Hrvatska narodna banka
853
Na temelju članka 50. stavka 4., članka 101. stavka 2. točaka 1. i 2., članka 102. stavka 3. i članka 105. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013., 19/2015., 102/2015., 15/2018., 70/2019., 47/2020., 146/2020. i 151/2022.) i članka 43. stavka 2. točke 10. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008., 54/2013. i 47/2020.) guverner Hrvatske narodne banke donosi
ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O SUSTAVU UPRAVLJANJA
Članak 1.
U Odluci o sustavu upravljanja (»Narodne novine«, br. 96/2018., 67/2019., 145/2020. i 145/2021.) nakon članka 1.a dodaje se članak 1.b, koji glasi:
»Članak 1.b
Odredbe ove Odluke usklađene su sa sljedećim Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo:
1) Smjernicom o internom upravljanju (EBA/GL/2021/05)
2) Smjernicama izdanima na temelju članka 84. stavka 6. Direktive 2013/36/EU kojima se određuju kriteriji za prepoznavanje, procjenu, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa, kao i za procjenu i praćenje rizika kreditne marže, u okviru poslova institucija koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje (EBA/GL/2022/14)
3) Smjernicama o ograničenju izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni koji obavljaju bankarske djelatnosti izvan reguliranog okvira prema članku 395. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 (EBA/GL/2015/20)«.
Članak 2.
U članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Odredbe ove Odluke primjenjuju se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su sukladno Zakonu o kreditnim institucijama dobile odobrenje za rad«.
Članak 3.
U članku 3. točka 4. mijenja se i glasi:
»4. Knjiga pozicija kojima se ne trguje obuhvaća sve bilančne i izvanbilančne stavke kreditne institucije koje se ne smatraju pozicijama iz knjige trgovanja u smislu članka 4. stavka 1. točke 86. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2022/2036 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2014/59/EU u pogledu bonitetnog tretmana globalnih sistemski važnih institucija sa strategijom sanacije s višestrukim točkama pristupanja i metoda za neizravni upis instrumenata prihvatljivih za ispunjenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (SL L 275, 25. 10. 2022.), u nastavku teksta: Uredba (EU) br. 575/2013)«.
Točka 6. mijenja se i glasi:
»6. Kreditna izloženost jest izloženost podložna kreditnom riziku kako je uređeno Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka (»Narodne novine«, br. 114/2017., 110/2018. i 139/2022., u nastavku teksta: Odluka o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka)«.
Točka 11. mijenja se i glasi:
»11. Sekuritizacija i pojmovi povezani sa sekuritizacijom kako je uređeno Uredbom (EU) br. 2017/2401 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (SL L 347, 28. 12. 2017.) i Uredbom (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, te o izmjeni direktiva br. 2009/65/EZ, br. 2009/138/EZ i br. 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 116, 6. 4. 2021.)«.
Točke 21. i 22. brišu se.
Dosadašnje točke 23., 24. i 25. postaju točke 21., 22. i 23.
Članak 4.
U članku 4. u točki 1. riječi: »uključujući rizik nerazmjera« zamjenjuju se riječima: »uključujući rizik jaza«.
U točki 33. riječi: »Rizik nerazmjera« zamjenjuju se riječima: »Rizik jaza«.
Iza točke 36. dodaju se točke 37. i 38. koje glase:
»37. Rizik restitucije jest rizik povrata imovine ili njezine vrijednosti onomu komu je ona bespravno oduzeta (primjerice krađom, nasiljem, nelegitimnim odlukama) ili plaćanje naknada za osobne povrede i štete na imovini. Osnovna dužnost ugovornih strana u slučaju ništetnosti jest povrat u prijašnje stanje (lat. restitutio in integrum), i to tako da svaka od njih ima vratiti drugoj sve što je primila na osnovi takvog ugovora.
38. Rizik pružanja financijske potpore jest rizik da kreditna institucija odluči pružiti financijsku potporu nekonsolidiranom subjektu u poteškoćama koji nije uključen u punu ili proporcionalnu konsolidaciju iako pružanje takve potpore nije njezina ugovorna obveza ili je izvan okvira ugovornih obveza«.
Članak 5.
U članku 10. dodaje se stavak 3., koji glasi:
»(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka odredbe ove Odluke ne primjenjuju se na revizijski odbor čiji su funkcioniranje i sastav definirani Zakonom o reviziji (»Narodne novine«, br. 127/2017.)«.
Članak 6.
U članku 47. stavak 7. briše se.
Članak 7.
U članku 48. stavak 6. briše se.
Članak 8.
U članku 54. stavku 1. na kraju točke 12. dodaje se riječ: »i«.
Točka 13. briše se.
Dosadašnja točka 14. postaje točka 13.
Članak 9.
U članku 60. stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavci 5. do 7. postaju stavci 4. do 6.
Članak 10.
U članku 63.b točka 2. mijenja se i glasi:
»2) Mjere neto kamatnih prihoda jesu mjere promjena očekivane buduće profitabilnosti unutar određenog vremenskog razdoblja koje proizlaze iz kretanja kamatnih stopa, u slučaju IRRBB-a, ili iz promjena kreditnih marži, u slučaju CSRBB-a. Mjere neto kamatnih prihoda obuhvaćaju kamatne prihode i kamatne rashode«.
Iza točke 9. dodaju se točke 10. do 15. koje glase:
»10) Instrumenti osjetljivi na kreditne marže obuhvaćaju imovinu, obveze i izvanbilančne stavke iz knjige pozicija kojima se ne trguje, osjetljivi na promjene kreditnih marži (isključujući imovinu koja je odbijena od redovnog osnovnog kapitala (CET1), npr. nekretnine ili nematerijalna imovina ili izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
11) Mjere neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti jesu mjere neto kamatnih prihoda nakon što su promjene tržišne vrijednosti instrumenata obračunate/uzete u obzir ovisno o računovodstvenom tretmanu koji se temelji na mjerama fer vrijednosti ili nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima.
12) Stanovništvo je fizička osoba ili malo i srednje poduzeće (MSP), pri čemu bi taj MSP ispunjavao uvjete za kategoriju izloženosti prema stanovništvu prema standardiziranom pristupu ili pristupu zasnovanom na internim rejting-sustavima za kreditni rizik, ili trgovačko društvo na koje se može primijeniti postupanje iz članka 153. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, i pri čemu ukupni depoziti tog MSP-a ili trgovačkog društva na grupnoj osnovi ne prelaze 1 milijun eura.
13) Transakcijski depoziti i računi jesu depoziti stanovništva bez ugovorenog roka dospijeća na kojima se obavljaju redovite transakcije (npr. za redovito uplaćivanje plaća) ili oni depoziti stanovništva bez ugovorenog roka dospijeća koji su nekamatonosni čak i u okruženju visokih kamatnih stopa. Ostali depoziti stanovništva smatraju se depozitima koji se drže na netransakcijskom računu.
14) Mjere IRRBB-a jesu mjere ekonomske vrijednosti i mjere neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti, primijenjene u kontekstu osjetljivosti na promjene kamatnih stopa.
15) Mjere CSRBB-a jesu mjere ekonomske vrijednosti i mjere neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti, primijenjene u kontekstu osjetljivosti na promjene tržišnih kreditnih marži/marži likvidnosti«.
Članak 11.
U članku 63.c stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Kreditna institucija dužna je neto kamatne prihode na temelju kojih se izračunava učinak kretanja kamatne stope ili kreditne marže odrediti na temelju kamatnih prihoda i rashoda. U tu svrhu kreditna institucija dužna je uzeti u obzir i promjene tržišne vrijednosti instrumenata, ovisno o računovodstvenom tretmanu, prikazane u računu dobiti i gubitka ili izravno u vlasničkom kapitalu (npr. preko ostale sveobuhvatne dobiti). Kreditna institucije dužna je uzeti u obzir povećanje ili smanjenje iznosa dobiti i gubitaka te kapitala u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju koje proizlazi iz kretanja kamatnih stopa ili kreditnih marži«.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
»(5) Promjena neto kamatnih prihoda jest razlika između očekivanih neto kamatnih prihoda prema scenariju šoka ili stresa iz perspektive vremenske neograničenosti poslovanja i očekivanih neto kamatnih prihoda prema osnovnom scenariju. Promjena tržišne vrijednosti instrumenata jest razlika između očekivane tržišne vrijednosti prema scenariju šoka ili stresa iz perspektive redovnog poslovanja i očekivane tržišne vrijednosti prema osnovnom scenariju na kraju procijenjenog razdoblja«.
Članak 12.
U članku 63.d stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Pod neprihodujućim izloženostima podrazumijevaju se izloženosti navedene u članku 47.a stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013«.
Članak 13.
U članku 63.m stavku 2. na kraju točke 3. riječ: »te« zamjenjuje se zarezom.
Točka 4. mijenja se i glasi:
»4) detaljnu procjenu svih stručnih mišljenja i prosudba koje su upotrijebljene u internim modelima, te«.
Iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi:
»5) validaciju pretpostavki diversifikacije«.
Članak 14.
U članku 63.p stavku 4. točka 3. mijenja se i glasi:
»3) propisane scenarije šoka kamatnih stopa, kako je navedeno u članku 181. stavku 5. točki 1. Zakona o kreditnim institucijama,«.
Točka 4. mijenja se i glasi:
»4) dodatne scenarije kamatnih šokova prema zahtjevu Hrvatske narodne banke, te«.
Iza točke 4. dodaje se točka 5., koja glasi:
»5) da je valjanost pretpostavki o diversifikaciji provjerena na odgovarajući način«.
Članak 15.
U članku 63.r iza stavka 4. dodaje se stavak 5., koji glasi:
»(5) U slučajevima u kojima bilančni instrumenti imaju značajna ograničenja glede ponovnog vrednovanja (npr. gornje granice i donje granice) kreditna institucija mora razborito razmotriti, ako je značajan, učinak koji bi obnova navedenih instrumenata imala kada bi se oni zamijenili drugima s usporedivim značajkama, bez obzira na pretpostavku o isteku. To mora učiniti za razuman vremenski okvir i uzimajući u obzir svoj poslovni model«.
Članak 16.
U članku 63.s stavku 2. na kraju točke 5. riječ: »i« zamjenjuje se zarezom.
Točka 6. mijenja se i glasi:
»6) posljedice računovodstvenih praksa za mjerenje IRRBB-a, a posebno učinkovitosti računovodstva zaštite, i«.
Iza točke 6. dodaje se točka 7., koja glasi:
»7) validaciju pretpostavki diversifikacije«.
Članak 17.
Članak 63.v briše se.
Članak 18.
U članku 70. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Plan oporavka iz stavka 1. točke 2. ovog članka može biti dio općeg plana oporavka u skladu s Odlukom o planovima oporavka kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 110/2022., u nastavku teksta: Odluka o planovima oporavka)«
Članak 19.
U članku 72. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Kreditna institucija koja posluje sa stranim valutama dužna je provoditi analizu likvidnosti u stranim valutama uključujući analizu međusobne konvertibilnosti stranih valuta.
Za potrebe ove glave konvertibilnim valutama smatraju se valute država članica skupine G10, Europskoga gospodarskog prostora (EEA), Australije i Novog Zelanda«.
Članak 20.
U članku 79. u točki 4. podtočki 3. slova od h) do r) mijenjaju se i glase:
»h) u RH, osigurateljni holdinzi, društva za osiguranje i društva za reosiguranje u skladu sa Zakonom o osiguranju (»Narodne novine«, br. 30/2015., 112/2018., 63/2020., 133/2020. i 151/2022.), a u drugim državama članicama u skladu s propisima tih država članica kojima se uređuje poslovanje tih osoba, te društva za osiguranje iz trećih zemalja i društva za reosiguranje iz trećih zemalja ako se nadzorni zahtjevi treće zemlje smatraju istovjetnima,
i) u RH, društva obuhvaćena člankom 6. Zakona o osiguranju, a u drugim državama članicama društva isključena iz područja primjene Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II, SL L 335, 17. 12. 2009.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2177 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2019. o izmjeni Direktive 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (SL L 334, 27. 12. 2019.) u skladu s člankom 4. te Direktive kako je prenesen u propise tih država članica,
j) u RH, mirovinska društva kako su uređena člankom 3. točkom 1. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/2014., 29/2018. i 115/2018.) i člankom 2. točkom 1. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/2014., 93/2015., 64/2018., 115/2018. i 58/2020.), mirovinska osiguravajuća društva kako su određena člankom 3. točkom 1. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/2014., 29/2018. i 115/2018.), a u drugim državama članicama institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u smislu članka 6. točke 1. Direktive (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23. 12. 2016.) kako je ispravljena Ispravkom Direktive (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 247, 3. 10. 2018.) – u nastavku teksta: Direktiva (EU) 2016/2341) kako je prenesena u propise tih država članica i institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje su podložne bonitetnim i nadzornim zahtjevima koji su u smislu robusnosti usporedivi s onima koji se primjenjuju na institucije u smislu članka 6. točke 1. Direktive (EU) 2016/2341,
k) subjekti za zajednička ulaganja navedeni od (i) do (vi) ovoga slova, osim subjekata koji ulažu u financijsku imovinu s preostalim dospijećem do dvije godine (kratkoročnu imovinu) te kao pojedinačni ili kumulativni cilj nude prinos u skladu sa stopama na tržištu novca ili očuvanje vrijednosti ulaganja (novčani fondovi):
(i) u RH, UCITS fond kako je određen člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (»Narodne novine«, br. 44/2016., 126/2019., 110/2021. i 76/2022.) te u drugim državama članicama subjekti za zajednička ulaganja u smislu članka 1. Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17. 11. 2009.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2021/2261 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o izmjeni Direktive 2009/65/EZ u pogledu uporabe dokumenata s ključnim informacijama od strane društava za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 455, 20. 12. 2021., u nastavku teksta: Direktiva 2009/65/EZ) na način kako su preneseni u propise tih država članica,
(ii) subjekti za zajednička ulaganja osnovani u trećim zemljama u kojima imaju odobrenje za rad u skladu sa zakonima koji osiguravaju da su predmet nadzora koji se smatra istovjetnim onom propisanom u Direktivi 2009/65/EZ,
(iii) u RH, alternativni investicijski fond kako je određen člankom 4. točkom 3. Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (»Narodne novine«, br. 21/2018., 126/2019. i 110/2021.) te u drugim državama članicama subjekt za zajednička ulaganja u smislu članka 4. stavka 1. točke (a) Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1. 7. 2011.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (SL L 314, 5. 12. 2019.) na način kako je prenesen u propise tih država članica, uz sljedeće iznimke:
– društva koja se znatno koriste financijskom polugom u skladu s člankom 111. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 231/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na izuzeća, opće uvjete poslovanja, depozitare, financijsku polugu, transparentnost i nadzor (SL L 83, 22. 3. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/1255 od 21. travnja 2021. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 231/2013 u pogledu rizika održivosti i čimbenika održivosti koje upravitelji alternativnim investicijskim fondovima trebaju uzeti u obzir (SL L 277, 2. 8. 2021.) i
– društva kojima je dopušteno odobravati zajmove ili provoditi otkup kreditnih izloženosti trećih strana u svoju bilancu u skladu s pravilima kojima se uređuju ulaganja fondova ili dokumentima o osnivanju,
(iv) imaju odobrenje za rad kao europski fondovi za dugoročna ulaganja u skladu s Uredbom (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja (SL L 123, 19. 5. 2015.),
(v) kvalificirani fond za socijalno poduzetništvo u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo) (SL L 115, 25. 4. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2019/1156 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o olakšavanju prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja i izmjeni uredaba (EU) br. 345/2013, (EU) br. 346/2013 i (EU) br. 1286/2014 (SL L 188, 12. 7. 2019.) i
(vi) kvalificirani fond poduzetničkoga kapitala u smislu članka 3. stavka (b) Uredbe (EU) 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkoga kapitala (SL L 115, 25. 4. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2019/1156 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o olakšavanju prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja i izmjeni uredaba (EU) br. 345/2013, (EU) br. 346/2013 i (EU) br. 1286/2014 (SL L 188, 12. 7. 2019.),
l) središnje druge ugovorne strane kako su utvrđene člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27. 7. 2012.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/168 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu izuzeća određenih referentnih vrijednosti promptnoga deviznog tečaja trećih zemalja i određivanja zamjene za određene referentne vrijednosti koje prestaju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 49, 12. 2. 2021.), s poslovnim nastanom u Europskoj uniji i središnje druge ugovorne strane iz treće zemlje koje je priznalo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u skladu s člankom 25. te Uredbe,
m) u RH, izdavatelj elektroničkog novca u skladu s člankom 5. Zakona o elektroničkom novcu (»Narodne novine«, br. 64/2018. i 114/2022.) te u drugim državama članicama izdavatelj elektroničkog novca iz članka 2. točke 3. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10. 10. 2009.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23. 12. 2015.), na način kako je prenesena u propise tih država članica,
n) u RH, institucije za platni promet kako su uređene Zakonom o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 66/2018. i 114/2022.) te u drugim državama članicama institucije za platni promet iz članka 4. točke 4. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23. 12. 2015.) kako je posljednji put ispravljena Ispravkom Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 102, 23. 4. 2018.), na način kako je prenesena u propise tih država članica,
o) subjekti čija je osnovna djelatnost pružanje aktivnosti kreditnog posredovanja za matično društvo, za vlastita društva kćeri ili za ostala društva kćeri njihovih matičnih društava,
p) u RH, sanacijska tijela u skladu s člankom 8. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (»Narodne novine«, br. 146/2020. i 21/2022.) te u drugim državama članicama sanacijska tijela u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom 18. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12. 6. 2014) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2022/2036 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2014/59/EU u pogledu bonitetnog tretmana globalnih sistemski važnih institucija sa strategijom sanacije s višestrukim točkama pristupanja i metoda za neizravni upis instrumenata prihvatljivih za ispunjenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (SL L 275, 25. 10. 2022.; u nastavku teksta: Direktiva 2014/59/EU), na način kako je prenesena u propise tih država članica
r) u RH, nositelj upravljanja imovinom i prijelazna institucija kako su uređeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (»Narodne novine«, br. 146/2020. i 21/2022.) te u drugim državama članicama subjekti za upravljanje imovinom i prijelazne institucije kako su utvrđene u točkama 56. i 59. članka 2. stavka 1. Direktive 2014/59/EU na način kako su prenesene u propise tih država članica i«.
Članak 21.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim odredbi članaka 10. do 17. ove Odluke, koje stupaju na snagu 30. lipnja 2023. godine.
O.br.: 173-091/05-23/BV
Zagreb, 4. svibnja 2023.
Guverner Boris Vujčić, v. r.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_05_51_853.html