NN 56/2023 (26.5.2023.), Pravilnik o gospodarenju otpadom iz rudarske industrije

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

962

Na temelju članka 48. stavka 11. Zakona o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 84/21) i članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 66/19) ministar gospodarstva i održivog razvoja, uz prethodnu suglasnost ministra vanjskih i europskih poslova donosi

PRAVILNIK

O GOSPODARENJU OTPADOM IZ RUDARSKE INDUSTRIJE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj, ciljevi, obrazac Plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, obveznike izrade Plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije način izgradnje, upravljanja i zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, postupke sprječavanja onečišćenja vode, zraka i tla, način uporabe otpada u rudarskim radovima otkopanim prostorima, način izrade sustava upravljanja sigurnošću i pripadajućih planova te informiranje javnosti u sprječavanju velikih nesreća, učestalost nadzora, obrazac dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, sadržaj i popis potrebnih evidencija te način izvještavanja i poslovi koje je dužna obavljati osoba odgovorna za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(2) Sastavni dio ovoga Pravilnika su:

1. Prilog I. Sustav upravljanja sigurnošću i informiranje zainteresirane javnosti prilikom izrade vanjskog plana

2. Prilog II. Karakterizacija otpada iz rudarske industrije

3. Prilog III. Evidencija postrojenja gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

4. Prilog IV. Zahtjev za izdavanje, izmjenu ili dopunu dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

5. Prilog V. Obrazac dozvole za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

6. Prilog VI. Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije.

Primjena pravne stečevine Europske unije

Članak 2.

Ovim Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2006/21/EZ od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrije vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 102, 11. 4. 2006.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EZ) br. 596/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o prilagodbi većeg broja instrumenata koji podliježu postupku iz članka 251. Ugovora Odluci Vijeća 1999/468/EZ, s obzirom na regulatorni postupak s kontrolom Prilagodba regulatornom postupku s kontrolom – četvrti dio (SL L 188, 18. 7. 2009.).

Područje primjene

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na otpad iz rudarske industrije koji nastaje istraživanjem, otkopavanjem, pridobivanjem, obradom, oplemenjivanjem i skladištenjem mineralnih sirovina.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na:

1. otpad koji nastaje posredno i koji nije izravno vezan za istraživanje i eksploataciju i/ili rad eksploatacijskog polja, uključujući otpadna ulja, otpadna vozila, otpadne baterije, akumulatori i dr.

2. otpad koji je nastao istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina na moru

3. utiskivanje vode i ponovno utiskivanje iscrpljene podzemne vode prema propisu kojim se uređuju vode

4. istraživanje mineralnih sirovina osim ugljikovodika i evaporita, koji ne uključuju gips i anhidride, sve dok su ispunjeni opći uvjeti iz ovoga Pravilnika

5. istraživanje, eksploataciju i skladištenje treseta, sve dok su ispunjeni opći uvjeti iz ovoga Pravilnika

6. tlo koje nije onečišćeno, sve dok su ispunjeni opći uvjeti iz ovoga Pravilnika.

(3) Na inertni otpad kako je definirano Zakonom i dopunjeno Odlukom Komisije 2009/359/EZ i tlo koje nije onečišćeno prema propisima o zaštiti tla, a koji nastaju kao posljedica eksploatacije i istraživanja u rudarskoj industriji, kao i otpad koji nastaje kao posljedica eksploatacije, obrade i skladištenja treseta, ne primjenjuju se odredbe članka 7., članka 8., stavaka 3.,4. i 5., članka 9. stavka 8., članaka 11. i 13., ovoga Pravilnika, osim u slučaju kada se radi o postrojenju za gospodarenje otpadom kategorije A, klasificirane prema Zakonu.

(4) Na neopasni otpad, koji nije inertni otpad, a koji nastaje kao posljedica eksploatacije i istraživanja u rudarskoj industriji, ne primjenjuju se odredbe članka 7. stavaka 3. i 4., članka 8. stavka 3., članka 11. stavaka 6., 7., 8., 9., 10. i 13. ovoga Pravilnika, osim u slučaju kada se radi o postrojenju za gospodarenje otpadom kategorije A.

(5) Gospodarenje otpadom iz rudarske industrije iz područja primjene ovoga Pravilnika ne podliježe propisu kojim se uređuje odlagališta otpada.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:

1. akumulacija je prirodni prostor ili izgrađena građevina odnosno postrojenje koje služi zadržavanju sitno zrnatog otpada, otpadne jalovine nastale obradom mineralne sirovine, te bistrenju i ponovnoj uporabi procesne vode

2. eksploatacija mineralnih sirovina je određena propisima koji uređuju rudarstvo, te istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

3. eksploatacijsko polje je prostor na površini zemlje i/ili ispod površine zemlje na kojem se obavlja djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina prema propisu kojim se uređuje rudarstvo odnosno istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

4. istraživanje je određeno propisom koji uređuje rudarstvo i istraživanje ugljikovodika, te uključuje uzorkovanje, sakupljanje uzoraka, bušenje i kopanje, a ne uključuje radove potrebne za eksploataciju takvih ležišta, kao ni radove izravno povezane s postojećim postupkom eksploatacije mineralnih sirovina

5. istražni prostor je prostor na površini zemlje i/ili ispod površine zemlje na kojem se obavlja djelatnost istraživanja mineralnih sirovina prema propisu kojim se uređuje rudarstvo odnosno istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

6. javnost je određena propisom koji uređuje zaštitu okoliša

7. lako topivi cijanidi su cijanid i spojevi cijanida koji disociraju u slabim kiselinama pri određenoj pH vrijednosti otopine

8. lokacija je sveukupno zemljište na određenom geografskom području kojim upravlja operater postrojenja za gospodarenje otpadom i određena je dokumentom prostornog uređenja odnosno prostornim planom

9. mineralna sirovina ili mineral su prirodna nalazišta organskih ili anorganskih tvari u zemljinoj kori, kao što su energetske mineralne sirovine, mineralne sirovine kovina, mineralne sirovine za industrijsku preradu i mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala, pri čemu su isključene vode

10. Ministarstvo znači ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša

11. na moru znači područje mora i podmorja koje se proteže od najniže granice srednje plime prema pučini

12. obrada znači mehanički, fizikalni, biološki, termički, kemijski postupak ili kombinacija postupaka koji se provode na mineralnim sirovinama s nakanom eksploatacije mineralne sirovine, a koja uključuje mijenjanje veličine, klasiranje odvajanje i izluživanje te ponovljenu obradu prethodno odbačenog otpada, ali koja isključuje taljenje, termičke postupke obrade osim pečenja vapnenca i metalurške postupke

13. opasna tvar je određena propisom koji uređuje postupanje s kemikalijama

14. otpadna jalovina je kruti otpad ili muljevi zaostali nakon obrade mineralne sirovine procesima razdvajanja npr. drobljenje, mljevenje, klasiranje po veličini, flotacija i ostali fizikalno-kemijski postupci koji se poduzimaju radi izdvajanja vrijedne mineralne sirovine

15. otpadno jalovište je prirodni prostor ili izgrađena građevina/postrojenje namijenjeno odlaganju krutog otpada na površini

16. posjednik otpada iz rudarske industrije (u daljnjem tekstu: posjednik otpada) je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja posjeduje otpad iz rudarske industrije ili čijom registriranom djelatnošću stalno ili povremeno nastaje takav otpad

17. pregrada/brana je građevina izgrađena u svrhu zadržavanja vode i/ili otpada unutar akumulacije koja se koristi u rudarskoj industriji

18. procjedna voda je tekućina koja protječe ili istječe iz odloženog otpada ili je zadržana unutar postrojenja za gospodarenje otpadom, uključujući onečišćenu drenažnu vodu koja bi mogla uzrokovati štetne posljedice u okolišu ako ne bi bila obrađena na adekvatan način

19. rudarska industrija je industrija koja obuhvaća istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina i koju obavljaju sve pravne ili fizičke osobe-obrtnici uključene u površinsko ili podzemno otkopavanje mineralne sirovine u komercijalne svrhe, uključujući pridobivanje ugljikovodika i geotermalne vode, te obradu otkopanog i pridobivenog materijala.

20. sanacija tla/zemljišta zahvaćenog postrojenjem za gospodarenje otpadom uključuje postupke obrade onečišćenog tla/zemljišta s ciljem dovođenja istog u potrebno zadovoljavajuće stanje u pogledu kvalitete tla, prirodnih staništa, vodenog sustava posebno vodocrpilišta, krajolika, zaštite divljih životinja i prikladnog korištenja tla u korisne svrhe

21. sanacija prostora je određena propisom kojim se uređuje gradnja rudarskih objekata i postrojenja

22. tlo koje nije onečišćeno je tlo koje je uklonjeno s površinskog sloja zemlje prije i/ili tijekom istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina i koje se ne smatra onečišćenim prema propisima o zaštiti tla

23. velika nesreća je događaj koji odmah ili dugoročno dovodi u ozbiljnu opasnost zdravlje ljudi i /ili okoliš, a nastao je kao posljedica gospodarenja otpadom iz rudarske industrije u postrojenju za gospodarenje otpadom na kojeg se primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika

24. vodeni recipijent čine površinske i/ili podzemne vode, kako je uređeno zakonom kojim se uređuju vode

25. zainteresirana javnost je određena propisom koji uređuje zaštitu okoliša

26. značajna promjena je promjena u strukturi ili radu postrojenja za gospodarenje otpadom, koje po mišljenju nadležnog tijela može imati značajan nepovoljan utjecaj na ljudsko zdravlje ili okoliš

27. Zakon je Zakon o gospodarenju otpadom.

(2) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju jednako značenje pojmovima utvrđenim u Zakonu.

(3) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 5.

(1) Otpadom iz rudarske industrije treba gospodariti na način koji ne uzrokuje ugrožavanje ljudskog zdravlja i koji nema štetni utjecaj na okoliš.

(2) Nije dozvoljeno korištenje postupaka koji bi mogli ugroziti ljudsko zdravlje i nanijeti štetu okolišu, a posebno onih koje bi mogli predstavljati rizik od onečišćenja vode, zraka, tla i ugroziti biljke i životinje.

(3) Gospodarenje otpadom iz rudarske industrije ne smije uzrokovati neugodu u smislu buke ili mirisa i mora se obavljati bez štetnog utjecaja na krajobraz.

(4) Nije dozvoljeno postavljanje, odbacivanje ili nekontrolirano odlaganje otpada iz rudarske industrije.

(5) Operater je dužan poduzeti sve neophodne mjere kako bi spriječio ili smanjio, koliko je moguće, svaki štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi koji nastaje kao posljedica gospodarenja otpadom iz rudarske industrije.

(6) Mjere iz stavka 5. ovoga članka uključuju: upravljanje postrojenjem za gospodarenje otpadom u tijeku rada i nakon prestanka njegovog rada, sprječavanje velikih nesreća i ograničavanje posljedica na okoliš i ljudsko zdravlje.

(7) Mjere iz stavka 5. ovog članka moraju se temeljiti na najboljim raspoloživim tehnikama, uzimajući u obzir tehničko-tehnološke karakteristike postrojenja za gospodarenje otpadom, geografski položaj i stanje okoliša.

Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

Članak 6.

(1) Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije (u daljnjem tekstu: Plan gospodarenja otpadom) određuje mjere za smanjenje nastanka otpada, obradu otpada, odnosno oporabu i/ili zbrinjavanje otpada uz poštivanje reda prvenstva u gospodarenju otpadom.

(2) Plan gospodarenja otpadom izrađuje se u skladu sa sljedećim ciljevima:

– sprječavanje ili smanjenje nastajanja otpada i njegove štetnosti na zdravlje ljudi i okoliš osobito uzimajući u obzir:

1. gospodarenje otpadom iz rudarske industrije u fazi projektiranja odabirom metoda istraživanja, eksploatacije i obrade mineralnih sirovina

2. promjene do kojih može doći u otpadu iz rudarske industrije zbog povećanja dostupne površine i izloženosti uvjetima na površini zemlje

3. vraćanje otpada iz rudarske industrije nazad u rudarskim radovima otkopani prostor nakon obrade mineralnih sirovina, u onoj mjeri u kojoj je to tehnički i ekonomski izvedivo te prihvatljivo za okoliš sukladno postojećim europskim normama za zaštitu okoliša i prema zahtjevima ovoga Pravilnika

4. vraćanje površinskog zemljanog pokrova nazad nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom ili ako to nije izvedivo, ponovno korisno korištenje površinskog zemljanog pokrova na primjeren način

5. korištenje manje opasnih tvari pri obradi mineralne sirovine.

– poticanje oporabe otpada iz rudarske industrije recikliranjem ili ponovnom uporabom kada je to prihvatljivo za okoliš sukladno europskim normama za zaštitu okoliša i prema zahtjevima ovoga Pravilnika.

– osiguranje kratkotrajnog i dugotrajnog sigurnog zbrinjavanja otpada iz rudarske industrije u fazi projektiranja, tijekom rada postrojenja za gospodarenje otpadom i nakon njegovog zatvaranja, odabirom projekta koji:

1. zahtjeva minimalno, a po mogućnosti bez praćenja, kontrole i upravljanja zatvorenim postrojenjem za gospodarenje otpadom

2. sprječava ili barem smanjuje sve dugotrajne nepovoljne utjecaje na okoliš, npr. one koji se mogu pripisati širenju onečišćujućih tvari zrakom ili vodom, a koji moraju biti sukladni propisima kojima se uređuju vode i zaštita zraka

3. osigurava dugoročnu geotehničku stabilnost svih brana i jalovišta koji su iznad primarne razine tla.

(3) Plan gospodarenja otpadom sadrži osobito:

– prijedlog klasifikacije postrojenja za gospodarenje otpadom u skladu s mjerilima za određivanje klasifikacije postrojenja sukladno članku 10. ovoga Pravilnika:

1. ako se radi o postrojenju za gospodarenje otpadom kategorije A, Plan gospodarenja otpadom mora sadržavati dokumente kojima se dokazuje da će se uspostaviti plan sprječavanja velikih nesreća, sustav upravljanja sigurnošću i unutarnji plan za hitne slučajeve

2. ako operater smatra da se ne radi o postrojenju za gospodarenje otpadom kategorije A, Plan gospodarenja otpadom mora sadržavati informacije koje dokazuju opravdanost takvog prijedloga uključujući procjenu i određivanje mogućih opasnosti u slučaju nesreće.

– karakterizaciju otpada u skladu s Prilogom II. ovoga Pravilnika i Odlukom Komisije 2009/360/EC i izjavu o procjeni ukupnih količina otpada iz rudarske industrije koje će nastati tijekom rada.

– opis postupaka u kojim se generira otpad iz rudarske industrije i opise svih postupaka gospodarenja otpadom koji će se primjenjivati.

– opisati na koji način gospodarenje otpadom iz rudarske industrije može štetno djelovati na okoliš i zdravlje ljudi i navesti preventivne mjere koje će poduzeti s ciljem smanjenja utjecaja na okoliš tijekom rada postrojenja i tijekom njegovog zatvaranja što uključuje uvjete za gradnju i upravljanje postrojenjem za gospodarenje otpadom propisane ovim Pravilnikom.

– prijedlog postupaka kontrole i praćenja stanja postrojenja za gospodarenje otpadom sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

– plan zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom koji uključuje sanaciju, sve potrebne postupke nakon zatvaranja postrojenja i praćenje stanja propisane ovim Pravilnikom.

– mjere za sprječavanja onečišćenja voda u skladu s propisima o zaštiti voda te mjere za sprječavanje ili smanjenje onečišćenja zraka i tla, ako je primjenjivo.

– podatke o stanju zemljišta koje bi moglo biti ugroženo radom postrojenja za gospodarenje otpadom.

(4) Obveznik izrade Plana gospodarenja otpadom je operater koji je odgovoran za ispunjenje ciljeva Plana.

(5) Plan gospodarenja otpadom izrađuje se na obrascu PGO-RI iz Priloga VI. ovoga Pravilnika.

(6) Plan gospodarenja otpadom izrađuje osoba koja nosi strukovni naziv ovlaštenog inženjera određene struke i ispunjava uvjete sukladno propisu kojim se uređuje izvođenje naftno-rudarskih radova i gradnja naftno rudarskih objekata i postrojenja, izvođenje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i postrojenja za gospodarenje otpadom.

Osoba odgovorna za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 7.

(1) Osoba odgovorna za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije upravlja postrojenjem za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije (u daljnjem tekstu: postrojenje za gospodarenje otpadom) i vodi evidenciju o redovnom nadzoru postrojenja.

(2) Operater je dužan osigurati redovnu edukaciju djelatnika koja uključuje posebnu edukaciju za odgovornu osobu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije i primjenjivati nova tehnička dostignuća u radu postrojenja za gospodarenje otpadom.

(3) Odgovorna osoba za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije dužna je jednom godišnje dostaviti izvješće nadležnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba koje uključuje evidenciju o redovnom nadzoru postrojenja za gospodarenje otpadom, podatke o značajnim promjenama koje se odnose na vrstu otpada ili na rad postrojenja za gospodarenje otpadom, kao i informaciju o primjeni ili promjeni najbolje raspoložive tehnike kako bi se utvrdila usklađenost s uvjetima iz dozvole za gospodarenje otpadom.

(4) Ako nadležno tijelo županije odnosno Grad Zagreb smatra potrebnim, izvješće iz stavka 3. ovoga članka može tražiti i češće od jednom godišnje iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Na temelju izvješća iz stavka 3. ovoga članka, nadležno tijelo može odlučiti da je nužna procjena neovisnog stručnjaka, čije troškove rada snosi operater.

(6) Odgovorna osoba za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije dostavlja Ministarstvu sve potrebne podatke prema propisu kojim se uređuje zaštitu okoliša.

Gradnja i upravljanje postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 8.

(1) Prilikom gradnje novog ili ako dođe do promjene u radu postojećeg postrojenja za gospodarenje otpadom operater je dužan osigurati:

1. da je postrojenje za gospodarenje otpadom smješteno na lokaciji gdje su pri tome poštovani svi geološki, hidrološki, hidrogeološki, seizmički i geotehnički zahtjevi kao i odredbe propisa kojim se uređuje zaštita prirode posebno one koje se odnose na zaštićena područja i odredbe propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje.

2. da je postrojenje za gospodarenje otpadom projektirano, na način da se osigura sprječavanje kratkotrajnog ili dugotrajnog onečišćenja tla, zraka, podzemnih ili površinskih voda uzimajući u obzir propise kojim se uređuju vode i zaštita zraka

3. da je osigurano učinkovito prikupljanje onečišćene i procjedne vode na način propisan dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, ako je istu bilo potrebno ishoditi

4. smanjenje erozije uzrokovane vodom i vjetrom do koje dolazi zbog posljedica eksploatacije mineralnih sirovina u onoj mjeri u kojoj je to tehnički moguće i ekonomski opravdano

5. da se postrojenje za gospodarenje otpadom izgradi, održava i da se istim upravlja na način koji osigurava mehaničku otpornost i stabilnost, sprječava kratkotrajno i dugotrajno onečišćenje tla, zraka, površinskih ili podzemnih voda i da se moguća šteta na krajobrazu smanji na najmanju moguću mjeru

6. da su izrađeni planovi redovnog nadzora: unutarnje kontrole postrojenja za gospodarenje otpadom koju provodi operater i inspekcijskog nadzora kojeg provode nadležna tijela

7. da su izrađeni planovi za postupanje u slučaju onečišćenja tla ili voda, koji uključuju i mjere koje je potrebno poduzeti u slučaju da postoje dokazi koji ukazuju na nestabilnost postrojenja za gospodarenje otpadom

8. da su izrađeni planovi za sanaciju zemljišta i prostora, te zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom

9. da su izrađeni planovi za upravljanje postrojenjem za gospodarenje otpadom u fazi nakon zatvaranja.

(2) Operater je dužan čuvati evidenciju o redovnom nadzoru: rezultate praćenja i mjerenja koji potvrđuju usklađenost s uvjetima dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije (u daljnjem tekstu: dozvola za gospodarenje otpadom), zapise o radu postrojenja za gospodarenje otpadom, zapise o unutarnjoj kontroli, evidenciju o provedenim inspekcijskim nadzorima, evidenciju o primijenjenim postupcima u slučaju onečišćenja tla i vode i dokumentaciju temeljem koje je izdana dozvola za gospodarenje otpadom, kako bi u slučaju promjene operatera mogao pravovremeno omogućiti uvid u ove podatke.

(3) Operater mora bez odgađanja, a najkasnije u roku 48 sati, obavijestiti nadležno tijelo županije odnosno Grad Zagreb i nadležno ministarstvo za civilnu zaštitu te centar 112 o svim događajima koji bi mogli utjecati na stabilnost postrojenja za gospodarenje otpadom, kao i o svakom neželjenom utjecaju na okoliš za koje ima saznanja tijekom postupaka kontrole i nadzora postrojenja za gospodarenje otpadom i u slučaju nesreće.

(4) Operater je dužan, kad je to primjenjivo, primijeniti unutarnji plan za hitne slučajeve i slijediti sve upute nadležnih tijela kako bi se poduzele mjere za normalizaciju stanja prilikom nastupanja okolnosti koje bi mogle utjecati na stabilnost postrojenja za gospodarenje otpadom te dovesti do neželjenog utjecaja na okoliš.

(5) Operater je dužan snositi sve troškove poduzetih mjera za normalizaciju stanja.

(6) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba dostavlja Ministarstvu podatke o svim neželjenim događajima koje je operater prijavio sukladno stavku 3. ovoga članka.

Sprječavanje onečišćenja voda, zraka i tla od posljedica rada postrojenja za gospodarenje otpadom

Članak 9.

(1) Operater je dužan poduzeti mjere sprječavanja smanjenja kakvoće voda koje moraju biti u skladu s propisom kojim se uređuju vode, a koje uključuju sljedeće:

1. izrada procjene mogućnosti nastajanja procjednih voda u postrojenju za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije tijekom rada, u fazi zatvaranja i nakon zatvaranja postrojenja, uključujući i sadržaj onečiščujućih tvari u procjednoj vodi i odrediti vodnu ravnotežu postrojenja za gospodarenje otpadom

2. sprječavanje ili smanjivanje na najmanju moguću mjeru nastajanje procjednih voda, kao i onečišćenja površinskih, podzemnih voda i tla nastalih kao posljedica gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

3. skupljanje i obrada onečišćene i procjedne vode iz postrojenja za gospodarenje otpadom kako bi se mogle dovesti do kakvoće koja udovoljava uvjete propisa kojim se uređuju vode.

(2) Operater mora održavati emisiju onečišćujućih tvari u zrak u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita zraka.

(3) Mjere sprječavanja smanjenja kakvoće voda i mjere za prevenciju i smanjenje emisije onečišćujućih tvari u zrak određuju se Planom gospodarenja otpadom i za postrojenja za gospodarenje otpadom kategorije A dozvolom za gospodarenje otpadom.

(4) Zabranjeno je odlaganje u krutog, muljevitog ili tekućeg otpada u vodeni recipijent, koji nije akumulacija izgrađena u tu svrhu, osim ako je navedeno dopušteno propisom kojim se uređuju vode.

(5) Izrađena akumulacija u tu svrhu mora biti građena na način koji osigurava da ne dođe do izlijevanja sadržaja onečišćene vode koja bi mogla uzrokovati onečišćenje okoliša.

(6) Vraćanje otpada na površinu ili u unutrašnjost rudarskim radovima otkopanog prostora, koje može biti poplavljeno nakon zatvaranja, operater mora poduzeti mjere kako bi spriječio onečišćenje vode i tla u skladu sa odredbama ovoga članka i propisom kojim se uređuju vode.

(7) Operater je dužan dostaviti nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba sve potrebne podatke prema propisu kojim se uređuju vode.

(8) U slučaju postrojenja za gospodarenje otpadom koja je akumulacija kategorije A, a u kojoj je prisutan cijanid, operater mora osigurati da se koncentracija lako topivih cijanida u akumulaciji smanji na najnižu moguću mjeru korištenjem najboljih raspoloživih tehnika ne prelazeći koncentraciju od 10 mg/L

(9) Na zahtjev nadležnog tijela županije odnosno Grada Zagreba operater putem procjene opasnosti kojom se uzimaju u obzir uvjeti vezani za lokaciju, dokazuje da te granične vrijednosti koncentracije nije potrebno dodatno smanjivati.

Klasifikacija postrojenja za gospodarenje otpadom

Članak 10.

(1) Postrojenje za gospodarenje otpadom klasificirati se kao:

– postrojenje za gospodarenje otpadom kategorije A

– postrojenje za gospodarenje otpadom za inertni otpad ili

– postrojenje za gospodarenje otpadom za neopasni otpad.

(2) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba donosi odluku o klasifikaciji postrojenja za gospodarenje otpadom kategorije A, u skladu s člankom 48. Zakona i Planom gospodarenja otpadom.

(3) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba može donijeti odluku o izmjeni kategorije postrojenja za gospodarenje otpadom, ako nastupi neki od uvjeta propisanih Zakonom.

Zatvaranje postrojenja za gospodarenje otpadom i postupanje u fazi nakon zatvaranja

Članak 11.

(1) Postupak zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom započet će ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

1. ispunjeni su uvjeti za zatvaranje postrojenja navedeni u dozvoli za gospodarenje otpadom

2. operater je podnio zahtjev za zatvaranje postrojenja za gospodarenje otpadom

3. nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba ustanovi, na temelju izvješća ili na drugi način da postrojenje za gospodarenje otpadom ne ispunjava uvjete navedene u dozvoli za gospodarenje otpadom ili

4. operater ne postupi po rješenju inspekcije.

(2) Inspekcija zaštite okoliša i rudarska inspekcija, svaka u okviru svojih nadležnosti, prije zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom mora:

1. obaviti inspekcijski nadzor postrojenja za gospodarenje otpadom

2. pregledati sva izvješća o radu i zatvaranju postrojenja za gospodarenje otpadom koja je operater dostavio

3. utvrditi da je lokacija na kojem se nalazila postrojenje za gospodarenje otpadom sanirana

4. utvrditi ispunjenje uvjeta za zatvaranje postrojenja za gospodarenje otpadom sukladno propisanoj dozvoli za gospodarenje otpadom i o tome izvijestiti nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba.

(3) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba nakon što je ispunjen uvjet iz stavka 1. ovoga članka za početak postupka zatvaranja i svih ostalih uvjeta nakon provedenog konačnog inspekcijskog očevida i nadzora donosi odluku o zatvaranju postrojenja za gospodarenje otpadom, koja sadrži obveze operatera u skladu s dozvolom za gospodarenje otpadom, razrješenje operatera od obveza jamstva, osim za postupke održavanja postrojenja za gospodarenje otpadom nakon zatvaranja, i rok primjene istih uzimajući u obzir vrstu i trajanje opasnosti od onečišćenja okoliša te istu dostavlja operateru.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka ne umanjuje obveze operatera koje je dužan ispuniti na temelju uvjeta određenih dozvolom za gospodarenje otpadom i drugih zakonskih propisa koji uređuju odgovornost posjednika otpada.

(5) Operater je nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom odgovoran za održavanje, praćenje, nadzor i poduzimanje korektivnih mjera u vremenskom periodu određenom odlukom o zatvaranju postrojenja za gospodarenje otpadom.

(6) S ciljem ispunjavanja svih zahtjeva sukladno propisu kojim se uređuje zaštitu voda operater je nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom odgovoran za:

1. održavanje postrojenja za gospodarenje otpadom, praćenje, kontrolu i poduzimanje korektivnih mjera

2. nadzor fizikalne i kemijske stabilnosti postrojenja za gospodarenje otpadom kako bi se smanjio bilo kakav negativni učinak na okoliš, posebice na površinske i podzemne vode

3. održavanje uređaja za nadzor i mjerenje u ispravnom stanju

4. održavanje svih dijelova postrojenja za gospodarenje otpadom putem uređaja za nadzor i mjerenje iz prethodnog stavka

5. održavanje preljevnih i odvodnih kanala prohodnim.

(7) Operater je dužan nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom bez odlaganja obavijestiti nadležno tijelo županije odnosno Grad Zagreb o:

1. svim promjenama stanja postrojenja za gospodarenje otpadom

2. provođenju postupaka održavanja postrojenja za gospodarenje otpadom

3. svim događajima koji utječu ili bi mogli utjecati na stabilnost postrojenja za gospodarenje otpadom

4. svim štetnim utjecajima na okoliš koje je operater u nadzoru postrojenja za gospodarenje otpadom uočio.

(8) Nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom, operater će, bez odlaganja, obavijestiti nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba i središnje tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu o svim događajima ili posljedicama koje bi se vjerojatno mogle dogoditi, kao i o svim događajima ili posljedicama u slučaju nesreće a koji bi mogli uticati na stabilnost postrojenja za gospodarenje otpadom i o svim značajnim štetnim posljedicama po okoliš koji su otkriveni postupcima kontrole i praćenjem stanja.

(9) Operater je dužan provesti unutarnji plan za hitne situacije u situaciji iz stavka 8. ovoga članka i slijediti sve upute nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba kako bi se poduzele mjere za poboljšanje stanja.

(10) Operater je dužan snositi sve troškove poduzetih mjera za poboljšanje stanja.

(11) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba donosi odluku o prestanku obveza operatera nakon isteka roka postavljenog odlukom o zatvaranju postrojenja za gospodarenje otpadom, pri čemu se uzima u obzir vrsta i trajanje opasnosti od onečišćenja okoliša u fazi nakon zatvaranja.

(12) Odluka o prestanku obveza operatera nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom ne umanjuje obveze operatera koje je dužan ispuniti na temelju propisa koji uređuju odgovornost posjednika otpada.

(13) Odgovorna osoba za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije dostavlja jednom godišnje nadležnom tijelu koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rezultate praćenja i mjerenja zatvorenog postrojenja za gospodarenje otpadom koja su propisana dozvolom za gospodarenje otpadom, te dostavlja informaciju o stanju otpada i značajnim promjenama koje su uočene na zatvorenom postrojenju za gospodarenje otpadom.

(14) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba dostavlja Ministarstvu podatke o svim neželjenim događajima koje je operater prijavio sukladno stavku 8. ovoga članka.

Prostori otkopani rudarskim radovima

Članak 12.

(1) Prilikom vraćanja otpada nastalog u rudarskoj industriji nazad u prostor otkopan rudarskim radovima u svrhu sanacije i/ili izgradnje, operater je dužan:

1. osigurati stabilnost otpada u skladu s uvjetima za gradnju i upravljanje postrojenjem za gospodarenje otpadom propisane ovim Pravilnikom

2. spriječiti onečišćenje tla, površinskih i podzemnih voda u skladu s uvjetima sprječavanja onečišćenja voda, zraka i tla od posljedica rada postrojenja za gospodarenje otpadom propisanim ovim Pravilnikom

3. osigurati nadzor otpada i rudarskim radovima otkopanog prostora u skladu s uvjetima zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom kategorije A i postupanja u fazi nakon zatvaranja propisanim ovim Pravilnikom.

(2) U prostor otkopan rudarskim radovima sukladno uvjetima iz ovoga pravilnika dozvoljeno je odlaganje samo otpada iz rudarske industrije.

(3) Iznimku od pravila navedenog u stavku 2. ovoga članka čine eksploatacijska polja na kojima se može odlagati otpad temeljem drugog propisa koji uređuje gospodarenje otpadom uključujući propis koji regulira rad odlagališta otpada.

Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 13.

(1) Zahtjev za izdavanje, izmjenu ili dopunu dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije podnosi se na obrascu iz Priloga IV. ovoga Pravilnika.

(2) Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije izdaje se na obrascu propisanom Prilogom V. ovoga Pravilnika i javno je dostupna u okviru Informacijskog sustava gospodarenja otpadom.

Sprječavanje velikih nesreća i informiranje javnosti

Članak 14.

(1) Sustav upravljanja sigurnošću i plan sprječavanja velikih nesreća i unutarnji plan za hitne slučajeve izrađuju se sukladno zahtjevima iz Priloga I. točke 1. ovoga Pravilnika.

(2) Sustav upravljanja sigurnošću se primjenjuje s radi provođenja Plana sprječavanja velikih nesreća.

(3) Unutarnji plan za hitne slučajeve sadrži mjere koje se poduzimaju na lokaciji u slučaju nesreće.

(4) Cilj plana sprječavanja velikih nesreća, sustava upravljanja sigurnošću i unutarnjeg plana za hitne slučajeve je utvrđivanje opasnosti koje bi mogle dovesti do velike nesreće, na temelju čega će se donositi odluke o projektiranju, izgradnji, radu, održavanju, zatvaranju i postupcima u fazi nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom kako bi se spriječile, ili ako to nije bilo moguće, ograničile neželjene posljedice nesreća po ljudsko zdravlje i okoliš uključujući prekogranični utjecaj i minimalne zahtjeve za poboljšanje sigurnosti i zaštite zdravlja sukladno propisima koji uređuju sigurnost i zaštitu zdravlja u rudarskoj industriji.

(5) Plan za slučaj velike nesreće izvan lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A (u daljnjem tekstu: Vanjski plan) ima sljedeće ciljeve:

1. kontrolu i zadržavanje velikih nesreća i ostalih izvanrednih situacija kako bi se umanjile i ograničile posljedice po ljudsko zdravlje i okoliš

2. uvođenje nužnih mjera zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od posljedica velikih i ostalih nesreća

3. obavještavanje javnosti, nadležnih tijela i predstavnike lokalnih i područnih samouprava i

4. osiguravanje sanacije i uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša nakon velike nesreće.

(6) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba provodi informiranje javnosti o izradi i izmjenama i dopunama Vanjskog plana sukladno odredbama propisa o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša i u skladu s Prilogom I. točkom 2. ovoga Pravilnika.

(7) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba dostavlja Vanjski plan tijelu državne uprave nadležnom za rudarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.

(8) Ovlaštenik zaštite na radu koji upravlja organizacijskom jedinicom odgovornom za implementaciju sustava upravljanja sigurnošću je osoba odgovorna za uvođenje i nadzor sustava upravljanja sigurnošću.

Inspekcijski nadzor

Članak 15.

(1) Inspekcijski nadzor provodi se prije početka rada i jednom godišnje za vrijeme rada i nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom kojem je izdana dozvola za gospodarenje otpadom radi utvrđivanja uvjeta usklađenosti s dozvolom.

(2) Izvješće o inspekcijskom nadzoru dostavlja se nadležnom tijelu koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom.

(3) Operater je odgovoran za ispunjavanje svih uvjeta i poštivanje odredbi propisanih dozvolom za gospodarenje otpadom, neovisno o rezultatima inspekcijskog nadzora.

(4) Inspekcija zaštite okoliša i rudarska inspekcija svaka u okviru svoje nadležnosti dužne su voditi evidenciju nadzora postrojenja za gospodarenje otpadom sukladno klasifikaciji postrojenja za gospodarenje otpadom, evidenciju svih povreda ovoga Pravilnika, utvrđenih nedostataka i primijenjenih mjera donesenih u svrhu otklanjanja nedostataka.

Evidencija postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 16.

(1) Operater je dužan prijaviti Ministarstvu sva postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kojima je upravljao, a koja su zatvorena.

(2) Ministarstvo nadležno za rudarstvo dužno je dostaviti Ministarstvu sve lokacije napuštenih postrojenja za gospodarenje otpadom, koje uzrokuju značajne negativne utjecaje na okoliš ili mogu srednjoročno ili kratkoročno predstavljati ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju ili okolišu.

(3) Podaci iz evidencije objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.

(4) Evidencija postrojenja za gospodarenja otpadom iz rudarske industrije sadrži:

1. planove gospodarenja otpadom za koje je izdana suglasnost nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba tijela neovisno o tome jesu li postrojenja za gospodarenje otpadom u radu, u fazi zatvaranja ili zatvorena

2. planove gospodarenja otpadom za koje je odbijena suglasnost s obrazloženjem razloga odbijanja suglasnosti

3. vanjske planove s naznakom lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom i naziva operatera

4. dozvole za gospodarenje otpadom s naznakom lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom i naziva operatera i

5. popis zatvorenih i napuštenih postrojenja za gospodarenje otpadom.

(5) Ministarstvo je dužno pratiti napredak najbolje raspoloživih tehnika i pravodobno voditi evidenciju gospodarenja otpadom iz rudarske industrije sukladno Prilogu III. ovoga Pravilnika i o tome svake tri godine izvijestiti Europsku Komisiju, te na njihov zahtjev.

(6) Ministarstvo je dužno jednom godišnje izvijestiti Europsku Komisiju o svim neželjenim događajima koje je operater prijavio sukladno članku 8. stavku 3. i članku 11. stavku 8. ovoga Pravilnika.

(7) Povjerljivi podaci koje sadržavaju poslovnu tajnu, kao što su podaci o poslovnim odnosima i strukturi troškova te opsegu pričuve mineralnih sirovina, ne objavljuju se.

Članak 17.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o gospodarenju otpadom iz rudarske industrije (»Narodne novine«, broj 22/19).

Članak 18.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 351-01/22-04/02

Urbroj: 517-05-2-2-23-27

Zagreb, 8. svibnja 2023.

Ministar izv. prof. dr. sc. Davor Filipović, v. r.

PRILOG I.

SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU I INFORMIRANJE ZAINTERESIRANE JAVNOSTI PRILIKOM IZRADE VANJSKOG PLANA

1. SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

Sustav upravljanja sigurnošću, plan sprječavanja velikih nesreća i unutarnji plan za hitne slučajeve operatera moraju biti proporcionalni opasnostima od velikih nesreća koje se mogu desiti u postrojenju za gospodarenje otpadom. Za potrebe implementacije spomenutih planova i sustava, treba voditi računa o sljedećem:

(1) Plan sprječavanja velikih nesreća treba uključivati ciljeve operatera kao i načela postupanja koja će se primijeniti za kontrolu i upravljanja opasnostima od velikih nesreća.

(2) Sustav upravljanja sigurnošću treba biti dio općeg sustava upravljanja, što uključuje organizacijsku strukturu, odgovornosti, načine postupanja, procedure, procese i sredstva za određivanje i uvođenje plana sprječavanja velikih nesreća.

(3) Sustav upravljanja sigurnošću uključuje:

– organizaciju i ljudske resurse – uloge i odgovornosti ljudskih resursa uključenih u upravljanje većim rizicima, i to na svim razinama organizacije

– određivanje potreba za edukacijom zaposlenika uključenog u upravljanje većim rizicima, kao i osiguravanje spomenute edukacije

– uključivanje svih zaposlenika, a kad je to potrebno podizvođača i ostalih koji sudjeluju u radu

– određivanje i procjena velikih rizika – usvajanje i implementacija postupaka za sustavno određivanje velikih rizika koji proizlaze iz redovnog i izvanrednog postupanja, i procjena vjerojatnosti njihovog događaja kao i značajnosti njihovih posljedica

– nadzor upravljanja – usvajanje i implementacija postupaka i uputa za sigurni rad, uključujući i održavanje postrojenja za gospodarenje otpadom, procesa, opreme i privremenog prestanka s radom

– upravljanje promjenama – usvajanje i implementacija postupaka za planiranje promjena ili dizajna novog postrojenja za gospodarenje otpadom

– planiranje hitnih slučajeva – usvajanje i implementacija postupaka određivanja predvidivih hitnih slučajeva koristeći analizu sustava, te priprema, testiranje i dopune planova za hitne slučajeve koji bi se koristili u slučaju potrebe

– praćenje provedbe – usvajanje i implementacija postupaka kontinuirane procjene usklađenosti sa ciljevima Plana sprječavanja velikih nesreća i sustava upravljanja sigurnošću operatera, te mehanizmi za utvrđivanje i poduzimanje mjera za usklađenje u slučaju nesukladnosti. Ovi postupci bi trebali uključivati sustav izvješćivanja o većim nesrećama ili događajima koji su skoro doveli do veće nesreće, posebice one koji uključuju propuste u mjerama zaštite, istragu istih, kao i zaključke o naučenom

– audit i pregled – usvajanje i implementacija postupaka periodične sustavne procjene Plana sprječavanja velikih nesreća, te učinkovitost i prikladnost Sustava upravljanja sigurnošću. Operater mora posjedovati dokumentaciju iz koje se vidi provedba sustava upravljanja sigurnošću, Plana sprječavanja velikih nesreća i unutarnjeg plana za hitne slučajeve.

2. INFORMACIJE KOJE TREBAJU BITI DOSTUPNE ZAINTERESIRANOJ JAVNOSTI PRI IZRADI VANJSKOG PLANA

1. naziv operatera i adresa postrojenja za gospodarenje otpadom

2. podaci i položaj osobe koja daje informacije

3. izjava da se na postrojenje za gospodarenje otpadom odnose odredbe ovoga Pravilnika, te kad je to primjenjivo da su relevantne informacije dostavljene nadležnom tijelu županije odnosno Gradu Zagrebu

4. jasno i jednostavno obrazloženje djelatnosti koje se obavljaju u građevini

5. naziv tvari i/ili pripravaka prisutnih u postrojenju za gospodarenje otpadom tako da im se navedu uobičajena ili izvorna imena ili njihova opća klasifikacija opasnosti, kao i naziv vrste otpada sa naznakom njihovih osnovnih opasnih svojstava, a koji bi mogli uzrokovati veću nesreću

6. opće informacije o prirodi opasnosti od velikih nesreća, uključujući i njene moguće posljedice za okolno stanovništvo i okoliš

7. odgovarajuće informacije o tome kako će okolno stanovništvo biti upozoreno i obaviješteno o velikim nesrećama

8. odgovarajuće informacije o mjerama koje stanovništvo treba poduzeti i kako se ponašati u slučaju velikih nesreća

9. potvrda da je operater obvezan uspostaviti odgovarajuće procedure, pogotovo komunikacijske kanale za pravodobnu dojavu službama civilne zaštite kako bi se u slučaju veće nesreće posljedice smanjile na najmanju mjeru

10. uputu sa referencom na odgovarajući Plan za hitne slučajeve koji je izrađen radi provedbe mjera u slučaju nesreće na odgovarajućem području

11. uputu gdje se mogu dobiti i ostale odgovarajuće informacije.

PRILOG II.

KARAKTERIZACIJA OTPADA IZ RUDARSKE INDUSTRIJE

Otpad koji se zbrinjava u postrojenju za gospodarenje otpadom mora se karakterizirati na način da se osigura dugotrajna mehanička otpornost i kemijska stabilnost strukture postrojenja za gospodarenje otpadom, kao i sprječavanje velikih nesreća.

Karakterizacija otpada uključuje u skladu s kategorijom postrojenja za gospodarenje otpadom sljedeće:

(1) opis očekivanih fizikalnih i kemijskih karakteristika otpada koji će se odlagati bilo kratkotrajno ili dugotrajno sa posebnim osvrtom na stabilnost otpada ispod površine, pod utjecajem atmosferskih i meteoroloških pojava, a uzimajući u obzir vrstu mineralne sirovine koja se eksploatira, kao i svojstva i sastav jalovinskog pokrovnog sloja i/ili jalovinskog ostatka mineralne sirovine koji će se pohraniti odnosno akumulirati u postrojenju za gospodarenje otpadom

(2) klasifikaciju otpada prema propisu o katalogu otpada, a posebno u odnosu na njegova opasna svojstva

(3) naziv i opis kemijskih spojeva koje će se koristiti prilikom obrade mineralne sirovine, kao i njihova stabilnost

(4) opis metoda odnosno načina pohranjivanja i/ili akumulacije otpada

(5) način transporta otpada.

PRILOG III.

EVIDENCIJA POSTROJENJA GOSPODARENJA OTPADOM IZ RUDARSKE INDUSTRIJE

 

 

 

* navesti primjenjuje li se postupak praćenja zatvorenog postrojenja za gospodarenje otpadom

** ako nije izdana suglasnost na plan navesti razlog

*** ako je odgovor »NE« upisati o kojem se postrojenju za gospodarenje otpadom radi: postrojenje za inertni otpad, postrojenje za neopasni otpad

**** NRT – potrebno upisati postupak obrade i NRT (najbolja raspoloživa tehnika iz Radnih dokumenata o najboljoj raspoloživoj tehnici »Upravljanje jalovinom i otpadnim kamenom iz rudarske djelatnosti« i » Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika«) koji je primijenjen

PRILOG IV.

PRILOG V.

OBRAZAC DOZVOLE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI GOSPODARENJA OTPADOM IZ RUDARSKE INDUSTRIJE

PRILOG VI.

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_05_56_962.html