MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
1103
Na temelju članka 56. stavka 2. Zakona o proračunu (»»Narodne novine««, broj 144/21.) i članka 45. stavka 6. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (»»Narodne novine««, broj 14/21.), ministar pravosuđa i uprave, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, donosi
PRAVILNIK
O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA NENAMJENSKIH DONACIJA I VLASTITIH PRIHODA PRORAČUNSKIH KORISNIKA IZ NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave (dalje u tekstu: Pravilnik) se uređuju mjerila i način korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave (dalje u tekstu (Ministarstvo), a odnosi se na pravosudna tijela, Pravosudnu akademiju, Državnu školu za javnu upravu i kaznena tijela (kaznionice, zatvori, odgojni zavodi i centri).
Članak 2.
Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 3.
Sredstva, odnosno prihodi iz članka 1. ovog Pravilnika se planiraju u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
II. NENAMJENSKE DONACIJE
Članak 4.
(1) Nenamjenske donacije, u smislu ovog Pravilnika, su prihodi u novcu i stvarima koje Proračunski korisnici iz članka 1. ovog Pravilnika (dalje u tekstu: Proračunski korisnici) ostvaruju od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjekata izvan općeg proračuna bez bilo kakve naknade ili protučinidbe, a kojima nije utvrđena namjena.
(2) Nenamjenske donacije koje ostvare Proračunski korisnici mogu se koristiti do visine uplaćenih sredstava za podmirivanje materijalnih rashoda poslovanja i nabavu opreme, a prema utvrđenim aktivnostima i projektima.
Članak 5.
(1) Donator najavljuje donaciju upućivanjem Pisma namjere čelniku Proračunskog korisnika s obrazloženjem o razlogu, vrsti i vrijednosti donacije.
(2) Ovisno o vrsti i vrijednosti donacije, čelnik, odnosno upravljačko tijelo Proračunskog korisnika na prijedlog čelnika, donosi odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju nenamjenske donacije te o načinu korištenja prihvaćene nenamjenske donacije.
(3) Čelnik Proračunskog korisnika pisanim putem izvješćuje donatora o prihvaćanju/neprihvaćanju donacije.
(4) U slučaju donošenja odluke o prihvaćanju i načinu korištenja prihvaćene nenamjenske donacije, čelnik Proračunskog korisnika i donator sklapaju ugovor o donaciji.
(5) Ugovor o donaciji iz stavka 4. ovog članka se ne sklapa kad je donator fizička osoba.
(6) Proračunski korisnik koji je primio nenamjensku donaciju je dužan na svojoj mrežnoj stranici, na lako dostupan i pretraživ način i u strojno čitljivom obliku, objaviti informacije o primljenoj nenamjenskoj donaciji (podatke o donatoru, vrsti i vrijednosti donacije).
(7) Dobivene donacije se ne mogu koristiti za sponzorstva i donacije.
(8) Ukoliko je vrijednost nenamjenske donacije veća od 2.700 eura Odluka o prihvaćanju donacije se donosi uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva.
(9) Stjecanje nefinancijske dugotrajne imovine bez naknade (sredstvima nenamjenske financijske donacije ili donacije nefinancijske dugotrajne imovine u fizičkom obliku), ako bi takvo stjecanje prouzročilo značajnije troškove za Republiku Hrvatsku, moguće je samo uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
III. VLASTITI PRIHODI
Članak 6.
(1) Vlastiti prihodi su prihodi koje pravosudna tijela, sukladno članku 132. stavku 4. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20., 21/22., 60/22., i 16/23.), ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, koje poslove mogu obavljati i drugi subjekti izvan općeg proračuna i koji se ne financiraju iz proračuna, a odnose se na prihode od:
– obavljanja poslova čajne kuhinje,
– pružanja usluga najma prostora za postavljene aparata za posluživanje,
– pružanja usluga fotokopiranja spisa i
– otkupa tonera i papira.
(2) Vlastitim prihodima iz stavka 1. ovog članka podmiruju se:
– rashodi nastali obavljanjem poslova temeljem kojih su i ostvareni,
– obveze po ugovorima o dugoročnim zajmovima i kreditima koje su pravosudna tijela sklopila sukladno odredbama članka 109. Zakona o proračunu,
– neprihvatljivi troškovi u projektima koji su financirani sredstvima Europske unije, a koje su pravosudna tijela dužna uplatiti u proračun Europske unije na temelju zahtjeva za uplatu nadležnih tijela Europske unije, sukladno odredbama članka 74. Zakona o proračunu.
(3) Nakon podmirenja rashoda iz stavka 2. ovog članka, pravosudna tijela preostale prihode mogu se koristiti za:
– podmirenje ostalih rashoda redovne djelatnosti,
– podmirenje rashoda za razvoj svoje djelatnosti.
Članak 7.
(1) Vlastiti prihodi koje Pravosudna akademija ostvaruje obavljanjem svojih aktivnosti, a osobito aktivnosti Državne škole za pravosudne dužnosnike, odnose se na prihode ostvarene organiziranjem edukacija i izdavanjem publikacija.
(2) Vlastitim prihodima iz stavka 1. ovog članka podmiruju se, prvenstveno:
– rashodi nastali obavljanjem poslova temeljem kojih su i ostvareni te
– obveze po ugovorima o dugoročnim zajmovima i kreditima koje je Pravosudna akademija sklopila sukladno odredbama članka 109. Zakona o proračunu i
– neprihvatljivi troškovi u projektima koji su financirani sredstvima Europske unije, a koja je dužna uplatiti u proračun Europske unije na temelju zahtjeva za uplatu nadležnih tijela Europske unije, sukladno odredbama članka 74. Zakona o proračunu.
(3) Nakon podmirenja rashoda iz stavka 2. ovog članka, preostali prihodi mogu se koristiti za:
– podmirenje ostalih rashoda redovne djelatnosti,
– podmirenje rashoda za razvoj svoje djelatnosti.
Članak 8.
(1) Vlastiti prihodi koje ostvaruje Državna škola za javnu upravu (dalje u tekstu: Državna škola) su prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova Državne škole na tržištu. Osnovni poslovi su poslovi izvođenja programa usavršavanja, tečajeva, radionica, seminara, pripreme i provedbe projekata i slični programi stručnog usavršavanja. Ostali poslovi su poslovi koje Državna škola obavlja izvan osnovne djelatnosti, a odnose se na pružanje intelektualnih usluga, usluga oglašavanja i reklamnih poruka u prostorima ili materijalima Državne škole te usluga iznajmljivanja prostora i/ili opreme, za što Upravno vijeće, na temelju prijedloga ravnatelja, donosi Odluku o cjeniku usluga Državne škole i Odluku o cjeniku usluga najma prostora i opreme.
(2) Vlastitim prihodima iz stavka 1. ovog članka podmiruju se, prvenstveno:
– rashodi nastali obavljanjem poslova temeljem kojih su i ostvareni te
– obveze po ugovorima o dugoročnim zajmovima i kreditima koje je Državna škola sklopila sukladno odredbama članka 109. Zakona o proračunu i
– neprihvatljivi troškovi u projektima koji su financirani sredstvima Europske unije, a koja je dužna uplatiti u proračun Europske unije na temelju zahtjeva za uplatu nadležnih tijela Europske unije, sukladno odredbama članka 74. Zakona o proračunu.
(3) Nakon podmirenja rashoda iz stavka 2. ovog članka, preostali prihodi mogu se koristiti za:
– podmirenje ostalih rashoda redovne djelatnosti,
– podmirenje rashoda za razvoj svoje djelatnosti.
Članak 9.
(1) Kaznena tijela (kaznionice, zatvori, odgojni zavodi i centri) ostvaruju vlastite prihode obavljanjem sljedećih djelatnosti:
– rad zatvorenika u vlastitoj proizvodnji kaznenog tijela,
– rad zatvorenika temeljem ugovora između kaznenog tijela i poslodavca,
– nastavak rada zatvorenika kod svog poslodavca i nastavak rada zatvorenika u vlastitoj tvrtki.
(2) Kaznena tijela ostvaruju vlastite prihode obavljanjem i sljedećih djelatnosti:
– nabava potrepština za zatvorske prodavaonice, odnosno ostvarivanjem popusta na količinu (tzv. količinski rabat),
– iznajmljivanje prostora i opreme i
– usluge fotokopiranja, sprovođenja, naknade štete, prodaja otpada i drugih sličnih aktivnosti.
(3) Sredstva iz stavka 1. ovog članka, u skladu s člankom 45. Zakona o izvršavanju kazne zatvora i člankom 22. Pravilnika o radu i raspolaganju novcem zatvorenika (»Narodne novine«, broj 67/22.), se koriste za pokriće rashoda nastalih obavljanjem poslova temeljem kojih su i ostvareni, stvarnih troškova, odnosno:
– za naknade za rad i nagrade zatvorenicima,
– za nabavu sirovina i materijala potrebnih za rad zatvorenika,
– za podmirivanje obveza po ugovorima o dugoročnim zajmovima i kreditima koje su kaznena tijela sklopila sukladno odredbama članka 109. Zakona o proračunu te
– za pokriće neprihvatljivih troškova u projektima koji su financirani sredstvima Europske unije, a koja su dužni uplatiti u proračun Europske unije na temelju zahtjeva za uplatu nadležnih tijela Europske unije, sukladno odredbama članka 74. Zakona o proračunu.
(4) Sredstva iz stavka 2. ovog članka se koriste za:
– podmirivanje rashoda nastalih obavljanjem poslova temeljem kojih su i ostvareni,
– obveze po ugovorima o dugoročnim zajmovima i kreditima koje su kaznena tijela sklopila sukladno odredbama članka 109. Zakona o proračunu i
– neprihvatljive troškove u projektima koji su financirani sredstvima Europske unije, a koja su dužni uplatiti u proračun Europske unije na temelju zahtjeva za uplatu nadležnih tijela Europske unije, sukladno odredbama članka 74. Zakona o proračunu.
(5) Nakon pokrića rashoda iz stavaka 3. i 4. ovog članka, preostali prihodi mogu se koristiti za:
– poboljšanje uvjeta života i rada zatvorenika, tekuća i investicijska ulaganja te podmirivanje ostalih izdataka kaznenih tijela.
(6) O načinu korištenja sredstava iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka odlučuje upravitelj kaznenog tijela uz prethodno dobivenu suglasnost ravnatelja upravne organizacije Ministarstva nadležne za zatvorski sustav.
Članak 10.
(1) Rashodi i izdaci proračuna koji se financiraju iz vlastitih prihoda izvršavat će se do iznosa naplaćenih prihoda, odnosno raspoloživih sredstava za te namjene.
(2) Ako su vlastiti prihodi uplaćeni u nižem iznosu nego je planirano, obveze se mogu preuzeti i plaćati samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava.
(3) Uplaćeni i preneseni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad planiranog iznosa, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.
(4) Vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini, prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.
(5) Proračunski korisnici mogu preuzeti obveze iz ugovora koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, a koje će se financirati vlastitim prihodima, isključivo na način propisan člankom 48. Zakona o proračunu.
IV. PRAĆENJE, EVIDENTIRANJE, IZVJEŠĆIVANJE I NADZOR
Članak 11.
(1) Nadzor nad ostvarivanjem i trošenjem nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda, sukladno odredbama ovog Pravilnika, provode ustrojstvene jedinice Ministarstva.
(2) Čelnik tijela Proračunskog korisnika odgovoran je za korištenje nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda.
(3) Proračunski korisnici koji ostvaruju nenamjenske donacije i vlastite prihoda dužni su ih evidentirati sukladno propisima kojima je uređeno proračunsko računovodstvo.
Članak 12.
Pravosudna tijela su obvezna pravovremeno, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, Sektoru za proračun i financijsko upravljanje i kontrole dostavljati podatke o uplaćenim vlastitim prihodima u Državni proračun iskazane na način da bude vidljivo s kojeg osnova su uplaćeni prihodi ostvareni te podatke o utrošenim sredstvima po stavkama rashoda na 4. razini računskog plana.
Sektor za proračun i financijsko upravljanje i kontrole prikupljene podatke usklađuje sa tjednim izvještajem o uplaćenim prihodima koje dostavlja Financijska agencija.
Članak 13.
Državna škola i Pravosudna akademija su obvezne sastavljati izvješća o ostvarivanju i korištenju nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda te ih, prilikom izrade polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske, dostavljati Sektoru za proračun i financijsko upravljanje i kontrole, a na zahtjev i češće.
Članak 14.
Nenamjenske donacije i vlastiti prihodi kaznenih tijela su, zakonom kojim se uređuje izvršavanje Državnog proračuna, izuzeti od uplate na račun Državnog proračuna.
Kaznena tijela koja ostvaruju nenamjenske donacije i vlastite prihode obvezna su podatke o ostvarenim prihodima i utrošenim sredstvima iz tih izvora financiranja evidentirati putem Aplikacije za unos evidencijskih temeljnica (dalje u tekstu: EVT aplikacija), do 5. u mjesecu za prethodni mjesec.
Ovlaštena osoba u upravnoj organizaciji nadležnoj za zatvorski sustav kontrolira evidencijske temeljnice kaznenih tijela u EVT aplikaciji, svaku pojedinačno odobrava te ih konsolidira do 8. u mjesecu za prethodni mjesec.
Konsolidiranu temeljnicu u EVT aplikaciji, do 10. u mjesecu za predhodni mjesec, kontrolira i odobrava ovlaštena osoba u Sektoru za proračun i financijsko upravljanje i kontrole te Ministarstvu financija dostavlja obavijest da je konsolidirana temeljnica za prethodni mjesec odobrena i spremna za unos u sustav državne riznice.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 15.
(1) Sukladno članku 56. stavku 3. Zakona proračunu, čelnik odnosno upravljačko tijelo Proračunskog korisnika koji ostvaruje nenamjenske donacije i vlastite prihode, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva, donosi odluku kojom se uređuje ostvarivanje i korištenje nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda.
(2) Čelnik odnosno upravljačko tijelo Proračunskog korisnika koji ostvaruje samo jedan od navedenih prihoda, donosi odluku o ostvarivanju i korištenju te vrste prihoda.
(3) Odluka čelnika/upravljačkog tijela proračunskog korisnika mora biti usklađena s ovim Pravilnikom.
Članak 16.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda kaznenih tijela (»Narodne novine«, broj 114/15.).
Članak 17.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 400-06/22-01/63
Urbroj: 514-02-01-01/02-23-04
Zagreb, 6. lipnja 2023.
Ministar dr. sc. Ivan Malenica, v. r.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_06_67_1103.html