 2003.)
[3] Odluka br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 1998. o uspostavi mreže za epidemiološko nadziranje i kontrolu zaraznih bolesti unutar Zajednice (SL 268, 3. 10. 1998.)
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_04_42_797.html