NN 82/2023 (20.7.2023.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima

Hrvatski sabor

1289

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 14. srpnja 2023.

Klasa: 011-02/23-02/68 Urbroj: 71-10-01/1-23-2 Zagreb, 18. srpnja 2023.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

Članak 1.

U Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (»Narodne novine«, br. 106/18. i 98/19.) u članku 2. točki e) riječi: »prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje« zamjenjuju se riječima: »jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili tijela državne uprave«.

U točki f) riječi: »koji prebivaju u istoj stambenoj jedinici« bri­šu se.

Iza točke f) dodaje se nova točka g) koja glasi:

»g) Članovima kućanstva smatraju se krvni srodnici i tazbinski srodnici, bračni i izvanbračni partneri, životni partneri i neformalni životni partneri, posvojene osobe i osobe pod skrbništvom i druge osobe koje je korisnik po zakonu dužan uzdržavati odnosno osobe koje uzdržavaju korisnika, a koji imaju prijavljeno prebivalište i prebivaju u istoj stambenoj jedinici.«.

U dosadašnjoj točki g), koja postaje točka h), riječ: »obitelji« zamjenjuje se riječima: »kućanstva korisnika«.

Dosadašnje točke h) do p) postaju točke i) do r).

Iza točke r) dodaje se točka s) koja glasi:

»s) Najmoprimcem smatra se osoba koja koristi stambenu jedinicu u državnom vlasništvu, s kojim je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, njegov pravni prednik ili njegov pravni sljednik u poslovima stambenog zbrinjavanja sklopio ugovor o najmu na području primjene ovoga Zakona.«.

Članak 2.

Članak 7. mijenja se i glasi:

»Pravo na stambeno zbrinjavanje na područjima primjene ovoga Zakona može se ostvariti na sljedeće načine (u daljnjem tekstu: model stambenog zbrinjavanja):

1. najmom obiteljske kuće u državnom vlasništvu

2. najmom stana u državnom vlasništvu

3. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće

4. darovanjem građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak postojeće obiteljske kuće u vlasništvu korisnika ili izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu korisnika

5. darovanjem neuseljive obiteljske kuće u državnom vlasništvu i građevnog materijala za njezinu obnovu ili rekonstrukciju.«.

Članak 3.

U članku 8. ispred riječi: »Pravo« stavlja se oznaka stavka: »(1)«, a iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:

»4. u postupku utvrđivanja prava osobe koje žive i/ili rade u inozemstvu dostave izjavu danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da će se nakon izvršnosti rješenja o stambenom zbrinjavanju vratiti u Republiku Hrvatsku i prebivati u dodijeljenoj stambenoj jedinici sukladno članku 18. stavku 9. ovoga Zakona.«.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2., 3. i 4. koji glase:

»(2) Ako osoba ne dostavi izjavu iz stavka 1. točke 4. ovoga Zakona ili ne izvrši obvezu iz te izjave, gubi pravo na stambeno zbrinjavanje.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prodaja useljive stambene jedinice nije zapreka ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje ako je takvo raspolaganje učinjeno zbog potreba plaćanja nužnih troškova liječenja koje nije pokriveno sredstvima zdravstvenog osiguranja, podnositelja prijave ili člana njegova kućanstva.

(4) Okolnosti iz stavka 3. podnositelj prijave dokazuje potvrdom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.«.

Članak 4.

U članku 10. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(2) Osoba koja ima u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu obiteljsku kuću ili stan izvan područja primjene ovoga Zakona, a čiji suvlasnički udio je veće stambene površine od 25 m², ne može ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje.

(3) Pravo na darovanje građevnog materijala za dogradnju/nadogradnju obiteljske kuće može ostvariti i novonastala obitelj koju je osnovao član kućanstva korisnika prava ako to dopuštaju uvjeti gradnje, ako je postojeća obiteljska kuća manje stambene površine od pripadajuće površine iz članka 17. ovoga Zakona i ako vlasnik i novonastala obitelj daju pisanu suglasnost.«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Pisana suglasnost iz stavka 3. ovoga članka daje se u postupku ostvarivanja prava na darovanje građevnog materijala ako korisnik nije vlasnik nekretnine.«.

Članak 5.

U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Članovi obitelji korisnika prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po propisu o obnovi i korisnika stambenog zbrinjavanja te članovi obitelji koji su ostvarili odgovarajuće pravo na stambeno zbrinjavanje po drugim propisima na teret državnog proračuna, mogu ostvariti pravo iz članka 7. ovoga Zakona ako vrate iznos sredstava koji je utrošen u obnovu odnosno njihovo stambeno zbrinjavanje po cijenama u vrijeme donošenja rješenja o ponovnom stambenom zbrinjavanju, na račun državnog proračuna ili uz umanjenje stambene površine koju su ostvarili kao članovi obitelji najmoprimca.«.

Članak 6.

U članku 13. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Najmanje jedan član Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka mora biti građevinske ili arhitektonske struke.«.

Članak 7.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»(1) Prijava za stambeno zbrinjavanje podnosi se u razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja tekuće godine upravnom tijelu u županiji, a poziv se javno objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva i županija.

(2) Prijava za stambeno zbrinjavanje mora sadržavati sljedeće podatke:

– ime i prezime podnositelja prijave te ime i prezime svih članova obitelji za koje se podnosi prijava

– broj OIB-a podnositelja prijave i svih članova obitelji

– adresu prebivališta i/ili boravišta

– ime i prezime opunomoćenika za primanje pismena i njegova adresa (ako podnositelj živi u inozemstvu)

– naznaku i opis modela stambenog zbrinjavanja koji se traži

– vlastoručni potpis podnositelja prijave.

(3) Uz prijavu za stambeno zbrinjavanje podnositelj je za sebe i sve članove obitelji na koje se odnosi prijava za stambeno zbrinjavanje obvezan priložiti presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave i dokaze o ispunjavanju uvjeta za bodovanje prijave sukladno uredbi iz članka 16. stavka 13. ovoga Zakona.

(4) Nepotpune i nepravodobne prijave neće se bodovati niti uvrštavati na liste prvenstva.

(5) U postupku utvrđivanja prava podnositelja prijave koji se nalazi na listi prvenstva po službenoj dužnosti pribavlja se sljedeća dokumentacija:

1. uvjerenja o prebivalištima i boravištima u posljednjih 15 godina prije pokretanja postupka

2. uvjerenje nadležnog ureda za katastar o neposjedovanju/posjedovanju nekretnina

3. uvjerenje općinskog suda ili drugog javnog registra da ima/nema u vlasništvu nekretnine

4. podaci o prometu nekretnina ispostave Porezne uprave nadležne prema prebivalištu podnositelja prijave

5. u slučaju stambenog zbrinjavanja darovanjem građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na zemljištu u vlasništvu podnositelja prijave i dokaz o vlasništvu te lokacijska informacija

6. u slučaju stambenog zbrinjavanja darovanjem građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće ili stana i dokaz o vlasništvu odnosno suglasnost vlasnika/suvlasnika iz članka 10. ovoga Zakona, dokaz o legalnosti te lokacijska informacija.

(6) Dokumentaciju iz stavka 5. točaka 2. i 3. ovoga članka potrebno je pribaviti za mjesta gdje su podnositelj prijave i svi članovi obitelji na koje se odnosi prijava imali prijavljena prebivališta i boravišta unatrag 15 godina prije pokretanja postupka utvrđivanja prava, a za točku 4. potrebno je pribaviti podatke o prometu nekretnina za područje Republike Hrvatske.

(7) Dokazi o ispunjavanju uvjeta za bodovanje u trenutku podnošenja prijave za stambeno zbrinjavanje ne smiju biti stariji od šest mjeseci.

(8) Dokaze o činjenicama o kojima javnopravna tijela vode evidencije u Republici Hrvatskoj, uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak i potvrdu iz kaznene evidencije po službenoj dužnosti pribavlja nadležno tijelo koje postupa i rješava po podnesenoj prijavi.

(9) Nadležno državno odvjetništvo sudjeluje kao stranka u upravnim postupcima utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje.«.

Članak 8.

Članak 15. mijenja se i glasi:

»(1) U svrhu realizacije lista prvenstva Ministarstvo:

– najkasnije do 31. prosinca tekuće godine donosi inicijalni plan stambenog zbrinjavanja po modelima stambenog zbrinjavanja i po jedinicama lokalne samouprave

– najkasnije do 15. travnja tekuće godine dostavlja nadležnim upravnim tijelima u županijama plan stambenog zbrinjavanja koji sadrži podatke o raspoloživom stambenom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu za stambeno zbrinjavanje i drugim izvorima financiranja.

(2) Inicijalni plan stambenog zbrinjavanja objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva i oglasnoj ploči područnih službi te upravnih odjela u županijama najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

(3) Krajnji rok za dostavu dopuna plana stambenog zbrinjavanja iz stavka 1. ovoga članka je 1. studenog tekuće godine.

(4) Upravna tijela u županijama dostavljaju Ministarstvu izvješća o podnesenim prijavama i donesenim rješenjima te rješenja o stambenom zbrinjavanju najkasnije do 5. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.«.

Članak 9.

U članku 16. iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5., 6. i 7. koji glase:

»(5) Prijava se može podnijeti za sve modele stambenog zbrinjavanja.

(6) Nakon što se riješi o pravu na stambeno zbrinjavanje po jednom modelu, prijave za ostale modele brišu se po službenoj dužnosti.

(7) Po službenoj dužnosti na temelju obavijesti upravno tijelo županije brisat će s lista prvenstva i prijave za koje podnositelj u roku od tri godine od podnošenja prijave nije poduzimao nikakve radnje u svrhu ostvarivanja svojih prava, primjerice, izjavio primjedbu, dostavio nove dokaze vezano za bodovanje, postavio upit i tome slično.«.

Dosadašnji stavci 5. do 7. postaju stavci 8. do 10.

U dosadašnjem stavku 8., koji postaje stavak 11., iza riječi: »prvenstva« dodaju se riječi: »kroz novo bodovanje«.

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 12.

U dosadašnjem stavku 10., koji postaje stavak 13., riječi: »posebno« i »uvjete stanovanja,« brišu se.

Članak 10.

U članku 17. stavku 3. iza riječi: »zahtjeva« točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »osim u slučaju iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona.«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Uz suglasnost podnositelja prijave dopušteno je odstupanje od stambene površine obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka, za veličinu do +/ – 20 m² površine za stanove odnosno do +/ – 30 m² za obiteljske kuće, prilikom davanja u najam redoslijedom utvrđenim listom prvenstva, osim u slučaju iz članka 11. ovoga Zakona, kada odstupanje nije dopušteno.«.

Članak 11.

U članku 18. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ministarstvo sklapa ugovor o najmu s korisnikom koji se stambeno zbrinjava sukladno članku 7. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, na temelju izvršnog rješenja o utvrđenom pravu na stambeno zbrinjavanje.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Korisnik plaća zaštićenu najamninu na korisnu stambenu površinu dodijeljene stambene jedinice.«.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, visina najamnine za obiteljske kuće na području prve i druge skupine potpomognutih područja iznosi 0,13 eura mjesečno.«.

Stavci 8. i 9. mijenjaju se i glase:

»(8) Korisnicima kojima je rješenjem područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb ili njegova prednika centra za socijalnu skrb utvrđeno pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, visina najma obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu iznosi 0,13 eura mjesečno za stambenu jedinicu.

(9) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 7. točaka 1. i 2. ovoga Zakona dužna je useliti se u stambenu jedinicu u roku od 30 dana od uvođenja u posjed na temelju sklopljenog ugovora o najmu te prijaviti prebivalište na toj adresi u roku od 15 dana od dana useljenja i koristiti ih u svrhu stanovanja.«.

Članak 12.

U članku 22. stavku 1. riječi: »točke 1.« zamjenjuju se riječima: »točaka 1. i 2.«.

U stavku 2. riječ: »mjestu« zamjenjuje se riječima: »općini ili gradu«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Korisnik iz članka 7. točaka 1. i 2. ovoga Zakona gubi pravo na stambeno zbrinjavanje u stambenoj jedinici koja mu je dana u najam i ako Ministarstvo utvrdi da:

– korisnik i članovi obitelji ne koriste stambenu jedinicu za stambeno zbrinjavanje neprekidno u razdoblju duljem od šest mjeseci, osim ako stambenu jedinicu ne koriste zbog potrebe liječenja, obrazovanja, privremenog ili sezonskog ili terenskog rada, uz uvjet da je o tome obavijestio nadležnu Područnu službu Ministarstva i o tome priložio odgovarajuću dokumentaciju. Okolnosti iz ovoga podstavka mogu opravdano trajati najduže pet godina

– korisnik i članovi obitelji ne koriste stambenu jedinicu za stambeno zbrinjavanje već u druge svrhe

– je tijekom korištenja stambene jedinice korisnik osuđen na kaznu zatvora koja predstavlja zapreku zbog počinjenja jednog ili više kaznenih djela iz članka 9. ovoga Zakona

– stambenu jedinicu ili njezin dio daje u podnajam odnosno ne koristi je za stanovanje isključivo s članovima obitelji navedenim u ugovoru o najmu

– stambenu jedinicu koristi tako da se, njegovom krivnjom ili krivnjom članova obitelji, stambenoj jedinici ili zajedničkim prostorijama nanosi šteta ili ometa druge najmoprimce ili korisnike stambene zgrade u mirnom korištenju stana ili poslovnog prostora, koje razloge nije otklonio u roku od 30 dana od primitka opomene

– preinačuje stambenu jedinicu, zajedničke prostorije ili uređaje bez prethodne suglasnosti Ministarstva

– u ugovorenom roku ne ispunjava i druge obveze iz ugovora o najmu, kao što su plaćanje najamnine i troškova vezanih za korištenje stambene jedinice, a njih ne podmiri najkasnije u roku od tri mjeseca od primitka opomene

– se u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude o razvodu braka odnosno razvrgnuću izvanbračne zajednice i raskidu životnog partnerstva nije postigao sporazum o nastavku korištenja stambene jedinice u smislu odredbe članka 23. stavka 3. ovoga Zakona

– se u roku iz članka 18. stavka 9. ovoga Zakona nije uselio i nije prijavio prebivalište za sebe i članove obitelji

– je tijekom najma stambene jedinice u državnom vlasništvu postao vlasnik odgovarajuće stambene jedinice prikladne za stanovanje njega i/ili članova njegove obitelji

– odbija sklopiti ugovor o najmu dodijeljene useljive stambene jedinice

– nakon pisane opomene Ministarstva u roku od 30 dana od primitka iste onemogućava kontrolu korištenja stambene jedinice.«.

U stavku 6. riječi: »od primitka rješenja« zamjenjuju se riječima: »niti duži od 30 dana od dana primitka rješenja«.

U stavku 9. riječi: »podstavka 7.« zamjenjuju se riječima: »podstavka 10.«.

Članak 13.

U članku 23. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Osoba iz stavka 3. ovoga članka dužna je dostaviti presudu o razvodu braka ili raskidu životnog partnerstva ili sporazum o nastavku korištenja stambene jedinice u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude ili sklapanja sporazuma.«.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»(5) Rješenje o zadržavanju prava stambenog zbrinjavanja u stambenoj jedinici donosi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba.«.

U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 6., riječi: »kao i«, brišu se.

Članak 14.

U članku 24. stavku 1. iza riječi: »gospodarenja stambenim jedinicama« dodaju se riječi: »i višestambenim zgradama«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka, Ministarstvo donosi i provodi godišnji plan obnove, izgradnje stambenih jedinica i višestambenih zgrada u državnom vlasništvu u skladu s raspoloživim sredstvima u državnom proračunu za ovu namjenu i drugim izvorima financiranja.«.

Članak 15.

U članku 25. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Nekretninama u državnom vlasništvu koje se više ne nalaze na području primjene ovoga Zakona i onima koje se nalaze na tim područjima, a ne koriste se za stambeno zbrinjavanje sukladno odredbama ovoga Zakona, upravlja nadležno tijelo sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu.«.

Članak 16.

U članku 26. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Najmodavac nema obvezu držanja i čuvanja namještaja, opreme i drugih predmeta zatečenih u stambenoj jedinici.

(4) Ministar će naputkom urediti način preuzimanja u posjed stambene jedinice, stavljanje oznake na stambenu jedinicu te sadržaj oznake na stambenoj jedinici.«.

Članak 17.

U članku 27. ispred riječi: »Pravo« stavlja se oznaka stavka: »(1)«, a točka 1. mijenja se i glasi:

»1. hrvatski branitelj i članovi obitelji smrtno stradalog, nestalog ili umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, uz uvjet da se koriste i prebivaju u stambenoj jedinici u državnom vlasništvu te su evidentirani kao korisnici kod Ministarstva ili pravnim prednicima u poslovima stambenog zbrinjavanja«.

Iza točke 1. dodaju se nove točke 2. i 3. koje glase:

»2. hrvatski branitelj i članovi obitelji smrtno stradalog, nestalog ili umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, uz uvjet da se koriste i prebivaju u stambenoj jedinici u državnom vlasništvu i da su evidentirani kao korisnici kod tijela državne uprave nadležnog za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata s utvrđenim pravom na stambeno zbrinjavanje prema propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te uz uvjet da tijelo državne uprave nadležno za hrvatske branitelje prenese pravo upravljanja nad tom stambenom jedinicom na Ministarstvo

3. hrvatski branitelj i članovi obitelji smrtno stradalog, nestalog ili umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, uz uvjet da se koriste i prebivaju u stambenoj jedinici u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i da imaju utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje prema propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te uz uvjet da jedinica lokalne samouprave prenese pravo vlasništva nad tom stambenom jedinicom na Ministarstvo«.

U dosadašnjoj točki 2., koja postaje točka 4., riječi: »državljanina Republike Hrvatske« i riječi: »kod Središnjeg državnog ureda« brišu se.

Dosadašnja točka 3. postaje točka 5.

U dosadašnjoj točki 4., koja postaje točka 6., riječi: »nakon 8. listopada 1991.« zamjenjuju se riječima: »u razdoblju od 15 godina prije stupanja na snagu ovoga Zakona«, a riječi: »kod Središnjeg državnog ureda« brišu se.

Dosadašnja točka 5. postaje točka 7.

U dosadašnjoj točki 6., koja postaje točka 8., iza riječi: »vlasništvu« dodaju se riječi: »ili su smještene u stambene jedinice u državnom vlasništvu«.

Iza točke 8. dodaju se točke 9. i 10. koje glase:

»9. Na zahtjev korisnika koji je ostvario pravo na najam oštećene kuće i darovanje građevnog materijala po Zakonu o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08., 57/11., 51A/13., 148/13., 76/14., 147/14., 18/15. i 106/18.) darovat će se kuća i pripadajuće zemljište ako je prema dokumentaciji za dodjelu građevnog materijala u trenutku ostvarivanja prava kuća bila neuseljiva.

10. Na zahtjev korisnika koji su ostvarili pravo na najam obiteljskih kuća u državnom vlasništvu, na kojima je prema procjeni Povjerenstva iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona potrebno izvesti građevinske zahvate obnove konstrukcije, provest će se darovanje te obiteljske kuće i odgovarajuće količine građevnog materijala sukladno članku 34. ovoga Zakona.«.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2., 3. i 4. koji glase:

»(2) Osobe iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka zahtjev za darovanje podnose Ministarstvu.

(3) O zahtjevu osobe iz stavka 1. točke 2. ovoga članka Ministarstvo odlučuje uz prethodno mišljenje tijela državne uprave nadležnog za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.

(4) O zahtjevu osobe iz stavka 1. točke 3. ovoga članka Ministarstvo odlučuje uz prethodno mišljenje tijela državne uprave nadležnog za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i jedinice lokalne samouprave.«.

Članak 18.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»(1) U postupcima prodaje i darovanja, činjenice o vlasništvu ili suvlasništvu druge useljive stambene jedinice ili njezine prodaje, darovanja ili otuđenja utvrđuju se za razdoblje od stjecanja prava na stambeno zbrinjavanje do podnošenja zahtjeva za prijenos vlasništva.

(2) Korisnici ostvaruju pravo na darovanje i prodaju u cijelosti stambene jedinice u kojoj su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje, a predmet darovanja i prodaje uz stambenu jedinicu je i odgovarajući dio zajedničkih dijelova i uređaja zgrade te zemljišta koje pripada zgradi bez obzira na površinu, kao i zemljište koje služi redovitoj upotrebi obiteljske kuće ili stana te pripadajućih pomoćnih prostorija i gospodarskih građevina ako su one izgrađene s namjenom da budu funkcionalno spojene s predmetnom stambenom jedinicom te da tamo trajno ostanu odnosno odgovarajućeg dijela zajedničkih dijelova i uređaja i zemljišta koje pripada građevini.

(3) Stambena jedinica koja je bila predmet organizirane obnove i/ili izgradnje sredstvima iz fondova Europske unije može biti predmetom prodaje ili darovanja nakon pet godina od završetka projekta kroz koji je financirana obnova i/ili izgradnja te stambene jedinice.

(4) Pod završetkom projekta iz stavka 3. ovoga članka smatra se izvršenje završnog plaćanja.

(5) Odredba stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na stambene jedinice koje su obnovljene u okviru provedbe energetske obnove zgrada.

(6) Pravo na otkup prema ovom Zakonu ostvaruju osobe koje se smatraju najmoprimcima sukladno ovom Zakonu na području primjene ovoga Zakona.

(7) Osobe za koje je u upravnom postupku pravomoćnim rješenjem utvrđeno da sukladno ovom Zakonu ne ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje, mogu ostvariti pravo na otkup stambene jedinice pod uvjetom da u toj stambenoj jedinici žive minimalno deset godina prije stupanja na snagu ovoga Zakona i da uredno podmire sve obveze vezano za korištenje.

(8) Kupoprodajna cijena stambene jedinice iz stavka 7. ovoga članka utvrđuje se prema tržišnim uvjetima na temelju procjene ovlaštenog sudskog vještaka te se plaća odjednom.

(9) Zahtjev za otkup stambene jedinice osoba iz stavka 7. ovoga članka može podnijeti najkasnije u roku od tri godine od pravomoćnosti rješenja ako je još uvijek u posjedu stana, a ako ne podnese zahtjev za otkup, dužna je iseliti se iz stambene jedinice.«.

Članak 19.

Članak 29. mijenja se i glasi:

»Ugovor o darovanju i ugovor o kupoprodaji potpisuju svi članovi obitelji najmoprimca koji su navedeni kao korisnici na ugovoru o najmu i postaju suvlasnici stambene jedinice u jednakim dijelovima.«.

Članak 20.

U članku 32. stavku 2. iza riječi: »posla« dodaje se zarez i riječi: »bez obzira na to radi li se o upravnom ili neupravnom ugovoru«.

Članak 21.

Članak 34. mijenja se i glasi:

»(1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava na način iz članka 7. točaka 3. i 5. ovoga Zakona sklapa s Ministarstvom ugovor o darovanju građevinskog zemljišta odnosno neuseljive obiteljske kuće i ugovor o darovanju građevnog materijala.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava na način iz članka 7. točke 4. ovoga Zakona sklapa s Ministarstvom ugovor o darovanju građevnog materijala.

(3) Ugovori iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sklapaju se na temelju izvršnog rješenja o utvrđenom pravu na stambeno zbrinjavanje te se smatraju upravnim ugovorima.

(4) Ministarstvo osigurava o svom trošku projekt izrađen sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, a koji je potreban za stambeno zbrinjavanje korisnika na način iz članka 7. točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(5) Korisnik može o svom trošku osigurati projekt iz stavka 4. ovoga članka za kuću sa stambenom površinom maksimalno dvostruko većom od površine iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu je dužan o svom trošku osigurati dodatne količine građevnog materijala za radove predviđene projektom.

(6) Nakon izrade projekta iz stavka 4. ovoga članka ne može se više mijenjati broj članova obitelji podnositelja prijave utvrđenih u rješenju.

(7) Ako od izvršnosti rješenja do izrade projekta iz stavka 4. ovoga članka dođe do promjene broja članova obitelji korisnika rođenjem/posvojenjem djece ili sklapanjem bračne/izvanbračne zajednice ili životnog partnerstva, podnosi se zahtjev za stambeno zbrinjavanje dodatnog člana obitelji nadležnom upravnom tijelu u županiji koji o podnesenom zahtjevu najkasnije u roku od pet dana obavještava Ministarstvo i po hitnom postupku donosi rješenje o priznavanju svojstva člana obitelji u stambenom zbrinjavanju.

(8) U slučaju da se projekt iz stavka 4. ovoga članka ili drugi sličan dokument izrađen nakon izvršnosti rješenja o stambenom zbrinjavanju ne bi mogao iskoristiti zbog razloga na strani korisnika, nadležno upravno tijelo u županiji donijet će rješenje o obustavi izvršenja rješenja, uz obvezu korisnika da namiri štetu nastalu državnom proračunu.

(9) U slučaju izvanrednih okolnosti na strani korisnika koje nije bilo moguće predvidjeti ili spriječiti, donosi se rješenje o obustavi izvršenja rješenja bez obveze namirenja štete.

(10) Svi korisnici iz izvršnog rješenja sklapaju ugovor o darovanju nekretnine iz stavka 1. ovoga članka i postaju suvlasnici u jednakim dijelovima.

(11) U slučaju smrti korisnika prava ugovor iz stavaka 1. i 2. ovoga članka potpisuju sljednici koji su rješenjem utvrđeni kao članovi obitelji korisnika.

(12) U slučaju odustanka od stambenog zbrinjavanja kojeg od člana obitelji korisnika, ugovor se sklapa s preostalim članovima obitelji.

(13) Korisnik kojemu je utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 7. stavka 1. točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona dužan je isporučeni građevni materijal ugraditi prema projektu, u rokovima predviđenim pravilnikom iz članka 36. ovoga Zakona, a najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnje isporuke građevnog materijala.

(14) U roku od 30 dana od zapisnika o tehničkom pregledu ili drugog odgovarajućeg akta korisnik je dužan useliti se u stambenu jedinicu te prijaviti prebivalište u roku od 15 dana od useljenja s članovima obitelji.

(15) Iznimno od stavka 13. ovoga članka, zbog opravdanih razloga, a uz suglasnost Ministarstva, korisnik može darovani građevni materijal iz stavka 13. ovoga članka ugraditi i izvan propisanog roka.

(16) Ako korisnik zbog neopravdanih razloga ne ugradi građevni materijal u propisanom roku odnosno najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnje isporuke građevnog materijala, ili se ne useli odnosno ne prijavi prebivalište sukladno stavku 14. ovoga članka, neće ostvariti pravo na novčanu potporu iz članka 37. ovoga Zakona i pravo na priključak struje iz članka 38. ovoga Zakona.

(17) Korisnik koji se stambeno zbrinjava prema članku 7. točkama 3. i 5. ovoga Zakona ne smije otuđiti stambenu jedinicu deset godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Ministarstva.

(18) Ugovor iz stavka 17. ovoga članka obvezno mora sadržavati odredbu o zabrani otuđenja stambene jedinice u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora.

(19) Zabrana otuđenja nekretnine u roku iz stavka 17. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige.

(20) Ako korisnik koji se stambeno zbrinjava prema članku 7. ovoga Zakona ne iskoristi darovani građevni materijal sukladno ovom Zakonu, Ministarstvo će rješenjem jednostrano raskinuti ugovor o darovanju građevnog materijala te je korisnik dužan vratiti vrijednost darovanog građevnog materijala i nadoknaditi troškove izrade projektne dokumentacije.

(21) Pravo na organiziranu ugradnju građevnog materijala mogu ostvariti korisnici kojima je rješenjem nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad utvrđeno pravo na zajamčenu minimalnu naknadu i to samo u slučaju stambenog zbrinjavanja iz članka 7. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog nadležnog upravnog tijela u županiji koje o pravu na stambeno zbrinjavanje rješava u prvom stupnju i uz suglasnost Ministarstva.

(22) Prilikom organizirane ugradnje građevnog materijala isključena je mogućnost sufinanciranja iz stavka 5. ovoga članka.«.

Članak 22.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»Ministar donosi pravilnik kojim propisuje darovanje građevnog materijala.«.

Članak 23.

U članku 37. stavku 1. broj: »2.,« briše se.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka koji je propisno ugradio darovani građevni materijal ima pravo na novčanu potporu u vrijednosti 25% od bruto vrijednosti darovanoga građevnog materijala.«.

Članak 24.

U članku 38. riječi: »Središnji državni ured« zamjenjuju se riječima: »Ministarstvo pod uvjetima i na način koji je uređen pravilnikom iz članka 36. ovoga Zakona«.

Članak 25.

U članku 40. stavku 1. riječ: »stanovima« zamjenjuje se riječima: »stambenim jedinicama«.

U stavku 3. riječi: »u kontinuitetu najmanje pet godina za osobe koje su evidentirane kao korisnici tih stambenih jedinica u Središnjem državnom uredu« brišu se.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Postupak utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje neće se provoditi u odnosu na one korisnike koji oštećuju stambene jedinice u državnom vlasništvu, ne plaćaju režije i koriste stambene jedinice na način koji predstavlja razlog za utvrđenje gubitka prava korisnicima sukladno članku 22. ovoga Zakona.«.

Članak 26.

U članku 41. stavku 2. riječi: »kojima će se utvrditi modeli i kriteriji stambenog zbrinjavanja i poboljšanja uvjeta življenja opremanjem najnužnijim predmetima kućanstva« brišu se.

Članak 27.

U članku 42. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U svrhu stambenog zbrinjavanja korisnika iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo na zahtjev jedinica lokalne samouprave sklapa sporazum kojim se jedinici lokalne samouprave ustupa stambena jedinica na upravljanje te s korisnikom stambenog zbrinjavanja sklapa ugovor o najmu koji nije upravni ugovor.«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Odluke o odabiru i o izmjenama u opsegu i prestanku prava korisnika iz stavka 1. ovoga članka donosi jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.«.

Članak 28.

Članak 44. mijenja se i glasi:

»Iznimno od odredaba ovoga Zakona, za podnositelje prijave koji borave u objektima organiziranog smještaja uključivo kontejnerskih i sličnih naselja organiziranog smještaja, za korisnike kontejnerskih naselja na području na kojem je proglašena katastrofa koji nisu do stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeli prijavu za stambeno zbrinjavanje te za korisnike Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja pravo na stambeno zbrinjavanje, na području i izvan područja primjene ovoga Zakona, utvrđuje se po službenoj dužnosti prema uvjetima i kriterijima iz ovoga Zakona, u postupku koji provode upravna tijela županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na stambeno zbrinjavanje.«.

Članak 29.

U članku 45. stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Važenje rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se nakon isteka roka od dvije godine na zahtjev korisnika produžiti za još dvije godine ako razlozi zbog kojih je rješenje doneseno traju i dalje, što se utvrđuje u postupku pred upravnim tijelom županije odnosno Grada Zagreba.«.

Članak 30.

U članku 46. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti ili postupka otklanjanja posljedica istih, osobi iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave osigurat će privremeni smještaj sukladno raspoloživom stambenom fondu, do stvaranja uvjeta za povratak s članovima obitelji u stambenu jedinicu koju je koristila prije nastanka izvanredne okolnosti.

(4) Privremeni smještaj iz stavka 3. ovoga članka može osigurati i Ministarstvo sukladno raspoloživom stambenom fondu i za osobe s područja na kojem je proglašeno stanje katastrofe.«.

Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 5., mijenja se i glasi:

»(5) Odluku o zahtjevu iz stavaka 2. i 4. ovoga članka donosi ministar na prijedlog Povjerenstva za izvanredno stambeno zbrinjavanje, na koju stranka ima pravo prigovora.«.

Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 6., mijenja se i glasi:

»(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka koje osniva ministar čini pet članova i to jedan predstavnik ministarstva nadležnog za socijalnu skrb, jedan predstavnik jedinice lokalne samouprave i tri predstavnika Ministarstva.«.

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Ugovor o najmu koji se sklapa s osobom iz stavka 4. ovoga članka nije upravni ugovor te se sklapa na određeno vrijeme, do stvaranja uvjeta za povratak u stambenu jedinicu koju je koristila prije nastanka izvanredne okolnosti.«.

Članak 31.

U članku 47. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) U suradnji s jedinicama lokalne samouprave Ministarstvo utvrđuje potrebe i sklapa sporazume u svrhu izgradnje i/ili sanacije stambenih jedinica na prethodno darovanom komunalno opremljenom građevinskom zemljištu, prenamjenom objekata i drugim prihvatljivim modelima suradnje.«.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

»(5) Nekretnine u državnom vlasništvu kojima raspolaže i upravlja na potpomognutim područjima Ministarstvo može na temelju ovoga Zakona odgovarajućim pravnim poslom prenijeti u vlasništvo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, u svrhu provedbe programa i mjera zadržavanja i naseljavanja te poboljšanja usluge i kvalitete života stanovništva na potpomognutim područjima, na temelju plana jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i programa korištenja.

(6) U svrhu realizacije stečenih prava na stambeno zbrinjavanje korisnika iz članka 44. ovoga Zakona kao i bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi Ministarstvo može i izvan područja primjene ovoga Zakona graditi stambene zgrade u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.«.

Članak 32.

U članku 48. iza stavka 4. dodaju se stavci 5., 6. i 7. koji glase:

»(5) Iznimno od odredbi propisa o prometu nekretnina, porez na promet nekretnina ne plaćaju osobe koje su ostvarile pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem neuseljive obiteljske kuće ili darovanjem građevinskog zemljišta, pod uvjetom da u rokovima iz ovoga Zakona ugrade darovani građevni materijal i na adresi stambenog zbrinjavanja prijave prebivalište.

(6) Porez iz stavka 5. ovoga članka naknadno će platiti osobe koje su ostvarile pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem neuseljive obiteljske kuće ili darovanjem građevinskog zemljišta i koje su ugradile darovani građevni materijal, a otuđile nekretninu u roku od deset godina ili su promijenile prebivalište.

(7) Podatak o činjenici da su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo će dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem elektroničke razmjene podataka.«.

Članak 33.

(1) U cijelom tekstu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (»Narodne novine«, br. 106/18. i 98/19.) riječi: »ured državne uprave u županiji« u određenom padežu zamjenjuje se riječima: »upravno tijelo županije« u odgovarajućem padežu.

(2) U cijelom tekstu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (»Narodne novine«, br. 106/18. i 98/19.) riječi: »Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje« i »Središnji državni ured« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine«, odnosno riječju: »Ministarstvo« u odgovarajućem padežu.

(3) U cijelom tekstu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (»Narodne novine«, br. 106/18. i 98/19.) riječi: »državni tajnik Središnjeg državnog ureda« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »ministar nadležan za poslove prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

(1) Postupci utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje koji su pokrenuti, a nisu dovršeni u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (»Narodne novine«, br. 106/18. i 98/19.).

(2) Na postupke po zahtjevima za prodaju i darovanje koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona primijenit će se odredbe članaka 27., 28. i 29. ovoga Zakona.

(3) Ako u vrijeme primjene ovoga Zakona pojedina općina ili grad izgubi status potpomognutog područja, izvršna lista prvenstva za područje toga grada ili općine prestaje postojati po samom zakonu, a pokrenuti upravni postupci za stranke s takve liste prvenstva bit će dovršeni prema odredbama ovoga Zakona.

(4) Osobe koje su ostvarile pravo na stambeno zbrinjavanje kao kadrovi na temelju Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08., 57/11., 51A/13., 148/13., 76/14., 147/14., 18/15. i 106/18.) nakon pet godina neprekidnog prebivanja u stambenoj jedinici ostvaruju pravo na otkup ili darovanje, sukladno ovom Zakonu.

(5) Pravomoćna rješenja i suglasnosti koje nisu izvršene ukinut će se u cijelosti ili djelomično sukladno odredbama ovoga Zakona ako je u međuvremenu došlo do izmijenjenih okolnosti zbog kojih je stranka izgubila interes za izvršavanje pravomoćnog rješenja ili suglasnosti odnosno ako su se promijenile činjenice na temelju kojih je doneseno rješenje ili suglasnost, ako se time ne dira u stečena prava trećih. Rješenje donosi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba.

(6) Odredba članka 45. stavka 7. koja je izmijenjena člankom 29. ovoga Zakona primjenjuje se i na korisnike koji su ostvarili pravo u stambenoj jedinici u državnom vlasništvu, sukladno članku 45. stavku 3. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (»Narodne novine«, br. 106/18. i 98/19.), te u toj stambenoj jedinici borave i nakon što je istekao rok iz članka 45. stavka 3. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (»Narodne novine«, br. 106/18. i 98/19.).

Članak 35.

(1) Ministar će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti naputak iz članka 16. ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske će uskladiti Uredbu o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje (»Narodne novine«, br. 14/19.) i Uredbu o prodajnoj cijeni obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu kojima upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (»Narodne novine«, br. 24/19.), s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar će uskladiti Pravilnik o najmu stambenih jedinica (»Narodne novine«, br. 25/19. i 89/22.) i Pravilnik o darovanju građevnog materijala (»Narodne novine«, br. 16/19.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 36.

Ministarstvo je dužno provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 37.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-02/23-01/49

Zagreb, 14. srpnja 2023.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.